Professional Documents
Culture Documents
Kvalifikacijski Ispit - Luka Celent
Kvalifikacijski Ispit - Luka Celent
SADRAJ
1. UVOD........ ........................................................................................................................................... 1
1. Uvod
Strunjaci kau da je ovo desetljee presudno za budunost naeg planeta. Pojam
odrivog razvoja danas je jedan od najprisutnijih pojmova u znanosti, medijima i civilnom
drutvu te ga smatraju neophodnim okruenjem za osiguravanje budunosti Zemlje.
Najpoznatija je definicija odrivog razvoja ona koja istie kako se treba zadovoljiti sve svoje
potrebe bez ugroavanja mogunosti zadovoljenja potreba buduih generacija. No napori na
tom podruju nailaze na velike prepreke u umu modernog ovjeka koji odbija postojanje
granica i pokuava sve stvari relativizirati.
Razvoj znanosti od sredine 20. stoljea na dalje otvara sasvim nove tehnologije, poput
nuklearne tehnike, nanotehnologije, genetike i sl, nosei sa sobom nesluene mogunosti, ali
i opasnosti. Na alost, razvoj drutvene svijesti i morala ovjeanstva u velikom je raskoraku s
tehnolokim razvojem, stavljenim iskljuivo u slubu ostvarenja superprofita, pa i pod cijenu
sasvim nerazboritog koritenja prirodnih resursa, to dovodi na rub ekoloke katastrofe
planetarnih razmjera. Neki se pitaju idu li odrivost i razvoj jedno s drugim te nisu li to
potpuno opreni procesi, s obzirom da gledaju na odrivost kao na neto statino, a na razvoj
dinamino. No, odrivo je poput prirode, te se postavlja pitanje da li je mogue smatrati
prirodu statinom. Svi ljudski pokuaji ne bi nikada mogli dosegnuti savrenu dinamiku koja
se dogaa u prirodi. Dok razvoj dananjeg drutva uzimaju kao neto dinamino, ipak
postavlja se pitanje do kada je razvoj razvoj. Odrivi razvoj u proizvodnoj industriji namee
potrebu pronalaska novih tehnologija i naina koji bi se mogli koristiti uz minimalne
posljedice za ovjeka i okoli. Napori za unaprijeenje proizvodne tehnologije su usmjereni
na poveanje efikasnosti, ali s nedavnom rastuom ekolokom svijesti i posebnim naglaskom
na zatiti rada, odnosno ovjeka.
Obrada odvajanjem estica najee je koriteni postupak obrade metala u
proizvodnji odnosno industriji strojne obrade. Vie vrijednosti parametara rezanja nude
mogunost za postizanje vee produktivnosti, ali u isto vrijeme predstavljaju rizik za
pogoranje kvalitete povrine i vijeka trajanja alata. Sredstva za hlaenje i podmazivanje
omoguavaju ostvarivanje najboljih rezultata uz minimiziranje navedenog rizika. Ipak,
moderno doba je u jednadbu ostvarivanja eljenog uspjeha uvrstilo i neke nove parametre
kao to su ekoloka i socijalna prihvatljivost i vea ekonomska isplatljivost. Vea pozornost
usmjerena na negativne efekte sredstava za hlaenje i podmazivanje kao i multipliciranje tih
efekata u novije vrijeme, dovela je do nunosti pronalaska novih rjeenja. Trini zahtjevi za
sve veim koliinama ovih sredstava, kao i donedavno njihovo nekritino koritenje doveli su
do zabrinjavajueg ili sada ve zastraujueg utjecaja na ovjeka i okoli. Rastue potrebe
trita kao i novi za obradu zahtjevni materijali, smanjuju profitabilnost konvencionalne
mokre obrade zahvaljujui svim trokovima vezanim uz sredstva za hlaenje i
podmazivanje od nabave, preko koritenja do njihovog odlaganja. Ipak naputanje obrade
koritenjem SHIP-a, koja je do sada davala zadovoljvajue rezultate u smislu tehnike izvedbe
i profita, nee biti mogue bez ponude dostojne zamjene. Takoer implementacija novih
naina obrade nije mogua jednostavnim iskljuivanjem koritenja svih vrsta sredstava za
hlaenje i podmazivanje jer njihovu funkciju bi u sluaju odrenih naina obrade i odreenih
materijala u tom sluaju morala zamijeniti neka druga tehnoloka jeenja.
Alternativne vrste hlaenja u kombinaciji s novim materijalima za izradu alata i
specijalnim prevlakama predstavljaju podruje za pronalaenje adekvatne zamjene sredstava
za hlaenje i podmazivanje to predstavlja odreeni tehnoloki napredak.
Postoji i niz sekundarnih ali ne manje vanih funkcija SHIP-a kao to su odvoenje
odvojene estice, ienje alata i obratka, produljenje vijeka trajanja alata, poveanje
3
Emulzije
Polusintetici
Sintetici
Slika 2. Relativni udio aditiva, vode, emulgatora i ulja u pojedinim vrstama SHIP-a [5][3]
Slika 3. Pogreka pri aplikaciji SHIP-a u zonu rezanja to uzrokuje pomak toke najvie
temperature prema vrhu alata i u konanici prijevremeni otkaz alata
(u odnosu na oekivani vijek trajanja alata pri suhoj obradi) [3]
REAKCIJA
(mehanizam troenja)
korozija
oneienje
viak Ca-iona
mikroorganizmi
saponifikacija
prehrambeni lanac
metalne estice
abrazija
metalne estice
kemijska reakcija
UINAK
(oblik pojave)
korozija
adhezija, lijepljenje, neprecizna
obrada, poveanje koncentracije,
prividna koncentracija
taloenje, zaepljenje
raslojavanje emulzije, miris,
naslage, zaepljenje
loa obrada, troenje alata i
ostalih dijelova
korozija
primjeniti istovremeno sva tri standarda unutar nekog poduzea predstavlja jedan od
najveih izazova gledajui iz perspektive inenjarstva kao i samog poduzetnitva. Proizvodna
industrija jedan je od najveih izvora oneienja okolia. Prema tome, kako minimizirati
oneienje okolia sa strane proizvodne industrije postaje jedan od vanijih ciljeva svih
proizvoaa [8].
Poetkom 1960-ih godina, znanstvenici su poeli prepoznavati i izraavati zabrinutost
za utjecaj SHIP-a na cjelokupan okoli i pojedinano na zdravlje radnika. Dananji porizvoai
sredstava za hlaenje i podmazivanje nalaze se u poziciji da moraju pratiti i pridravati se
propisa i regulativa pojedinih vlada o utjecaju pojedinih kemikalija na okoli i drutvo u
cjelini. Nepotivanje ili u krajnjoj mjeri krenje propisa moe dovesti do odgovornosti
proizvoaa za tetu nastalu upotrebom odreenog proizvoda.
Proizvoai diljem svijeta trenutno koriste oko 2,4 bilijuna litara SHIP-a formirajui
znaajnu potranju za tom neobnovljivom vrstom sirovina [9]. Od ukupne koliine 52% se
koristi za obradu odvajanjem estica a 31% pri obradi deformiranjem [10]. Amerika
predstavlja vodeu regiju prema potronji navedene koliine SHIP-a, i to sa udjelom od 36%
svjetske potronje, slijedi Azija sa udjelom od 30%. Koliine SHIP-a koritenog u zemljama EU
(Tablica 2), donosi Tehniki dokument procjene rizika, izdan od strane Instituta za zdravlje i
zatitu potroaa pri EU [11].
Tablica 2. Pregled trita sredstava za hlaenje i podmazivanje za zemlje EU
Grupe sredstava za hlaenje i
podmazivanje
Sve vrste maziva
Prodaja u
EU (t/god)
5 200 000
Odlaganje(zbrinjavanja) SHIP-a
(t/god)
Koliina prodanog SHIP-a
3 700 000
2 300 000
360 000
Potroena koliina
220 000
Recikliran
700 000
140 000
750 000
3 500 000
600 000
3 700 000
Nepropisno pohranjeno
100 000
8
nazivom
REACH
(eng.
and
restriction
11
Slika 5. Koliina generirane maglice (aerosola) i naini formiranja iste za vrijeme razliitih faza
strojne obrade [2][3]
Uvelike zabrinjava kona izloenost ovim sredstvima kao i udisanje estica njihovog
aerosola [24]. Primjena SHIP-a pri strojnoj obradi esto proizvodi maglicu koja je medicinski
dokazano povezana s razvojem odreenih tipova tumora [25]. Ovi podatci predstavljaju
koritenje sredstava za hlaenje i podmazivanje, goruim predmetom rasprave s moguim
brojnim kratkoronim i dugoronim posljedicama.
12
SAD
378 000 t
Germany
75 500 t
Japan
160 000 t
Podaci za Njemaku govore o koritenju oko 75 000 tona SHIP-a od kojih oko 28 000
tona otpada na uljni koncentrat koji pomjean sa vodom tvori 355 000 do 947 000 tona
emulzija ili polusintetika. Trokovi koritenja i zbrinjavanja SHIP-a su znaajni i tovie
poveaju se uslijed donoenja novih zakona i regulativa vezanih za ouvanje okolia i
ljudskog zdravlja.
Meutim, u posljednjih deset godina postalo je oito kako je esto odluka o upotrebi
SHIP-a u mnogim postrojenjima (poduzeima) bila bazirana na industrijskom folkloru a ne
temeljena na znanju i kvantitativnim dokazima. Ipak je nedavno napravljen pomak u ovoj
situaciji, u smislu da je kroz mnoga istraivanja utvreno da trokovi koritenja SHIP-a iznose
i do 17% ukupnih trokova proizvodnje (Slika 6), to je nekliko puta vei troak u usporedbi
sa trokom nabavke i koritenja alata koji iznosi 2 do 4% [28][29][30].
Industrija Ujedinjenog Kraljevstva proizvede oko 400 000 tona SHIP-a (SHIP spreman
za aplikaciju) sa odlaganjem procjenjenim na od 8 do 16 milijuna funti u 2000 godini [16].
Mnoga istraivanja pokazuju da samo mali broj kompanija ima precizne informacije vezane
uz trokove odlaganja sredstava za hlaenje i podmazivanje. Jedan obradni stroj posjeduje
oko 5m3 SHIP-a dok veliki centralni sistemi, za hlaenje i podmazivanje kod velikih
postrojenja imaju i do 100m3 SHIP-a. Uobiajeni vremenski interval izmeu dviju zamjena
SHIP-a kree se od 4 tjedna za jedan obradni stroj, do 1 godine za veliko postrojenje. Srednje
veliko postrojenje za automobilske djelove koristi oko 100 000 litara SHIP-a koje treba
zamijeniti svake godine. Sama zamjena iziskuje troak od 40 000, od toga oko 15 000 se
koristi za kemijsko tretiranje ulja iz SHIP-a, 15 000 za odlaganje vode i 6 000 za ienje
cijevi i instalacija [31]. Kako bi se sagledali realni ukupni trokovi koritenja SHIP-a, to
ukljuuje proces poevi od same nabave SHIP-a pa do odlaganja istog, potrebno je uzeti u
obzir sve faze ivotnog ciklusa SHIP-a sa detaljnim trokovima svake pojedine (Slika 7). Na taj
nain trokovi SHIP-a mogu se podijeliti na dvije komponente, odnosno troak nabave SHIP-a
i skriveni troak koji ukljuuje pojedinano trokove faza ivotnog ciklusa SHIP-a. Bierma i
Waterstraat u svojim studijama su mjerili ukupne trokove koritenja SHIP-a kroz dvije
navedene komponente od kojih je prva odnosno troak nabave SHIP-a bio konstantan, u
iznosu od 100 000$. Rezultati provedenih studija su pokazali kako omjer troka nabave SHIPa i skrivenih trokova iznosi od 1,0:1,5 pa i do najvie 1,0:5,5 za neke studije, u korist
skrivenih trokova [32].
14
eliminacija ostataka SHIP-a na djelovima stroja ime se smanjuje ili eliminira troak
ienja stroja i pridruena mu dodatna potronja energije,
obrade, dovodi do utede od oko 17% ukupnog troka za obradu itavog obratka. Ovo je
veinom zbog eliminacije koritenja sredstava za hlaenje i podmazivanje, ienja,
odravanja i odlaganja [34].
Zahtjevi za visokom dimenzijskom tonou jo uvijek predstavljaju znaajnu
restrikciju za koritenje suhe obrade materijala. U sluajevima kad postoji jaka adhezija
izmeu alata i obratka, kada je troenje alata pri suhoj obradi prekomjerno ili kada nije
mogue kontrolirati toplinsku deformaciju obratka nuno je hlaenje tijekom samog
procesa. U razliitim operacijama suhe obrade, kod kojih su koriteni novi napredni
materijali i presvlake za obradu legura od aluminija ili elika, testovi su pokazali pozitivne
rezultate [35]. Da bi se osigurala dobra izvedba obrade i visoka otpornost na troenje,
materijali od kojih su napravljeni alati moraju ispunjavati odreene uvjete. Alati za suhu
obradu moraju biti specifino dizajnirani da omoguavaju malu vrijednost trenja u zoni
kontakta alata i obratka te visoku toplinsku otpornost. Sam proces suhe obrade mora biti
15
dizajniran tako da
reducira
Lijevano
eljezo
Neeljezne
slitine
Konstrukcijski
elik
Toplinski
obraen elik
Aluminijske
legure
Glodanje
Tokarenje
Buenje
Narezivanje navoja
Uputanje
Duboko buenje
Trenutno izvedivo
Trenutno u razvoju
Trenutno neizvedivo
Slika 8. Optimalan materijal reznog alata za suhu obradu odvajanjem estica [36]
17
otpornost na oksidaciju mnogo vea [40]. Prednosti ovih materijala su visoka tvrdoa
pri visokim temperaturama i kemijska stabilnost to utjee na visoku otpornost na
troenje i dobru kvalitetu povrine obratka. Ipak ovi materijali su manje vrsti od WCkarbida i njihova limitiranost u pogledu veliine posmaka je evidentna.
c) Keramike; koriste se dvije vrste keramikih kompozicija, koje se mogu podijeliti
ovisno o koritenoj matrici. Alumijev oksid, koji se pri visokim temperaturama
zadrava u svojoj najstabilnijoj kristalnoj, heksagonalnoj reetci, iz ega proizlaze
razliite poeljne karakteristike materijala. S druge strane je Silicijev nitrid, koji ima
dobru oksidacijsku otpornost i zahvaljujui niskom koeficijentu termalne ekspanzije,
dobru otpornost na termalni ok za razliku od drugih keramikih materijala [41].
Inovacija na ovom podruju su SiC keramike, koje u kombinaciji s keramiim
kompozitima poveavaju vrstou, toplinsku vodljivost i otpornost na toplinski ok.
d) Borov Nitridi; Postoje razliite kristalne strukture ovih materijala. Grafitu slini,
heksagonski borov nitrid je poznat po svojim svojstvima mekoe i svojstva
podmazivanja u suprotnosti s kubinim strukturama (CBN) koje su tvrde te se koriste
za rezne alate. CBN ima istu strukturu kao i dijamant te se njegove karakteristike
ogledaju u karakteristikama dijamanta. CBN se po tvrdoi moe svrstati odmah iza
dijamanta koji predstavlja najtvri materijal. CBN je sintetiki materijal napravljen od
kubinog bor nitrida i specijalnog keramikog veziva. On pokazuje visoku tvrdou i
kemijsku stabilnost na visokim temperaturama i do 1400 C [13].
e) Dijamant; prirodni dijamant se sastoji od karbona. Monokristalinski dijamant je
najtvri materijal. Upravo zbog vee vrstoe, polikristalinski dijamant ima prednost
za izradu reznih alata u odnosu na monokristalinski [42]. Dijamant omoguava
impresivnu kombinaciju kemijskih, fizikalnih i mehanikih svojstava, niski koeficijent
trenja i toplinske ekspanzije, visoku otpornost na koroziju. Ipak i dijamant ima svoje
nedostatke, zbog velikog kemijskog afiniteta karbona i eljeza, pri obradi eljeznih
materijala dijamantom dolazi do visoke stope troenja alata [13].
Triboloko ponaanje materijala, odnosno alata za suhu obradu se moe poboljati
koritenjem razliitih prevlaka. One
nastaje kao rezultat abrazijskog troenja (tvrde prevlake), kako i adhezijskog troenja, sluei
kao barijera izmeu alata i obratka. Koritenjem low friction prevlaka znatno se poboljava
otpornost na troenje alata pri klizanju prednje i stranje povrine [43].
Prevlake se mogu klasificirati po metodi depozicije (nanoenja) na:
1. CVD (eng. Chemical Vapor Deposition) postupak kemijskog nanoenja iz parne
faze
2. PVD (eng. Physical Vapor Deposition) postupak fizikalnog nanoenja u vakumu
Prema kompoziciji dijelimo ih na jednoslojne i vieslojne (slojevi prevlaka istih ili
razliitih materijala) [44].
S tehnolokog aspekta broj slojeva koji prevlaka moe sadravati je neogranien, no
debljina sloja poveava radius reznog ruba. Obzirom da je otar rezni rub od posebne
vanosti za primjenu suhe obrade, prednost uvijek imaju uzrazito tanke prevlake. Nanoslojne
prevlake koje predstavljaju dostignue moderne tehnologije, su omoguile smanjenje
debljine sloja prevlake uz istovremeno mogunost kompozicije i do stotinu pojedinanih
slojeva koji doseu ukupnu debljinu ne veu od oko 2 - 5 m [45].
Supernitridi koji takoer pripadaju nano kompozicijama su nastali koritenjem visoko
ioniziranih plazmi. Oni obuhvaaju visoku kemijsku stabilnost oksidnih slojeva i mehanika
svojstva tvrde nitridne prevlake. Derflinger i ostali su proveli istraivanje pri visokobrzinskoj
obradi buenjem, gdje su koritene prevlake od TiAlN-tvrdog sloja, tankim meuslojem
odvojenog od povrinskog samopodmazujueg sloja volframovog karbida/ugljika (WC/C). Za
eliminaciju odvojene estice koriten je komprimirani zrak od 1 bar. Rezultati su pokazali
sistematino poveanje vijeka trajanja alata i smanjenje naprezanja na otrici zahvaljujui
prisutnosti ve spomenutog WC/C sloja [35]. Postoji posebna vrsta prevlaka za alate za suhu
obradu, koje djelomino nadomjetaju funkciju podmazivanja. Tipine prevlake takvog tipa
su molibdenov disulfid MoS2 ili amorfni WC/C. One se obino nanose na prethodni sloj nekih
od tvrdih prevlaka.
19
Jo 1990. godine predloen je novi ekoloki nain strojne obrade koritenjem vodene
pare kao sredstva za hlaenje i podmazivanje [47]. Koritenje vodene pare moe reducirati
difuzijski i adhezijski tip troenja smanjujui temperaturu u zoni rezanja. Pri primjeni vodene
pare u visokobrzinskoj strojnoj obradi, vijek trajanja alata moe se poveati za dva puta u
odnosu na suhu obradu, to dovoljno govori o efikasnosti ovog tipa hlaenja [48]. Jednako
tako postoje zagovarai unutar industrije strojne obrade koji predlau koritenje
komprimiranog zraka tokom visokobrzinske obrade. Koritenjem sistema za hlaenje zrakom
dizajniranog za smanjenje temperature u zoni kontakta alata i obratka, poveava se
produktivnost obrade mogunou koritenja brih parametara rezanja u odnosu na isti
sluaj kod suhe obrade [49]. Primjena odreenih plinova kao to su duik, kisik i ugljini
20
dioksid smanjuje sile rezanja u odnosu na suhu i konvencionalnu obradu [50]. Tehnika
kombinacije ohlaenog zraka i minimalnih koliina ulja, MQL (eng. Minimum Quantity
Lubrication) tehnika djeluje kao efikasno sredstvo za hlaenje i podmazivanje, pri
temperaturama od 0C, te se pokazala boljom u odnosu na suhu i konvencionalnu obradu
[51]. Tehnika MQL se u razliitim istraivanjima pokazala jeftinijom, zdravijom i sigurnijom u
odnosu na konvencionalnu mokru strojnu obradu postiui gotovo jednake rezultate.
Posebno se u tome istie MQL tehnika u kojoj su koritena biljna, a ne mineralna ulja.
4.1. Strojna obrada uz hlaenje hladnim komprimiranim zrakom
Nuan preduvjet za implementaciju suhe obrade je prihvatljivo nadomjetanje
funkcija sredstava za hlaenje i podmazivanje. Koritenjem hladnog komprimiranog zraka se
moe zamijeniti funkcija SHIP-a u hlaenju alata i obratka, hlaenju odvojene estice i
eliminaciji odvojene estice iz zone rezanja. U odnosu na SHIP, ova tehnika uz relativno male
investicijske trokove znatno smanjuje trokove ukupne proizvodnje, te nije tetna za okoli
ni zdravlje ovjeka. U poetnim istraivanjim koristio se samo komprimirani zrak, koji se u
odnosu na vodu i ulje pokazao inferioran [36]. Noviji pokuaji koriste hladni komprimirani
zrak koji u ispitivanjima daje mnogo bolje rezultate.
Ohlaeni zrak se smatra efikasnim u rasipanju topline, odnosno sniavanju
temperature u zoni rezanja prilikom strojne obrade. Hlaenje hladnim komprimiranim
zrakom najee se provodi koritenjem vrtlone cijevi. Vrtlona cijev, poznata kao RanqueHilsch vrtlona cijev (RHVC) jest naprava koja omoguuje razdvajanje vrueg od hladnog
zraka prilikom protjecanja komprimiranog zraka kroz ulazne sapnice tangencijalno u
vrtlonu komoru [52]. Vrtlonu cijev (eng. Vortex tube) izumio je 1933. godine francuski
metalurg i fiziar Georges Ranque, a usavrio ju je njemaki fiziar Rudolf Hilsch. Godine
1947. Hilsch objavljuje dokument orginalno nazvan Wirbelrhl (vrtlona cijev) u kojem uz
kompletnu dokumentaciju opisuje konstrukcijske detalje vezane za napravu. Ranque-Hilsch
vrtlona cijev se sastoji od jedne ili vie ulaznih sapnica, vrtlone komore, zavrnog ua za
hladni zrak, kontrolnog ventila vrueg zraka te same cijevi. Specijalno dizajnirana vrtlona
komora svojom konfiguracijom zajedno sa efektom komprimiranja, ubrzava zrak do velikog
broja okretaja, u nekim sluajevima preko milijun okretaja u minuti [53]. Postoje dva tipa
protoka kod vrtlone cijevi, paralelni protok i protusmjerni protok strujanja zraka, slika 10.
21
Mehanizam unutar sistema vrtlone cijevi moe se promatrati sa fizikalne strane, ali
ga je kao takvog teko objasniti. Visoko komprimirani zrak tangencijalnim strujanjem i
ulaskom u vrtlonu cijev razdvaja se na dvije slabije komprimirane struje zraka, hladniju i
topliju od okoline. Hladna struja zraka izlazi iz vrtlone cijevi kroz centralno ue kraj ulaznih
sapnica dok vrua struja naputa vrtlonu cijev preko kontrolnih ventila na dnu vrtlone
cijevi (Slika 9). Centrifugalno razdvajanje dvaju odvojenih protoka zraka i njihova adiabatska
ekspanzija uzrokuje i energetsko odvajanje u sistemu vrtlone cijevi. Razdvajanje energije u
vrtlonoj cijevi paralelnog protoka je prikazano na Slici 11. Izmjena energije izmeu toplog i
hladnog zraka je odgovorna za stvaranje znaajne temperaturne razlike unutar vrtlone
cijevi. Opadanje temperature u vrtlonoj cijevi uslijed ekspanzije isto je kao kod turbine. Kod
vrtlone cijevi ne postoje rotirajui zidovi kao kod turbine, nego rotirajui slojevi fluida
trenjem vre izmjenu mehanike energije [54]. Hladni zrak radijalno ekspandira i poveava
svoju kutnu brzinu. Tako se unutarnji sloj zraka rotira bre nego vanjski.
22
Vrtlona cijev ima mnogo moguih industrijskih primjena, te se moe koristiti kao
oprema za hlaenje kod CNC strojeva, u hladnjacima, procesima grijanja, itd. Visoka
primjenjivost sistema vrtlone cijevi bazira se na njegovoj jednostavnosti, kompaktnosti te
injenici da je sam sistem male mase i izrazito tihog naina rada. Budui da ove cijevi ne
sadravaju nikakve pokretne dijelove, one ne pucaju niti su podlone troenju to ih ini
jednostavnima za odravanje. Nain primjene i princip rada vrtlone cijevi paralelnog
protoka strujenja zraka dan je na Slici 12.
Slika 12. Princip rada vrtlone cijevi paralelnog protoka: ulaz komprimiranog zraka u vrtlonu
komoru (A), razdvajanje pri rotaciji unutar vrtlone cijevi na hladnu (B) i toplu (C) struju zraka,
izlaz tople struje zraka preko odgovarajuih oduaka (D), protok hladne struje zraka kroz
prigunicu (E), izlaz hladne struje zraka kroz fleksibilnu cijev (F), magnetni drak (G)
23
konvekcije od iznimne vanosti u modeliranju temperatura alata. Tako je taj koeficijent kod
hlaenja SHIP-om na bazi vode u rasponu od 103-104 W/m2K (16,17 iz l23). Koeficijent
toplinske konvekcije za hladni zrak prvi put donose Liu i Chou i on u simulaciji ima vrijednosti
u rasponu od 50-5000 W/m2K, dok u eksperimentu iznosi oko 160 W/m2K za hlaenje
hladnim zrakom temperature do -15C i 860 W/m2K za hlaenje hladnim zrakom
temperature do -25C [58]. U njihovom istraivanju su izvjestili kako je koritenje hladnog
komprimiranog zraka u ovisnosti s parametrima rezanja, te kod poveanja brzine rezanja i
posmaka moe reducirati temperature u zoni rezanja i do 20 C. Kim i ostali ispitujui vijek
trajanja alata koritenjem SHIP-a ili hlaenja hladnim zrakom izvjeuju kako se pri hlaenje
komprimiranim hladnim zrakom ostvarena vea koliina obraene povrine odnosno dui
vijek trajanja alata [59]. Takoer Nandy i ostali pokazuju da koritenje hladnog
komprimiranog zraka donosi signifikantno poveanje vijeka trajanja alata i produktivnosti
[60]. Choi i ostali su istraivali utjecaj hladnog zraka, ohlaenog na -4 do -25 C pod tlakom
od 4 bar i pokazali da kako se sniavanjem temperature zraka, poveava kvaliteta obraene
povrine i smanjuju zaostala naprezanja unutar iste [61]. Takoer su neki eksperimenti
pokazali da pri brzinama rezanja od 480m/min, gdje suha obrada postie jako siromane
rezultate u zavrnoj povrinskoj obradi zbog ubrzanog troenja alata, obrada koritenjem
hladnog zraka je omoguavala jako dobru zavrnu obradu [62].
4.2. Strojna obrada uz koritenje minimalnih koliina SHIP-a
Tehnika kombinacije ohlaenog zraka i minimalnih koliina ulja (MQL) se moe
svrstati u polu suhe metode hlaenja. Definira se kao obrada u kojoj se male koliine SHIP-a
disperziraju direktno u zonu rezanja. Ovisno o tipu i glavnoj funkciji tekuine, sredstva se
mogu podijeliti na:
1. MQL (eng. Minimum Quantity Lubrication)
2. MQC (eng. Minimum Quantity Cooling)
Ova tehnika koja se danas ve uvrijeeno koristi, je bila prvi put primijenjena 1970-ih
godina u amerikoj zrakoplovnoj industriji. Prednosti MQL tehnologije u odnosu na
konvencionalne tehnike hlaenja koritenjem i aplikacijom SHIP-a (prskanje, maglica, visoko
tlani sistemi itd.) su:
-
24
MQL tehnika koristi protok od 50-500ml/h (najee oko 50ml/h) to je 3-4 puta
manje od koliina koje se standardno koriste u konvencionalnoj mokroj obradi u istim
vremenskim intervalima [63],
mala koliina tekuine ili maziva rezultira gotovo suhim obradnim dijelom, alatom i
samim obradnim strojem to u odreenoj mjeri uvjetuje smanjenje trokova jer
nema vie potrebe za ienjem istih,
MQL tehnika eliminira jedan dio trokova vezanih uz nabavku, pohranjivanje, zatitno
tretiranje i odlaganje SHIP-a,
koritenja SHIP-a i suhog naina obrade. Sve stroe regulacije zatite okolia smanjuju
fleksibilnost koritenja SHIP-a i otvaraju prostor za MQL. Unato tome to u praksi jo uvijek
dominira strojna obrada uz koritenje SHIP-a, znanstvenici ukazuju na hitnost traenja
alternativa, kao to je MQL. Volumen skinutog materijala u istim uvjetima je jednak ili vei u
odnosu na volumene skinute pri suhoj ili konvencionalnoj mokroj obradi. Prosjeno troenje
alata je kod MQL-a manje u odnosu na obradu pri drugaijim uvjetima, zahvaljujui nioj
temperaturi koja zadrava tvrdou alata i reducira adhezijski i difuzijski oblik troenja koji su
jako osjetljivi na temperaturu. Povrinska hrapavost se smanjuje zahvaljujui navedenoj
kontroli temperature. Takoer koritenje MQL-a omoguava smanjenje tangencijalnih sila
rezanja za 24,4% u odnosu na mokru i 32,2 % u odnosu na suhu obradu [49]. Zahvaljujui
snienju temperature alata strojna obrada koritenjem MQL-a se postiu bolji rezultati u
smislu vijeka trajanja alata u odnosu na konvencionalane mokre obrade. U odnosu na suhu
obradu, MQL otvara mogunost obrade materijala koji nuno zahtjevaju hlaenje jednako
tako postupcima ovisnima o hlaenju. Braga i ostali izvjeuju kako MQL tehnika moe biti
uspjeno koritena u operacijama buenja aluminij-silicijskih legura to je gotovo neizvedivo
kod suhe obrade [64]. Provrti izraeni uz koritenje MQL-a su bili jednake ili bolje kvalitete
od provrta napravljenih konvencionalnom mokrom obradom s puno veim koliinama
sredstava za hlaenje i podmazivanje. Eksperimenti provedeni pri operaciji obodnog
glodanja (eng. end mill) uz MQL kao rezultat daju 30-40% dui vijek trajanja alata i 20-30%
manju rezultantnu silu u usporedbi sa konvencionalnim hlaenjem.
25
koriste male koliine lubrikanta, potrebno je da ostanu kemijski stabilni dugo vremena u tim
uvjetima. Nastanak kemijskih promjena kod lubrikanta je dokazan testom u kojem je
odreena koliina lubrikanta pohranjena 168 sati u navedenim uvjetima. Utvreno je
poveanje molekularne teine kod odreenih supstanci kao znak postojeih kemijskih
promjena. Ipak, biorazgradljivost je najvanija mjera procjene kompatibilnosti tih tvari s
okoliem. Osnovne supstance lubrikanta su mineralna ulja i polialkilen glikol, koji imaju nisku
biorazgradljivost. Danas se sve vie koriste lubrikanti na bazi biorazgradljivih sintetikih
estera.
Iako MQL tehnologija pokazuje veliki potencijal i nudi odreene prednosti, postoje
zahtjevi od velike vanosti koji jo uvijek nisu adekvatno ispunjeni to dovodi do nedostataka
kao to su nedefinirani trokovi cijelokupne investicije i primjene, nepredvieni trokove
vezani uz izvedbu samog procesa napajanja, probleme pri nanoenju u zonu rezanja,
potencijalnu visoku zapaljivost zbog zrakom noene metalne praine, utjecaja na radnike i
pouzdanosti samog sistema. Jednako tako vaan napor za razvojem se fokusira na
monitoriranje MQL aerosola. Istraivanja su pokazala da rastua rotacijska brzina utjee na
smijer toka aerosola te da se posljedino formira vrtlog. Raliiti dizajn alata i dostupnosti
zone rezanja ine dodatno zahtjevnim optimiziranje MQL napajanja. Broj i poloaj cijevi za
ispuhivanje SHIP-a pri MQL-u takoer je vrlo vaan i ima veliki utjecaj na kvalitetu rezultata.
4.3. Kriogeni postupci strojne obrade
Kriogeno hlaenje procesa obrade metala se poelo primjenjivati jo 1950 godine.
Sam postupak karakteriziralo je koritenje razliita sredstva kao CO2 ili freon ali uz potronju
pretjeranih koliina kriogenih tekuina zbog neefikasnog naina nanoenja u zonu rezanja.
To se reflektiralo visokim trokovima zbog ega se dugi niz godina ovaj nain hlaenja nije
prihvatio kao uinkovita metoda u industrijskim postrojenjima. Danas kada je proizvodnja i
pohrana tekueg duika pristupanija i kada postoje uinkovitiji naini nanoenja u zonu
rezanja postoji potreba ali i nunost za unaprijeenje i razvoj kriogene obrade na
industrijskoj razini.
Poetna ispitivanja su pokazala da kombinacija kriogene obrade i prikladnih novih
alata i tehnologija daje bolje rezultate od standardne konvencionalne obrade [31].
Eksperimentalni i analitiki rezultati potvruju da kriogena tehnologija obrade ima dobar
potencijal za smanjenje trokova i poboljanje konkurentnosti, smanjenje potronje sirovina,
27
duikom u odnosu na suhu obradu [49]. Sile rezanja su takoer kod kriogenog hlaenja
28
manje nego kod suhe obrade, zahvaljujui niem koeficijentu trenja u zoni kontakta alata i
obratka u podruju prednje povrine.
Primjena tekueg duika omoguava efikasnu kontrolu temperature u zoni rezanja te
time produljuje vijek trajanja alata i poboljava kvalitetu obraene povrine. Odreena
istraivanja pokazuju da suha obrada konvencionalnim alatima bez prevlaka u uvjetima
koritenja tekueg duika rezultira 55% redukcijom kraterskog troenja i 30% redukcijom
vrijednosti irine pojasa troenja na stranjoj povrini alata. Koritenje ovog naina hlaenja
odnosno podmazivanja uspjeno produljuje vijek trajanja alata uz minimalan rizik za okoli i
zdravlje ovjeka. Najvee ogranienje koritenja ove tehnike hlaenja se nalazi u njenoj
cijeni. Skupi sustavi za hlaenje tekuim duikom su jo uvijek jako nepristupani i
ekonomski teko isplativi.
4.4. Koritenje alternativnih vrsta hlaenja pri razliitim postupcima obrade rezanjem
Hlaenje alata omoguava redukciju topline u zoni rezanja doputajui operaterima
da optimiziraju proces obrade s veim brzinama rezanja i posmacima. Na ovaj nain je
mogue zadrati visoku produktivnost ali i osigurati dulji vijek trajanja alata i bolju kvalitetu
povrine obratka. Vie vrijednosti parametara rezanja nude poveanje produktivnosti, ali na
tetu kvalitete povrine obratka i znaajnog smanjenja vijeka trajanja alata. Pogoranje
povrinske hrapavosti je direktno vezano uz troenje alata. Vijek trajanja alata odnosno
njegovo troenje je jako osjetljivo na promjene uvjeta rezanja te ga je teko izbjei,
meutim razliitim nainima hlaenja zone rezanja moe ga se minimizirati. Upravo je
postizanje jednakog vijeka trajanja alata odnosno jednakog vremena obrade osnovni
preduvjet za prebacivanje na suhu ili polusuhu strojnu obradu, prije svega materijala koji su
za to prikladni [72]. Postoje materijali i postupci obrade kod kojih suha obrada nije mogua i
nuno zahtjevaju hlaenje. To vrijedi za obradu aluminija zbog njegove visoke toplinske
osjetljivosti i adhezije na alat, takoer i obrada najtvrih elika predstavlja jako zahtjevan
proces. Obrada naprednih materijala, zbog njihovog svojstava niske toplinske vodljivosti i
generiranja topline u zoni rezanja, zahtjeva efikasno hlaenje. Na izbor naina obrade,
odnosno naina hlaenja utjeu osim materijala i sami industrijski procesi. Razliiti procesi
obrade postavljaju razliite zahtjeve za koliinom i izborom SHIP-a potrebnih za siguran i
zadovoljavajui rad te postizanje uspjenih rezultata.
29
Slika 13. Izvedivost postupaka obrade odvajanjem estica obzirom na uvjete vezane uz hlaenje
Suha obrada ili koritenje pojedinih alternativnih vrsta hlaenja mogue su kod
sljedeih postupaka obrade odvajanjem estica sa alatima definirane rezne geometrija, i to:
a) GLODANJE - postupak strojne obrade koji za irok spektar materijala ne zahtjeva
hlaenje i prikladan je za uvjete suhe obrade. Ipak postoje odreeni materijali ili uvjeti
obrade koji zahtjevaju detaljniju analizu i prilagodbu parametara da bi se postiglo
ekonomino suho glodanje. Rahman i ostali su istraivali utjecaj koritenja MQL-a u
procesu glodanja [73]. Rezultati su bili znaajno bolji kod koritenja MQL-a nego kod
konvencionalnog hlaenja ili suhog glodanja. Da Silva i Vieira su komparativnom
studijom israivali utjecaj suhe i konvencionalne mokre obrade na troenje alata i
kvalitetu povrine prilikom obodnog glodanja AISI 1047 elika sa karbidnim alatom
30
32
33
otricom u pogledu mogunosti koritenja suhe obrade ili neke od alternativnih vrsta
hlaanja valja izdvojiti postupak bruenja.
Bruenje takoer ima potencijal za smanjenje koritenja (potronje) SHIP-a.
Hafenbraed i ostali su pokazali da je mogue koristiti MQL obradu u procesima bruenja [79].
Weinert i ostali su napravili istraivanje na komadu otvrdnutog elika. U usporedbi sa
konvecionalnim hlaenjem, normalne se sile poveavaju mnogo bre kod koritenja MQL-a.
Skeniranje elektronskim mikroskopom pokazuje da se pri mokroj obradi stvaraju relativno
duge odvojene estice sa razliitom irinom i debljinom, olakavajui dobro uklanjanje
odvojene estice. Za vrijeme obrade koritenjem MQL tehnika i suhe obrade, oblik strugotine
se znaajno mijenja i karaktriziran je velikim brojem nasjeenih odvojenih estica. Nasjeene
odvojene estice su indikativne za pogoranje uklanjanja istih. Koritenjem konvencionalne
mokre obrade normalne sile se zadravaju gotovo konstantnima i ne opaa se nikakvo
toplinsko oteenje. Za usporedbu, prilikom koritenja MQL-a vidljivo je kontinuirano
poveanje normalnih sila i toplinskih oteenja. U rezultatima je vidljivo da su normalne sile
vie osjetljive na dubinu rezanja, nego na samu brzinu, te da je smanjenje dubine rezanja
efikasan nain za postizanje obratka bez oteenja pri koritenju MQL tehnika [13].
34
Proces obrade generira popratne pojave koje uvjetuju razvijanje tribolokih procesa
na reznom dijelu alata, slika 15.
35
termokemijsko
troenje
(difuzija)
elektrokemijsko
troenje
(oksidacija,
poveanje trokova.
36
Primjer
Najei uzroci
Mogua rjeenja
1.
Pojas troenja
na stranjoj
povrini
2.
Krater na
prednjoj
povrini
Previsoka temperatura i
pritisci na prednju povrinu
alata
3.
ljebovi na
prednjoj i
stranjoj
povrini
4.
Plastina
deformacija
5.
Naljepak
(BUE Built
Up Edge)
Preniska temperatura,
veliki afinitet materijala
(niskougljini elici,
aluminij, nehrajui
elici,...)
6.
Toplinska
napuknua
Oscilacija temperature,
prekidni rez (kod glodanja),
nejednoliki dotok sredstava
za hlaenje i podmazivanje
7.
Krzanje
otrice
Izabrati ilaviji
materijal, poveati
brzinu rezanja, smanjiti
posmak na poetku
reza
8.
Odlamanje
otrice
Smanjiti posmak i
dubinu rezanja, izabrati
ilaviji materijal alata,
izabrati deblje i vee
ploice
Smanjiti posmak i
dubinu rezanja, izabrati
"jau" geometriju
alata, izabrati ilaviji
materijal alata
Poveati brzinu
rezanja, izabrati
adekvatan alat, izabrati
pozitivnu geometriju
alata
direktne i indirektne metode se koristi kada se govori o mjerenju pojedinih parametara troenja
(linijski, povrinski, volumenski ili maseni) ili praenju drugih parametara i veliina procesa
rezanja koje su posljedice troenja alata [80]. U metode direktnog mjerenja parametara
troenja koje imaju karakter vanprocesnog mjerenja spadaju one metode pri kojima se
mjerenje nekog parametra moe vriti samo kada se proces rezanja prekine.
Procesna mjerenja troenja predstavljaju metode mjerenja u toku procesa rezanja. U
ovom sluaju se ne prekida proces rezanja, nego se koriste procesni senzori koji direktno ili
indirektno, kontaktno ili beskontaktno, neprekidno ili povremeno mjere istroenost reznog
klina. U novim proizvodnim sustavima koji su u osnovi numeriki upravljeni sustavi (NC ili CNC),
procesna mjerenja troenja alata predstavljaju osnovu za gradnju tzv. adaptivnih sustava
upravljanja. Takvi sustavi omoguuju rjeenje problema i jednog od najvanijih tehnolokih
zadataka: kada zamijeniti alat novim alatom. Problem se rjeava na nain da se procesnim
mjerenjem troenja alata dobiju informacije o tribolokom stanju reznog klina na osnovu kojih
se donosi odluka (ili signalna informacija) o zamjeni alata.
Postojanost alata moe se definirati kao korisno vrijeme (period) rezanja nakon kojeg
daljnji rad alatom vie nije ekonomski opravdan. Izraava se vremenom (ili drugim jedinicama)
od poetka rezanja do postizanja nekog kriterija istroenosti (otkaza). Postojanost alata do
postizanja kriterija istroenosti (otkaza) moe se izraziti na razliite naine kao to su: stvarno
vrijeme rezanja, duljina puta u smjeru posminog gibanja, broj obraenih komada i volumen
skinute odvojene estice. Pokazatelji istroenosti alata su plastina deformacija (moe
prouzroiti gubljenje stabilnosti oblika tj. rezne sposobnosti alata), mehaniki lom (kada sile
rezanja postanu vrlo velike ili zbog razvoja pukotine zamora materijala u vibracijskim uvjetima) i
postupno progresivno troenje (rezultat interakcije izmeu materijala obratka i alata). Postoje
tri glavna tipa otkaza alata (vremenski):
1.
Preuranjeni otkaz neoekivani i trenutni otkaz alata zbog razliitih uzroka kao
to su loa geometrija i materijal alata, loi odabir parametara rezanja i sl.
2.
3.
II.
III.
Dubina kratera, irina kratera na prednjoj povrini (npr. indeks kraterskog troenja
na prednjoj povrini)
IV.
V.
VI.
Slika 17. irina pojasa troenja na stranjoj povrini prema regijama C (zakrivljeno podruje kuta
vrha otrice), B (sredinji ravni dio pojasa troenja), A (etvrtina ravnog dijela pojasa troenja), N
(troenje vezano uz nastale ljebove na stranjoj povrini)
irina pojasa troenja na stranjoj povrini alata moe se svrstati u jednu od direktnih
metoda nadzora stanja alata. Vrijednost troenja stranje povrine potrebno je mjeriti u
granicama regije B i to veliinu srednje VB ili maksimalne VBmax irine pojasa troenja na
stranjoj povrini alata (Slika 16). Meunarodna organizacija za standarde, donosi industrijski
standard vezano za troenja alata ISO 3685:1993, koji definira kriterij istroenosti alata sa
graninim vrijednostima za razliite vrste alata (Tablica 6).
39
Tablica 6. Preporuke za granicu dozvoljenog troenja stranje povrine za razliite materijale alata
Materijal alata
Vrsta obrade
(mm)
Gruba obrada
VB
VB
Zavrna obrada
Brzorezni
elik
Cementirani
karbidi
Cementirani
karbidi
bez prevlaka
sa prevlakama
0,3 0,5
0,1 0,25
0,3 0,5
0,1 0,25
0,35 1,0
0,2 0,3
Keramike
Al2O3
Si3N4
41
rezanja, kao glavnih utjecajnih varijabli na sam vijek trajanja alata. Time se omoguuje
pronalaenje optimalnih uvjeta pod kojima bi pouzdanost alata bila najvea, ili nune
promjene ovih varijabli unutar ve zapoetog procesa strojne obrade kako bi se alat kroz
due vrijeme zadrao na prihvatljivom stupnju pouzdanosti.
Tipina krivulja troenja alata sastavljena je od tri faze. Period uhodavanja (Faza I) sa
uobiajenom veliinom poetnog troenja stranje povrine alata od 0,05-0.1 mm, period
jednolinog troenja (Faza II) te period katastrofalnog troenja (Faza III) u kojem veliina
troenja prelazi kritinu vrijednost. Kritine vrijednosti obzirom na vrstu obrade i materijal
obratka dane su industrijskom standardu ISO 3685:1993. Pouzdanost ili vjerojatnost rada alata
bez kvara R(t) predstavlja u ovom sluaju odvajanje estica odgovarajuim parametrima
rezanja pri kojem je troenje alata u dozvoljenim granicama. Maksimalna pouzadnost alata
vidljiva je kroz prve dvije faze dok ulaskom u fazu porasta troenja opada pouzadnost alata
(Slika 18).
Slika 18. Grafiki prikaz interakcije izmeu troenje alata i pouzdanost unutar ivotnog ciklusa alata
Sustav minimalne
upotrebe SHIP-a
(MQL)
Kriogena strojna
obrada
u svrhu
45
7. Zakljuak
Industrija je pod sve veim pritiskom financijske krize, globalne konkurencije, stroih
zakona o zatiti okolia, lanaca ponude i potranje. Rjeavajui ova pitanja, odrivi trend
razvoja mora osigurati sinergiju na svim razinama / poljima, ukljuujui i podruje strojne
obrade. Pregledom znanstvene literature moe se utvrditi kako su rezultati provedenih
istraivanja u ovom podruju ohrabrujui u smislu otvaranja realne mogunosti da se u
budunosti u potpunosti napusti koritenje sredstava za hlaenje i podmazivanje. To
podrazumijeva stanovit napredak koji jo uvijek treba biti postignut na podruju izrade alata
i njihovih prevlaka, kao i novih ekoloki prihvatljivih tehnika hlaenja i podmazivanja. Napori
strunjaka bi trebali biti usmjereni na pronalaenje adekvatne zamjene za funkcije koje bi
nedostajale eliminacijom SHIP-a, te bi iste bile nadomjetene koritenjem novih materijala
alata i njihovih prevlaka te primjenom alternativnih vrsta hlaenja.
Iako bi ovakav scenarij u industrijskom svijetu za sada jo bio nezamisliv, rastua
ekoloka svijest i tome posljedino sve stroa zakonska regulativa, kao i elja za ostvarivanjm
profita bez tereta visokih trokova vezanih uz SHIP primorati e industriju strojne obrade na
korak naprijed u smislu prihvaanja alternativnih vrsta hlaenja pri obradi odvajanjem
estica.
46
LITERATURA
[1] Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Engineering and Technology, Pearson Education, Prentice
Hall (2010) 591-614
[2] Byres J.P.: Metalworking fluids (second edition), Taylor & Francis Group, CRC Press (2006) 2-15
[3] Astakhov V.P., Tribology of Metal Cutting, Tribology and Interface Engineering Series, Elsevier Ltd.
(2006) 326-343
[4] Bergmann H., Rittel A., Iourtchouk T., Schoeps K., Bouzek K.: Electrochemical treatment of cooling
lubricants, Chemical Engineering and Processing (2003) 105-119
[5] Kutz M., Environmentally Conscious Manufacturing, Wiley Series in Environmentally Conscious
Engineering, John Wiley & Sons, New Jersey (2007) 95-101
[6] Rakic R., Rakic Z.: Tribological aspects of the choice of metalworking fluid in cutting processes, Journal
of Materials Processing Technology (2002) 25-31
[7] Pedii Lj., Pec ., ari M., Sernc B,: Produenje radnog vijeka emulzija za obradu metala
preventivnim odravanjem, Goriva i Maziva (2001) 237-263
[8] Sheng P., Srinivasan M.: Multi objective process planning in environmentally conscious
manufacturing: a feature-based approach, Ann. CIRP (1995) 427-433
[9] Glenn T., Van Antwerpen F.: Opportunities and Market Trend in Metalworking Fluids, Journal of the
Society of Tribologists and Lubrication Engineers (2004) 31-34
[10] Brockhoff T., Walter A.: Fluid minimization in cutting and grinding abrasive, Journal for teh Abrasive
Engineering Society,(1998)
[11] Baumann W., Grafen, M., Pollklasner, D.: Assessment of the environmental release of chemicals
used in metal-cutting and forming fluids, Emission scenario document Metal extraction industry,
refining and processing industry, IC8, Dortmund, Germany (1999) 61-82
[12] Mortier R.M., Fox M.F., Orszulik S.T.: Chemistry and Technology of Lubricants (3rd Edition), Springer
Science+Business Media B.V. (2010) 435-457
[13] Byrne G., Dornfeld D., Denkena B.: Advanced Cutting Technology, Laboratory for Manufacturing
and Sustainability, University of California, Berkley (2003)
[14] Chazal P.M.: Pollution of modern metalworking fluids containing biocides by pathogenic bacteria in
France-reexamination of chemical tratements accuracy, Eur. Journal of Epidemiology 11(1995) 1-7
[15] Sokovic M., Mijanovic K.: Ecological aspects of the cutting fluids and its influence on quantifiable
parameters of the cutting process, Journal of Materials Processing Technology 109 (2001) 181-189
[16] Hilal N., Busca G., Talens-Alesson F., Atkin B.P., Treatment of waste coolants by coagulation and
membrane filtration, Chemical Engineering and Processing 43 (2004) 811-821
[17] European Comission: EU REACH Directive, Environment Directorate General, 2006/121/EC
47
[18] Bartz W.J., Lubricants and the environment, Tribology International 31 (1998) 35-47
[19] Ueno S., Shiomi Y., Yokata K.: Metalworking fluid hand dermatitis, Ind. Health 40 (2002)
291292.
[20] TRGS (Technische Regeln fr Gefahrstoffe) Grenzwerte fr die Luft am Arbeitsplatz
Luftgrenzwerte Bundesarbeitsblatt, 6, 90; 9, 48; sowie Bundesarbeitsblatt 10 (2003) 3463.
[21] Alomar, A., 1994. Occupational skin disease from cutting fluids, Dermatologic Clinics 12 (1994)
537546.
[22] Kleber M., Follmann W., Blaszkewicz M.: Assiessing the genotoxicity of industrial cutting fluids under
condition of use, Toyicology Letters Vol. 151 (2004) 211-217
[23] National Institute for Occupational Safety and Health (NIOSH): Criteria for a Recommended
Standard Occupational Exposure to Metalworking Fluids,U.S. Department of health and human
services (1998) 21-24
[24] Mackerer, C.: Health Effects of Oil Mists: A Brief Review, Toxicology and Industrial Health (1990)
429-440
[25] Thorne, P.; DeKoster, J.; Subramanian, P.: Environmental Assessment of Aerosols, Bioaerosols,
and Airborne Endotoxins in a Machining Plant, American Industrial Hygiene Association Journal.
(1996) 1163-1167.
[26] Narutaki N., Yamane Y., Tashima S., and Kuroki H.: A New Advanced Ceramic for Dry Machining,
Annals of the CIRP, 16 (1997) 43 48
[27] Granger C.: Dry Machinings Double Benefit, Machinery and Producti. Engineering (1994) 14-20
[28] Feng S. C., Hattori M., Cost and Process Information Modeling for Dry Machining, Proceedings of
the International Workshop on Environment and Manufacturing (2000)
[29] King N., Keranen L., Sutherland J.: Wet Versus Dry Turning: A Comparison of Machining Costs,
Product Quality and Aerosol Formation, SAE (2001) 1579-1588
[30] Davim J.P.: Machining: Fundamentals and Recent Advances, Springer Science+Business Media
B.V. (2008) 196-210
[31] Puavec F., Stoi A., Kopa J.: The role of cryogenics in machining processes, Tehniki vjesnik 16
(2009) 3-9
[32] Bierma T.J., Waterstraat F.L.: Total Cost of Ownership For Metalworking Fluids, Report of Illinois
Waste Management and Research Center, Illinois State University (2004)
[33] Dudzinski D., Devillez A., Moufki A., Larrouquere D.: A review of developments towarde dry and
high speed machining of Inconel 718 alloy, International Journal of Machine Tools & Manufacture
(2004) 439-456
[34] Lahres M., Doerfel O., Neumulerrr R.: Applicability of different hard coatings in dry machining an
austenitic stele, Surface and Coatings Technology (1999) 687-691
48
[35] Derflinger V., Brandle H., Zimmermann H.: New hard/lubricant coating for dry machining, Surface
and Coatings Technology Vol. 113 (1999) 286-292
[36] Weinert K , Inasaki I., Sutherland J.W., Wakabayashi T.: Dry Machining and Minimum Quantity
Lubrication, CIRP- Anals, Manufacturing Technology Vol. 53 (2004) 511-537
[37] Schulz H., Dorr J., Rass I.J., Schulze M.,Leyendecker T., Erkens G.: Performance of oxide PVD coatings
in dry machinings operations, Surface and Coatings Technology 146 (2001) 480-485
[38] Tonsholf H.K., Mohflfeld A.: PVD-Coatings for wear protection in dry cutting operations, Surface
and Coatings Technology 93 (1997) 88-92
[39] Dreyer K., Westphal H., Sottke V.: New Developments for Hardmetals, Cermets and Coatings in
Experiment and Practice, VDI Seminar High performance processes in cutting (2000) 26-27
[40] Porat R., Ber A.: New appproach of cutting tool material-Cermets, Annals of CIRP (1999)
[41] Whitney E.D.: Ceramic cutting tools materials, development and performance, Noyes
publications, Park Ridge, New Jersey (2000)
[42] Brucher M.: CVD Diamant als Schneidstoff, Dissertation, Universitat Berlin (2003)
[43] Klocke F., Krieg T.: Coated Tools for Metal Cutting Features and Applications, Annals of the
CIRP,42 (1999) 515-525
[44] Van den Berg H.,Westphal H., Tabersky R.: Development and Applications of New Composite and
Multilayer Coatings, EU Conference on Hard Materials and Diamond Tooling (2002)
[45] Ducros C., Benevent V., Sanchette F.: Deposition, Characterization and Machining Performance
of Multilayer PVD Coatings on Cemented Carbide Cutting Tools, Surface and Coating Technology
(2003) 681-688
[46] Hong Q., Gu L., Yu X.: The Application od Green Manufacturing Technology in Mechanical
Processing, Advanced Materials Research (2011) 217-221
[47] Godlevski V.A.: Water Steam lubrication during machining, Tribologia 162 (1999) 890-901
[48] Junyan L., Rongdi H., Li Z., Hongbin G.: Study on lubricating characteristics and tool wear with
water vapour as coolant and lubricant in green cutting, Wear 262 (2007) 442-452
[49] Sharma V.S., Dogra M., Suri N.M.: Cooling techniques for improved productivity in turning,
International Journal of Machine Tools & Manufacture (2009) 435-453
[50] Cakir O., Kiyak M., Altan E.: Comparision of gases applications to wet and dry cuttings in turning,
Journal of Materials Processing Technology 153 (2004) 35-41
[51] Ko T.J., Kim H.S., Chung B.G.: Air-oil cooling method for turning of hardened material, International
Journal of Advanced Manufacturing Tachnology 15 (1999) 470-477
[52] Hilsch R.: The use of the expansion of gases in a centrifugal field as cooling process, Review of
Scientific Instruments Vol.18 (1947) 108113
49
[53] Pinar A.M., Uluer O., Kirmaci V.: Optimization of counter flow Ranque-Hilsch vortex tube
performance using Taguchi method, International Journal of refrigeration Vol. 32 (2009) 14871494
[54] Gao C.: Experimental Study on the Ranque-Hilsch Vortex Tube, Proefschrift, Technische
Universiteit Eindhoven (2005)
[55] Aronson R.B.: Vortex tube: cooling with compressed air, Machine Design 48 (1996) 140143
[56] Liu C., Hu R.: Cooling air from vortex tube applied to cutting tool cooling, Manufacturing
Technology & Machine Tool 1 (1997) 3031
[57] Choi H.Z., Lee S.W., Jeong H.D.: A comparison of the cooling effects of compressed cold air and
coolant for cylindrical grinding with a CBN wheel, Journal of Materials Processing Technology 111
(2001) 265268.
[58] Liu J., Chou K.: On temperatures and tool wear in machining hypereutectic Al-Si alloys with vortextube cooling, Machine Tools & Manufacture Vol. 47 (2007) 635-645
[59] Kim S.W., Lee D.W., Kang M.C., Kim J.S.: Evaluation of machinability by cuttingenvironments in
high-speed milling of difficult-to-cut materials, Journal of Materials Processing Technology 111
(2001) 256260
[60] Nandy A.K., Gowrishankar M.C. Paul, S.: Some studies on high-pressure cooling in turning of Ti
6Al4V, International Journal of Machine Tools Mannufacturing. 49 (2009) 182198
[61] Choi H.Z., Lee S.W., Jeong H.D.: The cooling effects of compresed cold air in cylindrical grinding with
alumina and CBN wheels, Journal of Materials Processing Technology, Vol. 127 (2002) 155-158
[62] Sarma D.K., Dixit U.S.: A comparision of dry and air-cooled turning of grey cast iron with mixed oxide
ceramic tool, Journal of Materials Processing Technology 190 (2007) 160-171
[63] Silva L.R., Mattos M.F., Amaral L.V., Correa E.C., Brandao J.R.: Behavior of surface integrity on
cylindrical plunge grinding using different cooling systems, Materials Research Vol. 14 (2011) 15161521
[64] Braga D.U., Diniz A.E., Miranda G.W.A., Coppini N.L.: Using a Minimum Quantity of Lubricant
(MQL) and a Diamond Coated Tool in The Drilling of Aluminium-silicon Alloys, Journal of Materials
Processing Technology, 122 (2002) 127-138
[65] Brinksmeier E., Walter A,, Janssen R., Diersen P.: Aspects of Cooling Lubrication Reduction in
Machining Advanced Materials, Proceedings of the Institution of Mechanical Engineers (2000)
769-778
[66] Machado A.R., Wallbank J.: The Effect ofExtremely Low Lubricant Volumes in Machining, Wear,
(1997) 76-82
[67] Fratila D.: Evaluation of near-dry machining effects on gear milling process efficiency, Journal of
Cleaner Production 17 (2009) 839-845
50
[68] Dubzinski D., Devillez A., Moufk, A., Larrouquere D., Zerrouki V., Vigneau J.: A review of
developments towardsdry and high speed machining of Inconel 718 alloy, International Journal of
Machine Tools & Manufacture 44 (2004) 439-456
[69] Ezugwu E.O.: Key improvements in the machining of difficultto-cut aerospace superalloys,
International Journal ofMachineTools&Manufacture, 45 (2005) 1353-1367
[70] Hong Y.S., Ding Y.: Cooling approaches and cutting temperatures in cryogenic machining of Ti6Al-4V, International Journal of Machine Tools & Manufacture 41 (2001) 14171437
[71] Hong Y.S., Ding Y., Jeong W.: Friction and cutting forces in cryogenic machining of Ti-6Al-4V,
International Journal of Machine Tools & Manufacture 41 (2001) 2271-2285
[72] Klocke F., Eisenblatter G.: Dry Cutting, Annals of the CIRP Vol.46 (1997) 519-526
[73] Rahman M., Kumar A.S., Salam M.U.: Experimental Evaluation on the Effect of Minimal
Quantities of Lubricant in Milling, International Journal of Machine Tools and Manufacture 42
(2002) 539-547
[74] Da Silva R.B., Vieira J.M., Cardoso R.N., Carvalho H.C., Costa E.S., Machado A.R., De Avila R.F.: Tool
wear analysis in milling of medium carbon steel with coated cemented carbide inserts using different
machining lubrication/cooling systems, Wear (2011) 2459-2465
[75] Yalcin B., Ozgur A.E., Koru M.: The effects of various cooling strategies on surface roughness and
tool wear during soft materials milling, Materials and Design (2009) 896-899
[76] Wakabaysaki T., Sato H., Inasaki I.: Turning Using Extremely Small Amount of Cutting Fluids,
JSME, International Journal, Series (1998)
[77] Giessler
J.:
Kostenreduzierung
bei
derTrockenbearbeitung
und
Einsatz
von
51