ALATNI STROJEVI I

2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

I. polugodite
dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Alatni strojevi I

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer

strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Alatni strojevi 1. Raena je u dva
dijela, po jedan za svako polugodite.
Alatni strojevi su jedan je od strunih predmeta u programu naobrazbe
strojarskih tehniara. Skripta obuhvaa alatne strojeve za obradu bez odvajanja
estica....
Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu
predmeta Alatni strojevi za 3. razred strojarskih tehnikih kola.
Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske
cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se
pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja.
Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za
predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako
slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i
ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji
udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva.
Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta
izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima
kako poboljati i osuvremeniti skriptu.
Slade Ivo

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

SADRAJ
1. Uvod

2. Sadraj I. dijela

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja estice .............................. 5

3.1
Alatni strojevi uvod ............................................................................
3.2
Podjela alatnih strojeva ..........................................................................
3.3
Kovaki alatni strojevi strojevi..................................................................
3.3.1 Mehaniki batovi.................................................................................
3.3.1.1 Poluni perni bat....................................................................................
3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac ..................................................................
3.3.2 Pneumatski batovi.................................................................................
3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje .....................................................
3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje .....................................................
3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima .....................................................
3.3.2.4 Protuudarni bat ................................................................................
3.3.2.5 Dvoradni bat na paru ..........................................................................
3.3.2.5 Batovi sa komprimiranim duikom za velike brzine kovanja ...................
3.3.3 Pree ................................................................................................
3.3.3.1 Vretenasta runa prea ..........................................................................
3.3.3.2 Tarna (frikcijska) prea ..........................................................................
3.3.3.3 Vretenasta hidrauline prea ..................................................................
3.3.3.4 Vretenasta elektrina prea ....................................................................
3.3.3.5 Mehanike koljenaste pree ................................................................
3.3.3.6 Ekscentar prea .................................................................................
3.3.3.7 Hidraulika prea .................................................................................
3.4
Alatni strojevi za duboko vuenje ............................................................
3.4.1 Hidraulike pree za duboko vuenje ..................................................
3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vuenje ......................................................
3.4.3 Duboko vuenje vakuumom ..................................................................
Pitanja 1 .............................................................................................
3.5
Alatni strojevi za za savijanje lima ............................................................
3.5.1 Kruno savijanje lima ..........................................................................
3.5.1.1 Savijaice s 3 valjka ...........................................................................
3.5.1.2 Savijaice s 4 valjka ...........................................................................
3.5.2 Kutno savijanje lima ............................................................................
3.5.2.1 Rune mehanike savijaice ................................................................
3.5.2.2 Mehanike savijaice - pree ................................................................
3.5.2.2 Hidraulike savijaice - pree ................................................................
3.6
Alatni strojevi za za savijanje cijevi i profila ...........................................
3.6.1 Savijaice za rotacijsko savijanje .........................................................
3.6.1.1 Polune savijaice ..............................................................................
3.6.1.2 Zupaste savijaice ..............................................................................
3.6.1.3 Navojne savijaice ..............................................................................
3.6.1.4 Hidraulike savijaice ..............................................................................
3.6.2 Trnovi za savijanje ................................................................................
3.6.3 Savijaice za tlano savijanje ...............................................................
3.6.4 Savijaice za savijanje igom.................................................................
3.6.5 Savijaice s tri valjka............................................................................
Pitanja 2 .............................................................................................

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

6
8
9
10
10
11
12
12
13
13
14
15
16
17
17
18
19
20
21
22
23
25
26
27
28
29
30
30
30
32
33
33
34
35
36
36
36
37
37
38
38
39
40
41
43

Alatni strojevi I

4. Sadraj II. dijela

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja

estice

Alatni stroj mehaniki poluni

bat koji je za pokretanje koristio
snagu vode

3.1 Alatni strojevi - uvod

Dananja
proizvodnja
je
nezamisliva
kao
tradicionalna proizvodnja. Runi rad i koritenje runih
alata je skupo i presporo te je u serijskoj ili masovnoj
proizvodnji nemogue proizvoditi bez pomoi strojeva.
U modernom proizvodnom ciklusu moraju se koristiti
proizvodni strojevi - alatni strojevi. Alatni strojevi su
strojevi koji koriste alate.
Prednosti alatnih strojeva:
- zamjena fizikog rada radnika
- smanjenje broja radnika
- bolja iskoristivost alatnog stroja
- smanjenje vremena rada
- poveanje produktivnosti
- smanjenje trokova izrade
- poveana ekonominost

Pretvaranje
snage
vjetra
u
mehaniki rad pomou vjetrenjaa

Sam alatni stroj sastoji se od nekoliko cijelina bez

kojih ne moe funkcionirati.
1 Pogonski dio
2 Prijenos snage, momenta, sile
3 Izvrni radni dio
4 Upravljaki dio
5 Postolja, kuita, stupovi, grede,konzole,...
Pogonski dio se mijenjao s napretkom tehnike kroz
stoljea. Poevi od pogona snagom ivotinja, vode,
vjetra, zatim u industrijskoj revoluciji upotrebom parnog
stroja, Tesla nam je dao elektromotor koji je i danas
osnovni poktreta svih alatnih strojeva.

Poeci
serijske
alatnim strojevima
remenjem

proizvodnje
na pogon

Razliiti tipovi elektromotora

I.tehnika kola TESLA

ELEKTROMOTOR
Elektromotor je elektrini stroj koji pretvara elektrinu
energiju u mehaniki rad.
Viefazni kavezni asinkroni elektromotor se naglo
razvija i upotreba se iri cijelom svijetom. Iako se
nekad nije moglo precizno upravljati brojem okretaja,
razvoj elektronike danas
uvelike
omoguuje
regulaciju
pokretanja,
regulaciju broja okretaja i
regulaciju
momenta
trofaznog
kaveznog
asinkronih elektromotora

Slade Ivo

Alatni strojevi I

Prijenos snage, momenta, sile se mijenjao s

promjenama pogonskig strojeva i poveanjem snage
motora. Ovisno o potrebnoj pretvorbi mehanikog rada
napretkom tehnike kroz stoljea

Prigon zupanik zubna letva

pretvara rotaciju u translaciju

Prigoni

prijenosnici
momenta, snage ili reduktori
se dijele:
preme
nainu
gibanja
pogonjenog elementa na:
- rotacijske i
- translacijske prigone
Zupasti prigon rotacijski prigon

Navojno vreteno i matica translacijski prigon

Puni prigon prenosi moment s

jednog na drugo mimoilazee
vratilo

Mogu se podijeliti prema nainu rada na elektrine,

mehanike i hidraulike.

Dvoradni hidrauliki cilindar translacijski

Tarni prigon s promjenjljivim

prijenosnim omjerom

Princip rada

Prema prenosnom omjeru dijele se na prigone sa

stalnim ili promjenjivim prijenosnim omjerom,....

Lanani prijenos, posredni prijenos

s konstantnim prijenosnim omjerom
Krivuljni mehanizam
Za promjenu alata na CAD alatnim
strrojevima

I.tehnika kola TESLA

Tarni prijenos, direktni prijenos

s promjenjivim prijenosnim omjerom

Slade Ivo

Alatni strojevi I

Izvrni - radni dio su razliiti alati i naprave.

Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom
koji se obrauje koji ga preoblikuju ili mijenjaju
dimenzije ili svojstva.
Naprave su pomona sredstva koja se koriste u
tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrauju predmet
ve sudjedjeluju kao samostalni ureaji ili dijelovi
alatnog stroja.

Alat bat za kovanje na kovakom

stroju

Shematski prikaz preoblikovanja sirovca u 4 faze

kovanjem u ukovnju.

Pneumatski kripac

Upravljaki dio alatnog stroja slui za upravljanje

gibanjima alata i obratka te odabiranje parametara
obrade.

Upravljaka
konzola

Runi upravljaki panel

Upravljaka konzola

Upravljaka ploa

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.2 Alatni strojevi podjela

Alatni strojevi za obradu bez odvajanja estice

Alatni strojevi za plastino oblikovanje

Za kovanje
- batovi
- pree
Za duboko vuenje
Za savijanje
- savijanje lima
- savijanje cijevi
Za provlaenje
Za valjanje
Za hladno oblikovanje
Za ekstruziju

Alatni strojevi za lijevanje

Za kalupljenje
Pei
Za ienje odljevaka

Alatni strojevi za spajanje

Za zavarivanje
Za lemljenje
Za lijepljenje

Alatni strojevi za obradu promjenom strukture

Pei
Kupke

Bat mehaniki poluni

Dvoradni pneumatski bat za

slobodno kovanje

Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice

(IV razred)
Rezni alatni strojevi
Obradni centri
Fleksibilno obradni centri
Industrijski roboti

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.3 Kovaki strojevi

Kovaki strojevi su alatni strojevi za obradu
preoblikovanjem sirovca te promjenom dimenzija. Volumen
sirovca je konstantan tj. ne mijenja se po zavretku obrade. S
obzirom na konstrukciju i nain rada dijele se u:
-

Bat mehaniki poluni perni

Bat na remen

Pneumatski dvoradni bat

Batove
Pree

Otkivak kao gotov proizvod na batu ili otpresak kao gotov

proizvod na prei se razlikuju po procesu nastajanja. Neki
materijali ne podnose nagle promjene oblika (udarce na
batovima) te ih je potrebno postepeno preoblikovati (na
preama). Zato su konstruktivna rjeenja alatnih strojeva
prilagoena materijalu proizvoda - batovima koji otkivak
obrauju udarcima, odnosno preama koje postepeno
preoblikuju otpresak poveavanjem pritiska te ga zadravaju
konstantnim odreeno vrijeme. Samim time postoje i
prednosti i nedostaci kovanja pred preanjem.
- Brzine udara batova od 4 7 m/s
- Kod kovanja u ukovnju (kalupu) vrijeme trajanja
preoblikovanja je kratko to je dobro za radni vijek
kalupa.
- Udarci su brzi i jaki to je loe za radni vijek kalupa
- Kod batova se sa jakim udarcima pojavljuju velike
vibracije to je loe za alatni stroj i okolinu.
- Obrada na batu je bra, a time i ekonominija,....
Batovi se prema konstrukciji dijele na:
- Mehanike batove.
Poluni perni batovi
Batovi na dasku, remen ili lanac
- Pneumatske batove
Jednoradne gravitacijske batove
Dvoradne batove za slobodno kovanje
Dvoradne batove
Protuudarne batove
- Parne batove
- Batovi sa komprimiranim duikom za velike brzine kovanja
Prema primjeni batovi mogu biti:
- Batovi za slobodno kovanje
- Batovi za kovanje u ukovnjima
Prema izvedbi bata batovi mogu biti:
- Batovi sa mirujuim nakovnjem
- Batovi sa pokretnim - protuudarnim nakovnjem
Prema brzini malja batovi mogu biti:
- Klasini batovi 4 7 m/s
- Batovi sa velikim brzinama malja 20 40 m/s

Parni bat

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo

Alatni strojevi I

3.3.1 Mehaniki batovi

3.3.1.1 Poluni perni bat

Bat mehaniki poluni perni

Omjer masa bata nakovnja i

temelja
kod
meganikih
gravitacijskih batova je 1:20:200

Izolacija temelja od okoline zbog

priguenja vibracija koje se
stvaraju prilikom udarca bata
ostvaruje se materijalima koji
upijaju vibracije (pijesak, guma,
stiropor,...)

Perni bat se sastoji od bata (malja) koji je privren na

pero. Poluga - pero je izvedena od elinih lamela i spojena
je na motku koja podie / sputa polugu. Podizanje motke
ostvaruje se preko ekscentra na zamanjaku. Zamanjak
preko remena dobiva okretni moment s prigona stroja.
Masa bata (malja) se kree od 20 do 250 kg, dok se broj
udaraca kree do 300 u minuti za lake maljeve odnosno do
120 za tee batove.
Postolje, odnosno cijeli alatni stroj se sidri na temelje
temeljnim vijcima. Postolje je naliveni beton u predvienom
iskopu koji se izolira pijeskom ili nekim drugim materijalom
koji upija vibracije.
Stupanj iskoristivost pernog bata je

= 30 - 40 %

Brzina udarca je izmeu

Vt = 4 7 n/s

Hladno kovani obradak

Leonardo da Vinchi Bat sa

automatskim pogonom vodom
Dijelovi oruja kovani u hladnom stanju

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
10

Alatni strojevi I
3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac

Otkivak - radilica - izvaen iz

ukovnja kovanje u toplom
stanju

Otkivak vagonski kota izvaen iz ukovnja kovanje u

toplom stanju

Stupanj iskoristivost
batovi na dasku
30 60 %
batovi na remen 40 60 %
batovi na lanac
40 60 %

Bat na dasku je gravitacijski bat koji se sastoji od bata

spojenog na dasku koju podiu dvije suprotno rotirajue
tarenice. Batovi imaju masu od 200 kg do 1.5 t. Na visini 1.5 2.5 m konica se otputa te bat pada na nakovanj brzinom 47m/s. Moe se ostvariti do 60 udaraca u minuti pri niim
visinama dizanja bata (do 1m).
Koristi se za za kovanje u ukovnjima i ima veliku tonost i
preciznost izratka. Pogodan je za ukovnje sa vie gravura.
Regulacija je vrlo jednostavna i precizno se odreuje energija
udarca (radna mo). Pogodan je za automatiziranje. Visoki je
energetski stupanj djelovanja bata. Jednostavne je
konstrukcije, lagano se odravaju i dosta su jeftini.
Nedostatak je ograniena radna mo, utjecaj vibracija na
okolinu udarcima, potrebno je veliko temeljenje, daska se
troi te ju treba esto mijenjati,..

Bat na dasku
Bat na remen

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
11

Alatni strojevi I

3.3.2 Pneumatski batovi

3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje

Dvoradni pneumatski
slobodno kovanje

bat

za

Dvoradni zrani bat za slobodno kovanje se izrauje u

konzolnoj izvedbi i najee ima svoj kompresor za stlaeni
zrak. Kompresori su relativno niskog pritiska. Hod bata je od
250 do 900 mm. Mase maljeva su od 50 do 1000 kg.
Broj udaraca se kree do 300/min. Nakovanj moe bit
izveden u jednom dijelu monolitna konstrukcija ili posebno
kod veih batova. Takoer prema izvedbi bata potrebno je i
temeljenje te postavljanje izolacijskog materijala za
smanjenje vibracija na okoli.

Dvoradni pneumatski bat

mosnom konstrukcijom

sa

Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata s razdvojenim

tijelom. Slui za slobodno kovanje velikih otkivaka u toplom ili
hladnom stanju. Konstruktivno
ima veliki razmak izmeu
nogu zbog lakeg
pristupa, postavljanja
obratka i jednostavnijeg
postavljanja masivnih alata.
Dovod stlaenog zraka je
iz centralnog spremita
kompresorske stanice.
Mase batova su od
0.5 do 30 t.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
12

Alatni strojevi I

3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje

Jednoradni pneumatski bat spada u grupu gravitacijskih
batova. Pogon je jednoradnim cilindrom u kojem se podie
klip - bat stlaenim zrakom. Otvaranjem ventila stlaeni zrak
se isputa te bat pada na nakovanj.

Princip kovanja gravitacijskim

batom

3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima

Dvoradni bat za kovanje u

ukovnjima

Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata za kovanje u

ukovnjima slina je izvedbi batova s razdvojenim tijelom.
Slui za kovanje u kalupima - ukovnjima. Kako brzina malja a
time i energija udarca ne ovise o hodu (visini dizanja) malja,
nego o tlaku u cilindru, za kovanje u ukovnjima
koriste se vei tlakovi. Time je i konstrukcija bata
masivnija.
Kao i kod slobodnog kovanja laki udarci istim
batom postiu se kraim hodom manjim
dizanjem bata.
Hodovi se kreu od 1000 do 1500 mm.

Kruni ukovanj za kovanje .

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
13

Alatni strojevi I
3.3.2.4 Protuudarni bat
Protuudarni batovi su u osnovi identini pogonu dvoradnog
bata, ali nemaju mirujui nakovanj, ve je nakovanj pokretan.
Gibanje pokretnog protuudarnog malja je u suprotnom pravcu
od radnog malja. Razlika je u nainu upravljanja i gibanja
radnog i protuudarnog malja. Naini
pokretanja protuudarnog malja mogu
biti:
- pomou eline trake
- pomou hidraulikog sustava
- pomou komprimiranog zraka
Kod vertikalnih batova sa elinim
trakama i hidraulikom protuudarni malj
ima neto veu masu od radnog malja, a
time i neto manju brzinu gibanja.
Protuudarni bat za slobodno
kovanje shematski prikaz bata
s
elinom
trakom

mehanikom spojkom.

Protuudarni bat za slobodno kovanje shematski prikaz bata s pogonom

komprimiranim zrakom

Kod horizontalnih protuudarnih batova koji se pogone

komprimiranim zrakom oba nakovnja su identina.
Zbog pomanjkanja mirujueg nakovnja (abota), konstrukcija
je laka i jeftinija.

Protuudarni bat za slobodno

kovanje shematski prikaz bata
s hidraulikim pogonom
hidraulilkom spojkom.

Hidrauliki protuudarni bat

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
14

Alatni strojevi I
3.3.2.5 Dvoradni bat na paru
Masivni batovi za kovanje glomaznih odlijevaka, koji
zahtjevaju mnogo prostora oko nakovnja. Rade kao
pneumatski dvoradni batovi, ali se pune pregrijanom parom.
Temelji za nakovanj i ta bat su odvojeni zbog smanjenja
vibracija. Izrazito jaki udarci ali rijetki batu daju nizak stupanj
iskoristivosti.

Parni bat u portalnoj konstrukciji

Dvoradni parni bat u konzolnoj

konstrukciji

Koriste se kod slobodnog kovanja i kod kovanja u ukovnjima .

Tlak pregrijane pare je 6 7 Mpa (N/mm2).
Mogu biti izvedeni u portalnoj konstrukciji, konzolnoj ili kao
poluni batovi.

Watt-ov parni poluni bat iz

1784. godine

Ukovanj za kovanje okruglih

otkivaka

Postavljanje
tekog
otkivka
elektro-hidraulikim
manipulatorom u parni bat . Kovanje se odvija u toplom
stanju.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
15

Alatni strojevi I

3.3.2.6 Batovi sa komprimiranim duikom za velike

brzine kovanja

Hidro pneumatski NITRO

konzolni 5-tonski bat

Hidraulino ulje ulazi pod tlakom u donji dio cilindra te klip

podie eki. Sabija se duik koji je iznad klipa. Nakon to
klip dosegne eljenu visinu, otvara se brzootputajui ventil
koji brzo isputa ulje. Komprimirani duik naglo potiskuje klip
i bat udara o otkivak.
Zbog visoke fleksibilnosti koju ima duik kao pokretaka
snaga, eki moe koristiti osnovni nain upravljanja i
kontrole te se koriste rune poluge za upravljanje bata.
Ova vrsta batova je razvijena u novije vrijeme (posljednjih
15-ak godina) Batovi su izrazito velikih brzina malja )20 40
m/s.) troe do 75% manje elektrine energije od klasinih
batova iste snage udarca. Nema odravanja kompliciranog
sustava
komprimiranog
zraka,
rashladnog
sustava
kompresora, niti treba akati postizanje radnog tlaka zraka.
Princip rada bata sa mirujuim nakovnjem na komprimirani
duik

Hidro pneumatski NITRO

konzolni 8-tonski bat

1 plinska cijev visokog pritiska

2 kolektor
3 glavni ventil
4 cijev dovoda ulja
5 odvod ulja
6 elektronika kontrola
7 brzootputajui ventil
8 klipnjaa
9 bat
10 upravljaka ruica
11 prigunik cilindra
12 glavni cilindar
13 glavni spremnik
14 brtva
15 vodilica

Hidro-pneumatski cilindar sa
duikom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
16

Alatni strojevi I

3.3.3 Pree
Prea je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike
snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Pree se
izrauju u rasponu od malih runih do velikih industrijskih
postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova te sa zato
mogu koristiti veim silama
Prema nainu rada dijele se na:
- vretenaste
- Vretenaste rune pree
- Vretenaste tarne (frikcijske) pree
- Vretenaste hidrauline pree
- Vretenaste elektrine pree

Runa mehanika prea

od 5 t hod 500 mm

- mehanike
- koljenaste
- ekscentar
- hidraulike

3.3.3.1 Vretenasta runa prea

Vretenasta runa prea izrauje se u portalnoj i konzolnoj
izvedbi.
Kolo pree se runo zakree i prenosi se okretni moment
na navojno vreteno (D=78mm). Navojno vreteno je spojeno
na gornju eljust pree. Hod je 260 mm, povrina pritiska
470*230 mm, dok je pritisak do 28 t. Izrazito veliki pritisak
rune pree ne zahtjeva jako temeljenje, nema prijenosa
vibracija, jednostavne konstrukcije, jednostavna upotreba i
odravanje.

Hidraulika prea
od 12 t hod 600 mm

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
17

Alatni strojevi I
Navojno vreteno pree

3.3.3.2 Tarna (frikcijska) prea

Tarna prea postie sile do 1000 t

Gonjene tarenice

Navojno vreteno frikcijske pree -

Najei tip frikcijske tarne pree ima dva vertikalna

tarna diska (Tarenicu 1 i Tarenicu 2) i jedan horizontalni
gonjeni tarni disk (Tarenicu 3). Tarenica 3 je na vertikalnom
navojnom vretenu (vievojnom) sa trapeznim navojima. Na
drugom kraju vretena je eljust (bat) pree. Pogonske
Tarenice 1 i 2 su na horizontalnom vretenu i dobivaju
okretni moment od zamanjaka spojenog remenim
prigonom na remenicu elektromotora. Upravljaki
mehanizam
omoguuje
kontakt samo jedne od
pogonskih
tarenica
s
gonjenom i time odreuje
pravac rotacije vretena. U
kombinaciji Tarenica 1 i
Tarenica 3 navojno vreteno se
sputa i bat pree ima sve
veu brzinu. Najvea je u
trenutku
kontakta
sa
otpreskom. Bat tlai otpresak,
ali se sila ne moe poveavati,
jer dolazi do proklizavanja
izmeu
tarenica.
Obrnuti
sluaj je kontakt Tarenice 2 i
Tarenice 3 kada se navojno
vreteno podie i odvaja bat od
otpreska.
Koriste se za preanje u
kalupima (ukovnjima) u toplom
i hladnom stanju.
Princip rada tarne pree

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
18

Alatni strojevi I
vievojno

3.3.3.3 Vretenaste hidrauline pree

Kod tarnih prea okretni moment tarenice zamanjaka se
dobiva tarnim prigonom sa pogonskom tarenicom koja je
spojenaq remenom na elektromotor. Kod hidraulikih
vretenastih prea okretni moment zamanjaka dobiva se iz
rotacije hidromotora koji okree zamanjak tarenicom.

Hidromotori smjeteni oko

zamanjaka

Moderna vretenasta prea

Tipini primjeri toplog kovanja na

vretenastim preama

Takoer postoje konstrukcije koje okreu zamanjak

pomou zubne letve.
Karakteristike vretenastih prea su jednostavnost
konstrukcije, bez djelovanja na okolinu, lako se odreuje
ritam rada, bez specijalnih zahtjeva za temeljenjem, duga
trajnost i lako odravanje osim hidraulike, ppogodne za
jednu centralnu gravuru, nisu pogodne za obradu malih
predmeta u toplom stanju jer su prespore, jako troe tarne
povrine.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
19

Alatni strojevi I

3.3.3.4 Vretenaste elektrine pree

Elektrine vretenaste pree imaju elektromotorni pogon koji
direktno tarenicom ili sredno remenom pogoni zamanjak.

Shema
direktnog
vretenaste elektro pree

pogona

Elektro vretenasta prea

pogonjena asinkronm motorom ds
frekventnim modulatorom

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
20

Alatni strojevi I

3.3.3.5 Mehanike koljenaste pree

Koljenasta vratila

Mehanika koljenasta prea se danas u masovnoj

proizvodnji sve ee upotrebljavanju umjesto batova.
Rotacijsko gibanje se iz elektromotora, reduktora i spojke
prenosi na koljenasto vratilo, koje ima jedno ili dva koljena.
Na koljeno je spojena ojnica (klipnjaa) koja se giba
oscilacijski te pretvara rotaciju koljena u translaciju klizaa u
vodilicama pree. Na klizau je bat kojim se prea obradak.
Princip rada koljenaste pree

Koljenasta prea sa jednim

koljenom

Koljenasta prea sa dva koljena

1 elektromotor
2 kontroler
3 kondenzatori
5a glavno vreteno elektromotora
5b zupani prijenos
5c koljenasto vratilo
5d spoj klipnjae i bata - kuglasti zglob
5e podeava klizaa
6 konica
7 hidraulika zatita od preoptereenja

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
21

Alatni strojevi I

3.3.3.6 Mehanike ekscentar pree

Elektromotor okree zamanjak na kojem je ekscentar
(dio kljena koljenastog vratila) koji se koristi za pretvaranje
krunog gibanja u pravocrtno (preko ojnice koja obavlja
oscilacijsko gibanje).

Ekscentar

Princip rada ekscentar pree

Koriste se za sve vrste obradaka (od najmanjih do
najveih) i obrade preanjem u toplom i hladnom stanju,
rade sa velikom tonou i preciznou, relativno
jednostavne konstrukcije i izvedbe, ali visoke produktivnosti
i ekomoninosti. Trajnost im je duga, jednostavne su za
odravanje i lako se automatiziraju. Nedostatak im je visoka
cijena i struno posluivanje.
Ekscentar prea

Moderna 45 tonska ekscentar prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
22

Alatni strojevi I

3.3.3.7 Hidraulike pree

Princip rada hidraulikog cilindra

Hidraulike pree se koriste za

slobodno kovanje veih i teih
otkivaka, za kovanje u ukovnjima,
za skidanje srha te za radove u
limu.
Iako prema vrsti kovanja postoje i
konstruktivne raznolokosti meu
hidraulikim preama zajednike
karakteristike su im male i jednolike
brzine gibanja alata, miran rad,
neto nia produktivnost od batova
te vea cijena.
100 tonska hidraulina prea
Pree se koriste kod velikih otkivaka da se izbjegnu veliki
batovi koji negativno utjeu na okolini te za materijale loije
plastinosti koji ne podnose udarce i nagle promjene oblika.

Proizvodna linija
2500 tonskim
hidraulinim
preama

Shema rada hidraulike pree

Hidrauliki motor je pretvara mehanike

energije nekog pogonskog stroja (najee
elektromotora) u energiju tlaka tekuine
(ulja).
Hidrauliki motori se dijele prema
konstrukciji i tlaku koji mogu ostvariti u
hidraulikom sistemu. Najee pumpe su
- Zupaste sa vanjskim ozubljenjem
- Zupaste sa vanjskim ozubljenjem
- Lamelne pumpe
- Vijane pumpe
- Klipne pumpe
Princip stvaranja pritiska fluid u pumpi

20 tonska hidraulina prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
23

Alatni strojevi I

Prednosti hidraulikog prijenosa energije su:

u prijenosu velikih sila, dok je postrojenje malih
dimenzija,
- laka promjena smjera kretanja izvrnog lana (klipa ili
hidromotora),
- laka i kontinuirana promjena brzine pomou prigunica
ili ragulatora protoka,
- lagan i brz prijelaz s malih na velike brzine (i obrnuto),
- lagani prijelaz s rotacionog u translacijsko gibanje,
- kontinuirana regulacija i lako ogranienje pritiska,
- tihi rad i jednostavna konstrukcija,
- u sluaju preoptereenja jednostavno iskljuivanje i
zaustavljanje,
- lagana automatizacija sustava.
-

Zupana pumpa s vanjskim

ozubljenjem

Zbog ovih prednosti hidraulike koritenje hidraulikih prea

je vie nego opravdano.

Zupana pumpa s unutarnjim

ozubljenjem

Vijana pumpa

Radijalna klipna pumpa

Lamelna (krilna) pumpa

Aksijalne klipne pumpe

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
24

Alatni strojevi I

3.4 Alatni strojevi za duboko vuenje

Duboko vuenje metala je proces u kojem se obradak
platina ili rondela najee u hladnom stanju provlai kroz
jednu ili vie matrica u novi eljeni oblik koritenjem
specijalnih alata.

Proizvodnja limenke - u
vie faza od rondele do
gozove limenke za sok

Duboko vuenje rondele u plitku

posudu

Faze
dubokog
vuenja i redukcije
presjeka rondele

Alat za duboko vuenje

Proizvod dubokog vuenja

Duboko vuene proizvode karakterizira dubina proizvoda

koja je vea od polovice promjera rondele. Proizvodi mogu
imati razliite poprene presjeke s ravnim, konusnim ili
zakrivljenim stjenkama, ali najei oblici su cilindrine ili
pravokutne geometrije
Duboko vuenje upotrebljava rastezljive metale kao to su
aluminij, mesing, bakar i meki elici u proizvodnji auto
dijelova, limenog sua i ambalae, municije,....
Alatni strojevi na kojima se moe
obraivati
metal
dubokim
vuenjem su:
- Hidraulike pree
- Ekscentar pree
- Duboko vuenje vakuumom
Duboko vuenje moe biti bez i sa
stanjenjem stijenke,

Hidraulika prea za duboko

vuenje

Mehanika prea za duboko vuenje

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
25

Alatni strojevi I

3.4.1 Hidraulike pree za duboko vuenje

Hidraulilke pree se koriste za duboko vuenje materijala
koji ne podnose naglu promjenu oblika. Mogu se postii
izuzetno male brzine i velike sile kod hidraulikih prea to
su najbolji parametri za obradu metala.
Pree se izrauju u mosnoj (portalnoj) izvedbi koja
osigurava minimalne pomake kod postizanja velikih
pritisaka. Nekoliko hidraulikih cilindara osigurava pritisak
tlanog prstena koji tlai platinu na matricu. Glavni
hidrauliki cilindar na kojem je alat u formi eljenog
proizvoda prolazi kroz tlani prsten i matricu te vue platinu.
Poloaj iga, tlanog prstena i matrice i izbacivaa u dvije
konstrukcijske izvedbe ig tlai prema dole i ig tlai
prema gore.
Shematski prikaz rada hidraulike
pree za duboko vuenje

Portalna hidraulika prea za

duboko vuenje sa tlanim
prstenom

Ovisno o oblliku gotovog proizvoda suboko vuenje moe

biti u jednoj fazi ili vie faza kod kompliciranije konstrukcije

Proizvodi dubokog vuenja

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
26

Alatni strojevi I

3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vuenje

Shematski prikaz rada mehanike

ekscentar pree za duboko
vuenje

Portalna ekscentar prea za

duboko vuenje

Ekscentar pree se proizvode u verzijama od 3 do 250

tona. Konstrukcijski se izvode u konzolnim (za manja
optereenja) i portalnim (za velika optereenja) verzijama.
Kuite - okvir je izraeno od eline konstrukcija tekih
presjeka
i
kruti
dizajn
osigurava minimalni otklon te
tono voenje.
Zamanjak: zamanjak je
izraena
od
visoko
kvalitetnog elika i mora biti
centriran i uravnoteen kako
bo obavljao odgovarajue
operacije
pod
pritiskom.
Ekscentar
ili
koljenasto
vratilo
je
izraeno
od
posebne legure elika koja
moe
izdrati
visoko
optereenje, a da zadri
visoku
tonost.
Prednosti
mehanikih
prea su u relativno visokim brzinama vuenja, visoka
uinkovitost, bez udarnih ok-optereanja, male snage
elektromotora niske potronje, lako za rukovanje, visoka
sigurnost, niska razina buke,moe biti opremljena runim ili
CNC upravljanjem, itoka primjena
Koriste se za izradu limenog posua (lonci, tave, alice,
pokrila, itd. od nehrajueg elika, mesinga, aluminija,
bakra i sl.
Proizvodi dubokog vuenja

Konzolna ekscentar prea za

duboko vuenje

Faze dubokog vuenja

Proizvodi
dubokog
vuenja bez
stanjenja
stijenke
Alat za duboko vuenje sa proizvodima

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
27

Alatni strojevi I

3.4.2 Duboko vuenje vakuumom

Stroj za duboko vuenje folija

vakuumom

Obavlja se samo kod tankih folija. Rola folije (a) odmata

se te preko valjka R1 dolazi na specijalni valjak (b). Na
valjku su matrice preko kojih je napeta folija. Infracrveni
grija (c) zagrijava foliju na potrebnu temperaturu.U bubnju
vlada vakuum koji usisava ugrijanu foliju i formira ju prema
obliku matrice. Na izlazu iz matrica formirana folija se hladi
(d) te prako valjka (R2) odvaja od valjka te ide na
transportnu traku (e) gotovog proizvoda gdje se ree ili
izbija oblik iz folije.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
28

Alatni strojevi I

Pitanja 1.
01. Koje su prednosti alatnih strojeva?
02. Koji su osnovni sklopovi alatnih strojeva i koja im je funkcija?
03. Kako se dijele alatni strojevi za obradu bez skidanja estice?
04. to su kovaki strojevi?
05. Koja je razlika izmeu batova i prea?
06. Kako se dijele batovi?
07. Koji su osnovni dijelovi pernog bata i koja im je funkcija?
08. Kako se kuje pernimm batom, a kako batom na dasku?
09. Koji su osnovni dijelovi bata na dasku i koja im je funkcija?
10. Kako se dijele pneumatski batovi?
11. Koji su osnovni dijelovi i funkcija dvoradnog pneumatskog bata?
12. Kako radi gravitacijski jednoradni pneumatski bat?
13. U emu je razlika izmeu dvoradnog pneumatskog bata za slobodno kovanje i
kovanje u ukovnima?

14. Kako radi protuudarni bat?

15. Koji su naini pokretanja protuudarnih batova?
16. Kako radi i za to se koristi bat na paru?
17. Koja je prednost rada na batovima sa komprimiranim duikom?
18. to su pree, emu slue i kako se dijele?
19. Kakvih vrsta vretenastih prea ima?
20. Objasniti dijelove tarne pree?
21. U emu je razlika izmeu hidraulikih i elektrinih vretenastih prea?
22. Koji su djelovi koljenastih prea i emu slue?
23. Objasniti rad ekscentar pree?
24. Koji su osnovni dijelovi hidraulike pree i koja im je funkcija?
25. Objasniti naine postizanja tlaka u hidraulikom sustavu pree?
26. Objasniti prednosti i nedostatke hidraulilke pree ?
27. Usporediti rad na hidraulikoj i ekscentar prei?
28. Usporediti rad na pernom batu i koljenastoj prei?
29. Usporediti rad na parnom batu i hidraulikoj prei?
30. Usporediti rad na batu na dasku i tarnoj prei?
31. Usporediti rad na dvoradnom pnaumatskom batu i vretenastoj hidraulilkoj prei?
32. to je duboko vuenje i na kojim se alatnim strojevima obavlja?
33. Kako rade hidraulike pree za duboko vuenje i koji su dijelovi stroja?
34. Kako rade ekscentar pree za duboko vuenje i koji su dijelovi stroja?
35. Kako rade alatni strojevi za duboko vuenje vakuumom i koji su dijelovi stroja?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
29

Alatni strojevi I
3.5 Alatni strojevi za savijanje lima
Savijanje se postupak obrade metala bez skidanja
strugotine kod kojeg se u poprenom presjeku unutranji
dio skrauje i optereen je na tlak, dok se vanjski dio
produljuje i optereen je na vlak.
Savijanje lima se dijeli na:
- kruno savijanje
- savijanje pod kutom odnosno otrokutno
- profilno savijanje
Prema vrstama savijanja razvijeni su i alarni strojevi:
Krno savijanje lima savijaicom s
3 valjka
Savijaica sa 3 valjka
za izradu kotlova
muzejski primjerak

3.5.1 Kruno savijanje lima

3.5.1.1 Savijaice s 3 valjka
Savijaica sa 3 valjka za limove

Savijaica sa 3 valjka za ploe

Moderna savijaica s 3 valjka

Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje

cilindrinih plateva. Dva donja valjka (1 i 2) su pogonska i
slue kao oslonac, dok je trei valjak mako vei te nema
svoj pogon. Osim rotacije
veliki valjak se moe
vertikalno pomicati i time
definirati radijus savijanja
lima. Pogon je mehaniki
odnosno okreni moment se
s elektromotornog pogona
prenosi na spojku, zatim na
prigon kojim se regulira
brzina i smjer rotacije te na
pogonske valjke. Vertikalno
pomicanje veeg valjka
moe se ostvariti mehaniki navojnim vretenom i maticom
kod konstruktivno jednostavnijih strojeva ili hidrauliki kod
veih strojeva koji zahtjevaju postizanje veih sila savijanja.
Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillindrinih
plateva duljina
valjaka ne prelaze
4000 mm. Promjeri
valjaka variraju prema
deblini lima koji se
savija te radijusu na
koji se lilm savija.
Podaci za savijaicu
KV 6 x 3200 Prvomajska

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
30

Alatni strojevi I

Savijaica s runim vertikalnim

pomicanjem valjka

Numeriki upravljiva savijaica s 3 valjka

Proizvodi od savinutog lima

Podaci o savijaicama firme Akyapak

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
31

Alatni strojevi I

Proizvod konusnog savijanja na

savijaici s tri valjka

Iako su valjci paralelni

postoje i verzije strojeva kod
kojih se pogonski valjci
mogu
horizontalno
razmaknuti s jedne strane
alatnog stroja u svrhu
dobivanja
cilindrino
zaobljenja proizvoda.

Neki sistemi s 3 valjka mogu tako pribliiti valjke da mogu

raditi i predsavijanje.
3.5.1.2 Savijaice s 4 valjka
Konstruktivna rjeenja savijanja lima na savijaicama s 4
valjka omoguuju razliite radne reim. Samo je jedan
valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati poloaj
kako bi savijali cilindrine ili konusne plohe, obaviti
predsavijanje ili savijanje formi
Princip rada je isti kao i kod savijaice s 3 valjka, ali kod
savijaica s 4 valjka dodan je jo jedan pomoni koji
poboljava karakteristike savijaice. Pomicanje valjaka
verikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidrulikim
cilindrima. Upravljanje je pomou mikroprocesora
numeriko upravljanje.

Princip valjanja savijanja lima na

savijaicama s 4 valjka u
cilindrinu formu

Savijaica s 4 valjka

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
32

Alatni strojevi I

3.5.2 Kutno savijanje lima

ig
Platina

Graninik
Matrica

Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova.

Alat koji se koristi kod savijanja lima ima dva dijela. Donji
dio je matrica-kalup u kojoj je V utor. Gorni dio alata je ig
koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanje lima.
Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je prea sa
prosjenom snagom od oko 25 tona po metru duljine
savijanja.
Za kutno savijanje limova koriste:
- rune pree kod manjih i tanjih obradaka,
- mehanike ekscentar i koljenaste pree
- hidraulike pree

Proizvodi kutnog
savijanja lima

3.5.2.1 Rune mehanike savijaice

Nain kutnog savijanja lima na
prei

Na metalnom radnom stolu nalazi se ploa koja savija tanji

lim dimenzija debljine do 2 mm i irine do 2000 mm.
Savijanje se obavlja ruicom polugom. Kut savijanja
odreuje se oitanjem kuta kazaljke. Graninik je
jednostavan blokada koja zaustavlja lim kod odabrane
duline prepusta.

Runa stolna mehanika prea

Pritisak ostvaruje zakretanjem
navojnog vretena na koje se
nastavlja ig

Princip rada rune savijaice

Runa mehanika prea

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
33

Alatni strojevi I

3.5.2.2 Mehanike savijaice pree

Ekscentar mehanike pree

Na elinom postolju nalazi se radni stol na koji se

montira matrica. ig je montiran na dra alata koji je
spojen polugom (oijnicom, klipnjaom) na ekscentar pree
koji se nalazi na zamanjaku. Okretni moment zamanjaku
se prenosi iz prigona kojim se regulira brzina vrtnje. Pogon
je elektromotorni trofaznim asinkronim kaveznim
elektromotorom.
Postavljanje obratka limene ploe je runo. Kontrola
dubine savijana i kuta savijanja je nakon postavljanja
parametara automatska.

Razliite forme
igova i matrica
kod prea

Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultantna

sila pada u os iga i matrice. Ako postoji razlika u osima
alata dolazi do deformacije alata, nesimetrinog zazora,
istupljivanja te zaribavanja iga i matrice
Pravilan odnos osi iga i matrice
Obradak u zahvatu alata

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
34

Alatni strojevi I
Upravljaki panel savijaice

Postavljanje alata u pravilan

poloaj

Primjeri redoslijeda operacija kod

profilnog savijanja

3.5.2.3 Hidraulike savijaice pree

Kad
mehanike
ekscentar pree vie
ne mogu zadovoljiti
potrebe
tlaenja
obratka, nastavlja se
s savijanjem na
jaim
hidraulikim
preama
koje
postiu mnogo puta
vee tlakove.
ig je spojen na
dra
alata
na
hidraulikom cilindru
i obavlja glavni rad
pritiskom
limene
trake na matricu.
Zbog toga dolazi do
savijanja trake koja
poprima oblik po
meuprostoru koji je
izmeu iga i matrice.
Kutno savijanje poinje od ravne trake koja se moe vie
puta okretati i ponovo savijati kako bi se
izradili sloeni profili postupak profilnog
savijanja. Graninik moe biti kontroliran
raunalom ( numeriko upravljanje) kako
bi se omoguila izrada niza operacija uz
visoki stupanj tonosti.
Takoer se moe snimiti toan poloaj i
pritisak potreban za svako savijanje i
spremiti u memoriju raunala. Ponovljene
operacije omoguuju savreno postizanje
istog oblika svih ostalih obradaka.
Osim rada s igom i matricom kod
profilnog savijanja mogu se koristiti i
sloeni alati koji omoguuju izredu
specijalnig formi u samo jednom zahvatu.

Specijalni alati
za profilno
savijanje
na preama u jednom zahvatu

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
35

Alatni strojevi I
3.6 Alatni strojevi za savijanje cijevi i profila
Savijanje cijevi je postupak obrade metala bez skidanja
strugotine kod kojeg se ravna cijev savija za neki kut. Pri
savijanju cijevi pola cijevi u poprenom presjeku - unutranji
dio se skrauje i optereen je na tlak, dok se druga polovica
cijevi u presjeku - vanjski dio produljuje i optereena je na
vlak. Ta naprezanja dovode do deformacija presjeka smanjenja ili ak do potpunog zatvaranja presjeka.
Strojevi za savijanje cijevi moraju odrati nakon savijanja
konstantni presjek cijevi. Po konstrukcije se dijele na:
Nain pravokutnog savijanja cijevi

3.6.1 Savijaice za rotacijsko savijanje

Primjer savijanja inox cijevi

Kod rotacijskog savijanja cijevi cijev se ukljeti izmeu

profila po kojem se savija i stezaljke (graninika). Rotacija
klizaa alata i profila koji datje kut savijanja odvija se oko
osi profila. Tlani dra slui za spreavanje deformacija
koje nastaju zbog radijalnog naprezanja koje nastaje
tijakom savijanja i odrava jednaki oblik cijevi u zavoju i
visoku kvalitetu obrade. Kod cijevi koje ne mogu zadrati
oblik ili kod tankostjenih cijevi, jer dolazi do prevelikih
deformacija oblika presjeka koriste se trnovi za odravanje
unutranjeg presjeka.
Savijaice se dijele na:
- polune savijaice
- zupaste savijaice
- navojne savijaice
- hidraulike savijaice

Savijanje cijevi za izmjenjiva

topline

Hladno savinute cijevi

3.6.1.1 Polune savijaice

Poluga je kruto spojena na alat koji je profilni valjak s
unutarnjim radijusem jednakim radijusu cijevi za savijanje.
Alat se zakree
oko profila, koji
takoer
ima
unutranji radijus
profila
koji
odgovara
radijusu cijevi i
odreuje radijus
savijanja
cijevi.
Kut
hladnog
savijanja
odreuje
se
graninicima
i
mogue
je
savijanje od 360.
I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
36

Alatni strojevi I
3.6.1.2 Zupaste savijaice

Proizvod od savinutih profila

Alati za savijanje

Stolna navojna savijaica

Alati za savijanje

U kuitu se nalazi reduktor sa kaljenim zubima velikog

prijenosnog omjera. Okretanjem ruice dolazi do pomaka
draa cijevi u kojem je cijev pritegnuta oko profila koji
odreuje radijus zakrivljenja. Kut zakrivljenja moe biti do
180.
Promjeri cijevi koje
se hladno savijaju je do
40 mm za bakrene,
mesingane, aluminijska
i elilne cijevi, dok je za
cijevi od nehrajueg
elika inox promjer
do 30mm. Debljina
stjenke je za meke
materijale do 3 mm dok
je za krue materijale do 1.5 mm. Standardni radijusi
savijanja su 3 4 radijusa cijevi.
3.6.1.3 Navojne savijaice
Kuite je najee od
aluminija. U njemu je
asinkroni elektromotor koji
okree navojno vreteno.
Vreteno potiskuje alat koji
savija cijev prema profilu.
Bolji modeli su opremljeni
mikroprocesorski
upravljanim
digitalnim
ureajem za kontrolu kuta
savijanja.
Postoji
mogunost memoriranja
vie razliitih programa
savijanja.
Pogodno je za savijanje:
- bakrene cijevi promjer
55 mm i debljine stjenke
do 4 mm
- aluminijske cijevi D=55
mm i s=5 mm
- eline cijevi promjer 55
mm i debljine stjenke do 3 mm
- inox cijevi promjer 45 mm i debljine stjenke do 2 mm
- kvadratne cijevi do 50 mm i debljine stjenke do 4 mm
Radijusi savijanja su standardni 3 r radijusa cijevi.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
37

Alatni strojevi I
3.6.1.4 Hidraulike savijaice

Princip rada trna za savijanje

Hidraulike savijaice se koriste za savijanje razliitih

promjera cijevi od ugljinih elika, mekanih elika, legiranih
elika, nehrajuih inox elika, aluminija i legura, bakra i
legura, mesinga,....
Promjeri koji se savijaju
su
cijevi
okrugle,
pravokutne,
kvadratne,
ovalne, razliitih profila,
ipke, trake,..
Savijaice
su
opremljene hidraulikim
pogonom
kojim
se
kontrolira stezanje cijevi, savijanje, pozicioniranje trna s
velikom preciznou (kod savijanja ispod 0.1)
Kontrola je pomou PLC koja moe biti poluautomatska ili
potpuno automatska, programi se mogu spremati u
memoriju (do 200 programa).

3.6.2 Trnovi za savijanje

liasti trn

Trn je alat koji se upotrebljava kod hladnog savijanja

tankostijenih cijevi da bi se odrao kontinuitet presjeka na
mjestu zakrivljenosti. Proizvode se prema unutarnjem
presjeku cijevi koja se savija, a prema obliku dijele se na:
- cilindrine
- liaste
- kugline
- zglobne

Kuglasti trn

Zglobni trn

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
38

Alatni strojevi I
3.6.3 Savijaice za tlano savijanje
Tlano savijanje je slino
rotacijskom. Kliza alata rotira
oko nepominog profila za koji je
stegnuta
cijev.
Kutlano
savijanjet savijanja je naee
do 90, a moe biti i do 180.

Tlana savijaica

Alat za tlano sastoji se od

vodilice, trna, tlanog kalupa
matrice i alata za savijanje

Savijaica za teke profile ima kuite izrazito vrste

konstrukcije. Standardno je opremljena elektro mehanikim
prigonom koji tlai alat za savijanje. Stazanje cijevi je
hidraiuliko. Upravljanje je elektronsko kojim se definira
duljina i kut savijanja. Savijaice su opremljene napravama
za brzu izmjenu alata. Povrat trna se takoer moe
programirati

Alat za tlano savijanje

Produkti savijanja

Otvoreni alat za savijanje na savijaici

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
39

Alatni strojevi I
3.6.4 Savijaice za savijanje igom
Kod savijanja sa igom,
zaobljeni alat na igu daje profil
radijus zaobljenja pritiskom na
obradak poloen na dva oslonca
- klizaa. Sila savijanja moe se
ostvariti runo (poluno) ili
koritenjem hidraulike. Kod ove
vrste savijanja ne mogu se
koristiti trnovi koji se umeu u cijevi pa je ova metoda
savijanaj pogodna je samo za debelostjene cijevi i velike
radijuse savijanja.
Runa hidraulika 10 tonska
savijaica za savijanje igovima
razliitih radijusa savijanja

Upravljaka konzola numeriki

upravljane savijaice

Kuite savijaice je jako

dimenzionirano jedinstveni
blok
kako
bi
moglo
zadovoljiti
potrebna
naprezanja koja nastaju
prilikom savijanja. Radni
cilindar u jednoj operaciji savija postavljeni obradak
oslonjen na klizaima. Graninik se moe programirati kao i
cijeli postupak savijanja te spremiti u memoriju stroja.
Numeriko upravljanje strojem omoguuje visoku preciznost
savijanja ( do 0,1 mm). Preko numeriki upravljanje konzole
mogu se precizno
regulirati
radni
tlak, broj koraka,
brzina i kutevi
savijanja.
Veliina obratka
dimenzije
,
debljina
stijenke
ovise
o
snazi
stroja te orjentaciji
obratka.

Savijaica za savijanje igovima

Za kvalitetu obrade potreban je i kvalitetan alat te to vei

izbor alata.

Savijanje okrugle ipke

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
40

Alatni strojevi I
3.6.5 Savijaice s tri valjka

Vertikalna savijaica s 3 valjka

Horizontalna savijaica s 3 valjka

Horizontalna savijaica za cijevi

velikih promjera

Savijanje s 3 profilna valjka

se koristi za izradu obradaka s
velikim radijusima savijanja.
Ova metoda koristi jedan
pogonski - radni valjak i dva
stacionarna protuvaljka koja
rotiraju. Obradak koji prolazi
izmeu valjaka postepeno
dobiva zaobljenje radijusa koji
ovisi o razmaku meu valjcima.
Strojevi za savijanje cijevi s 3 valjka su robusne eline
konstrukcije koja mora podnijeti velike sile savijanja. Radna
pozicija valjaka moe biti u horizontalnoj ili vertikalnoj
izvedbi. Pogonski valjak
je jedan, ali kod velikih
strojeva postoje izvedbe
sa 2 ili sva 3 pogonska
valjke. Kako ne bi dolo
do
gubitka
okretnog
momenta na valjcima,
hidrauliki
motori
su
spojeni direktno preko
prigona sa planetarnim
zupanicima.
Pogonski valjak se
hidrauliki
pokree
i
podeava, digitalno se
oitava poloaj, odreuje brzina rotacije valjka. Sve se
moe spremiti u memoriju i pozvati po potrebi numeriko
upravljanje alatnim strojem.

Horizontalna
savijaica za
velike profile

Prema obliku sirovca potrebno je odabrati profil alata

Cijev u zahvatu profilnih valjaka

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
41

Alatni strojevi I

Radijus savijanja, dimenzije obratka i orjentacija obratka ovise o veliini i snazi

stroja te ih svaki proizvoa deklarira u podacima o stroju, te je primjer prikazan u
tablici.

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
42

Alatni strojevi I

Pitanja 2.
01. Kako se dijele postupci savijanja lima, a time i alatni strojevi?
02. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijaice ta savijanje lima s 3 valjka ?
03. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijaice ta savijanje lima s 4 valjka ?
04. U emu je razlilka u savijanju na savijaicama s 3 i 4 valjka ?
05. Kakav je poloaj valjaka kod savijanja cilindrinih i konusnih plateva ?
06. Koji su alatni strojevi potrebni za kutno savijanje lima ?
07. Za to se koriste rune mehanike pree kod savijanja limova ?
08. Koji su osnovni dijelovi kutnih savijaica limova i kako rade ?
09. Kakvi alati se koriste kod kutnog savijanja lima ?
10. Kako rade hidraulike savijaice pree za savijanje lima ?
11. Kakvi alati se koriste kod hidraulikih prea za savijanje lima ?
12. Koja je prednost specijalnih alata kod savijanja lima ?
13. Koji problemi se pojavljuju kod savijanja cijevi ili profila ?
14. Kako se dijele alatni strojevi za savijanje cijevi i profila ?
15. Kako rade savijaice za rotacijsko savijanje?
16. Kako rade savijaice za tlano savijanje?
17. Kako rade savijaice za savijanje igom?
18. Kako rade savijaice za savijanje s 3 valjka?
19. Koji su osnovni dijelovi i princip rada polunih savijaica ?
20. Koji su osnovni dijelovi i princip rada navojnih savijaica ?
21. Koji su osnovni dijelovi i princip rada zupastih savijaica ?
22. Koji su osnovni dijelovi i princip rada hidraulinih savijaica ?
23. Kakvih trnova za savijanje ima i emu slue ?
24. Kada se mora i kod koji savijaica koristiti trn ?
25. Kakvi se alati koriste kod savijaica s 3 valjka za savijanje cijevi i profila ?

I.tehnika kola TESLA

Slade Ivo
43