najbitnijih motiva planimetrije, jer je on stalan arhetipski strukturni element koji se kontinuirano transformie i prilagoava, prema uvek novim urbanim uslovima i procesima. Usled konstantnosti, istovremeno i stalne promenljivosti ovog elementa, karakter i konfiguracija nekadanjih ulica ostaje zapisana u planimetriji, fragmentima i delovima, direktno utiui na formu i karakter savremenih sistema.
Ulini sistem je osnovni strukturni elementi urbane
morfologije, analiziraemo ga sa naglaskom na otvorenim slobodnim neizgraenim - javnim socijalnim prostorima, i iniocima koji doprinose da se ljudi na njima zadravaju.
Najoptija, ujedno i osnovna, podela ulinih
sistema je na dve grupe: Spontani uluini sistemi koji svoju formu grade organskim irenjem urbane strukture saglasno, u prvom redu, prirodnim ali i vetakim, uticajima koji se nalaze na terenu. Planirani ulini sistemi, nastaju kao rezultat unapred utvrenog plana irenja naselja na nove teritorije.
Najizrazitiji uticaj na oblik ulinog sistema imaju
sledei elementi: konfiguracija terena, nasleena urbana struktura iz prethodnih perioda, tip sistema i glavni pravci razvoja, klimatske karakteristike regiona, kulturoloke karakteristike, razmera naselja samim tim i duina mree, vidovi transporta prisutni u planimetriji.
Sklop ili konfiguraciju uline mree ine:
ulice i njihovi elementi, popreni i poduni profil ulica, prisutni tipovi saobraaja, raskra, objekti i njihove karakteristike i odnosi, granice prirodne i stvorene, manji elementi kao to su take, arkade, kolonade, skverovi, drugi urbani oblici trgovi, blokovi, linije, kompleksi, fragmenti, dvorita, centri, sredita, radijusi, vorita...
Venecija
New Delhi
Be
Rim
Njujork
Firenca
Pariz
Luka
Kopenhagen
London
Tokio
MORFOLOGIJA PRAGA I VLTAVE
TIPOVI GRADOVA: srednjovekovni, kapitalistiki i socijalistiki