SVEUILITE U SPLITU

UMJETNIKA AKADEMIJA

DIPLOMSKI RAD

MREA SOLIDARNOSTI
(otpor kulturi kapitala)

Gildo Bavevi

Split, rujan 2013.

DIPLOMSKI ISPIT

MREA SOLIDARNOSTI
(otpor kulturi kapitala)

Mentorica rada: dr. Sandra Sterle, izv. prof.

Umjetnost u kontekstu

Student: Gildo Bavevi, BA

Split, rujan 2013.

SADRAJ

1. SAETAK / ABSTRACT
2. UVOD

3. POVIJESNI ASPEKT
3.1. POSTSOCIJALISTIKA TRANZICIJA
3.2. PRIMJERI: DALMACIJAVINO, JADRANKAMEN, UZOR

4. UMJETNOST I REVOLUCIJA
4.1. OD SITUACIONISTIKE INTERNACIONALE DO OCCUPY POKRETA
4.2. CIKLUS SITNI

5. MREA SOLIDARNOSTI (OTPOR KULTURI KAPITALA)

5.1.
5.2.
5.3.
5.4.

NEFORMALNO TIJELO
DJELOVANJE I STRATEGIJE MREE SOLIDARNOSTI
UTOPIJSKI PROSTOR
MREA SOLIDARNOSTI, DOKUMENTARNI VIDEO / INSTALACIJA

LITERATURA
ILUSTRACIJE
ZAHVALE

1. SAETAK

Diplomski rad, dokumentarni video / instalacija Mrea Solidarnosti (otpor kulturi

kapitala) istraivaki je rad nastao tijekom moga diplomskog (MA) studija Medijske
umjetnosti na odsjeku za Film, Medijsku umjetnost i Animaciju na Umjetnikoj
akademiji u Splitu. U to vrijeme aktivno sudjelujem u akcijama Mree solidarnosti,
neformalne graanske inicijative koja se okuplja i solidarizira prvenstveno s
ugroenim radnicima unitenih tvrtki mahom u steajnom procesu, odnosno bivim i
aktualnim zaposlenicima tih tvrtki. Jadrankamen, Uzor, Dalmacijavino, Monter,

Adriakem, Kamensko i dr. dio su unitenih tvrtki koje dijele slina iskustva s preko
20.000 drugih firmi u dravi. Biljeenjem akcija, izlobi, performansa, okruglih
stolova, predavanja i sl. te aktivno djelujui unutar Mree solidarnosti, biljeim,
prikupljam i odabirem grau koja postaje primjerom i potvrdom kriminalnih i
koruptivnih procesa koji neprocesuirani i dalje preivljavaju unutar dravnog sistema.
Nova vrsta borbe i otpora takvom ozbiljno naruenom djelovanju sistema bazira se
na ideji solidarnosti meu graanima izvan institucionalnih okvira te na lakoj
mogunosti umreavanju i razmjeni informacija i ideja s obzirom na vrijeme u kojem
ivimo. Mogunost dokumentiranja i dijeljenja putem alternativnih medija postaje
strategijom za mobiliziranje javnosti i apeliranje na iru svijest o drutvenoj
odgovornosti, a samim time i snano orue otpora. Mrea solidarnosti dalje razvija
takve stavove i ideje.

1. ABSTRACT

Final thesis, documentary video / installation Solidarity Network (resistance to the

culture of capital), originated during my Master studies of Media art on the
departement of Film, Media art and Animation on the Arts Academy Split. During
that time I actively participated in the actions of Solidarity Network, unformal
civil initiative which gathers and shows solidarity in the first place with the
threatened workers of the devastated firms, mostly in the bankruptcy processes,
or former and current employees of those firms. Jadrankamen, Uzor,
Dalmacijavino, Monter, Adriakem, Kamensko and others are all part of the
devastated firms which share similar experiences with more than 20 000 other
firms in the state. By noting the actions, exhibitions, round tables, lectures and
similar and actively contributing as a part of the Solidarity network, I note, collect
and choose the frame that becomes an example and a confirmation of the
criminal and corruptive processes which unprocessed keep surviving inside the
state system. A new type of fight and resistance towards this severely disrupted
operation of the system is based on an idea of solidarity amongst citizens outside
of the institution frameworks and on an easier possibility of networking and
exchange of information and ideas considering the time we live in. Possibility of
documenting and sharing through the alternative media becomes a strategy for
mobilizing the public and appeal to the wider sense of the social responsibility
and by that alone, a strong weapon of resistance. The Solidarity network keeps
pursuing those attitudes and ideas.

2. UVOD

Da je cijeli ekonomski i politiki sustav zakazao jasno se vidi iz injenice da u

dananje vrijeme kada smo dosegli najviu tehnoloku, medicinsku i znanstvenu
razinu, te openito reeno dosegli najvii standard ikad, ali su ta civilizacijska
postignua ograniena na tek dio svjetske populacije. Unato razvoju, velika veina
stanovnitva jo je gladna, nema adekvatnu medicinsku pomo i obrazovanje, koji su
od prava postali privilegij.
Racionalnost, raspodjela i samodrivost pali su u drugi plan mudrog ekonomiziranja,
dok je ekonomiju preuzela grabeljivost i usmjerila je na odravanje vlastite moi.
Svijetom danas vlada krupni kapital preko banaka, multinacionalnih korporacija koje
financiraju kampanje vladama koje potom donose zakone koji njima pogoduju. Na taj
nain upravlja se dravnim aparatima (koji nerijetko postaju represivni), sudstvom i
dravnim medijima, odnosno uspostavlja se nova vrsta totalitarizma, kontrolira se
svakog pojedinca, a sve to u slubi brze zarade. Stvara se tako ogromna razlika
izmeu malog broja elite, jako bogatih i monih, naspram daleko brojnijeg ostatka
stanovnitva koje se sve vie osiromauje.
Kultura tovanja novca uvukla se u sve pore dananjeg drutva, to se odraava i na
trendu suvremenog stanovnitva koji udi za idejom da i oni moraju biti elita, ili
barem izborom odjee, mobitela, automobila izgledati kao elita. Od nekadanjeg
pokuaja da ivimo u socijalno ureenom drutvu sa to manjim klasnim razlikama
preko sramotne tranzicije nali smo se u najsurovijem modelu kapitalizma.
Osiromaenom drutvu kroz medije serviraju se privatizacijske afere u vidu spektakla,
a glavni akteri, neprocesuirani kriminalci, postaju elita, zvijezde i uzori buduim
generacijama.1

Kada sam iznio neke od osnovnih problema kod preuzimanja i unitavanja tvrtki jednoj prijateljici,
inae visoko pozicioniranoj pravnici u jednoj od gradskih firmi koja zbog nunosti usluge koje prua
graanima jo uvijek dobro posluje, dobio sam odgovor: ''Ma kakve tvornice, koji radnici? Pa to je
daleka prolost! A zbog tih niskopozicioniranih radnika koji trae sva mogua prava uz minimalno
zalaganje, naa drava i propada."
6

Odlaganjem problema kupuje se vrijeme, odnosno starenjem i brisanjem memorije,

dok se drutvo bavi iskljuivo posljedicama zanemarujui uzroke kojima se prepisuju
atributi prologa, zaboravljenoga. Nakon dvadesetak godina od poetka sustavnog
pljakanja i iscrpljivanja nacionalnog gospodarstva, u elji za to veom i to brom
zaradom, pa do totalnog unitenja, bavimo se iskljuivo posljedicama i tetama
nastalima takvim djelovanjem.
Gdje i kako zbrinuti kolone radnika koji su grabljenjem i unitavanjem tvrtki ostali na
ulici postavlja se kao problem u Saboru, politikim debatama, TV-emisijama i sl. pa
se problematiziranjem konanih posljedica pomie fokus s odgovornih koji se i dalje
ne procesuiraju, na rtve koje se nerijetko prikazuju kao osnovni problem, a sve to
da bi se stekao dojam da drava sa svojim odgovornim tijelima mari za ono to je u
sutini i njen glavni zadatak.2 Na takav nain ''renormalizira'' se ono to se prije
odreenog vremena smatralo neprihvatljivim i nemoguim; sada se prihvaa
''normalan'' tijek povijesti koji se dogaao i tim bio i mogu pa iako nelegalan i
neprihvatljiv, on postoji kao neto to je ope znano i prihvaeno, normalizirano.
Tako se drutvo i odgovorne strukture bave aktualnim problemima steaja i vikom
nezaposlenih

zaobilazei

odgovorne

koji

su

svojim

neodgovornim

odnosno

kriminalnim djelima doveli do takve situacije.

Slavoj iek, ivjeti na kraju vremena, str. 5.

7

Poljubac, dio performansa Hrvat ljubi, u sklopu Almissaopenair 2013. Foto: Gildo
Bavevi

Kroz dokumentiranja akcija, tribina, izlobi i razgovora s ugroenim ili otputenim

zaposlenicima sve u vrijeme moga djelovanja unutar neformalne inicijative Mree

solidarnosti prikupljam baze podataka koje ukazuju na mnoge propuste odgovornih

institucija, prevare dirigirane s visokih pozicija moi, apsurdno zaobilaenje
konkretnih krivaca, brisanja memorije, ekanja zastara. Nakon dvije godine biljeenja
akcija Mree solidarnosti prikupljam dodatne materijale od radnika, drugih lanova
mree i sl. te ih strukturiram u formi dokumentarnog videa / instalacije. Selekcijom
odreenih situacija u dugoronim i iscrpnim procesima unutar steajnog postupka
triju dalmatinskih tvornica, na kojima smo igrom sluaja unutar Mree solidarnosti
najvie angairani, stvaraju se i tri osnovna poglavlja unutar videa. Dalmacijavino,

Jadrankamen i Uzor ine zasebna poglavlja dokumentarnog filma / instalacije Mrea

Solidarnosti koja prati rad i djelovanje aktera grupe, a radnja se premjeta iz
prostora devastirane tvornice (Dalmacijavino) preko uplitanja i djelovanja policije kao
izvrne vlasti (Jadrankamen) do sudnice (Uzor) u kojoj cijela iluzija o postojanju
pravednog sistema naposljetku pada u vodu.

Iako su ovakve situacije samo kap u moru slinih dogaaja kako u mnogim
tvornicama tako i u djelovanju represivnog dravnog aparata te fingiranim sudskim
procesima koji postaju nita drugo nego loe odglumljeni igrokazi i performansi
prikriveni i oblikovani kroz medijsku cenzuru i potpomognuti institucionalnom
hijerarhijom moi odnosno prihvaanjem takvog sustava moi, ipak su situacije iz
ovih procesa jako sline mnogim drugim procesima. Primjeri iz videa tako se mogu
primijeniti i na mnotvo sluajeva kod drugih tvrtki, a s druge strane mogu se
promatrati strategije u pokuajima da se spasi to se spasiti da ili makar stvori
mogunost da se sluaj priblii iroj javnosti, a time i reaktulizira.

3. POVIJESNI ASPEKT

Prema javnosti i vojsci radnika koji su u tranziciji izgubili posao proces privatizacije
simbol je nepravednosti, otimaine i lopovtine, pljaka stoljea.
Ivica Rado3

Vrtoglavica, performans izveden u sklopu izlobe NUS 2013. Foto: Buga Cvjetanovi

Sjeam se kraja osamdesetih godina kada smo ivjeli u socijalistikom drutvenom

ureenju u tadanjoj Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, na elu s
totalitarnom komunistikom vlasti. Socijalistiko ureenje imalo je mnoge prednosti
koje e se kasnije u tranziciji u kapitalistiko ureenje postupno izgubiti. Besplatno
kolstvo, pravo na stan, zdravstveno osiguranje ili radniko samoupravljanje bila su

Ivica Rado, "Pretvorba i privatizacija Posao ili pljaka stoljea", Veernji list.
10

samo neki od ustavom zagarantiranih prava svakog graana, titila su se osnovna

prava malog ovjeka. Ipak, u mnogim sluajevima model tadanjeg radnikog
samoupravljanja nije se pokazao kao najsretnije rjeenje, najee zbog loih
upravljakih i nadzornih kadrova, a zatim i nemotiviranosti i ostalih zaposlenika.
Prema nekadanjem Ustavu drutveno vlasnitvo pripadalo je svim graanima SFRJ.
Radnici koji su ostvarivali pravo rada drutvenim sredstvima imali su pravo
raspolaganja tim sredstvima, tzv. radniko samoupravljanje. Radnici su na zboru
radnika birali radniki savjet, koji je imenovao direktora, a direktor je bio taj koji je
organizirao i vodio rad tih istih radnika te njima posredno odgovarao za svoj rad.
Ipak, u praksi je na radniki savjet esto utjecala politika, drava se mogla umijeati
da bi zatitila drutveno vlasnitvo te na taj nain utjecala i na odluke o imenovanju
direktora. U to se vrijeme SFRJ nalazi u predratnom periodu kao i u politikoj i
gospodarskoj krizi koja takoer zahvaa i ostale socijalistike i drave u tranziciji. Pod
pritiskom vanjskih dugova i krupnog kapitala jaa trend u kojem se reforma prema
modernom kapitalizmu propagira kao jedino mogue rjeenje.

3.1. POSTSOCIJALISTIKA TRANZICIJA

Politikim preokretom Hrvatska postaje samostalna drava na elu sa Hrvatskom

demokratskom zajednicom, desniarski i nacionalistiki odreenom strankom.
Raspadom SFRJ zapoinje i graanski rat, a uvoenje trinog gospodarstva u
Hrvatskoj postaje imperativ. Drutveno i dravno upravljanje poduzeima preko noi
postaje nepoeljno i smatra se neodrivim. U tako ratom zahvaenoj dravi
gospodarstvo se dodatno unitava, a graanima primarni cilj postaje ouvanje ivota
i zbrinjavanje obitelji. U takvom vremenu ogromna veina o pretvorbi i nije mogla
puno razmiljati, u situaciji kada je velik dio drave zahvaen ratom, a osiromaeno
stanovnitvo jedva preivljava. Ratom uniteno gospodarstvo i osiromaivanje
direktno utjeu i na cijenu i mogunosti otkupa dionica poduzea pa se u takvim
11

okolnostima nije mogao dobiti ni kvalitetan potencijal zainteresiranih malih dioniara

kako bi pretvorba uspjela. Takvu situaciju tadanja vlast i budua elita viestruko
iskoritavaju. U to vrijeme trinu ekonomiju prihvatili su i propovijedali veinom oni
koji su se ve okoristili i ranim Markovievim modelom privatizacije s kraja 80-ih.4
Donoenjem zakona o pretvorbi i privatizaciji, objanjavalo se, uspostavit e se
zdravo trino gospodarstvo pa se s pretvorbom i privatizacijom ne treba ekati ni
trena. Drutvena poduzea moraju se pretvoriti u dionika drutva (d.d.) ili u drutva
s ogranienom odgovornou (d.o.o.).
U travnju 1991. Sabor donosi Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea, a iz zakona se
izuzimaju banke i osiguravajua drutva. Pravo na dionice i prednost pri kupnji imaju
tadanji i bivi zaposlenici. Poduzee ima pravo samostalno birati nain pretvorbe.
Poduzee se moe pretvoriti u privatno vlasnitvo prodajom, ulaganjem kapitala,
pretvaranjem ulaganja i potraivanja u ulog, prijenosom dionica i udjela republikim
fondovima. Agencija za restrukturiranje5 treba sve to nadzirati te je odgovorna o
zakonitosti pretvorbe. Odluku o pretvorbi poduzea donosi organ upravljanja
poduzea, odnosno radniki savjet koji bi to predloio upravi. Prema izvornoj verziji
zakona, poduzee nije moglo kreditirati kupnju dionica, odnosno udjela, ni jamiti za
kredite koji se uzimaju iz banaka u tu svrhu, to se kasnije dogaalo u mnogim
sluajevima preuzimanja tvornica.6
Pritiskom lobija, buduih tajkuna i dijela tadanjih politiara, u listopadu 1993. donosi
druga izmjena Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea prema kojoj su se
neotplaene dionice mogle prenijeti na druge osobe, a stjecatelj dionica je mogao
preuzeti prenositeljev dug prema Hrvatskom fondu za privatizaciju, s tim da stjecatelj
4

Ante Markovi, najprije je bio premijer komunistike Hrvatske od 1982. do 1986., potom predsjednik
Predsjednitva SRH i na kraju savezni premijer, od travnja 1989. do 20. prosinca 1991. Markovi je
potkraj 1989. pokrenuo program reformi. Nakratko je suzbio inflaciju, zapoeo privatizaciju i prividno
podigao standard.
5
Sukladno prevladavajuoj ideologiji o potrebi dovretka privatizacije, poetkom prosinca 1992. Sabor
je izglasao i Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), a sam HFP je osnovan 1. svibnja 1993.
Fond je naslijedio i preuzeo ulogu i nadlenost Agencije RH za restrukturiranje i razvoj te Fonda za
razvoj RH. Fondom je upravljao upravni odbor od devet lanova, a vodio ga je predsjednik Fonda.
Imperativ vlade je bio to vie poduzea privatizirati.
6
Banke su tako davale kredite za otkupe koji bi se odmah vraali banci poto bi netko preuzeo tvrtku.
Poduzee u pretvorbi tako bi bilo jamac samome sebi za kredite kojima se stjecao vlasniki udio. Na
taj nain su takozvani poduzetnici nezakonito bili u mogunosti bez ijedne uloene kune preuzeti
poduzee. Iako protuzakonito, takvih kredita odobreno je ak 20.000, a zakon se cijelo vrijeme nije
primjenjivao iako su sve nadlene institucije bile upoznate s ovim problemom.
12

preuzima sva prava i obaveze. Ta izmjena zakona omoguila je radnitvu i graanima

da pritisnuti neimatinom dionice ponu prodavati ispod cijene. Tada nastupaju
ulagai preko svojih ljudi, tvz. ''torbara'' koji kupuju dionice s novcem nepoznatog
porijekla od malih dioniara, radnika, graana i ratnih veterana, sve dok ne otkupe
veinski paket i tako preuzmu tvrtku.7 Drugi od naina bili su razni menaderski
krediti koje su banke iako nezakonito8 po direktivama iz viih razina davale
podobnima kako bi otkupili kompanije iskoritavajui sve pogodnosti (popusti, stara
tednja, kupovanje malog paketa koji osigurava vlasnitvo i sl.) bez da su sami ita
uloili.9

Darko Petrii, Kriminal u hrvatskoj pretvorbi.

Ljubo Juri, ekonomist i sveuilini profesor: "Zakoni su bili napisani za prosjene graane kod kojih
je trebao biti stvoren privid potenog zakonskog okvira, no politika je odabranim tajkunima dala mig
da te zakone mogu kriti, a da za to nee biti sankcionirani", to se i dogodilo.
9
Zvonimir Baleti, akademik: "Kad su mali dioniari vidjeli da je vlasnitvo u poduzeima preuzela
uska grupica i da oni kao dioniari ne znae nita, oni su svoje dionice prodali ni za to. Poslije toga
privatni su vlasnici sav prihod prebacivali na tvrtku-ker poduzea koje su privatizirali. Prihod je
prelijevan, a prikazivali su da nema profita. Sve narudbe prebacili su na privatna poduzea koja su
oni osnovali."
8

13

3.2. PRIMJERI: DALMACIJAVINO, JADRANKAMEN, UZOR

Jo vei kriminal dogaa se jednom kada su poduzea preuzeta. Prestaju se

isplaivati plae i mirovinski stupovi radnika, dobavljaima se neisplauju potraivanja
niti se plaaju potranje prema dravi. ista zarada uzima se od tvrtke i preljeva u
prije otvorene sestrinske firme dok se poslovanje matine firme prikazuje u gubicima
te se takoer primaju i dravni poticaji za spas tvrtke koji se takoer prelijevaju u
sestrinske tvrtke. Naposljetku matina tvrtka odlazi u steaj, a zemljite se jeftino
prodaje. Tako je bilo mogue da se zarada povea i do 50 puta.

Dalmacijavino, digitalna fotografija, foto: GildoBavevi 2012.

14

Dalmacijavino
Osnovana 1946., tvrtka Vinalko uz razne preinake djeluje do 1963. godine, kada
mijenja ime u Dalmacijavino i poinje djelovati kao jedinstvena nova tvrtka, poduzee
za proizvodnju, preradu, doradu i promet poljoprivrednih proizvoda. Kasnije, tijekom
ranih sedamdesetih godina 20. st. inenjerski tim Buri i Tadi radi na receptu za
novi osvjeavajui sok koji bi trebao konkurirati na domaem tritu. Na internom
natjeaju radnik Milievi predlae da se sok zove Pipi prema romanu Pipi duga

arapa Astrid Lindgren, koju oduevi takva ideja pa odobrava koritenje imena,
odriui se bilo kakve naknade na autorska prava. Ivica Juri dizajnira prepoznatljivu
etiketu pjegave djevojice s kikicama, a sok dobija ime Pipi naranada. Zapoinje
tako kultni status soka koji postaje zatitni znak Dalmacijavina i simbol razvoja i
uspjeha dalmatinskoga gospodarstva. Ana Sasso, tadanja miss Jugoslavije,
odjevena samo u bijelu majicu s logom Pipija izranja iz mora. Tu su vrhunski voza i
olimpijac Ivan ola i legendarni pliva maratonac Veljko Rogoi u tada kultnoj
reklami koja ubrzo osvaja cijelu regiju i uvelike pridonosi popularnosti ovoga pia.
Tijekom osamdesetih Dalmacijavino godinje proizvodi devet milijuna litara razliitih
bezalkoholnih pia, dok od toga na Pipi otpada tri milijuna, to je 12 milijuna boica.
U sezoni 1977./'78. Pipi je potukao sve rekorde pa se u regiji prodaje vie i od
svjetski poznate Coca-Cole!
Devedesetih godina procesu tranzicije, koji ostaje zapamen po unitenju, krai i
rasprodaji veine javnih i dravnih resursa, pogona i poduzea, teko se odupiru i u

Dalmcijavinu u kojem se prestaje s ulaganjem u tehnologiju, to se bitno odraava i

na proizvodnji. Ipak, dugo vrijeme Dalmacijavino uspijeva odolijevati privatizaciji i
ostaje u vlasnitvu drave, ali takoer zapada u sve vee dugove pa se 2012. godine,
nakon par neuspjenih pokuaja prodaje, Vlada kao veinski vlasnik odluuje na
otvaranje steajnog postupka.

15

Jadrankamen
Kako Braani kau, oni kamen ne vade, oni ga beru, s potovanjem i zahvalnou
kao onaj dragocjeniji plod Zemlje.
Braki kamen otkriven je jo u vrijeme kad je rimski car Gaj Aurellie Dioclecian u 6.
st. od brakog kamena dao sagraditi svoju velebnu palau, u centru dananjeg
Splita. Od tada od bijelog brakog mramora kroz povijest su graena velianstvena
djela arhitekture: Dioklecijanova palaa u Splitu, Bijela kua u Washingtonu,
Parlament i Novi dvor u Beu, Parlament u Budimpeti, Namjesnika palaa u Trstu...
Zdruivi se s politikom elitom 90-ih, bivi tenisa Bruno Orear10 1995. uspijeva
kupiti Jadrankamen, najveu kamenarsku tvrtku s podruja bive Jugoslavije. Potom
su uslijedile vrlo uspjene splitske tvrtke Monter i Uzor, koje su tada zajedno
zapoljavale gotovo dvije tisue radnika i imale atraktivne poslove.11 U narednom
periodu uspijeva nagomilati ogromne dugove, a u prosincu 2008. die se i prva
optunica protiv njega i ostalih lanova Nadzornog i Upravnog odbora Jadrankamena
te ih se tereti za izvlaenje 1,5 milijuna kuna, a tri godine kasnije za gospodarski
kriminal i tetu od 23,5 milijuna kuna. Dana 29. oujka 2012. godine u 13.00 sati
otvoren je steajni postupak nad dunikom, trgovakim drutvom Jadrankamen d.d.
iz Puia, na zahtjev samog vlasnika Bruna Oreara.
Poinju trajkovi i glasni prosvjedi po Brau i Splitu. Supruge zaposlenih u

Jadrankamenu osnivaju udrugu ene kamene i raspisuju referendum za smjenu

naelnika i donaelnika opine Puia. Dio radnika Jadrankamena poduzima akcije,
odlaze u Split ispred ureda uprave Jadrankamena, ispred stanova odgovornih
direktora, trae se i pokuavaju oduzeti vozila koja pripadaju firmi. Fiziki se brani
steajnom upravitelju ulaz u urede u Puiima nakon ega on daje i otkaz. Vlada
vie puta alje stotine specijalnih policajaca, te se hapse uposlenici koji pruaju
najvei otpor unitenju tvrtke.
10

Bruno Orear, poznati hrvatski "poduzetnik", bivi tenisa koji je bogatstvo stekao u pretvorbi i
privatizaciji '90-ih. Poznat i kao teniski partner tadanjeg predsjednika Franje Tumana, uspijeva kupiti
Jadrankamen iz Puia, tadanjeg najvei hrvatski proizvoa kamena, koji tvori temelj njegova
daljnjeg razvoja, a pouzdan partner godinama mu je bila i Hypo banka. Orear je u javnosti, osim po
luksuznom ivotnom stilu, bio poznat i po incidentima u kojima je sudjelovao pod utjecajem alkohola.
11
Danas su sve tri tvrtke u steaju, a Oreara se povezuje i s aferom Hypo.
16

Tvrtka Jadrankamen prodaje istu originalnu sirovinu, kamen koji se potrauje u

cijelome svijetu, postaje dobar primjer koji potvruje loe rukovoenje firmom i
izvlaenje kapitala iz nje. Jadrankamen nije imamo niti mogao imati nikakvog razloga
za steaj ako se izuzme to to je bio jamac za podizanje Orearovih kredita koji su se
potom prelijevali u druge tvrtke pod njegovim vlasnitvom. Nekadanji gigant sa
svojim zaposlenicima kojima su generacije njihovih predaka proveli ivote radei u

Jadrankamenu pruaju velik otpor, ali upravo zbog velike vrijednosti tvrtke i zemljita
na kojem lei pruena je i velika represija prema tom otporu. Zaposlenici

Jadrankamena bili su pod estom policijskom represijom, zatvarani, ispitivani i sl. a

kroz voenje steajnog postupka i dijeljenjem otkaza sustavno ih se pokuavalo i
razjediniti, u emu se dijelom i uspijeva.

Uzor
Tvrtka Uzor postoji od 1946. godine, a nekada je zapoljavala 750 radnika. Bavi se
proizvodnjom i distribucijom tekstilnih proizvoda. Tijekom privatizacije Miroslav Kutle
jeftino otkupljuje gotovo sve dionice tvrtke od radnika koji u to vrijeme primaju plau
od 100 njemakih maraka. Ubrzo potom kao vlasnik Uzora dolazi Bruno Orear koji
dijeli otkaze, alje zaposlenice u mirovine i otvara dvije sestrinske firme, Tekstil Uzor
i Maloprodaja Uzor, u koje prelijeva prihode i dobivene iz poticaja, dok zaposlenicama
ne isplauje plae.
Nakon est mjeseci neisplate plae, splitski Uzor ide u steaj, a preostalih ezdesetak
radnica na burzu rada. Bruno Orear podie tubu protiv sindikalne povjerenice
Ljiljane uur kada ona putem medija od njega zahtjeva da kae gdje su se potroila
sredstva tvrtke te dravni poticaji koje je tvrtka dobila.12 Dravno odvjetnitvo,

12

Ljiljana uur u razgovoru sa Dijanom urkovi, Ustrajnost za Uzor: ''Tijekom rata jedan dio nas
silom je prebaen u Tekstil Uzor d.o.o., sestrinsku firmu koja je dobila poticaj od drave. Usput, druga
Orearova tuba protiv mene podnesena je zato to sam traila da se kae gdje su se potroila ta
sredstva. I dravno odvjetnitvo i Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija potvrdilo je da ta
sredstva nisu kontrolirano potroena, odnosno da nisu potroena ondje gdje su trebala biti. Na kraju
je, kad su ove dvije ogoljene do kraja, otvorena i trea sestrinska firma, Maloprodaja Uzor d.o.o., koja
je bila bez radnika, a u koju se svaki dan uplaivao inkas iz Uzorovih trgovina. To je bila zadnja
pljaka."
17

Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija potvrdila su da sredstva nisu

kontrolirano potroena, te nakon tri puta to se Orear alio sud odbacuje njegove
optube. Istovremeno nijedan proces protiv Oreara nije dovren, a tvrtka Uzor je i
dalje u steaju dok su bive zaposlenice nezaposlene, iako imaju sve uvjete za rad,
dakle: i naruitelje i dobavljae i sredstva i naine da isporue proizvod. Naalost,
nemaju pristup svom novcu, tj. novcu tvrtke Uzor, koji im je nuan za ponovno
pokretanje proizvodnje. Taj je novac zakljuan jer je, kao i Jadrankamen bio jamac
za kredite podizane za firmu Hoteli Novi, kojoj je Orear takoer vlasnik, a koja je
smjetena u Novom Vinodolskom. Sudbina radnica Uzora do danas je nepoznata, ali
uspjele su u steajnom postupku sprijeiti Oreara da se domogne velike koliine
novca, tako da postoji mogunost da e se proizvodni strojevi, prostor i novac vratiti
zaposlenicama i da e Uzor moi nastaviti s radom i biti kao jedna od splitskih
radnikih pria koja nee imati zavretak na burzi.

18

4. UMJETNOST I REVOLUCIJA

Ranije su umjetnici koji su najbistrije razmiljali ukidali podvajanje izmeu umjetnosti

i ivota: situacionistika internacionala postavlja taj zahtjev na jedan vii nivo i hoe
poniti razliku izmeu ivota i revolucije.
Gilles Dauv

Svijetom se iri val nezadovoljstva, prosvjedi postaju ikonografijom dananjice. U sve

veem broju pojedinaca i grupa uspostavljaju se razni modeli samorganizacije koji za
cilj imaju ukazivanje na probleme za koje odgovorni ne mare ili ne ele mariti. 15.
listopada 2011. godine oznaili su globalni prosvjedi diljem svijeta. Toga dana ljudi
izlaze na ulice da bi upozorili na potrebu za reorganizacijom i korjenitim drutvenim
promjenama. Izali su da bi se solidarizirali i podrali prosvjednike iz Tunisa, Egipta,
Grke, Wall Streeta i drugdje. Za vrijeme prosvjeda na Peristilu u Splitu direktno se
obraam javnosti kratkom i jasnom porukom ispisanom krvlju, onom koja se (ne)
mora proliti svaki put kada doe vrijeme za promjene. Izraujem kratak i jasan
transparent, u njega ulaem i samog sebe, vlastitom krvlju na tkanini ispisujem
transparent: "DOSTA 15.10.'11."

DOSTA, performans / video performans, 2012 / HD, 2'27''

19

4.1. OD SITUACIONISTIKE INTERNACIONALE DO OCCUPY POKRETA

Svako treba da otkrije svoju situaciju, da vidi koji su to drutveni mehanizmi koji
upravljaju time da moja situacija meni ne dozvoljava da budem kreativan. Kada se to
postavi kao problem tada svaki pojedinani subjekt postaje onaj koji se bori za svoju
slobodu, a borba za slobodu nije samo borba za neke velike ideje pravde i jedinstva,
prijateljstva, istine, jednakosti, ve je to borba za razaranje mehanizama kontrole i to
onih mehanizama koje nam drutvo daje kao mehanizme za nas same da realiziramo
nae slobodno vrijeme.
S.I.

Guy Debord jedan je od lanova Situacionistikog pokreta nastalog krajem '50-ih

godina 20. st. u Francuskoj, sastavljenog veinom od buduih pionira nadolazeeg
Parikog proljea '68. na koje se kasnije revolucije esto referiraju. U svojoj knjizi

Drutvo spektakla Debord promatra suvremeno drutvo kao drutvo masovne

proizvodnje i potronje informacije. Drutvo u kome vladajue strukture ele
upravljati masama jednako i u istonim komunistikim i u zapadnim kapitalistikim
zemljama; u oba sluaja radi se o dravnom kapitalizmu, samo s razliitim politikim
sadrajima.
Drutvo koje je zasnovano na podjeli ljudskog ivota na radno i slobodno vrijeme da
bi uspostavilo i odralo svoju mo koristi i regulira ljudske emocije, ljudski nain
ivota prvenstveno kontrolom slobodnog vremena.
Kroz radno vrijeme kontrola je oigledna dok je kroz slobodno vrijeme ta kontrola
manje primjetna. U razvijenom kapitalizmu, dolazi do situacije da drutvo stvara
industriju koja regulira slobodno vrijeme - industriju zabave - zapravo nas odmiui
od aktivnog stvaraoca prema pasivnom konzumentu.
Moderno kapitalistiko drutvo tako postavlja spektakl kao osnovni mehanizam
upravljanja naim slobodnim vremenom. Kroz sistem zabave aktivni ivot pretvara se
20

u pasivnu potronju koja ubija vrijeme u ponuenim slikama, smatra Debord.

To je sveprisutna afirmacija ve nainjenih izbora, kako u oblasti proizvodnje, tako i
u oblasti potronje vezane za tu proizvodnju. I oblik i sadraj spektakla slue kao
potpuno opravdanje uvjeta i ciljeva postojeeg sistema.
Spektakl je stalna prisutnost tog opravdanja, on uspostavlja monopol nad najveim
dijelom vremena koje ljudi provode van samog procesa proizvodnje.
Da je Debord ve tada itekako bio u pravu pokazale su naredne godine u kojima
drutvo sve vie obolijeva od pretjeranog konzumerizma stvarajui od mnotva
pasivne potroae koji otupjelo ive i bez osjeaja odgovornosti pasivni promatraju
drutvo oko sebe kako sve dublje tone.
Upravo takav model osigurava bogaenje vrlo malenog sektora stanovnitva,
istodobno estoko kanjavajui sve ostale u isto gospodarskom smislu, poput
smanjivanja realnih prihoda i na planu kvalitete ivota. Upravo protiv takvog modela
zadnjih godina diljem svijeta izbijaju pobune koje, iako potjeu iz razliitih svjetova,
uglavnom imaju istovjetne ciljeve. Ne prosvjeduje se samo protiv diktatura, nego
protiv

unitavanja

demokratskih

sustava

posljedica

zapadnjake

inaice

neoliberalnog sustava, koji strukturno dosljedno djeluje ve trideset godina. Vrlo

suena koncentracija bogatstva u rukama tek malenog dijela jednog postotka
ukupnog broja stanovnika znai stagnaciju za velik dio ostale populacije, problem je
kojim se bavi i cijeli ciklus multimedijalnih radova Sitni.

''Spektakl su kapital i mo koji trae svoj izraz vidljivosti.

Guy Debord

21

4.2. CIKLUS SITNI

Kada smo skovali novac kako bi nam olakao trgovanje i nadoknadu za rad, nismo ni
slutili da e jednog dana novac vladati nama. S vremenom smo postali poput sitnia
u rukama monika. Obezvrijeeni, obespravljeni, tek kad nas je mnogo vrijedimo
neto.

Kugla, objekt, kovanice, plastina kugla radijusa 30 cm / video instalacija HD, foto:
Gildo Bavevi 2012./2013.

Osnovna funkcija novca trebala je zadovoljiti medijaciju izmeu dviju interesnih

strana kako bi omoguila razmjenu odnosno vraanje usluge. U tako osmiljenom
konceptu novac je trebao imati ulogu loginog medija razmjene. Kroz svoju
reformaciju unutar bankovnog sistema postaje neto drugo. Mo, uspjeh sree,
kvaliteta ivota, zdravlje, znanje, javno i kolektivno dobro postaju posljedice koje
22

samo novac moe proizvesti u svojoj apsurdnoj strukturi. Sveopim prihvaanjem

takvog stanja opravdava se pohlepni stav modernog drutva, takav stav namee se
kao normativ upravo kako bi se odrala jedna takva neodriva struktura.
Tijekom svog MA studija zapoinjem i razvijam multimedijalni ciklus Sitni u kojem
pokuavam dati jasnu kritiku dananjem totalitarnom sistemu profita. Kroz dvije
godine realiziram niz performansa, medijskih radova i instalacija bavei se
prvenstveno ovjekom kao osnovom drutva kojeg potom stavljam u odnos s
monetarnim sistemom odnosno s novcem.
Kovanice od 1, 2 i 5 lipa tako postaju osnovnim simbolom kritike i otpora prema
suvremenom totalitarizmu krupnog kapitala.

Mar! video instalacija, HD 1' loop, 2012.

Najmanju moguu platnu jedinicu usporeujem s ovjekom koji kao ni jedna lipa
nema nikakvu vrijednost. Kovanice tako zauzimaju ulogu koju dijele sa sve veim
23

brojem stanovnitva koje se nalazi u poziciji da su kao ljudi bezvrijedni, teko

osiromaeni i ostavljeni ispod razine socijalnog minimuma koji bi im mogao i trebao
osigurati dananji stupanj ovjekovog razvoja. Goleme koliine kapitala slijevaju se
prema malom broju pojedinaca, elite, koja njime upravlja na nain da stekne jo
veu zaradu, ne obazirui se pritom na potpunu devastaciju ovjeka, drutva i
prirode. Ipak, otvara se mogunost u kojoj meusobnim udruivanjem ljudi ili,
figurativno promatrano, skupljanjem velikog broja kovanica dolazi do jaanja njegove
njihove moi.
U ciklus medijskih radova pod nazivom Sitni metodiki oblikujem takve stavove
koristei se novcem kao simbolom, i to putem akcije, performansa, videa i instalacije,
a sve kako bi napao taj isti simbol, njegov znaaj, raspodjelu i mo. Propituje se taj
isti novac, njegov utjecaj na drutvo i pojedinca te opasne posljedice takvog utjecaja.
Jedan od posljednjih performansa izvedenih unutar ciklusa Sitni, performans

Vrtoglavica, tako problematizira odnos ovjeka i drutva naspram destruktivne

prirode novca i prirode u kojoj ovjek ivi te je unitava. Uloga ovjeka konzumenta
koji je vise ili manje osvijeten kao dio zajednice danas se teko moe potpuno
izbjei.
Fiziki isprovocirana vrtoglavica sa sve brim i brim okretima oko sebe napokon
rezultira padom u besvijest kako i zavri performans. U performansu se koristim s
dvije kovanice od 5 kuna (mrki medvjed), koje grei lice drim na oima, dok na
grudima steem kesu punu kovanica. Okreem se polako, a zatim sve bre i bre oko
sebe do konanog pada.
Spomenuo bih jo i video instalaciju Povraanje sredstava, video akciju gdje se
aludira na fiziko povraanje kovanica, odnosno sitnia ili lipa, promatranog iz
subjektivnog kadra. Rad se projicira okomito na pod ili na poloenom ekranu. U
odnosu na sam kontekst vremena evocira ideju pretjeranog bogatstva, te probleme
raspodijele i ideje vrijednosti novca u suvremenom svijetu. U samom naslovu jasno
se aludira na odnos duga, tijela, novca i neravnopravne raspodijele dobara. Rad e
biti izloen i na nadolazeem Splitskom Salonu.

24

Primjeri postava
Radovi iz ciklusa izlagani su i izvoeni na brojnim grupnim izlobama u Splitu,
Zagrebu, Ljubljani, Rijeci i Puli. U sklopu strune prakse na MA studiju Medijske
umjetnosti realizirane su i kao tri samostalne izlobe.

Galerja Praktika, Split

Galerija ZADart, Zadar

Galerija K.U.N.S, Rijeka

25

5. MREA SOLIDARNOSTI

Dosad su filozofi i umjetnici samo razliito tumaili situacije, radi se o tome da se one
izmjene.
Situacionistika internacionala

Mrea Solidarnosti, digitalna fotografija, foto: Gildo Bavevi 2012.

U klimi sve veih politikih i ekonomskih problema prosvjeda koji bujaju diljem svijeta
i ranijih studentskih blokada te aktivistikog i umjetnikog udruivanja unutar akcija i
manifestacija poput

izlobe

AdriaArt Anale, festivala performansa DOPUST,

Studentske nezavisne Inicijative, pa kasnije i izlobe Neafirmirana umjetnika scena

(NUS) i drugih slinih inicijativa u zemlji i svijetu, meusobno se upoznaje i jaa
scena mlaih aktivista, intelektualaca i umjetnika koji poinju sve ee zajedniki
djelovati i meusobno si pomagati. Prosvjedi, aktivizam, aktivno umjetniko
26

djelovanje (tzv. "artivizam"), jaanje drutvene svijesti, pomo ugroenima, razni

drugi oblici solidarnog drutveno-politikog djelovanja poznati su i ranije u praksi
aktivnih graana koji uskoro poinju zajedniki djelovati kao neformalna inicijativa
pod nazivom Mrea solidarnosti.

Mrea solidarnosti zaeta je tako po uzoru na razne sline grupe koje jaanjem
kolektivizma i umreavanjem ideja jaaju i otpor prema moi krupnog kapitala te
bivaju nuna podrku ugroenima.

5.1. NEFORMALNO TIJELO

Mrea solidarnosti postavlja sebi za zadatak razvijanje i umreavanje solidarnog

razmiljanja i djelovanja s ciljem ostvarivanja kvalitetnije razine ivota meu ljudima.
Oko grupe se prvo okupljaju mlai umjetnici, teoretiari, filozofi, kulturnjaci i aktivisti,
od kojih se neki ve poznaju iz ranijih slinih djelovanja. Cilj grupe jasno je
postavljen: solidariziranje prvenstveno s ugroenim radnicima koji za rad ne dobivaju
plae i kojima prijeti gubitak radnih mjesta. Jaa se medijska potpora i ukazivanje na
kriminalna djela koja se godinama ne procesuiraju. Edukacija i umreavanje radnika,
razmjena iskustava meu ugroenima, organizacija okruglih stolova, izlobi, tribina,
projekcija i predavanja, praenje steajnih postupaka, dokumentiranje i nastojanje
da se preko drutvenih mrea (npr. Facebook, Youtube) povea vidljivost ovakvih
problema postaju strategije u neravnopravnoj borbi s vlau zakona veeg kapitala.
Kroz takvu vrstu neformalnog udruivanja i djelovanja stvara se mogunost da se bilo
tko u bilo kojem trenu prikljui Mrei solidarnosti i prui svoju pomo na bilo kakav
nain, bilo kakvom akcijom, gestom ili samim svojim dolaskom na neku od akcija.
U oujku 2012. godine, nakon to je Vlada u istom danu proglasila steaj vie
poduzea i pokuala pozornost skrenuti samo na probleme steaja nekoliko hrvatskih
brodogradilita, u sjeni ostavljajui probleme steaja drugih poduzea poput
27

Dalmacijavina, Uzora, Adriakema, Jadrankamena i sl., zajedno s Ninom Juri,

studenticom povijesti umjetnosti, aktivisticom i organizatoricom godinje izloe NUS,
radim seriju fotografija s ciljem skretanja pozornosti javnosti na steaj Dalmacijavina.
Tada se pridruujem njoj i Anteju Jeliniu, umjetniku i organizatoru AdriaArt Analea
kada iz istog razloga zapoinju s organizacijom izlobe unutar devastiranog pogona

Dalmacijavina. U akciji takoer sudjeluju umjetnici i aktivsti koji se aktivno bave

slinim temama. Mateo Gudi, Vanja Pagar, Nina Juri, Anita Luni, Antej Jelini,
Branko Cerovac, Boris itum, Igor Grubi, Marko Markovi, Ivan Svagua, Ivan
Liste, Marija Dujmovi, Kondres, Josip Pino Ivani, Marko Borota, Ana Bokovi
Freud, Damir argonja arli, Boidar Jelini, Ana Zubak, Petar akulovi, Igor Zovko,
Petar Grimani, Franko Bui, Milan Brki, Rino Efendi, Lana Cavar, Goran Zubak,
Predrag Golub, Branimir Lazanja, Nika vorovi, Jelena Soki, Hrvoje Zuani, Marija
Barkidija, Davor Stipan, Dadanti, Bruna Tomai, Marija Marta Radman, Ivan Peri te

Pulska Grupa, AdriaArt Anale, MASA, KUM, Kvart, Torcida, Plenum Filozofskog
fakulteta u Zagrebu i mnogi drugi koji e se ubrzo potom ukljuiti. U suradnji sa
zaposlenicima Dalmacijavina, a potom i potporom radnika iz Jadrankamena, Uzora,

Petrokemije, Brodosplita i drugih tvrtki na par dana uspijeva se okupirati devastirani

pogon Dalmacijavina i pretvoriti u privremenu autonomnu zonu otvorenu za itavu
javnost. Trenutak kolektivizma izmeu aktivista, artivista, radnika, graana i svih
ostalih koji sudjeluju, zapoinje, stvara i tvori Mreu solidarnosti. 13

Nina Juri, Mrea solidarnosti, seminarski rad: "Ideja izlobe bila je prvenstveno izlaganje samog
prostora u kojem se dogaanje odvija, izlaganje emocije koja kroz njega struji i traumatine situacije
u kojoj se on (kao i radnici) u tom trenutku nalazi"
13

28

Nina Juri i Gildo Bavevi, iz serija fotografija Dalmacijavino nastalih u vrijeme

otvaranja steajnog procesa tvrtke, foto: Gildo Bavevi

5.2. DJELOVANJE I STRATEGIJE MREE SOLIDARNOSTI

U takvoj sinergiji razliitih pristupa dolazi se do novih ideja, a i samo pitanje

organizacije postaje jednostavnije pa se za vrijeme ''okupacijskog perioda'' postavlja
izloba Vrline kapitalizma, organiziraju se koncerti, video projekcije, tribine i okrugli
stol s ciljem diskusije meu radnicima ugroenih tvornica u smjeru pronalaenja
eventualnog rjeenja ili umanjivanja konkretnih problema. Na okruglom stolu za
vrijeme trajanja ''okupacije'' Dalmacijavina predlae se da se slina stvar ponovi i u

Jadrankamenu u Puiima pa se uskoro vie puta odlazi na Bra u Puia gdje se

takoer organiziraju izlobe, predavanja projekcije i sl. Smjetaj i prijevoz se
29

organiziraju kolektivnom solidarnou meu lanovima Mree solidarnosti, ali i

pomoi graana koji su prepoznali zajedniki cilj.
Mnogi umjetnici prikljuuju se akciji aljui i donosei svoje radove. Radovi se
potpisuju pod zajednikim imenom Kolektivni autor, kako bi cijela manifestacija
postojala kao zajednika ideja, kolektivni rad. Navode se i udruge, tvornice i
inicijative. koje su ukljuene u akciju. Na izlobi Vrline kapitalizma pristiglo je preko
50 radova umjetnika iz Hrvatske, a naknadno su dolazili i mnogi drugi te donosili i
postavljali radove unutar tvornice.

Dalmacijavino,Vrline Kapitalizma izloba, digitalna fotografija, foto/GildoBavevi

2012

Radovi iz ciklusa Sitni tako pronalaze svoje mjesto na izlobama organiziranim od

strane Mree solidarnosti gdje poinjem razvijati i nove radove, jedan od njih e kao i
cijela akcija u Dalmacijavinu, imati veliki utjecaj upravo na oporavak tvrtke

Dalmacijavino i ponovno stvaranje brenda od njenog nekad popularnog pia.

30

Zauzmi, obrani, proizvodi, Puia 2012, digitalna fotografija, foto: Gildo Bavevi
2012.

Ciklus performansa naslova Otpor naknadno editiram i prezentiram u formi

eksperimentalnog dokumentarnog videa Otpor. Ciklus zapoinje upravo kada

Dalmacijavino odlazi u steaj, unutar izlobe Vrline kapitalizma, realizirane od strane

Mree solidarnosti u devastiranom pogonu tvrtke Dalmacijavino. Tijekom izlobe
izvodim performans u kojem od boica Pipija pravim Molotovljeve koktele usred
gomile odloenih plinskih boca. Naknadno akciju ponavljam u Zagrebu ispred galerije
VN te u galeriji Alcatraz u Ljubljani. U videu se prati povijest tvrtke i kultni status
njenog proizvoda Pipi naranade, nastalog krajem '70-ih godina prolog stoljea,
provocira se prestanak proizvodnje sve do njenog ponovnog pokretanja od strane
samih radnika unutar steajnog postupka kada napokon pod pritiskom javnosti Vlada
donosi odluku o nastavku rada tvornice Dalmacijavino uz reduciranu proizvodnju i
mogunost ponovnog rasta do punih kapaciteta proizvodnje.
Pokretanje proizvodnje i ponovno vraanje Pipi naranade i drugih uspjenica tvrtke
podrano je tada od velikog dijela graana pa tako naprimjer koarkaki klub Split
prvi prihvaa trend solidariziranja s tvrtkom te bez potranje za ikakvom naknadom
na dresove igraa stavlja logo Pipija. Pipi i Dalmacijavino tako postaju trend
31

osvjeivanja i pruanja otpora te se potom esto nalaze i u scenografijama filmova,

kazalinim komadima, pjesmama i sl. Zapoinje pomodni trend koji Pipiju opet vraa
status simbola, ovaj put simbola unitenju, tj. otporu prema unitenju dalmatinskog
gospodarstva.

OTPOR, Dalmacijavino, eksperitalni Dokumentarni video, 2012. HD 5'52''

Prilikom

postavljanja

izlobe

Vrline

kapitalizma

devastiranom

prostoru

Dalmacijavina pronalazim i cijelu dokumentarnu filmsku grau te tvrtke. 35mm

filmske vrpce razbacane i rasute po cijelom devastiranom uredu koje sam uz pomo

Mree solidarnosti uspio iznijeti iz tvrtke i ustupiti Hrvatskom filmskom arhivu na

daljnju brigu.
U protekle dvije godine Mrea solidarnosti organizirala je vie izlobi, art protesta,
akcija u javnom prostoru, performansa i otvorenih diskusija kojima je uspjeno
zaobila medijsku cenzuru i skrenula pozornost ire javnosti na aktualne drutvene
probleme. Pratili su se i organizirali prosvjedi, suenja, pokuaji prodaje strojeva i
razni drugi trenutci kritini za radnike ivote. Kako se mrea irila, sve ee se
uspijevalo sakupiti i neki broj ljudi koji su u takvim trenutcima mogli doi podrati,
prosvjedovati, dokumentirati i sl.
Rad Mree solidarnosti paralelno s akcijama prezentira se i razvija unutar raznih
umjetnikih manifestacija, AdriaArt Analea, Mediterrane 16. Bijenale mladih

Mediterana, Zagrebakog Salona i dr. gdje se koristi prilika da se paralelno s

umjetnikim i prezentacijskim radom pozove i uposlenike unitenih tvrtki i iru
javnost kako bi se stvorio jedan novi i drugaiji, slobodniji prostor dijaloga. Mrea
32

kroz svoj rad dalje nastavlja sa svojim irim politikim i socijalnim djelovanjem pa se
osniva i udruga Uzor skupa s bivim zaposlenicama te tvrtke, a upravo se radi i na
pronalaenju prostora za tu udrugu u kojem bi radnice mogle nastaviti proizvodnju.
Prati se i snima suenje u steajnom postupku Uzora, a medijsko prikazivanje
procesa suenja natjeralo je i instituciju trgovakih sudova da napravi reviziju
suenja u procesu steajnog postupka tvrtke Uzor.

5.3. UTOPIJSKI PROSTOR

Mrea solidarnosti, predstavljanje i otvorena diskusija, Mediterrane 16. Bijenale

Mladih, Ancona 2013. Digitalna fotografija, foto: Tea Hatadi

Jedan od najveih uspjeha Mree solidarnosti upravo je to to se uspijeva postii ono

to i jest osnovna ideja takve inicijative: umreavanje meu zaposlenicima razliitih
33

tvrtki u slinim situacijama, ali i njih s ostalim budnim dijelom graanstva, razmjena
informacija i iskustava te meusobna podrka prilikom prosvjeda, sudskih procesa i
uhienja. Zainteresiranost za ovakve sluajeve od ljudi koji nisu direktno pogoeni
problemima primjerice neisplate plae pruilo je veliku pomo diskreditiranim
zaposlenicima koji se sve tee nose s reimom koji i dalje titi mone i odgovorne.
Ipak, u tako nezavidnoj situaciji dogodila se upravo Mrea solidarnosti pa su se ljudi
razliitih adresa, svjetonazora, zanimanja i dobi povezali, zbliili i umreili u
zajednikoj borbi s daleko nadmonim neprijateljem. Na taj nain pruili su jedni
drugima daleko veu potporu nego to su je do tada mogli imati, a obogaeni slinim
iskustvima iz drugih firmi, radnici su tee bili manipulirani od strane uprave i medija.
Zajednikim snagama, uspjeli su stvoriti prostor za otpor u trenu kada je jo jedan
dio velikog nacionalnog bogatstva trebao opet tiho potonuti u zaborav i otvoriti
drugaiji prostor dijaloga.

Mrea solidarnosti pie:

"Mrea solidarnosti je otvorena inicijativa ljudi koje se moe nazvati umjetnicima,

studentima, radnicima, filozofima, anarhistima, nezaposlenima, obespravljenima
itd., a istrauje modele komunikacije meu razdvojenim drutvenim skupinama u
podrujima umjetnosti, politike i svakodnevnog ivota. Kao i mnogi drugi, smatramo
da svako novo mjesto zajednikog uenja, odluivanja i djelovanja treba biti na
vlastiti izum, proizaao iz svijesti o svima s kojima dijelimo ivotni prostor, da bi
otpor totalitarnom djelovanju institucija vlasti uope bio mogu.
Neizvjesna budunost, strah od siromatva i represije, licemjerje politiara i
medija, vlast jednog ovjeka nad drugim, imperijalistiki ratovi i slino dominantna
su stvarnost u kojoj ivimo i jedino to sa sigurnou znamo je da takvu kulturu
nasilja samo vlastitim snagama moemo promijenitiu neki radosniji, smisleniji i
humaniji oblik ivljenja."

34

5.4. MREA SOLIDARNOSTI DOKUMENTARNI VIDEO / INSTALACIJA

Dokumentarna video instalacija nastaje kroz biljeenja i prikupljanja materijala

nastalih u protekle dvije godine djelovanja Mree solidarnosti. Kroz cijelo vrijeme
akcija mree stvorila se izvjesna koliina radova, akcija, performansa koje sam
biljeio i sakupljao. Neki materijali ve ranije bili su objavljeni i postavljani na
Youtube poput snimaka akcije u Dalmacijavinu ili trenutka kada naelnik opine
Puia napada lanove Mree solidarnosti ili dogaaja u sudnici u kojem sudac
naposljetku lanovima Mree zabranjuje snimanje. Ipak, postojala je potreba da se
svi ti dokumenti na neki nain poveu kako bi dali jednu iru sliku aktualnih problema
u drutvu i akcija usmjerenih na njih, a upravo to je i bio zadatak ovoga rada.

Dokumentarni video / instalacija Mrea Solidarnosti, HD 16'05'', postav Mediterranea

16 Bijenale mladih, Ancona 2013. Foto: Gildo Bavevi

35

Sve navedene akcije i njene aktere kao i sve probleme kojima se bavi nemogue je
obuhvatiti onoliko koliko bi zapravo i trebalo, ali mogue je barem ukazati na dio njih
kao i na ljude koji nisu spremni pasivno gledati unitavanje, glupost i nepravdu oko
sebe. Zajednikim djelovanjem i uenjem kroz zajedniki rad Mrea stvara situacije
koje su vie puta znaile pomak od onih loih ustaljenih drutvenih normativa.

Mrea Solidarnosti, dokumentarni video / instalacija HD 16'05''

Strukturirana je u tri ina, a svaki od njih pripada tako jednoj od tri tvornice,

Dalmacijavino, Jadrankamen i Uzor. Takoer, tri poglavlja ine i tri situacije odnosno
tri institucije koje vidljivo djeluju: 1. tvornica, otpor unutar tvornice, 2. pritisci od
strane interesnih skupina, policije i vlasti te prosvjedi ispred policijske stanice nakon
uhienja uposlenika. 3. sudski proces na trgovakom sudu prilikom rasprave o prodaji
strojeva. Kroz rad se provlae i tri performansa14 koja se bave istim tvrtkama, a
unutar videa postaju vrstom umjetnikog komentara na situacije. Situacije se
razdvajaju podnaslovima koji oznauju prostore i vrijeme kada se odreene akcije
dogaaju te tako naglaavaju dokumentarnu vrijednost odnosno dobivaju snagu
dokazanog materijala. Izloeni radovi, performansi, govornici i ostali koji sudjeluju
unutar dokumentarca potpisani su zajedno na kraju samog videa kako bi se slijedila
estetiku anonimnosti odnosno ideju da se pojedinci ne istiu ispred grupe i tako
zatite od moguih neugodnosti. Takvu estetiku Mrea koristi od poetka svojih
akcija kako bi izbjegla bilo kavu mogunost etiketiranja, prozivanja, pojedinaca i sl.
koristei se najradije samo imenom inicijative. Rad se postavlja skupa sa radovima
drugih autora iz grupe te raznim artefektima iz prosvjeda, akcija, bitnim proizvodima
tvrtki i tekstovima.

Gildo Bavevi, performans OTPOR Dalmacijavino, Marko Markovi, performans Pozer, Boris itum,
performans Match Ball.
14

36

Dokumentarni video Mrea solidarnosti

Verzija istog videa prilagoena za projekciju odnosno kino prezentaciju, za razliku od
video instalacije koja je namjenjena galerijskom prikazivanju u loopu. Ova verzija
sadri i razgovore s nekim lanovima Mree koji dodatno objanjavaju i upotpunjuju
narativni dio izbjegnut u video instalaciji.

Multimedijalna instalacija Mrea Solidarnosti

Objedinjuje dokumentarni video / instalaciju te objekte od kljunih proizvoda tvrtki,
transparente, tekstove i radove drugih umjetnika te ostalih aktivista unutar Mree.
Na taj nain ini zajedniki kolektivni rad, multimedijalnu instalaciju Mrea

solidarnosti. Instalacija je prvi puta prezentirana u sklopu Mediterrane 16 gdje smo

Nina Juri, Antej Jelini i ja zajedniki postavili instalaciju te naknadno i prezentirali
rad mree, kada nam se u Anconi pridruio i Petar Grimani. Potom je instalacija
prestavljena na 48. Zagrebakom salonu.
Meu bocama Pipija, napola obraenom brakom kamenu s logom Jadrankamena,
tekstovima,

transparentima

pristiglima

sa

zagrebakih

rijekih

prosvjeda,

probuenom hrvatskom zastavom, radom s prologodinjeg AdriaArt Analea nalazi se

i originalno odijelo Pravosudne policije koje su svojevremeno ile radnice tekstilne
kompanije Uzor. Upravo one na tu injenicu ukazuju i pravosudnom policajcu kada
pokuava oduzeti kameru jednom od lanova grupe prilikom rasprave o prodaji
strojeva na Trgovakom sudu.
Rad je realiziran uz pomo brojnih koji su rtvovali svoje vrijeme i ivce kako bi
pokuali ukazati na nepravdu i ludost sistema koji slijepo juri za profitom.

37

01

02

03

04

Mrea solidarnosti, multimedijalna instalacija, Prikaz postava MEDITERRANEA 16,

Nina Juri, Antej Jelini, Gildo Bavevi

38

LITERATURA

Darko Petrii,Kriminal u hrvatskoj pretvorbi, ABAK-US, Zagreb 2000.

Darko Petrii, Hrvatska u mrei mafije, kriminala i korupcije, Argus, Zagreb,

2011.

Noam Chomsky, Sustav moi, Ljevak Zagreb, 2013.

Slavoj iek, Godina opasnog sanjanja, za hrvatsko izdanje Fraktura, 2013.

Ana MarjaHabjan, UMJETNIK OTPORA, razgovori s Vladom Kristlom, Petikat,

Zagreb 2007.

GuyDebord, Drutvo spektakla, Porodina Biblioteka

Mario De Micheli, Umjetnike avangarde 20. stoljea, Nakladni zavod matice

hrvatske, Zagreb, 1990.

GeraldRaunig, Umetnost i revolucija, Umetniki aktivizam tokom dugog XX.

veka, Fraktura.
-

Aleksandra Jovievi, Ana Vujanovi, Uvod u studije performansa, Fabrika

knjiga, Beograd 2007.

RoseLeeGoldeberg, Performans od futurizma do danas, URK, Zagreb, 2003.

LANCI

Dijana urkovi, "Ustrajnost za Uzor", Nepokoreni grad, br. 5 (2013.)

[dostupno na: http://mladi-antifasisti.hr/download/Casopis.pdf]

Dijana urkovi, "Obrana Jadrankamena", Zarez, br. 338-339 (5. srpnja 2012.)
[dostupno na http://zarez.hr/repository/issue/pdf/291/338-339.pdf]

Ivica Rado, "Pretvorba i privatizacija, posao ili pljaka stoljea", Veernji list
(srpanj 2013.)
39

Hans Ulrich Obristi Raoul Vaneigem, Poeli sve, ne oekuj nita, Razgovor sa

Raoulom Vaneigemom
-

Slavoj iek, "ivjeti na kraju vremena", asopis za drutvenu fenomenologiju

i kulturnu dijalogiku
-

Antej Jeleni, "Zauzmi, obrani, proizvodi - Jadrankamen", H-Alter (19. lipnja

2012)

[dostupno

na:

http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/zauzmi-

obrani-proizvodi-jadrankamen-fotogalerija]
-

"Izvjetaj s izlobe i tribina u Dalmacijavinu", MASA (1. travnja 2012.)

[dostupno na: http://www.masa-hr.org/content/izvjestaj-s-izlozbe-i-tribina-udalmacijavinu]

LINKOVI

http://www.index.hr/tag/13647/dalmacijavino.aspx

http://www.jutarnji.hr/sve_teme/Dalmacijavino

http://www.24sata.hr/tagovi/dalmacijavino-26377

http://www.index.hr/tag/224880/jadrankamen.aspx

http://danas.net.hr/specijal/jadrankamen

http://www.selca.hr/novosti/borba-za-jadrankamen.php

http://www.jadrankamen.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Tvrtke-Brune-OresaraJadrankamenu-duzne-vise-od-100-milijuna-kuna-ali-je-veci-dio-otpisan

http://www.selca.hr/novosti/prica-o-jadrankamenu-.php

http://www.index.hr/tag/177363/Uzor.aspx

http://forum.kotle.ca/showthread.php?tid=2630

40

ILUSTRACIJE

Poljubac, rad nastao unutar performansa Hrvat ljubi, u sklopu Almissa open air
2013. Foto/GildoBavevi

Vrtoglavica,

performans

izveden

sklopu

izlobe

NUS

2013.

Foto/BugaCvjetanovi
-

Dalmacijavino, digitalan fotografija, foto/GildoBavevi 2012

Kugla, objekt, kovanice, plastina kugla radijusa 30cm video instalacija,

foto/GildoBavevi

DOSTA, performans/ video performans,2011. still

Mar ! video instalacija, HD, 2012

Kugla, 2012 objekt, kovanice, plastina kugla radijusa 30cm video instalacija,
foto/GildoBavevi

Dokumentacija postava, izloba Sitni, GalerjaPraktika, Split, Galerija ZADart,

Zadar, Galerija K.U.N.S. Rijeka, foto/GildoBavevi

Mrea Solidarnosti foto/GildoBavevi 2012.

Nina Juri i GildoBavevi, iz serija fotografija Dalmacijavino nastalih u vrijeme

otvaranja steajnog procesa tvrtke foto: GildoBavevi

Dalmacijavino,

Vrline

Kapitalizma

izloba

digitana

fotografija,

foto/GildoBavevi 2012
-

Zauzmi, obrani, proizvodi foto/ GildoBavevi 2012.

OTPOR Dalmacijavino, Eksperitalni Dokumentarni video

Mrea Solidarnosti, predstavljanje i otvorena diskusija, Mediterrane 16, Bijenale

Mladih Ancona 2013, foto/ Tea Hatadi

Dokumentarni video / instalacija Mrea Solidarnosti , HD 16'05

Mediterranea

16

Bijenale

mladih,

Ancona

2013.

Mrea

Solidarnosti

multimedijalna instalacija, postav, foto/GildoBavevi

41

ZAHVLE

BOIDAR JELINI, VANJA PAGAR, IVAN LISTE, MARIJA DUJMOVI KONDRES,

JOSIP PINO IVANI, DALMACIJAVINO, ANITA LUNI, BRODOSPLIT, MARKO
BOROTA, TORCIDA, GILDO BAVEVI, ANA BOKOVI FREUD, ANA UNJI,
DAMIR ARGONJA ARLI, JADRANKAMEN, LJILJANA SUUR, UZOR, ANA ZUBAK,
PETAR AKULOVI, IGOR ZOVKO, IVAN SVAGUA, ANTEJ JELINI, IIZ, PETAR
GRIMANI, ADRIACHEM, MATEO GUDI, KUM, FRANKO BUI, MILAN BRKI,
PULSKA GRUPA, RINO EFENDI, LANA CAVAR, GORAN ZUBAK, DIRDEM U
KOLI, PREDRAG GOLUB, JOKO DRPI, ADRIA ART ANALE, BRANIMIR
LAZANJA, IGOR GRUBI, MASA, NIKA VOROVI, JELENA SOKI, NINA JURI,
MARKO MARKOVI, HRVOJE ZUANI, MARIJA BARKIDIJA, KVART, DAVOR STIPAN,
DADANTI, PETROKEMIJA, BRUNA TOMAI, MARIJA MARTA RADMAN, IVAN
PERI, BRANKO CEROVAC, PLENUM FFZG, JAKA MATOI, ARIJANA FRIDRIH
LEKI, BORIS ITUM, KKS, DARKO KROBONJA, TEA HATADI, GORDANA, IVAN,
PERI, IVANA METROV, DIJANA URKOVI, UMAS, NELI RUI, TONI
METROVI, SANDRA STERLE, MOJOJ FAMLIJI I SVIMA DRUGIMA KOJI SU
DOPRINJELI STVARNAJU OVOGA RADA

42