Professional Documents
Culture Documents
Aronovic Boris Ciscenje Organizma
Aronovic Boris Ciscenje Organizma
Aronovic Boris Ciscenje Organizma
IENJE
ORGANIZMA
Sistem stvaranja i obnavljanja elija
O autoru
(iz originala)
Boris Aranovi je osniva i direktor Univerziteta za bioenergetske
probleme u Petrogradu (1989-1991), specijalista je u oblasti
alternativne medicine. 1991. godine je pozvan da radi kao
predava u Institutu za alternativnu medicinu u tokholmu,
vedska, gde se i sada nalazi. Sa enom Ivonomje stvorio Centar
ovekovih skrivenih rezervi i sa velikim uspehom radi u tom
smeru. "Budi gospodar svog zdravlja otkrivajui unutranje
rezerve organizma" je^ osnovna tema seminara i kurseva. Kursevi
se ne dre samo u vedskoj, ve i u drugim zemljama (Finska,
Norveka). Metode B. Aranovia su jedinstvene i zahvaljujui
njima hiljadama ljudi je uspelo da povrate ili poboljaju zdravlje.
U poslednje vreme, interesovanje za njegove metode raste,
pozvan je da dri kurseve u Junoj Americi i Nemakoj.
Obrazovanje: Elektrotehniki institut "Uljanov(Lenjin)". Kasnije je
zavrio kurseve psihologije na Vojnomedicinskoj akademiji, kao i
medicinski kurs na Institutu za pedijatriju.
Vrio je mnoga istraivenja na katedri za fiziologiju Instituta za
fiziku kulturu i rezultate je sa profesorom J. Sologubom izloio u
radu "Psihofizioloka i funkcionalna karakteristika uticaja metode
biokorekcije na ovekov organizam".
Knjige B. Aranovia: "Terapija pomou misli" - tokholm, 1995. i
"Budi gospodar svog zdravlja"- tokholm, 1997. su izazvale
ogromno Interesovanje mnogobrojnih italaca.
Napomena:
Knjiga "Budi gospodar svog zdravlja" je prevedena na srpski, a
izdalo ju je izdavako preduzee "Sfairos" iz Beograda.
UVOD
UVOD
UVOD
2. Stadijum reakcije ili odgovora na nakupljene otpatke patoloki pojaano izbacivanje svih otpadaka iz tkiva. Pri
tome je mogua temperatura, kijavica, kaalj, znojenje,
proliv, izbacivanje gnoja, bolovi i dr. A takoe i reakcije
pri izbacivanju i pretvaranju otrova u neotrovne materije
kroz zapaljenja (crvenilo, zgruavanje, gnojenje,
otvaranje rana).
3. Stadijum nagomilavanja i preraspodele velike koliine
otpadaka u obliku masnoa I stepena sa stvaranjem
novih mesta nagomilavanja: lipomi, fibromi, ateromi,
polipi, hemeroidi itd.
4. Stadijum zasienosti - izraava se kroz subjektivne
simptome. Objektivnih simptoma ima malo i zato se
postavljaju opte dijagnoze: vaskularna distonija,
migrena, rani klimakterijum, poremeaj razmene
materija, osteohondroza kime, "sindrom zamora", a
ponekad se takve bolesti registruju i kao "simulanti". Zato
se ovaj stadijum zove i "utei" ili "nemi".
5. Stadijum degeneracije, razaranja - i ovde su objektivni
znaci slabi, ali ve postoje pozitivni rezultati
laboratorijskih ispitivanja. Na ovom stadijumu se javljaju
recidivi: atrofini rinitis, pareze, atrofija onog nerva,
ciroze i dr.
6. Stadijum zloudnosti - nastaju onkoloke bolesti I svi
otpaci deluju kompleksno.
10
UVOD
11
Glava 1
UPOZNAJ SAMOG SEBE
15
16
__________________________ (iT.
17
RAZMENA MATERIJA
Organizam funkcionise preko ivotnih aktivnosti elija, a za to elije
moraju da se hrane. One se hrane iz hrane koja se prerauje
hemijskim materijama - fermentima i hormonima, Fermenti deluju na
hemijsko pretvaranje hrane u elementarne hranljive materije, koje su
neophodne elijama. Sada je poznato vie od 3,5 hiljada fermenata,
koji razlazu belancevine, masti i
18
19
20
21
22
23
24
Glava1Upoznajsamogsebe
25
ENDOKRINI SISTEM
Uporedo sa neurovegetativnim sistemom postoji i drugi sistem za
razmenu informacija meu organima - endokrini sistem. Isto kao i
neurovegetativni sistem, on regulie i koordinira funkcije organa.
Razlika ova dva sistema je u nainu i brzini prenosa informacija. Dok
nervni sistem alje signale, kodirane u obliku elektrinih impulsa,
nervnim vlaknima do pojedinih organa, endokrini sistem koristi hemijski
"jezik" da bi optio sa organima. Preimustvo nervnih impulsa je
brzina, a hemijskog "jezika" je u tome to on, iako sporo deluje,
deluje ravnomerno i due.
Hemijski proizvodi endokrinog sistema se zovu hormoni. Njih
proizvode elije lezda sa unutranjim luenjem (si. 4). U
ovekovom telu se proizvodi vie od 50 hormona. Oni reguliu pritisak,
razmenu materija, obezbeenje energije i minerala, sadraj
kalcijuma i eera u krvi, funkciju polnih organa.
26
Slika 4. lezde endokrinog sistema: 1 - hipofiza; 2 titna lezda; 3 - nadbubrene lezde; 4 - pankreas;
5 - polne lezde
27
KRV
Krv ima veoma veliki znaaj za funkcionisanje organizma. Krv
prenosi kiseonik i druge vane materije u tkiva i izbacuje
ugljendioksid i druge otpatke, koji nastaju posle prerade unetih
materija i koji mogu da truju organizam. Krv pomae, takoe,
razaranje mikroorganizama, koji izazivaju bolesti. Krv se sastoji
od bezbojne tenosti, koja se zove plazma i u kojoj plivaju crvena
krvna zrnca ili eritrociti, bela krvna zrnca ili leukociti i vrlo male
elije - trombociti.
U plazmi se nalazi vrlo mnogo hemijskih materija, koje su
neophodne za ivot organizma: belanevine, ugljeni hidrati,
28
30
KRVOTOK
Krvotok odrava stalnu cirkulaciju krvi i na taj nain obezbeuje
da sve elije dobiju hranljive materije i kiseonik i da se iz njih
izbace konani proizvodi razmene materija. Glavni naredbodavac
u ovom sistemu je srce.
SRCE
Srce je veliki miini organ i nalazi se u sredini grudnog koa.
esto se misli da je srce na levoj strani tela. U stvari, ono se
nalazi sa obe strane srednje linije, ali je vie nakrivljeno na levo.
Rad srca se sastoji u pumpanju krvi kroz krvotok. Krvni sudovi,
koji vode od srca ka organima, zovu se arterije, a oni koji vode od
organa ka srcu zovu se vene. Ceo sistem krvnih sudova oveka
(krvotok) se uslovno deli na veliki i mali krvotok (si. 5).
.1
31
ARTERIJE
Udarni talas krvi, koju srce izbacuje pri svakoj kontrakciji, prvo
prima aorta, zatim vratna arterija, podkljuna arterija i druge
velike arterije. Njihovi zidovi su prilino debeli i imaju mnogo
elastinih vlakana, zahvaljujui kojima se obezbeuje neprekidna
cirkulacija krvi kroz krvne sudove, iako ona iz srca dolazi u
impulsima. Stvar je u tome to se prilikom skupljanja srca samo
32
GlavaI -Upoznajsamogsebe
deo energije troi na pumpanje krvi u krvne sudove, dok je drugi deo energije
upravljen na rastezanje zidova aorte i velikih arterija (stvara se elektrini
napon).
Kada se kontrakcija srca zavri i dolazi do njegovog oputanja, dalje kretanje
krvi, posle prvobitnog impulsa, koji je dalo srce, se obavlja stezanjem elastinih
zidova velikih krvnih sudova. Eto zbog ega nojmalna elastinost zidova arterija
ima veliki znaaj za krvotok. im se ona umanji, rad srca je jako otean. U
srednjim ili malim arterijama, koje su daleko od srca, snaga sranog impulsa i
elektrinog napona zidova velikih arterija moe biti nedovoljna za dalju
cirkulaciju krvi. Potrebna je kontrakcija krvnih sudova, a to obezbeuju miina
vlakna zidova krvnih sudova.
Takvi krvni sudovi se zovu arterije miinog tipa, za razliku od arterija elastinog
tipa. Miino tkivo je posebno izraeno u zidovima arteriola pred njihovin
ulaskom u kapilare. Miina vlakna u zidovima arteriola su rasporeena kruno i
zato mogu da se jako skupljaju. Arteriole igraju ulogu ventila. Kada neki organ
radi, njegove arteriole se ire i kapilari se pune krvlju; kada organ miruje,
arteriole se skupljaju i mogu biti skoro sasvim zatvorene, kapilari se tada
prazne.
VENE
Vene skupljaju krv iz kapilara i nose je prema srcu. Obrnuti smer venske krvi
onemoguavaju zalisci, koji proputaju krv samo ka srcu. Zidovi vena su mnogo
tanji od zidova arterija i oni imaju manje miinih vlakana. Zbog toga se, ak I pri
malom poveanju unutranjeg pritiska u venama, one jako razvlae i u njima se
moe nagomilati vrlo mnogo krvi. Sa porastom slabljenja venskih zidova njhova
zapremina se mnogo poveava, a to dovodi do zastoja krvi u kapilarima,
venolama i venama.
Kretanje krvi kroz vene prouzrokuje prvenstveno razlika krvnog pritiska na
poetku i kraju venskog sistema. Ipak, ta je razlika relativno mala, pa su za
obezbeenje normalne cirkulacije u
33
venama potrebna dodatna dejstva. Glavno je stezanje poprenoprugastih miia pri kretanju tela i pomeranje glatkih miia
unutranjih organa u procesu njihovog funkcionisanja. Veliki
uticaj ima i usisavajue dejstvo grudnog koa koje nastaje pri
udisaju i koje pojaava priliv venske krvi u desnu pretkomoru. Da
rekapituliramo ukratko, cirkulaciju krvi u organizmu. Krv poinje
svoj put izlazei iz leve srane komore kroz aortu. U ovoj etapi
krv je bogata kiseonikom, hranom, koja se razloila na molekule i
drugim vanim materijama, kao to su hormoni. Dalje se krv
grana u arterije koje vode u srednji, gornji i donji deo tela. Iz
arterija krv ide u arteriole, koje su manje i koje vode u sve organe
i tkiva u organizmu, meu njima i u samo srce, a zatim se grana
na iroku mreu kapilara. U kapilarima elije krvi se postrojavaju
u jedan red, predaju kiseonik i druge materije i uzimaju
ugljendioksid i druge produkte razmene materija. Poto proe
kroz kapilare, krv dospeva u venski sistem. Ona prvo ulazi u male
krvne sudove koji se zovu venole i koje su ekvivalent arteriola.
Krv nastavlja put kroz male vene i vraa se u srce kroz vene koje
su prilino velike i mogu se primetiti ispod koe. Mali krvotok slui
za komunikaciju sa pluima, da bi krv tamo ostavila ugljendioksid i
uzela kiseonik.
A sada prelazimo na kapilare i ja hou ovde da upozorim itaoca
da ovome posveti naroitu panju.
KAPILARI
FUNKCIJA KAPILARA
Kapilari su mali krvni sudovi, koji proimaju organe i tkiva
ljudskog organizma. Krv u njima ostvaruje svoje osnovne
funkcije: predaje tkivima kiseonik, hranljive materije, hormone i
odnosi ugljendioksid i druge produkte razmene materija, koji
treba da se izbace. Zahvaljujui razmeni materija, koja se obavlja
u kapilarima, odravaju se konstantne fiziko-hemijske osobine
tenosti u tkivima, koja zapljuskuje elije, te se odravaju
konstantni uslovi za njihove ivotne aktivnosti. Kapilari su kraj
34
35
36
Glava I - Upozna) samog sebe
37
ELUDAC
Masti, koje ulaze u eludac, koe luenje eludanih sokova i
njihovo se nepovoljno dejstvo osea i u sluaju da one dolaze kao
dodatak drugim hranljivim materijama i to ako je njihova koliina
vea od 15%.
38
PANKREAS (GUTERAA)
Sok za varenje koji lui pankreas je bogat fermentima, koji
obezbeuju varenje belanevina, masti i ugljenih hidrata.
Pankreas poinje da radi 1-3 minuta posle poetka jela. Za razliku
od luenja eludanih sokova, najvei deo soka pankreasa se
stvara kada se jede hleb, neto manje kada se jede meso. Na
mleko, meutim, pankreas reaguje minimalnim luenjem. Voni
sokovi i razne organske kiseline (limunska, jabuna, siretna) jako
deluju na pobuivanje luenja pankreasa. Nadam se da italac
nije zaboravio da je pankreas istovremeno i lezda endokrinog
sistema, koja lui hormon insulin, koji regulie koncentraciju
eera u krvi. Na luenje pankreasa utiu hormoni hipofize, titne
lezde, nadbubrenih lezda i kore velikog mozga. Tako, kad je
ovek uzbuen smanjuju se fermentativne aktivnosti sokova
pankreasa, a kada je miran poveavaju se.
39
JETRA
Jetra ima posebno mesto meu organima za varenje. U jetru,
kroz portalnu venu (jedna od najveih vena) dolazi sva krv koja
ide iz eluca, slezine, pankreasa, tankog i debelog creva. Na taj
nain krv koja je zasiena proizvodima varenja hrane iz eluca i
creva dolazi prvo u jetru - glavnu hemijsku laboraloriju organizma
i tu se ona podvrgava vrlo sloenoj obradi, a zatim jetrenom
venom prelazi u donju uplju venu.
U jetri se obavlja obrada otrovnih produkata razlaganja
belanevina, materija koje stvaraju mikrobi koji se nalaze u
debelom crevu. Proizvod luenja jetre - u aktivno uestvuje u
procesu varenja hrane. U sastav ui ulaze una i masne
kiseline, holesterin, pigmenti, voda i razne mineralne materije.
u ulazi u dvanaestopalano crevo 5-10 minuta posle hrane.
Glavna uloga ui je da pomae prelaz sa eludanog na crevno
varenje, ponitavajui delovanje pepsina, koji je opasan za
fermente sokova pankreasa. u pojaava delovanje fermenata
sokova pankreasa, a, takoe, emulgira masti i time omoguava
njihovo razlaganje i resorpciju. u igra vanu ulogu u procesu
resorpcije karotina, mnogih vitamina i aminokiselina. Ona
poveava tonus i pojaava peristaltiku creva, uglavnom
dvanaestopalanog i debelog creva, deluje razorno na crevnu
mikrofloru i time spreava razvoj procesa truljenja.
Jetra uestvuje praktino u svim procesima razmene materija:
belanevina, masti, ugljenih hidrata, pigmenata, vode. Njeno
uee u razmeni belanevina se oituje u sintezi albumina
(seate se ? - zadrava vodu u krvi) i odravanju njegovog
konstantnog sadraja u krvi. U jetri se stvara urea - krajnji
proizvod razmene belanevina - koja se zatim izbacuje iz
organizma preko bubrega. Jetra je glavno mesto u kome se
stvara glikogen. Ona zajedno sa pankreasom odrava i regulie
koncentraciju glikoze u krvi.
40
TANKO CREVO
U tankom crevu se obavlja konano razlaganje hranljivih materija.
Kaa, u koju je pretvorena hrana, prerauje se delovanjem
sokova pankreasa i ui, koji je natapaju u dvanaestopalacnom
crevu, a takoe i delovanjem mnogobrojnih fermenata, koje
proizvode lezde tankog creva. Proces apsorpcije se deava na
vrlo velikoj povrini, jer sluzava obloga tankog creva formira
mnogo nabora i, osim toga, gusto je zasejana resicama. Kod
odraslog oveka broj resica dostie 4 miliona. Sve to poveava
apsorpcionu povrinu tankog creva stotinama puta.
Iz tankog creva hranljive materije prelaze u krv portalne vene i
ulaze u jetru, gde se prerauju i postaju nekodljive. Posle toga
se deo prenosi krvlju u ceo organizam, prolazi kroz zidove
kapilara u meuelijski prostor i dalje u elije. Drugi deo ( na
primer glikogen) ostaje u jetri.
DEBELO CREVO
41
42
taj nain se razdvaja, tako da teni deo krvi (plazma) ide u kanal,
dok ostatak ostaje u krvotoku. Filtrirana tenost prolazi kroz
dugaak bubreni kanal i u njemu se veliki deo vode, soli i drugih
materija koje su potrebne organizmu apsorbuje ponovo u krv.
Izvestan deo vode, urea i drugi otpaci izlaze, u obliku mokrae, kroz
dva mokrana kanala (izlazni tokovi) u mokranu beiku.
43
ORGANI ZA DISANJE
Zahvaljujui disanju, organizam doblja klseonik i oslobaa se
vika ugljendloksida, koji se formira kao rezultat razmene
materija. Disanje i krvotok obezbeuju da svi organi I tkiva naeg
tela dobiju energiju koja je neophodna za ivot. Kao to benzin
sagoreva u motoru automobila, kao to su za zagrevanje
prostorija neophodni ugalj I klseonik, na Isti nain elije
organizma koriste klseonik: one sagorevaju svoje gorivo (eer)
zajedno sa klseonlkom I proizvode energiju. Oslobaanje energije,
koja je neophodna za ivotne aktivnosti organizma, se deava na
nivou elija I tkiva kao rezultat bioloke oksidacije.
Proces disanja sadri nekoliko etapa:
1. punjenje plua atmosferskim vazduhom;
44
45
NERVNI SISTEM
Nervni sistem igra vanu ulogu u prihvatanju oseaja koji su
opaeni ulima, u oseaju bola, oseanju zadovoljstva, kontroli
pokreta i mnogim drugim funkcijama organizma. To je najsloeniji
sistem ljudskog organizma i on takoe igra vanu ulogu u razvoju
govora, miljenja i pamenja. Nervni sistem se deli na centralni i
periferni nervni sistem.
46
47
48
ENERGETSKI MERIDIJANI
Vi ste verovatno uli za akupunktume take na oveijem telu,
koje su otkrili jo drevni Kinezi. I tako, one su ba lovci kosmike
energije. Naunici su danas dokazali da te take imaju najmanji
elektrini otpor, a poto kosmicka energija sadri veliki procenat
elektrinih komponenti, ona se, kao to je poznato, upravlja tamo
gde je otpor najmanji. Akupunktume take su objedinjene u
odreene linije koje se zovu elektrini meridijani. Akupunktume
take predstavljaju ulazna "vrata" za energiju, koja dolazi iz
okruenja, i sastoji se od raznih vibracija: elektromagnetnih,
infracrvenih, ultrazvunih, gravitacionih. Osnovni sastojak ovih
vibracija su elektroni.
Prolazei kroz akupunktume take u meridijane, elektroni dobijaju
ogromne brzine. A poto meridijani prolaze kroz elo telo i
granaju se i u unutranje organe, elektroni se kroz njih kreu ka
49
50
ENERGIJA MISLI
U dananje vreme medicina koristi razna ovekova zraenja u
dijagnostici, meu njima i elektromagnetno, toplotno, svetlosno.
Samo se jedna vana komponenta opte bioenergije, koja
cirkulise u covekovom telu, danas ne meri instrumentima - to je
energija misli. Tako tananih i sloenih instrumenata zasada jo
nema. Postoji masa posrednih dokaza, koji ne ostavljaju nimalo
sumnje, o materijalizaciji misli. Pa, na primer, zamiljanje toplote
u nekom delu tela moe tamo da izazove toplotu, u nekim
sluajevima ak i opekotine. Prilikom vizualizacije limuna u ustima
se lui pljuvaka. To misao izaziva fizioloke promene - u
navedenim sluajevima pojavu toplote i pljuvake. Mogu se
navesti hiljade takvih primera. Ili drugi primer, koji esto
demonstriram svojim uenicima. Sipam vodu u au i merim PH
te vode specijalnim instrumentom. Zatim u toku 5 minuta mislima
. 51
52
GlavaIUpoznajsamogsebe
Kakav posao obavlja energija u eliji? elija je "fabrika" za preradu
hranljivih materija. U eliji se nalazi jezgro u koje je smeten upravljaki
aparat, pre svega poznati DNK, u kome se uvaju informacije o nameni
elije, o njenoj funkciji i nainima prenosa informacija. elija je okruena
membranom kroz koju prolaze hranljive materije i kroz koju se izbacuju
"otpaci". Membrana se nalazi pod elektrinim naponom: minus iznutra,
plus spolja, (si. 10).
To naelektrisanje membrane obezbeuje prolaz hranljivih materija kroz
nju. Ako je, recimo, naelektrisanje nedovoljno, sve preraene materije ne
mogu da izau i tada se elija zagui i moe da strada. Ili, recimo, viak
naelektrisanja oznaava viak hranljivih materija, elija e takoe biti
bolesna i nee moi dugo da ivi. Eto energija, koja se kree u
organizmu, obezbeuje, pre svega, to naelektrisanje. Nedostatak ili viak
energije na odreenom mestu tela menja naelektrisanje elija na tom
mestu i dovodi do bolesti. To je jedna od vanih namena energije. Osim
toga, energija obavlja veliki posao u eliji u obezbeivanju procesa
oksidacije i obnavljanja. Stalno kretanje energije u telu stvara biopolje oko
njega i ono nosi informaciju o telu. To je prirodno, jer se svaka promena
fiziolokog procesa trenutno odraava na bioenergiju, koja je tesno
povezana sa tim procesom.
OVEKOVO BIOPOLJE
53
54
AAAAAAAAAAA/v/A
A/VW\A/W\AAM
55
56
6.
7.
60
Glava 2
UZROCI ZAGAENJA
ORGANIZMA
63
PSIHOEMOCIONALNO STANJE
Hipofiza, koja je ef endokrinog sistema, koordinira rad svih
lezda koje proizvode hormone. Ali hipofiza je potinjena drugom
efu - hipotalamusu, iji je rad tesno povezan sa
psihoemocionalnim stanjem. Na taj nain negativne emocije,
naroito one koje dugo traju, kao to su zloba, strah, agresivnost,
alost i druge vrste uznemirenosti, preko hipotalamusa
usporavaju rad lezda endokrinog sistema, a zajedno sa tim i
proces varenja hrane.
Negativne emocije preko hipotalamusa utiu, ne samo na
endokrini, nego, i na nervni sistem, izazivajui obino uzbuenje
simpatikog dela i koenje parasimpatikog. Kao posledica toga,
dolazi do naglog opadanja svih funkcija eludano-crevnog trakta.
Nije sluajno to ljudi esto oseaju teinu u elucu, jer je to
uslovljeno zastajanjem sadrine eluca, a to su izazvale negativne
emocije. Ja bih poremeaje psihoemocionalne sfere nazvao
glavnim uzrokom zagaenja organizma.
64
KOSMIKO ZRAENJE
italac ve zna da se elijske membrane stalno nalaze pod
elektrinim naponom. Regulisanje ulaza i izlaza mikroelemenata u
i iz elija se, takoe, reava na elektrinoj osnovi, a to snai da tu
postoje i elektromagnetna zraenja, pa na svaku promenu u
propusnom sistemu biolokih membrana moe da utie kosmiko
zraenje.
U vreme magnetnih bura propusna mo elijskih membrana se
poveava, pa e elija delimino gubiti materije koje su joj
potrebne. Rad elije se pogorava i to izaziva zagaenje elije.
Nije nimalo sluajno to se za vreme magnetnih bura pogoravaju
kone bolesti i pojaavaju alergijske reakcije.
Kad smo ve poeli da govorimo o magnetnom burama, itaocu
nee biti suvie da zna da su one esto uzrok pogoranja
65
66
ZASTOJNI PROCESI
U procesu ovekove evolucije priroda je usavrila nae unutranje
organe u uslovlma velike fizike aktivnosti - tranja, kontrakcija
miia, neprekidnih potresa u toku mnogo sati. Poto nije nala
drugo, efikasnije reenje, priroda je ba te Inerclone, gravitacione
sile potresa i sile miinih kontrakcija iskoristila za ienje elija I
meuelljskog prostora od otpadaka. Ali, na alost, savremeni
ovek se nedovoljno kree da bi se u potpunosti Izbacili otpaci.
to je manje kretanja, potresa, vie je zastojnih procesa, vie se
zagauje organizam. To je prvi uzrok zastoja.
Drugi, ne manje vaan uzrok je nagomilavanje unutranjih
napetosti u tkivima 1 miiima, organima i delovlma tela. Poznato
je da, zbog negativnih psihoemocionalnih reakcija u raznim
delovlma tela, mogu nastati naprezanja. Pa, na prlmer, ovek se
zbog neega brine i u isto vreme, neprimetno za njega, skupljaju
se i napreu eljusni miii. Ili, od straha moe da doe do
napetosti u nonim miiima, da se steu pesnice, da se napree
donji deo lea Itd. Na isti nain psihoemocionalne reakcije, kroz
neurovegetatlvnl sistem, izazivaju napetost u tkivima I miiima
unutranjih organa.
Prilikom estih ponavljanja slinih psihoemocionalnih reakcija,
napetost prelazi u hroninu i ograniava prenos raznih materija 1
jona u meucelijsku tenost, izazivajui zastoj. A ba dugi zastojni
procesi u meuelljskom prostoru dovode do brzog starenja
organizma.
I da rezimiramo. Koji su glavni uzroci zagaivanja organizma?
1. Pslhoemoclonalnl poremeaji, koji dovode do hormonalne
neravnotee, to, sa svoje strane, slabi aktivnost
fermenata; oni dovode do poremeaja nervnog sistema,
odnosno do smanjenja funkcija celog eludano-crevnog
trakta.
2. Poremeaj kiselo-bazne ravnotee, koji, takoe, utie na
aktivnost fermenata i na preradu hrane u elucu I
crevlma.
67
68
Glava 3
UTICAJ MISLI NA ORGANIZAM
FIZIOLOKE OSNOVE
Ovde se neu detaljno zadravati na fiziolokim procesima koji se
odvijaju u organizmu prilikom procesa miljenja. Moj zadatak je
da ematski prikazem put misli da bi italac mogao da razume
zato misli izazivaju tako snane promene u telu.
71
PUT MISLI
Ako zamislite kriku limuna, posle nekog vremena, u ustima e se
pojaviti pljuvaka. Kao to vidite, misli su izazvale fizioloke
promene u obliku stvaranja pljuvake. Ili, naprimer, dok se seate
nekog znaajnog dogaaja iz vaeg ivota, srenog ili nesrenog, srce
moe da pone bre da vam kuca, moe da vam se promeni pritisak, da
vam se proire ili skupe enice. To je, takoe, uticaj misli na fiziologiju.
Podsvest stvara sve signale koji upravljaju organizmom (si. 15) i alje ih
u malu oblast mozga - hipotalamus.
73
74
75
__________________
ENERGETSKE OSNOVE
MALO LIRSKO ODSTUPANJE ZA SKEPTIKE
Pod pretpostavkom da ovu knjgu mogu da itaju i skeptici, elim
da njih radi napravim malo odstupanje. Prvo, ko je skeptik? To je
ovek koji misli u stereotipima i opteprihvaenim normama, koje
su stvorene u drutvu: ako vas boli glava treba da uzmete
tabletu, stres se odstranjuje alkoholom ili, takoe, tabletama,
viak teine se skida dijetom. Pokuajte da kaete skeptiku da se
svi ti problemi mogu resiti pomou preraspodele energije snagom
misli. Nee poverovati. Skeptik - to je ovek koji nee i ne moe
da izae iz okvira stereotipnog shvatanja sveta. Po pravilu, takvi
ljudi mogu da budu dobri izvrioci, ali ne i stvaraoci, tvorci neeg
novog. Uzroci skepticizma su esto u dominaciji leve polovine
mozga, pa samim tim i loeg kontakta sa podsveu. Ali, ovde
obrnuto, informacije tekov prelaze iz podsvesti u svest. Drugim
recima - slaba je Intuicija. esto me pitaju zato na moje kurseve
76
77
78
__________________ _ _______ ,
MISAONI OBRASCI
Delovanje misli se razlikuje meu sobom. Postoje prosta misaona
dejstva (1) (si. 17), kada jednostavno mislimo o oveku s
ljubavlju ili Ijutlto, ali naa misao ne nosi nikakvu Informaciju I
sloena misaona dejstva, kada mi ne samo to mislimo o oveku,
nego mu i elimo neto. Naprimer, moemo da elimo oveku da
uspeno poloi ispit ili da ozdravi. To e ve biti sloeni misaoni
obrazac (2), t). nae misli prenose informaciju, isto kao prilikom
emitovanja radio i televizijskog programa. Ona se usauje u
biopolje oveka na koga mislimo I stvarno poinje da pomae ili
da nanosi tetu, u zavisnosti od elja onoga ko ih emltuje.
Misaoni obrasci mogu neko vreme samostalno da ive u prostoru,
to zavisi od toga kolika je bila koncentracija I koliko je bila
emocionalna prilikom njihovog formiranja.
79
80
81
Glava 4
ZDRAVLJE I SNAGA MISLI
Igo
Neopipljivi svet misli kontrolise
I upravlja opipljivim, fizikim svetom.
A. Ford
UVREDA
Mnogim ljudima na dui lee uvrede, koje su se skupljale
godinama. U odraslom oveku, esto, postoji gorina dejlh
preivljavanja i neki bolan dogaaj on pamti celog ivota do
najsitnijih pojedinosti. To moe biti uspomena, koja je povezana
sa nedostatkom ljubavi roditelja, sa neprihvatanjem od druge
dece ili uitelja, sa nekim konkretnim ispoljavanjem surovosti.
Ljudi, u kojima ivi takva uvreda, esto u sebi ponavljaju te
dogaaje i to se nekiput dogaa godinama, ak I onda kada oni
koji su ih uvredili vie nisu ivi.
Uvreenost - to je nain da se likvidira ve Izvrena nepravda,
emocionalno suprotstavljanje, neprihvatanje neega to se ve
desilo, emocionalni sukob sa nekim dogaajem III pojavom, koji
su se desili u prolosti. U toj borbi vi ste osueni na poraz poto u
datom trenutku pokuavate da uradite nemogue * da Izmenlte
prolost Oseanje uvreenostl, ak I kad Je zasnovano na
stvarnoj nepravdi, ne donosi ni zadovoljstvo ni korist I u toku
vremena postaje emocionalna navika. Osim toga, hronlno
85
86
STRAH
Od svih ruilakih emocija najjai je strah. Najraspostranjenije
vrste straha su: strah od usamljenosti, bolesti, smrti, gubitka
ljubavi, gubitka posla, strah za budunost. Strah blokira i
materijalnu i duhovnu stranu ivota, on unitava inicijativu,
entuzijazam, podriva samopouzdanje, stvara pohlepu, zlobu,
razdraenost, stalno dri oveka u visokoj nervnoj napetosti.
Strah je prepreka za bilo kakav poetak, jer se ranije stvara
misaoni obrazac sa programom za blokiranje konstruktivnih
procesa. Majin strah predstavlja veliku opasnost za dete koje se
razvija. Oseajui strah za njegovo zdravlje, ona alje negativne
misaone obrasce u biopolje deteta i dete stvarno poinje da
boluje.
Roena sestra straha je sumnja. Sumnja je manifestacija paslvnoodbranbenog refleksa, koji onemoguava nastajanje mehanizma
delovanja i zato je ozbiljna smetnja za postizanje bilo kakvog
cilja. ovek koji sumnja je uvek oslabljen I u sutini razoruan.
87
88
Glava4-Zdravljeisnagamisli
javljaju kod ljudi kao rezultat promene vremena ili posle kratkih stresova,
izazivaju strah, naroito kod nepoverljivih ljudi.
Menjajui oblogu biopolja, strah jo vie poveava bol, i ako potraje due
to moe stvarno da dovede do bolesti. Seam se, u vezi s tim, sluajeva
kada su mi se poznanici javljali telefonom i paninim glasom se alili na
bolove u srcu, elucu i na drugim mestima, sumnjajui na bolest. Ispitujui
njihovo biopolje, nalazio sam samo deformacije izazvane strahom i posle
korekcije tih deformacija bolovi su trenutno prestajali. Nepoznavanje
elementarnih osobina funkcionisanja organizma i njihove povezanosti sa
spoljanjomv sredinom izaziva masu briga, dovodi do straha i
nespokojstva. esto lekari izazivaju strah, unosei u podsvest ovakve
"programe": "Imate hroninu bolest sa kojom ete morati da ivite celog
ivota" ili "Ti simptomi govore o nastajanju teke bolesti". Posle takvih
"prograama" oveku je teko da izae na kraj sa boleu.
AGRESIVNOST
Uzrok agresivnosti je - nezadovoljstvo. Poto je ta emocija veoma jaka,
ona nosi veliku ruilaku snagu. Radnik, koji osea ogromnu elju da
svom pretpostavljenom opali dobar amar, ali nema mogunosti da to
uini, isputa "paru" kod kue, istresajui se na enu i decu. Veina slinih
ljudi ne shvata da time priinjava veliku tetu svojima, upravljajui jake
vibracije agresije na njihova biopolja.
Nekiput se moe desiti da je ba u tom trenutku biopolje nekog od bliskih
oslabljeno zbog bolesti ili stresne situacije, tada agresija moe da nanese
udar koji izaziva jaku deformaciju polja tipa "rupa". U narodu se to zove
"urok". Takva jaka deformacija moe posle izvesnog vremen dovesti do
ozbiljnih fiziolokih ili fizikih oteenja. Ali, energija agresivnosti nije
upravljena samo na druge, ne i na sebe samog. Menjajui sopstveno
polje, agresivnost dovodi bolesti, kao to su ir na elucu, povieni krvni
pritisak, frigidnost, impotencija, stanje stalne uznemirenosti. Za viak
emocionalne "pare" treba imati ventil sigurnosti. Njegovu
89
91
92
93
94
95
96
Glava 5
OZDRAVLJENJE POMOU
REGRESIONE TERAPIJE
99
KARMA
Karnra u irem smislu predstavlja ukupan zbir postupaka koje je
svaki ivi stvor izvrio i njihovih posledica, koji odreuju karakter
njegovog novog roenja, preobraenja. U uem smislu - uticaj
izvrenih dejstava na karakter sadanjeg i budueg ovaploenja.
100
REGRESIONA TERAPIJA
U poslednje vreme je poela da se iri metoda koja se zove
regresiona terapija (regres - obrnuto kretanje), koja omoguava
da se na nivo svesti dovede informacija iz dubine podsvesti. Ja
sam tu metodu poeo da primenjujem jo pre 10 godina, poto
sam je prihvatio od jednog od svojih uitelja, poznatog ruskog
parapsihologa J. Zujeva. On je to nauio na Tibetu i bio je jedan
od prvih koji ju je primenjivao na Zapadu.
Metoda se sastoji u tome da se ovek specijalnim nainom
dovede u stanje dubokog transa, kada se otvaraju "vratanca" u
podsvest, a zatim se, po programu koji zadaje terapeut, izvlai
neophodna informacija. To moe biti bilo kakva informacija i ne
mora biti iz prethodnog ivota, ve i iz sadanjeg, na primer iz
detinjstva, iz odreenog uzrasta, recimo 13 godina ili 25 godina.
Informacije mogu biti razliite, pre svega u vidu likova, slika. I
tako, ovek vidi sebe kao malog, od 3-4 godine,vkako se igra sa
drugovima ili kako leti avionom sa roditeljima. esto isplivavaju
dogaaji iz ivota koji su ve davno zaboravljeni. Drugi vid
informacija je u obliku oseaja. ovek osea da prisustvuje
nekom dogaaju. Na primer, "pogledali" smo u tridesete godine
oveka i on osea da je na poslu i da sa kolegama rasmatra
probleme sa posh. On ne vidi taj gogaaj, ali nekim estim ulom
zna da se ba sad deava taj dogaaj. Trea vrsta informacija
101
fiziki ili emocionalni oseaji - sreu se rede i obino kod onih koji
nisu uspeli dovoljno duboko da utonu u trans. Pri tome, deavaju
se emocionalni i fiziki oseaji koji dolaze iz podsvesnih epizoda:
ako je ovek imao neke fizike probleme u prolosti ili je bio
bolestan, javie se bol tano na onom mestu gde su bili problemi;
Tako je vreme imao neprilike u ivotu ili stres, ovek e u vreme
regresije emocionalno preivljavati isto to i u prolom ivotu.
Regresiona terapija se koristi za ozdravljenje ili poboljavanje
sudbine. Smisao je u tome to se negativna informacija izvodi iz
podsvesti, ovek se oslobaa nje i ona vie nee uticati na njegovo
telo. To se, u izvesnoj meri, moe izjednaiti sa sluajem kada ste
dugo nosili u sebi uvredu, koju vam je naneo neki ovek, i zbog
toga ste se oseali neugodno. Ali kad ste ga jednom sreli i saoptili
mu sve svoje zahteve, osetili ste veliko olakanje i neugodnost je
nestala. Tako, i za vreme regresije, negativnosti izlaze napolje i na
dui postaje "lake", ili, to je isto, u biopolju. Prilikom regresije u
terapeutske svrhe, terapeut mora da koristi "program" koji izvodi
samo "negativnosti". Zbog toga se, za vreme takvih regresija,
pacijent, po pravilu, osea neprijatno, moe da plae, da oseti
nelagodnost u telu. Nekiput, ako je program sloen, potrebno je
nekoliko regresija. U nekoliko desetina sluajeva u svojoj praksi
samo pomou regresione terapije reeni su problemi zdravlja i
sudbine mojih pacijenata. Opisu samo dva, najkarakteristlnija.
Obratio mi se mlad ovek od 26 godina, koji je od detinjstva patio
od bronhijalne astme i kod koga nikakvo leenje nije dovodilo do
poboljanja. Od slinih bolesti od detinjstva ljudi pate, po pravilu,
zbog dva razloga: ili je u pitanju nasledstvo ili karma. Poto mu
niko od rodbine nije bolovao od astme, pretpostavio sam da mu je
ta informacija preneta iz prethodnog ivota i predloio sam mu da
primenimo regreslonu terpiju. Za vreme regresije on je bio vojnik
na konju u borbi izmeu ruske vojske I osvajaa I ratovao je na
strani Rusa. Najednom je osetio kako mu je neprijateljsko koplje
probolo grudi i bolna grimasa se pojavila na njegovom licu. Posle
nekoliko dana smo ponovili regresiju.
102
Glava 6
TAJNA USPEHA
SAMOOZDRAVUENJA
107
108
Glava 7
IENJE POMOU MISLI
113
114
SNAGA PULSACIJA
Poznato je da ovek, pomou popreno-prugastih miia, odrava
odreeni poloaj, izvodi pomeranje pojedinih delova tela, drugim
recima moe njima svesno da upravlja. Drugi miii, glatki,
obavijaju unutranje organe. Smatra se da u normalnom stanju
ovek ne moe njima svesno da upravlja. Ipak, ako se koriste
ideomotorne reakcije to je mogue. italac e se kasnije uveriti u
to, kada pone da koristi prikazanu metodu.
I sad, koji tip ideomotornih kretanja izabrati da bi se izvrilo
najjae dejstvo na unutranjost organizma? Pa naravno, ritmike
pulsacije. Setite se, kada treba pomeriti s mesta neki teak
predmet, njega prvo zaljuljaju. Pomou ritmikog ljuljanja se
izvlai auto koji se zaglavio u blatu, pokreu se Ijuljake i
obavljaju mnogi drugi poslovi za koje je potrebna znatna snaga.
Ljuljanje je jedna vrsta pulsacija.
Osim toga, pulsacije su najprirodnije za organizam. Svaki organ,
svaka elija u telu ima svoje ritmike pulsacije. Jo su drevni
mudraci Indije i Tibeta tvrdili da je u osnovi svih oblika ivota
pulsacija. Svaki proces u prirodi, meu njima i aktivnost
ovekovih organa i ljudskog organizma u celini, ima faze uspona i
116
117
118
119
120
Slika 19. Vibracije obloge biopolja i elija miia eluca izazvane mislima
121
122
123
124
125
126
127
Glava 8
IENJE POJEDINIH
ORGANA
PRIPREMA ZA IENJE
Prelazai na ienje^ pojedinih organa, elim da kaem nekoliko
reci kao uputstvo. ienje organa ili sistema ima dve etape:
grubo ienje, uz korienje poznatih naina, i ienje pomou
ideomotornih pulsacija. Oba ienja se mogu obavljati
istovremeno, a moe se prvo obaviti grubo ienje, na primer 12 nedelje, a zatim se prelazi na ideomotorno. Pre nego to
pristupite ienju, morate se psihiki pripremiti i doneti vrstu
odluku da proces ienja obavite od poetka do kraja. To je
veoma vano, zato to ljudi, uglavnom, nemaju naviku da rade
sami sa sobom. Kod njih se ta navika nije uvrstila u podsvesti, a
"programi" podsvesti su, kao to je poznato, veoma jaki. Da bi se
savladao ovaj stereotip i stvorila navika neophodno je izvesno
vreme. I ovde e snaga volje odigrati vanu ulogu. Dakle,
raspoloenje je neophodno. Poto se donese odluka, mora se
konkretno planirati u koliko sati e se raditi: ujutru, danju ili
uvee. Osim toga, neophodno je da se planira nedelju dana
unapred. Ako se to ne uradi, postoji opasnost da se prekine.
Kontraindikacije za ienje organizam su: akutne infektivne
bolesti, sve vrste raka, psihike bolesti, trudnoa, veliki kamenovi
u ui ili bubrezima.
131
132
133
I poslednja funkcija debelog creva, malo poznata itaocima, je stimulativna funkcija. Svaki deo debelog r^eva ima svoje
refleksogene zone, koje su prikazane na si. 22. Te zone su
refleksnim putem povezane sa odgovarajuim organima i prilikom
prolaza kae od hrane kroz debelo crevo dolazi do stimulacije
refleksogenih zona i preko njih do stimulacije organa.
134
135
136
POSTUPAK IENJA
Pre nego to se pone ienje ideomotornom metodom,
neophodno je obaviti grubo ienje, naroito za one koji imaju
ispoljene probleme. Ne moe se smisliti nita bolje nego to je
serija klistiranja. Mada ovde moram da kaem kako ja na to
gledam. Ja sam protiv estog klistiranja, prvenstveno zato to
organizam ne treba navikavati na takve stvari, bez obzira na to
to su korisne. Svaki vetaki postupak slabi prirodne funkcije
organizma. U ovom sluaju, ako se esto koristi klistir, prirodna
peristaltika se pogorava i to moe ponovo dovesti do zatvora. I
drugo, meanje u unutranju sredinu moe da promeni kiselobaznu ravnoteu, a na to naroito deluje rastvor kojim se vri
ispiranje. Kada je klistiranje neophodno, da bi se izbegle
neprijatne posledice, treba napraviti dobar rastvor. Crevo se nee
ulenjiti, jer e ideomotorni pokreti, koje emo raditi posle klizme,
brzo povratiti njegove sposobnosti za kretanje. Sportista posle
dueg prekida treninga vraa miie u preanje stanje
treningom, a mi, stvarajui pulsacije debelog creva, treniramo
njegove miie.
137
GRUBO IENJE
Za klistiranje preporuujem rastvor koji je napravio J. Scadilov: o
2 litra vode; o
20-30 gr soli; o
100-150 mililitara
soka od limuna.
Rastvor mora da isisava neistou iz zidova debelog creva. On to
moe da radi osmotski (zakon osmoze), npr. tenost sa manjom
koncentracijom soli prelazi u tenost sa veom koncentracijom.
Krvna plazma ima koncentraciju soli 0,9% i zato zidovi debelog
creva usisavaju sve rastvore sa manjom koncentracijom. Ali ne
usisavaju, na primer, morsku vodu. Zato se moe umreti od ei
na moru, ako se nema slatke vode.
Da bi se oistili zidovi creva, treba uzeti rastvor koji se ne usisava,
ve, naprotiv, isisava vodu. Koncentracija rastvora treba da je
malo vea nego u krvnoj plazmi, 1% ili 1,5%. Ne treba da bude
vea, jer e viak soli uiniti crevnu sredinu baznom, a to znai
unitavanje mikroflore. Baznost rastvora se neutralie sokom od
limuna. Takav rastvor e, s jedne strane, isisavati neistou iz
zidova debelog creva, a sa druge strane, ne naruava unutranju
sredinu, tj. njen PH.
Dakle, u toku dve nedelje treba se klistirati svaki drugi dan, to e
biti 6-7 puta. To je dovoljno za grubo ienje. Klistiranje je
najbolje raditi ujutru, od 7-9 sati. Ali moe i uvee, pred
spavanje.
Kako se klistirati? Pripremite navedeni rastvor (poeljno je da
bude mlak), sipajte ga u Esmarhovu posudu i obesite na zid.
Namaite uljem ili vazelinom kateter i mar. Stavite kateter u
mar 7-10 cm duboko, pri emu treba da ste u poloaju na
laktovima i kolenima. Prvo pustite svu vodu, a zatim treba lei na
levu stranu i potruditi se da se voda zadri 5-7 minuta, posle ega
se izputa. Kada je debelo crevo jako zagaeno, bie teko uneti
138
1 litar vode
10-15 gr soli
50-75 mililitara soka od limuna.
IDEOMOTORNO IENJE
Pre svega, treba biti sam da niko ne bi smetao. Pripremiti ritmiku muziku, koja
najvie odgovara vibracijama debelog creva. Uraditi pritiskanje stomaka (pored
onog koje ste radili ujutru). Zatim sedite u udobnu fotelju, opustite se,
koscentriite panju na desnu stranu creva (slepo i popreno-obodno crevo) i,
ukljuivi muziku, ponite da izazivate pulsacije ba tog dela u smeru "levo-
139
140
IENJE JETRE
Drugi organ po znaaju, koji treba oistiti, je jetra. Jetra je tako
smetena u trbunu duplju da u nju dospeva sva krv iz creva. Sve
to dospeva u eludano-crevni trakt (pojedena hrana, lekovi,
otrovi i dr) nikako ne moe da proe pored glavne laboratorije svojevrsne pregrade izmeu organa za varenje i unutranjosti
organizma. I tek posle prerade i promena koje su se desile pod
uticaje elija jetre i biokatalizatora - fermenata, svi "gosti"
naputaju jetru i ulaze u krv ili ih razlae u. Teko je navesti
bilo kakvu funkciju organizma u kojoj ne uestvuje jetra.
Prvo malo o njenim glavnim funkcijama. Nema sumnje da jetra
regulie nivo aminokiselina - proizvedenih proteina i glavnih
"ciglica" organizma. Proces varenja i usisavanja masti u crevima
je nemogu bez odreenih unih kiselina, koje se stvaraju u
elijama jetre. Poto dou u creva sa ui, te se materije
pretvaraju u emulziju kapljica masti koje dolaze sa hranom. One,
takoe, pomau da ih zidovi creva apsorbuju sa produktima,
varenja i raznim materijama koje se rastvaraju u mastima.
Jetra stvara jednu od vanih masti - holesterin. Holesterin je,
suprotno miljenju nekih prijemivih ljudi koji su negde krajem
uveta uli da je on tetan, apsolutno neophodan organizmu za
stvaranje membrana elija, une kiseline, polnih hormona.
tetan je njegov viak, koji stvarno dovodi do bolesti.
Najvanija bioloka uloga jetre je sinteza razlaganje glikogena,
koji se sastoji od molekula glikoze. Zapamtite, glikoza, koja se u
elijama jedini sa kiseonikom, stvara energiju. I tako se, u toku
funkcionisanja organizma, ili stvara rezerva glikoze, ili se, u
zavisnosti od potreba organizma, troe njene zalihe. Covek je
pojeo slatkie - koncentracija eera u krvi se podigla i jetra
odmah uzima iz nje glikozu i stavlja je u "skladite" u obliku
glikogena. Obrnuto - koncentracija eera u krvi se smanjila,
elije jetre odmah razlazu glikogen i unose u krv onoliko glikoze
koliko je neophodno da bi se odrao konstantan nivo eera u
krvi. U zdravoj jetri se u svakom trenutku nalazi 100-300 grama
glikogena.
141
142
PROBLEMI SA JETROM
Poto kroz jetru prolazi celokupna krv, koja dolazi iz creva, jasno
je da, ako u crevima postoje zastojni procesi, krv sadri veliku
koliinu toksina, pa se njima preoptereuje i jetra. Toksini se
postepeno kupe u meuelijskom prostoru jetre, pa i tamo
nastaju zastojni procesi.
Stvaranje kamenja je jedna od glavnih patologija jetre i unog
mehura. Viak glavnih sastojaka ui - bilirubina, kalcijuma i
holesterina - dovodi do stvaranja odgovarajueg kamenja bilirubinskog, holesterinskog, kalcijumovih. Ali esto su u kamenu
prisutne sve tri komponente.
U zavisnosti od preovlaivanja neke od komponenti, kamenovi
imaju razliitu boju: holesterin daje utu boju, kalcijum - crnu,
bilirubin mrku ili tamno zelenu. I vrstoa kamenja zavisi od
njihovog sastava. U veini sluajeva kamenje je meko, lepljivo,
neki put pliva u ui. Najtvre je kamenje koje sadri kalcijum,
ono je najopasnije.
U zavisnosti od oblika kamena, on moe, u veoj ili manjoj meri,
da oteuje unutranje zidove unog mehura ili unih puteva u
jetri. Praktino, svi ljudi imaju kamenje, u veoj ili manjoj meri,
ali, prirodno, vea koliina izaziva zapaljenja i zastojne procese.
Stoje kamenje vee i tvre, vee su i neprijatnosti.
Uzrok stvaranja kamenja je diskinezija unog mehura i unih
puteva - naruavanje procesa kontrakcija ili motorike miia
unog mehura :li unih puteva. Ta diskinezija je, po pravilu,
povezana sa funkcionisanjem centralnog nervnog sistema, sa
143
esta nervoza;
uti nokti na nogama;
jako pogoranje vida;
bol na desnoj strani ela Iznad obrve;
uta koa i beonjae;
gorina u ustima.
144
POSTUPAK IENJA
Podseam da je princip koji predlaem - odstranjivanje zastojnih
procesa iz organizma. Isti je i sa jetrom. Obezbedite za ienje
jetre dve nedelje (to je srednje trajanje, za svakoga je to
individualno). U tom periodu treba jesti malo, ee nego obino,
5-6 puta na dan, ali, naravno, umanjiti koliine obroka. Zato je
to potrebno? Svaki unos hrane je povezan sa aktiviranjem unog
mehura i luenjem ui. To aktiviranje je potrebno da bi se
izbacilo kamenje. Zatim, nekoliko puta na dan treba zagrevati
jetru. Stvar je u tome to se veina kamenja sastoji preteno od
holesterina. Toplota ga otapa i ono slobodno prolazi kroz une
kanale ne izazivajui spazme.
Na koji nain zagrevati jetru? Prvi nain je - pomou zagrejanog
termofora (sa vodom ili elektrinog), koji treba staviti tamo gde
se nalzi jetra i drati 10-15 minuta. Jo je poznati lekar A. S.
Zalamov govorio o koristi ovakvog postupka. "Ako hoe da
bude zdrav stavi topao termofor na oblast jetre posle svakog
obroka." Drugi nain, koji proizvodi isti efekat, a po mom
miljenju ak i bolji, je stavljanje ruku na oblast jetre. Leva ruka
se stavlja na oblast jetre, a desna na lea, nasuprot jetri, i dre
se u tom poloaju 10-15 minuta. Toplota ruku bolje prodire u telo
i, osim toga, jetra iz ruku dobija i energiju, to je za nju veoma
korisno. Toplota, pored reenog, ublaava zapaljive procese u
jetri i unom mehuru.
Sledea mera je - piti tenost koja pospeuje izbacivanje ui.
Svako jutro na te srca treba progutati kaiku maslinovog ulja i
pojesti 1/4 grejpfruta. Takoe, dobro je u toku dana popiti 2-3
ae aja za u, koji se moe kupiti bez problema, ali najbolji je
aj od ipka (ljudi sa poveanom kiselinom treba da se uzdre od
ovoga). I, razume se, svako jutro pritiskati eludac 5 minuta. Sve
145
146
IENJE ELUCA
Poto smo oistili debelo crevo i jetru, stvorili smo veoma dobre
preduslove za poboljanje rada drugih organa. Krv postaje istija i
zato je mnogo jednostavnije raditi sa ostalim organima. Sledei
organ koji emo istiti je eludac - ne zato to je on trei po
zagaenosti, nego zato to od njegovog rada zavisi zagaenost
celog eludano-crevnog trakta. Veoma je vano da se, posle
ienja debelog creva i jetre, obezbedi normalan rad eluca. Ali,
prvo malo o njegovim funkcijama.
147
148
149
Slika 26. Unutranja povrima creva pod mikroskopom 1 resice; 2,3 - kapilarni sistem; 4 - limfni kanal
150
IENJE BUBREGA
151
152
153
IENJE LIMFE
Limfni sistem je veoma vaan za funkclonlsanje organizma, jer bez
prestanka straarl I uva istou organizma. Mali limfni sudovi, koji Idu
pored arterija I vena, skupljaju viak tenostl (llmfu) Iz tkiva. Zidovi limfnih
kapllara su vrlo tanki I jako propusni, tako da llmfa Izbacuje velike molekule
I estice, meu njima I bakterije, koje ne mogu da prou u krvne kapllare.
Na mestlma gde se spajaju limfni sudovi formiraju se limfni vorovi, Oni,
kao poslednja barijera, proveravaju sastav llmfe, koja tee vrlo sporo. U
limfnim vorovima se sve bakterije i toksini uine bezopasnim, pre nego to
dospeju u krv. Umfnl sistem Ima u sebi ventile koji obezbeuju da llmfa
moe da se kree samo u jednom smeru (si. 28).
154
155
156
Slika 29. Zamiljena podela ruku i nogu na delove (1-4) radi ienja limfe
157
Glava 9
PSIHIKO IENJE
ORGANIZMA
161
162
163
RAD SA SIMBOLIMA
Trei pravac je rad sa simbolima. Prvo, ta je to simbol? Setite se
nekog jako emocionalno obojenog dogaaja, koji ste doiveli. Na
primer, posle dugog rastanka sreli ste se sa voljenim ovekom i
za vreme tog susreta odnekud je dopirala muzika. Bez obzira na
to to niste obraali panju na muziku, kasnije, posle mesec
dana, posle godinu ili dve dana, kad god biste uli tu melodiju
uvek biste se setili tog susreta. Drugim recima, muzika je bila
164
165
166
167
168
169
Glava 10
ISHRANA I SAN
ISHRANA
Poto znam da mnoge ljude interesuje problem ishrane, elim
malo da se zadrim na toj temi. Jeste li primetili, o tome ima
onoliko miljenja koliko je knjiga napisano na tu temu? esto,
jedno miljenje potpuno negira drugo i na kraju nema
jedinstvenog gledita. Ali to je prirodno, jer ljudska fiziologija jo
nije potpuno izuena. I da li je znaaj ishrane za oveka tako
veliki? Moe li ishrana da bude korisna ili tetna? Hou odmah da
kaem: za zdravog oveka, kod koga dobro funkcionie sistem
samoregulacije, kod njega je unutranje stanje organizma
postojano, ishrana nema tako veliki znaaj, kao kod oveka sa
raznim poremeajima zdravlja. Po mom miljenju, za zdravog
oveka je vana raznovrsna ishrana da bi to je mogue vie
razliitih sastojakavulo u organizam - belanevine, masti, ugljeni
hidrati, vitamini. to se tie mesa ve sam rekao ta o tome
mislim, smatram da ga sa godinama treba jesti manje, ali ga se
ne treba sasvim odrei, naravno ako postoji elja. Treba uvek
oslukivati svoj organizam.
Ja sam pristalica ishrane u odreeno vreme. Na organizam ivi u
skladu sa ritmom - kosmikim, dnevnim, svojim bioritmom. I ako
ste nauili eludac da dorukujete, ruate i veerate, uvek u isto
vreme, on e u to vreme luiti neophodne materije, fermente za
preradu i apsorpciju hrane. I to je veoma vano, naravno ako
postoji apetit. Ako ga nema, bolje je ne jesti - mudri organizam
vam stavlja na znanje da se treba odmoriti od hrane.
ude me izjave nekih ljudi: "Jedite ne po reimu, nego^ kada
postoji elja!" Pa, to se tie elje, to je razumljivo, ali zato ne
po reimu? Uzgred, kada dete nee da jede uzrok je drugi. Ako se
dete sve vreme kree i dobija radost od tog kretanja, ono dobija
dovoljno energije iz kosmikih tokova. Zato se deava da
organizam deteta nee viak energije i koi apetit. Roditelji,
esto, pokuavaj'! da nateraju dete da jede. To je pogreno. Ista
je stvar i sa vodom. Ako ste edni pijte, ako niste - zato biste?
173
174
SAN
San - to je ustvari obnavljanje energije koja je potroena u toku
dana. U zavisnosti od energetske konstitucije, svakom oveku je
potreban razliiti broj sati sna. Ljudi sa visokim frekvencijama
biopolja, osetljiviji, imaju potrebu za duim snom - 9-10 sati. Ljudima
sa niskim frekvencijama dovoljno je 6-7 sati. Naravno, postoje razna
odstupanja na ovu ili onu stranu. Nekima je potrebno 12-13 sati,
druga granica je 4-5 sati. To se objanjava time to ljudi sa visokim
frekvencijama bre troe energiju i njima je potrebno vie vremena
da je obnove, a ljudi sa niskim frekfencijama je obnavljaju bre.
Uzrok nesanice je u tome to za vreme nekog stresa ili nervnog
rastrojstva ovek izvesno vreme nije mogao normalno da spava.
Poto je bio uznemiren, program nesanice se uvrstio u njegovoj
podsvesti, te organizam i dalje uporno odrauje taj program. Zato
neki ljudi godinama pate od nesanice i nikakvi lekovi ne pomau.
To je razumljivo, jer lekovi ne ukidaju programe. Energetske
vebe za ispravljanje biopolja i unitavanje negativnih programa
dosta brzo dovode do normalizacije sna. Osim toga, san kod
veine, onih koji su ovladali metodom, postaje dubok kao kod
deteta. A to je veoma vano, jer dubina sna govori o njegovom
kvalitetu. Interesantno je da su rnnogi polaznici kursa primetili da
su poeli da spavaju mnogo manje, sada im je dovoljno 4-5 sati.
175
176
Glava 11
REZULTATI KORIENJA
METODE
179
180
181
Zakljuak
ZAKLJUAK
Predviam reakciju nekih italaca koji su proitali ovu knjigu: "ta
je ovo, celog ivota treba da se bavim ovom metodom da bih
izbegao zastojne procese u organizmu?" Da! I ne samo time. A
tom metodom se bavi samo 20 minuta na dan (mislim na vreme
posle obavljenog ienja). Ali ne treba zaboraviti ni vebe za
jaanje kime, trajne, poskakivanje, vebe za razgibavanje,
jednom nedeljno sauna, uzgred - sauna je takoe postupak
ienja, divno isti kou. Najzad, potroiete moda jedan sat
dnevno, moda malo vie. Ali drugog izlaza nema, ako hoete da
budete zdravi, snani, jasne glave i da utedite vreme. Da, ne
udite se, ba da utedite. Znam to po sebi. Ja, na primer,
vebam 1 sat i 20 minuta. To vreme koje potroim na sebe mi
omoguava da mnogo i efikasno radim, zato to se dobro
oseam i to mi je glava bistra. Potpuno sam ubeen da bih, da
ne vebam, uradio mnogo manje. Isto osea i moja ena Ivona sa
kojom zajedno vebam. Ali neu o nama. Poznati pisac i
specijalista u leenju ljudi J. A. Andrejev, koga smatram jednim
od svojih uitelja, je sjajan primer izvanredne enegije, snage,
radne sposobnosti i psihike ravnotee. Ja ne znam ta treba da
se desi da Jurij Andrejevi propusti saunu u sredu ili tranje
svakog jutra. I u isto vreme nisam nikad sreo nekog drugog
oveka koji bi mogao da uradi tako mnogo u toku jednog dana.
Na alost, u naem drutvu nema mnogo ljudi koji mogu da
shvate vezu izmeu normalnog rada debelog creva i dobrog
raspoloenja, izmeu iste jetre i uspeha u poslu. Veina to
shvata tek poto na njega "dou sva zla", kada "zqradi" gomilu
problema i bolesti.
Umee upravljanja sobom ini da ljudi veruju u sebe, da budu
snani, zatieni na planu zdravlja i na socijalnom planu. Umee
upravljanja sobom omoguava oveku da svaku ivotnu situaciju
183
184
LITERATURA
LITERATURA
1. Aranovich B. Healing med bioenergi och tankekraft fwr var
och en. Stockholm, 1995.
2. Aranovich B. Healing. Helsinki, 1995.
3. Aranovich B. Bli herre wver din hllsa. Stockholm, 1997.
4. Andreev KD. A. Praktieskiy leebnik, SPb, 1997.
5. Grimak L P. Magm biopola, M. 1994.
6. Semenova H. A. Vse bolezni ot nervov. SPb, 1996.
7. Slobodannik A. P. Psihoterapm, vnuenie, gipnoz. Kiev, 1983.
8. LUadrilov E. V. Oistka tolstogo kienika v domasnih
usloviah, SPb, 1996.
185
SADRAJ
UVOD
GLAVA 1
UPOZNAJ SAMOG SEBE
Neznanje i sumnjiavost - "prijatelji" bolesti
Sistemi, organi, elije
Razmena materija
Samoregulacija funkcija organizma
Endokrini sistem
(sistem lezda sa unutranjim luenjem)
Krv
Krvotok
Srce
Arterije
Vene
Kapilari
Funkcija kapilara
Stanje kapilarnog sistema kod bolesnih
Sistem organa za varenje
eludac
Pankreas (guteraa)
Jetra
Dvanaestopalano crevo
Tanko crevo
Debelo crevo
Zadnje crevo (rektum)
Organi za izluivanje mokrae (urinarni sistem)
Bubrezi
Mokrana beika
Organi za disanje
Nervni sistem
Centralni nervni sistem
Periferni nervni sistem
ovekov elektrini, elektromagnetni i
energoinformacioni sistem
Energetski meridijani
Biostruje
5
13
13
15
16
18
24
26
28
31
31
32
33
34
34
37
38
38
39
40
41
41
41
42
42
42
44
44
46
46
47
48
49
50
Energija misli
51
Covekovo biopolje
53
Energoinformaciona veza organa. Informacija 0 bolesti
55
GLAVA 2
61
UZROCI ZAGAENJA ORGANIZMA
61
Psihoemocionalno stanje
64
Promene kiselo-bazne ravnotee
64
Kosmiko zraenje
64
Usporavanje razmene u meucelijskom prostoru
66
Zastojni procesi
67
GLAVA 3
69
UTICAJ MISLI NA ORGANIZAM
69
Fizioloke osnove
71
Put misli
72
Rad podsvesti
73
Svest i podsvest. Emocije i slike
74
Energetske osnove
76
Malo lirsko odstupanje za skeptike
76
Dejstvo misli na daljinu
78
Misaoni obrasci
79
GLAVA 4
83
ZDRAVLJE I SNAGA MISLI
83
Ruilaka snaga negativnih misli
85
Uvreda
85
Strah
87
Agresivnost
89
Oseanje krivice
90
Nepovoljno miljenje 0 drugima
91
Ja sam ono to mislim o sebi
91
Uticaj misli na sudbinu
93
GLAVA 5
97
OZDRAVUENJE POMOU REGRESIONE TERAPIJE
97
Reinkarnacija - istina ili izmiljotina?
99
Karma
100
Regresiona terapija
101
GLAVA 6
105
TAJNA USPEHA SAMOOZDRAVUENJA
105
Korisne i tetne navike
107
Pozitivno psihoemocionalno raspoloenje
109
GLAVA 7
IENJE POMOU MISLI
Malo o klasinom ienju
Ideomotorne pulsaclje - osnova metode
Snaga pulsaclja
Ritam muzike - druga pokretaka snaga metode
Deiovanje metoda Ideomotornog ienja na organizam
Pritiskanje stomaka - divna dopuna metode
Dijagnostiki znaaj metode
GLAVA 8
IENJE POJEDINIH ORGANA
Priprema za ienje
ienje debelog creva
Problemi sa debelim crevom
Postupak ienja
Grubo ienje
I
Ideomotorno ienje
ienje Jetre
Problemi sa jetrom
Postupak ienja
ienje eluca
ienje tankog creva
ienje bubrega
ienje llmfe
GLAVA 9
PSIHIKO IENJE ORGANIZMA
Izravnavanje obloge biopolja
Stvaranje Idealnog lika
Rad sa simbolima
Izbacivanje negativnosti iz podsvesti
Izbacivanje Informacija iz podsvesti pomou crtea
GLAVA 10
ISHRANA I SAN
Ishrana
San
GLAVA 11
REZULTATI KORIENJA METODE
ZAKLJUAK
LITERATURA
11
11
11
11
11
11
12
12
12
129
129
13
13
13
13
13
13
14
14
14
14
149
151
154
159
159
161
162
164
166
168
171
171
173
175
177
177
183
185
BORIS ARANOVI
IENJE ORGANIZMA
SISTEM STVARANJA I OBNAVLJANJA ELIJA