UVOD

Kopnene je vode, s obzirom na gibanje vodenih masa, uobiajeno podijeliti na

stajaice i tekuice. Tekuice su dijelovi hidrosfere s izrazitim vodnim tokom uvjetovanim
padom dna vodotoka, odnosno djelovanjem sile gravitacije. Tekuice su rijeke i potoci.
Rijekom nazivamo vodu koja tee pod utjecajem sile tee i usijeca korito (lijeb) na povrini
kopna, a potokom smatramo ponajee manju tekuicu.
Tema ovog seminarskog rada je mehanizam tokova tekuica. Svaki rijeni tok mogue
je podijeliti u tri karakteristine cjeline. To su gornji, srednji i donji tok. Procesi koji se
dogaaju u svakome od ta tri dijela toka su razliiti, tako da u u ovome radu opisati
karakteristike svakog toka kao i bitne procese u njima.

1. POJAM, NASTANAK I ZNAAJ TEKUICA

Tekuice su rijeke, potoci i drugi tokovi, kojima voda otjee pod utjecajem sile tee
pri emu oblikuje korito (lijeb) na povrini kopna.
Osnovni dijelovi tekuica su:
-

izvor izlaz vode iz podzemne cirkulacije (voda temeljnica)

korito udubljenje na povrsini zemlje kojim teku vode
ue mjesto gdje rijeka utjece u neku drugu vodu
Za nastanak i obnavljanje povrinskih tekuica potrebni su slijedei uvjeti:

-koliina oborina mora biti vea od isparavanja i poniranja

- nepropusna litoloka podloga, koja pod utjecajem gravitacije omoguava
gibanje vode pri emu ona na Zemljinoj povrini usijeca oblikuje svoje korito.
Tekuice su znaajne zbog toga to predstavljaju:
- jedan od temeljnih vanjskih faktora preoblikovanja vanjskog reljefa Zemljine povrine,
- predstavlljaju dinamian i osjetljiv tip krajobraza,
- ivotni prostor (ekosustav) brojnih vrsta,
- vaan izvor vodoopskrbe.
2. PODJELA TEKUICA
Tekuice dijelimo na rijeke i potoke s obzirom na:
-

Koliinu vode koja njima protjee (veliina otjecanja)

Duljini toka (rijenog korita)
Veliini porijeja

Tekuice se razlikuju na osnovu nagiba, brzine, koliini vode, te po drugim znaajkama.

Erozijski uinak tekuica najvei je na dijelovima s veim padom, za visokih
protjecanja kad je njihova brzina, a samim tim i transportna mo, najjaa.
Erozija djeluje mehaniki pomou otrgnutih fragmenata okolnog stjenovitog
materijala, stvarajui erozijske rijene oblike.
Na dijelovima s malim nagibima transportna mo tekuica je manja, pa na tim
dijelovima dolazi do odlaganja materijala i stvaranja akumulacijskih fluvijalnih oblika.
2

Erozijskim fluvijalnim oblicima pripadaju korita i doline tekuica. Korito tekuica

predstavlja lijeb kroz koji voda otjee. Sastoji se od dna i strana i neposredan je odraz
fluvijalne erozije. Meutim, najvaniji oblik fluvijalne erozije predstavljaju doline
tekuica. Sastoje se od dolinskog dna u koje je usjeeno korito tekuice i dolinskih
strana.
Kao posljedica odnosa erozije i akumulacije, tekuice se dijele na:
-

gornji tok,
srednji tok
donji tok
Procesi koji se dogaaju u svakome od ta tri dijela su razliiti, pa emo razmotriti
svaki posebno.

Slika 1. Podjela rijenog toka

3. GORNJI TOK TEKUICA

Gornji tok karakteriziraju veliki nagibi i velika brzina vode. Transportira se
velika koliina materijala. Veliki su nagibi i brzina vode. Transportira se velika
koliina materijala koji se postupno usitnjava i zaobljuje u pijesak i ljunak. Najvei
su uzduni padovi, a brzine toka su daleko vee od kritine brzine to podrazumjeva

silovito teenje. Zbog velikih padova velika je erozija, ne samo u koritima nego u
cijelome slivu, dok je bona erozija slabo izraena. Korito ima oblik slova V
te je je u stjenovitom materijalu iz razloga to je manje otporne estice vodotok ve
odavno pronio u donje dijelove toka.
Rijena dolina je uska i ograniena brdima. este su i nagle promjene smjera toka.
Nepravilno je vodno lice i prati oblik korita vodotoka. Konture korita vodotoka su
takoer nepravilne. este su promjene pada dna korita. Vrlo je nepravilan vodni reim,
odnosno maksimalni protok viestruko je vei od srednjeg. este su pojave bujica u
slivu.
Dolazi do pojave vodopada i slapova u sluajevima kad su korita tekuica izgraena
od stijena razliite podlonosti eroziji ili kao posljedica tektonskih pokreta (rasjedi).

Slika 2. Gornji tok rijeke Drine

3.1.

Vodopadi i slapovi
Vodopadi predstavljaju mjesta gdje dolazi do naglog, slobodnog pada vode iz

vieg u nii dio korita, dok na slapovima ona otjee postupno, preko niza kaskada.
Pomicanje vodopada unatrag najizraenije je u sluajevima kad su stijene razliito
podlone erozijskom djelovanju vode. Voda koja otjee kroz korito svojom erozijskom
snagom bre odnosi meke stijene koje se nalaze u podini od tvrih stijena u krovini.
To dovodi do produbljivanja korita i stvaranja prevjesnih dijelova u mekim stijenama,
a zbod nedostatka podloge tvrde stijene iz krovine se uruavaju. Upravo vodopadi
predstavljaju mjesta gdje dolazi do najjaeg unazadnog usijecanja rijenog korita
regresijskom erozijom.
4

Slika 3. Vodopad Kravice

Slapovi su prirodne pojave koje se javljaju na rijekama, a oznaavaju mjesto

slobodnog pada vode u rijenom toku na onim mjestima gdje se javlja iznenadna
promjena u elevaciji reljefa. Uzroci ovakvih iznenadnih prekida u reljefu mogu biti
tektonske prirode, kada je gravitacijski po rasjedu sputen nizvodni blok, kratkotrajan
proces koji se javlja prilikom zemljotresa, ili razliciti litoloki sastav dvije stijenske
mase, pri cemu je stijenska masa nizvodno manje otporna na rijenu eroziju, odnosno,
kada se u njoj djelovanjem vode vri bre iznoenje estica nego to je to u uzvodnom
bloku.

Slika 4. Slapovi rijeke Krke

Kao poseban tip vodopada i slapova javljaju se sedrene barijere na krkim tekuicama.
Njihovo osnovno obiljeje je rast sedre, koja nastaje taloenjem otopljenog kalcij
5

karbonata prvenstveno oko algi i mahovina u vodi. No i njihovom nastanku

pogodovalo je postojanje pregiba u rijenom koritu.

Slika 5. Sedrena barijera na Plitvikim jezerima

Ponekad, voda tekuica svojom regresijskom snagom probije razvodnicu i proiri se

na susjedni slijev. Kao posljedica presijecanja, susjedni slijev se skrauje zbog
otjecanja tekuica prema novom slijedu. Ta pojava naziva se gusarstvo ili piraterija.

4. SREDNJI TOK TEKUICA

Srednji tok se esto prikazuje kao prijelazni dio izmeu gornjeg i donjeg toka.
Zbog smanjenog nagiba u ovom dijelu toka tekuica otjee sporije. U oblikovanju
korita, uz dubinsku, sve vee znaenje ima bona erozija. Korito ima oblik slova U.
Dolinske strane zbog jaeg bonog erozijskog djelovanja postaju sve blae. Dolina se
zbog daljeg smanjenja nagiba uzdunog profila toliko proiri da joj strane poprime
konkavan oblik. esta je pojava rijenih zavoja - meandri i mrtvaja.
4.1.

Meandri i mrtvaje
Zbog sporijeg otjecanja vode i sve jaeg djelovanja bone erozije korito postaje
sve ire pa poinje oblikovati rijene zavoje meandre. Bonom erozijom voda
potkopava vanjsku stranu meandra, koja zbog toga ima konkavan oblik. Otrgnuti
materijal taloi se na njegovoj unutranjoj strani, koja pritom poprima konveksan
oblik.

Slika 6. Nastajanje mrtvog rukavca

Slika 7. Meandar rijeke Morave

Postupno, kao rezultat bone erozije, na vanjskoj strani meandra dolazi do njihovog
spajanja pa stari dio korita zaostaje u obliku srpastog udubljenja mtvaje. Procesom
eutrofizacije, odnosno truljenjem biogene mase dolazi do njihova zatrpavanja.

5. DONJI TOK TEKUICA

Slika 8. Donji tok tekuica

U donjem dijelu toka voda tekuica nema erozijsku snagu te dolazi do izraaja
jaka akumulacija materijala. Korita tekuica su iroka, a kao posljedica njihovih
promjena, uz meandre su esti mrtvi rukavci koji zapravo predstavljaju stara
naputena korita.
Smanjen nagib i time uvjetovano sporije otjecanje pogoduje akumuliranju
materijala. Na dijelovima tekuica s malim nagibom, osobito u donjim dijelovima
dolazi do stvaranja akumuliranih reljefnih oblika. Oblikovanje plavina karakteristino
je za tekucice kojima se pad naglo smanjuje. U pravilu nastaju na mjestu gdje gorske
tekuice prelaze u rubne dijelove vecih dolina. Kao rezultat slabljenja njihove
transportne snage dolazi do talozenja materijala u obliku lepezastog uzvienja.
5.1 Ade, sprudovi, naplavne ravni i delta
Na mjestima gdje u koritima tekuica postoje manje zapreke ili izboenja, na
njihovoj nizvodnoj strani dolazi do taloenja materijala i oblikovanja sprudova, a oni
ponekad izbiju na povrinu u obliku rijenih otoka, poznatih i pod imenom ade.

Slika 9. Ade na rijeci Savi

Naplavne ili holocene ravni nastaju tijekom visokih vodostaja kada se tekuice
izlijevaju iz svojih korita i plave dna dolina. Na taj nacin usporeno je otjecanje vode i
smanjena njena transportna mo pa dolazi do taloenja finog materijala (pijesak i
mulj) po dolinskom dnu. Istodobno se vri njegovo uravnanje i stvaranje naplavne
ravni.

Slika 10. Naplavna ravan, Drava

Nastajanje rijene delte je obiljeeno odlaganjem sedimenta koji rijeka donosi sa
sobom. Smanjenjem brzine toka vode kako se pribliava uu, smanjuje se i snaga
vode kojom nosi razne vrste sedimenta, koji se zbog toga taloi na dno i stvara
prepreku. To opet dovodi do toga da voda mijenja smjer kako bi zaobila prepreku, ili
se razdvaja na rukavce. Vee delte se sastoje od niza bre i sporije tekuih ili ak
stojeih rukavaca. To, meutim, nije mogue kad rijeke zavravaju u morima sa
velikim razlikama izmeu plime i oseke, umjesto delte, kod tih se rijeka stvara
ljevkasti estuarij. Kako rijeka tee u pravilu prema moru odnosno jezeru, kad stigne do
vode koja ne tee, odlae sediment, i time svoju deltu neprekidno "gura" dalje u more.
To je vrlo vidljivo na delti Nila.

Slika 11. Delta Nila

Slika 12. Delta Neretve

ZAKLJUAK

Tekuice su

dakle rijeke, potoci i drugi tokovi, kojima voda otjee pod

utjecajem sile tee pri emu oblikuje korito na povrini kopna. Kao posljedica odnosa
erozije i akumulacije, dijele se na gornji, srednji i donji tok.
Gornji tok karakterizira jaka dubinska erozija, velika brzina rijeka, a esta je
pojava vodopada i slapova.
Srednji tok karatkerizira jaka bona erozija, sporije otjecanje vode, pojava
rijenih zavoja meandri i mrtvaje.
Donji tok karakterizira slaba erozijska snaga i jaka akumulacija materijala.
Karakteristine pojave za ovaj tok su ade, sprudovi i delte.

LITERATURA
Rianovic,J., 1993., Hidrogeografija, kolska knjiga, Zagreb
Cvitanovi, A. (2002) Geografski rjenik, Hrvatsko geografsko drutvo, Zadar.
Perica D. Geomorfologija, skripta
www.grad.hr/nastava/.../tvz/mel.../RegulacijePredavanje_01_V.pdf

10

11