frazem -ustaljena veza namjenje dviju punoznanih rijei koje se u pismu i

govoru upotrebljavaju kao cjelina- u reenici uloga nekoga reeninog

dijela, ponaaju se poput samostalnih rijei
frazeologiranje - postupak kojim iz slobodne veze rijei nastaje frazem
frazeologija - grana leksikologije koja prouava ustaljene veze rijei u
jeziku (frazeme)
izraz frazema - ine ga najmanje dvije punoznanice (dobitna komb.),
rijei unutar frazema ne mogu mijenjati mjesto, unutar frazema ijedna
se punoznana rije ne moe izostaviti
sadraj frazema - dolazi do znaenjske preobrazbe (biti u komi - l
oe se osjeati), znaenje frazema nikada ne odgovara zbroju
znaenja njegovih sastavnica
frazemski sinonimi - tanak kao akalica, suh kao bakalar
frazemski antonimi(suprotno zna.)- okaljati obraz - osvjetlati obraz
frazemska jednoznanica- frazemi koji pokrivaju samo
jedno znaenje -> tee med i mlijeko
frazemska vieznanica - frazemi koji imaju vie od jednog
znaenja -> omastiti brk
frazemske inaice(varijante) - frazemi istog znaenja koji se r
azlikuju u jednoj sastavnici
- mrav/tanak kao akalica, imati muice/bubice u glavi, upasti u
stupicu/zamku/klopku, ubaciti u kljun/usta. grobna/mrtva tiina
frazemske sraslice- umjesto punoznanice rijei
bez znaenja -> u-mu pa prolij
frazemi podjela:
a) prema sredinjoj punoznanici - imenini(figa u depu, bura u ai
vode, grinja savijest), pridjevni(brz kao munja, ni iv ni mrtav),
glagolski(pokazati zube, ariti i paliti), priloni (navrat-nanos)
b) prema sintaktikom ustrojstvu -> frazemske sintagme(drugu str.
medalje, udu i poprijeko, kamen smutnje), frazemske reenice(vrag ne
spava, makar sjekire padale s neba, trla baba lan da joj prode dan)
c) prema podrijetlu -> biblijski (dolina suza, nositi svoj kri, Judin poljubac
, glas vapijueg u pustinji), frazemi antikog podrijetla (kocka je
baena, presjei gordijski vor, Ahilova peta), nacionalni frazemi (mnogo je
vode proteklo Savom), knjiki frazemi (biti ili ne biti, posljednji Mohikanac,
borba
s vjetrenjaama), vezani uz razliite ljudske djelatnosti (biti prva violina,
ponoviti to iks puta, izazvati lananu reakciju, greka u koracima, prva liga
***dokai da je izraz frazem*** :najmanje 2 punoznane rijei, vrsta frazema
odredi (knjiki npr.), stalan raspored koji se ne moe mijenjati,
uklapa se u cjelinu tj. u reenicu kao njen sastvani dio
leksik - popis leksikih jedinica s njihovim tumaenjem ili prijevodom na dr.
jezik
enciklopedija - opirna natuknica
leksikon - saeta natuknica
leksikografija - znanost koja se bavi teorijom i praksom sastavljanja rjenika
glosari - prvi rukopisni popisi leksema , rjenik - samostalni popis leksema u
obliku knjige
Vrste rjenika
a) enciklopedijski rjenici - prema opsegu(leksikon, enciklopedija),

sardaju (opi, nacionalni, posebni)

b) jezini rjenici - broj jezika(jednojez., viejez.),
prema sadraju(opejezini, posebni)
c) prema poretku leksikografskih lanaka - abecedni poredak,
inverzno(odostrani), estotni, slikovni
Faust Vrani - DICTIONARIUM, Mleci, 1595. (petojezini rjenik)
Jakov Mikalja: BLAGO JEZIKA SLOVINSKOGA, 1649. - 51. (s kratkom
gramatikom)
Bartol Kai: INSTITUTIONUM LINGUAE ILLYRICAE, Rim, 1604. (gramatika)
Juraj Habdeli: DIKCIONAR ILI REI SLOVENSKE, Graz, 1670.(1.djelo kajkavske
leksikografije)
Ardellio della Bella: Talijansko-latinsko-ilirski , Mleci, 1728. (s gramatikom)
Ivan Belostenec: Gazoficij ili latinsko-ilirska riznica rijei Zagreb, 1740.
Franjo Sunik i Andrija Jambrei: LEXICON LATINUM, Zagreb, 1742.
Joakim Stulli: LEXICON, 1801., 1806., 1810. (trojezini rjenik)
Ivan Maurani i Jakov Uarevi: NJEMAKO - ILIRSKI SLOVAR, Zagreb, 1842.
Bogoslav ulek: NJEMAKO - ilirski, Zagreb, 1860.
RJENIK ZNANSTVENOG NAZIVLJA, Zagreb, 1874. - 75.
Dragutin Pari: Rjenik ilirsko-talijanski 1858. ZD, Rjenik tal-slovinski
Senj 1897.
RJENIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA (I. svezak), 1880. Akademijin rjenik JAZU- prvi hrvatski jednojezini rjenik (stogodinji rad,
1880. - 1976.)
onomastika (imenosl.) dio leksikografije prouava podrijetlo, sustavnost i
znaenje imena
etimologija - prouava podrijetlo rijei (antropo. i topo.)
matronimi- prezimena nastala od majinih imena // patronimi
etnonimi - imena naroda i etnikih skupina
etnici -imena stanovnika (zadranin,paanin/pakinja, senjanin/senjka)
ketetici - posvojni pridjevi (zadarski)
egzonimi- hrv. imena za naseljena mjesta izvan RH (Wien - Be)
a) antroponimi (imena ljudi) - antroponomastika (grana onomastike)
- sloj hrv. imena -slavenski(Buga,Duga,Morana,Vesna,Lada,Vida), kranski
(David,Sara,Marija,Ana,Ivan,imun,Josip),hrv.narodna im.(Borna, Trpimir,
Anka),
islamski sloj(Adnan, Aida, Osman), posudena im.(Mario,Mia
Nataa,Igor,Andrej),
pomodna imena (Elvis,Dajana,Ajerton)
-nadimci (u prezimenima)-Nagli, Brzi, Zlomisli, Tihi, Rogulja
- prezimena - osobna imena(Ani,Juri), zanimanja( Kovai,Mlinari,Klepac
, imena pokrajina zemalja (Varadinac, Poljak, Horvat,Posavec)
- etnonimi - imena naroda i etnikih skupina (Baski, ileanci, Nijemci)
b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja, drava i
rijeka) toponomastika (grana onomastike )- zemljopisna imena
- ojkonimi - imena naseljenih mjesta (Dubrovnik)
- oronimi - imena gora (Gvozd)
- hidronimi - imena voda (potoci, rijeke, jezera,mora)
eponimi - bovarizam, ilet, Volt `