4. Klima kao osnova razvoja turizma.

Utjecaj klime na odreivanje

turistike sezone
Utjecaj klime na razvoj turizma
- 18. i 19. stoljee bogati slojevi stanovnitva
- glavni motiv klimatska ugoda
- turistika kretanja:
- ljeti u planinske prostore zimi na obalu (Sredozemnog mora); pluna tuberkuloza,
tuberkuloza kostiju
- 20. stoljee
- pojava masovnog turizma
- mijenja se poimanje ljetovalita i zimovalita (u planine se ide za najveih hladnoa, a na
more za najveih vruina); skijanje, sunanje, plivanje, ronjenje, jedrenje...
- do izraaja dolazi sportsko- rekreacijska atraktivnost klime
- ultraljubiasto zraenje i rak koe
- promjene klime (npr izostanak snijega na skijalitim
Klima je kljuni faktor razvoja turizma. Turizam osobito zanima;
- predodba o klimi turistike destinacije
- kakvu klimu (vrijeme) turisti oekuju pri dolasku u turistiku destinaciju?
- kako kvantificirati utjecaj klime na turizam? (vrijeme moe unititi praznike, dok klima
moe unititi turistiku destinaciju).
- primjer za predodbu o klimi
London, UK
754,0 mm padalina
119 dana s padalinama 0,1 mm
Nassau, Bahami
1359,2 mm padalina
135 dana s padalinama 0,1 mm
Klima kao meteoroloki pojam je skup meteorolokih imbenika i pojava koje u
odreenom vremenskom periodu ine prosjeno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine
povrine.
Zapravo svi elementi klime (insolacija, temperatura zraka, tlak zraka, smjer i brzina vjetra,
vlanost zraka, padaline, naoblaka i snjeni pokriva) i klimatski modifikatori (geografska
irina, reljef, raspodjela kopna i mora, morske struje, nadmorska visina, rotacija, revolucija,
atmosfera, udaljenost od mora, jezera, tlo i biljni pokrov te utjecaj ovjeka) predstavljaju
prirodna dobra na kojima se zasniva razvitak turizma.
Aspekti utjecaja klime na turiste
1. fizioloki aspekt, osjet ugode/neugode
- bioklimatski pokazatelji, kombinacija utjecaja temperature zraka, vjetra, vlanosti zraka.
2. mehaniki aspekt, utjecaj ostalih klimatskih elemenata koji se ne odnose na osjet
ugode/neugode
- mehaniki utjecaj nepogoda, kie, vjetra, snijega, leda, suneve radijacije
3. estetski aspekt, psiholoka komponenta (plavo nebo bez naoblake, magla, vidljivost)
Bitan pokazatelj turistike atraktivnosti klime je insolacija. Meteoroloki openito insolacija
je upadno Sunevo zraenje primljeno na nekom mjestu. Izraava se duljinom osunanosti

nekog mjesta u satima sijanja Sunca, a mjeri se heliografom (vidjeli na krovu Meteoroloke
postaje).
U rekreacijske i terapijske svrhe vano je izlaganje utjecaju Sunevih zraka. Prejakim i
predugim djelovanjem Sunevih zraka nastaju patoloke bolesti.
Temperatura je fizikalna veliina kojom se izraava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od
osnovnih veliina u termodinamici.
Mjerni instrumenti za mjerenje temperature su smjeteni u meteorolokim zaklonima na 2
metra iznad zemlje radi eliminacije nepovoljnih utjecaja insolacije, vjetrova i oborina, a
omoguuju stalnu cirkulaciju zraka izvana.
Pored mjerenja temperature na otvorenom turizam je okrenut i mjerenju temperature u
zatvorenom prostoru, osobito u sobama u kojima se boravi te saunama. Turizmu kao i ljuskom
zdravlju najvie odgovaraju temperature zraka koje nisu pretjerano promjenjljive. Razliiti je
raspon temperatura za pojedine vrste turizma.
Primjeri utjecaja temperature zraka na razvitak zdravstvenog turizma.
Nagla promjena temperature i vlanosti zraka te atmosferski tlak najizravnije utjeu na ljudsko zdravlje, ne
samo bolesnih, ve i zdravih osoba. Razumljivo, na jaem su udaru bolesnici jer imaju vie slabih toaka,
smanjen im je imunitet i otpornost organizma.
Odavno je poznato da, primjerice, hladnoa, praena jakim vjetrom i znatnim (15 20 milimetara ivina stupca)
porastom atmosferskog tlaka, izaziva spazam, gr krvnih ila te krize povienog krvnog tlaka, infarkt srca i
modane udare.
Meutim, zanimljivo je istaknuti da ni iznenadno zatopljenje u razdoblju hladnih dana nimalo ne olakava stanje
navedenih bolesnika. Naprotiv, zbog poviene temperature zraka broj poziva hitne pomoi prosjeno se
poveava za oko 30 postotaka.
Pouzdano se zna, pokazala su to dugogodinja istraivanja, da upad toplog vlanog zraka u neko podruje u
vrijeme zime negativno utjee na osobe s kroninim oboljenjima organa za disanje i niskim krvnim tlakom.
Takvi bolesnici jednako reagiraju i u vrijeme ljeta, kada je toplo i zaguljivo vrijeme. Njima zasienost arterijske
krvi kisikom moe pasti sa 96 na 94 posto, to izravno utjee na zdravlje.
Istraivanjem, praenjem i kontrolom vremenskih prilika i zdravlja ljudi, utvreno je da ak i male oscilacije,
odnosno promjene vremena kao, primjerice, pad ili porast temperature zraka za 3 7 stupnjeva, vlanost zraka u
granicama 10 15 postotaka i atmosferski tlak za najvie 5 10 milimetara ivinog stupca izravno utjeu na
zdravstveno stanje odreenih ljudi.
Treba spomenuti i da hladnoa (u zimskom turizmu) izravno pojaava napetost miia jer tada reaktivno dolazi
do suenja krvnih ila, a oslabljena cirkulacija i slabija prehrana, uz smanjeno izluivanje tetnih produkata
metabolizma takoer pojaavaju podraaje ivanih okonina odgovornih za bol.

Tlak zraka na nekom mjestu jednak je ukupnoj teini svih estica u atmosferi koje pritiu
jedan metar kvadratni Zemljine povrine na tom mjestu. Zanimljiv je podatak da je najvii
tlak zraka na razini mora od 1 094 hPa izmjeren u Sibiru 1968. godine, a najnii 870 hPa u
centru uragana Tip nad Tihim oceanom 1979. godine.
Ve smo vidjeli kako nizak tlak zraka utjee na odvijanje zimskog sportskog turizma te visok
tlak na organizaciju ronilakog turizma. Na ovome je mjestu razmotren utjecaj tipova
vremena s niskim tlakom zraka na zdravlje turista i njihovo ponaanje.
Ustanovljeno je da najnepovoljniji utjecaj imaju ciklona i fronta (nizak tlak) kada nastupa
promjena vremena. Na promjene vremena veina turista reagira nepovoljno, neki postaju
nervozni, imaju nesanicu ili glavobolju, a kod turista koji su kronini bolesnici pogoravaju se
tegobe vezane uz njihove bolesti. Promjene se temelje na fiziolokim reakcijama organizma
na upravo takav tip vremena.
Da bi se izbjegle neugode tijekom turistike sezone Dravni hidrometeoroloki zavod
priprema biometeoroloka prognoza koja slui kao orijentir i neka vrsta upozorenja
odreenim kategorijama turista koji bi mogli imati tekoa i koji bi trebali prilagode svoje
ponaanje promjenama.

Dakle dobro bi bilo da svi oni koji utjeu na odvijanje aktivnosti drugih (turista) pa i na
vlastite osjeaje, mogu determinirati osnovne vremenske okolnosti te znati kako one mogu
utjecati na ljudske postupke i ponaanje.
to se tie raspoloenja poznato je da hladni vjetar osvjeava dok topli poveava stopu nasilja
i zdravstvenih problema..
Vjetar kao horizontalno strujanje zraka povoljan je za razvoj nekih oblika sportskorekreacijskog turizma i ekstremnih sportova, meutim neki vjetrovi mogu biti turistiki
proizvod sami za sebe. Bura je u svijetu meteorologije hrvatski brendpremda je nepovoljna
zbog naglog pojavljivanja, silovitosti i mahovitosti.
Olujni vjetar i grmljavinske oluje ugroavaju sigurnost prometa i nautiara tijekom dana i
tijekom noenja. Nesreama pridonosi i nepoznavanje vjetrovne klime te prognoze vjetra i
vremena.
Hrvatski turizam se esto susree s vjetrom koji pue orkanskom snagom. On upa drvee iz
zemlje (autokampovi), odnosi krovove objekata i kamp kuica ili prevre vozila. Ponekad, na
alost, osim imovine stradavaju i turisti.
Danas se panja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od moguih alternativnih ekolokih
izvora energije. Za takve potrebe podiu se vjetroelektrane, koje prema brojnim miljenjima,
oduzimaju vizure prostoru i utjeu na njegovo porunjavanje.

Vlanost zraka (koliinu vodene pare u atmosferi) obrnuto je proporcionalna dnevnom hodu
temperature zraka. Relativna vlaga zraka najvea je ujutro, a najmanja poslije podne, kad je
temperatura najvia.
Najvea evaporacija (isparavanje i rast vlanosti) je u podruju planina i to s drvea koje ima
velike lisnate plohe. Evaporacija se smanjuje pribliavanjem obali.
Zrak grijanjem postaje suh te upija vlagu iz svih stvari s kojima je u kontaktu. Pod utjecajem
takvog zraka koa se sui i dolazi do svrbei i iritacije.
Preporuljiva je vlanost zraka od 40 do 60 posto (kontrolira se higrometrom). Pri takvoj
vlanosti osjeanje je najbolje, a ista vlanost zraka je optimalna i za kune ljubimce te biljke
i drveni namjetaj.
Padaline/oborine (zbog njihovog znaenja za turizam kasnije su zasebna tema) uz odreenu
uestalost i prosjenu koliinu, te ovisno od selektivnosti, na turizam mogu podjednako
djelovati horizontalne (rosa, mraz, inje, poledica) i vertikalne oborine (kia, rosulja, snijeg,
led, tua, solika).
Za priobalnu turistiku regiju hrvatske najvanije su orografske oborine (formiraju se
hlaenjem zbog mehanikog dizanja).
U novijem razdoblju na vizure hrvatskog krajolika posebno je utjecala pothlaena kia. Javlja
se u hladnijem dijelu godine kad na Zemljinu podlogu padaju pothlaene kapljice kie koje su

ohlaenu ispod 0C. Kapljice se odmah zalede te stvore homogeni sloj leda. Ledena kia
spada meu najopasnije vremenske pojave. Osobito je opasna u cestovnom prometu a pod
svojim velikim teretom, rui stabla, dalekovode i stupove te dodatno zakruje prometnice.
Klimoterapija i zdravstveni turizam
Klimatoterapija za lijeenje bolesti koristi blagodati pojedinih klimatskih osobina pojedinih
krajeva.
Vremenska osjetljivost je multifaktorijalni fenomen, a najznaajnije su promjene
barometrijskog tlaka , temperature i vlage.
Terapijski uinak klimoterapije moe biti potedni ili podraajni.
Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji prua profilaksu, rehabilitaciju, ali i
lijeenje nekih bolesti.
Razlikujemo makroklimatski (promjene vremena) i mikroklimatski (radno okruenje) uticaj.
Na promjene vremena osjetljivo je ak do 87% ljudi (meteoropati), kada osjeaju jae i
uestalije tegobe, ene vie od mukaraca. esto se (opravdano) moe uti da reumatiari
predviaju vrijeme. To se dogaa jer promjena tlaka najavljuje promjenu vremena.
Statistiki se moe dokazati da se bez obzira na iste radioloki dokazane degenerativne
promjene, osobe koje rade u toplom okruenju manje tue na bol od onih koje rade u hladnim
uvjetima. Vrijeme utjee na bolest: sivo nebo, kia, snijeg i hladnoa u pravilu pogoravaju
simptome.
Najbolja je suha klima: vlaga i nagle promjene vremena mogu pojaati bol. Govori se o
bolestima koje su "osjetljive" na vremenske prilik, kao npr.: reumatoidni artritis, osteoartritis,
lumbalni bolni sindrom, giht, glavbolje itd. Za ove bolesti je suhu i toplu klimu moemo
smatrati oblikom fizioterapije.
Promjene temperature razliito utjeu na razliita tkiva.
Tetive, miie i kosti (zbog tkiva razliite gustoe) hladnoa i vlaga kontrahira (stie) ili
ekspandira (iri) na razliite naine. Te promjene dovode do podraivanja ivaca, to dovodi
do pojave reumatskih bolova.
Najmanje problema donosi umjerena klima sa blagim promjenama.
Uope klima je definirana geografskom irinom (poloajem u odnosu na ekvator) i
nadmorskom visinom.
Mi se nalazimo u umjerenom pojasu, pa su shodno tome osnovni oblici klime i terapija
klimom definirani nadmorskom visinom:
- morska klima (talasoterapija)
- nizinska do 300 m
- brdska 300-1000 m
- planinska preko 1000 m
Naglaen je i sezonski karakter klimoterapije.
Tako je u proljee najbolji uinak na vegetativne smetnje, u ljeto na kone bolesti, u jesen
na kardiovaskularne smetnje, a zimi se preporuuje primjena morske klime.
Klimu definiraju raziiti faktori. Kao osnovne moemo nabrojati;
fizikalne: temperatura, tlak, vjetar, sunce, elektricitet,
kemijske: smog, vodena para, aromatske tvari, peloidi, i
bioloke: virusi, bakterije, gljivice
Klimatoterapija, predstavlja podrku osnovnom lijeenju, a u stanjima bez oboljenja
predstavlja vanu sekundarnu prevenciju protiv mogueg ponovnog vraanja bolesti.

I ovdje je pristup u vrijeme trajanja terapije individualan, jer svaki bolesnik reagira
individualno na lijeenje. Osnovna preporuka je da terapija bude dua od vremena
aklimatizacije. Aklimatizacija je vrijeme potrebno da se tijelo prilagodi na odreenu visinu i
na druge klimatske faktore.
Na emu se zasniva klimatoterapija maritimnih turistikih regija?
Za udisanje prirodnog morskog aerosola pogodne su etnice uz morsku obalu uz koju
prirodnim putem uestalo nastaje prirodni morski aerosol. U zimskim mjesecima u zraku
prevladava pelud empresa, dok u proljetnim i ljetnim mjesecima prevladava pelud maslina,
bora, borovnice i raznih aromatinih samoniklih biljaka. Od spora je najvie zastupljen
Cladosporium, za razliku od peludi sadraj spora ponaa se suprotno, pa maksimum se javlja
od lipnja do prosinca.
Povoljnom djelovanju ostalih morskih ljekovitih initelja pridonosi i aromatino i drugo
mediteransko raslinje, koje svojim eterinim uljima pomijeanim sa istim zrakom i
prirodnim morskim aerosolom povoljno djeluje na odreene bolesti dinog sustava i koe.