Aleksandar Trajkovski

Izgubljeni ljudi


















Novi Travnik, 2014
id14371796 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com
2















Kranska baptistika crkva, Novi Travnik,
wwww.kbcnt.net
Info@kbcnt.net




















3







PRVI DIO


Razmatramo rijei Isusa Krista zapisane u Evanelju po Luki
u petnaestom poglavlju. Ova pouka je od velike vanosti za
sve. Isusove rijei su rijei ivota i istine i oni kojima je stalo
do ivota i istine trebaju paljivo razmotriti Isusovu pouku.
ak i vama kojima nije do ivota kaem: paljivo razmotrite
Isusove rijei, moda u njima pronaete razlog za ivot.

Okupljahu se oko njega svi carinici i grenici da ga sluaju.
Stoga farizeji i pismoznanci mrmljahu: "Ovaj prima grenike,
i blaguje s njima." Nato im Isus kaza ovu prispodobu: "Tko to
od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi
onih devedeset i devet u pustinji te poe za izgubljenom dok je
ne nae? A kad je nae, stavi je na ramena sav radostan pa
doavi kui, sazove prijatelje i susjede i rekne im: 'Radujte se
sa mnom! Naoh ovcu svoju izgubljenu.' Kaem vam, tako e
na nebu biti vea radost zbog jednog obraena grenika nego
li zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba
obraenja." "Ili koja to ena, ima li deset drahma pa izgubi
jednu drahmu, ne zapali svjetiljku, pomete kuu i briljivo
pretrai dok je ne nae? A kad je nae, pozove prijateljice i
susjede pa e im: 'Radujte se sa mnom! Naoh drahmu to je
bijah izgubila.' Tako, kaem vam, biva radost pred anelima
Bojim zbog jednog obraena grenika." (Lk 15:1-10).

Isus Krist u tekstu koji je pred nama govori dvije usporedbe o
izgubljenim stvarima. On nas kroz njih eli pouiti duhovnim
istinama o izgubljenim ljudima. Iz pouke moemo nauiti
veoma vane isine o Kristu, o ljudima i o nama samima.
4

1. ovjekov problem

U tekstu vidimo dva velika ovjekova problema. Prvi je
oholost (i samopravednost), a drugi je izgubljenost.
Razmislimo malo o ovim problemima.

Oholost

Ovaj problem moemo promatrati sa dvije strane: prvo kao
openitu oholost ili uznositost. Ljudi sami sebe uzvisuju iznad
drugih. I drugo, religioznu oholost ili samopravednost.

Ko nije primijetio da se neki ljudi uzdiu iznad drugih do te
mjere da ne ele imati nikakvu komunikaciju s njima? U
tekstu vidimo da su se oko Isusa okupljali carinici i grenici da
Ga sluaju. Knjievnicima i farizejima, ljudima koji su bili
poznati po svojoj pobonosti i religioznosti, nije se svialo to
to Isus radi. Kako uitelj vjere moe da se drui s neistim
grenicima? Farizeji i knjievnici to nisu radili. Kako da se
drue s ljudima koji nisu njihov nivo? Ovo je religiozna
oholost ili samopravednost (jedna vrsta samopravednosti).

Ovakve pojave postoje i dan danas. Neki za sebe misle da su
religiozni ili poboni te si uzimaju za pravo da omalovaavaju
i preziru svakoga ko nije na njihovom nivou religioznosti ili
ko nije iste vjere kao oni. Ja sam poboan, a ti bezboan.
Neu da imam nita s tobom, kau neki. Ili: Moja vjera je
prava, a tvoja kriva. Neu da imam nita s tobom.
Nacionalizam je srodan s ovom religioznom
samopravednou. Isus nije prezirao grenike, nego se druio s
njima i propovijedao im Evanelje.

Omalovaavanje i preziranje ljudi osim religioznog esto ima i
druge razloge ili povode. Ljudi preziru druge jer nisu bogati,
obrazovani, ugledni, lijepi, kulturni ili odgojeni kao oni. Da li
ti prezire i omalovaava ljude jer nisu tvoj nivo? Ovakva
razmiljanja i ovakvi stavovi su upravo suprotni onom to Isus
5
radi. Isus koji jeste pravedan i koje jeste nivo dozvoljava
ljudima da Mu priu. Nije Mu ispod asti da jede s njima i da
im propovijeda Rije Boiju.

Imamo pravo da preziremo ljude i da se uzvisujemo iznad njih,
ali u tom sluaju nemamo pravo da se zovemo vjernicima ili
Kristovim uenicima, jer On nije radio tako. Ljudska oholost i
samopravednost su ozbiljne bolesti koje imaju potencijal da
unite ivot. Biblija jasno kae da pred padom ide oholost. Ko
se uzvisi ponizit e se.

U emu je naa veliina? Zar imamo neto to nismo primili
od Gospodina? Ako smo primili, zato se ponosimo kao da
nismo primili? Isus se u usporedbama o izgubljenim stvarima
suoava s naim problemima i eli da nas poui.

Izgubljenost

Prvi ovjekov problem koji smo vidjeli u tekstu je oholost.
Drugi je izgubljenost. Usporedbe nam govore o izgubljenim
stvarima, odnosno o izgubljenim ljudima. Isus izgubljene ljude
usporeuje s izgubljenom ovcom, drahmom i sinom. On time
eli pokazati farizejima i nama danas da Bog voli izgubljene
ljude, da Mu je stalo do njih, da eli da ih pronae. Zato nema
nikakvog smisla prezirati ljude koje Bog ne prezire. Nema
smisla prezirati ljude koje Bog voli. Nema smisla sakrivati se
od ljudi koje Bog trai. Zar nije puno zdravije i pametnije da
se pridruimo Gospodinu u Njegovoj potrazi za izgubljenima?

Dobro bi bilo da se zapitamo jo neka pitanja. ta znai biti
izgubljen? Koliko ljudi je izgubljeno? Koji su to ljudi
izgubljeni? Kako ih nai?

Prvo, da vidimo ta znai biti izgubljen? Farizeji su smatrali
da su carinici i grenici izgubljeni. Carinici su bili ljudi koji su
sakupljali poreze, vrlo esti i nepoteno. Tako su oni postali
omraeni i prezreni u oima svijeta. U Novom zavjetu se
spominju u rangu bludnika i ostalih grenika. Dakle, za
6
farizeje i knjievnike izgubljeni ljudi su bili oni koji su ili
putem grijeha, koji nisu slijedili Boiju rije. I to je tano.
Izgubljeni ljudi su oni koji ive prema svojim grenim eljama
i samovoljnom miljenju, a ne prema Boijoj volji zapisanoj u
Bibliji.

Koliko ljudi je izgubljeno? Moemo li odgovor na ovo pitanje
pronai u tekstu? Ako gledamo prvu usporedbu moemo
pomisliti da je jedan posto ljudi izgubljeno, jer pie da je
ovjek imao sto ovaca i izgubio jednu. Meutim, ako idemo
dalje taj postotak se poveava na deset. ena je imala deset
drahmi i izgubila jednu. To je deset posto. Slijedea usporedba
govori o pedeset posto. ovjek je imao dva sina i jedan se
izgubio. To je pedeset posto. Koliko ljudi je onda izgubljeno?
Iz ovih usporedbi ne moemo saznati postotak ljudi koji su
izgubljeni. Njihova svrha je da pokau Boiju ljubav prema
izgubljenim, a ne da nam da podatke o postotku izgubljenih.
Te podatke moramo traiti u drugim biblijskim tekstovima.

ta nam ostali biblijski tekstovi kau? Koliko ljudi je
izgubljeno? Pogledajmo tekst iz poslanice Rimljanima:

...Kao to je pisano: Nema pravedna ni jednoga, nema
razumna, nema ga tko bi Boga traio. Svi skrenue, svi se
zajedno pokvarie, nitko da ini dobro - nijednoga nema. (Rim
3:10-12).

Da li ovaj tekst govori o postotku izgubljenih? Da. Koliki je
postotak? Sto posto. Postotak je prevelik. I prorok Izaija nam
govori o ovom postotku:

Poput ovaca svi smo lutali i svaki svojim putem je hodio. (Iz
53:6).

A koliki je postotak onih koje Bog pronae? Vrlo mali. Isus je
rekao slijedee rijei:

7
"Uite na uska vrata! Jer iroka su vrata i prostran put koji
vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu. O kako su uska
vrata i tijesan put koji vodi u ivot i malo ih je koji ga nalaze!"
(Mt 7:13-14).

Malo je onih koji nalaze pravi put, a mnogo je onih koji ostaju
izgubljeni zauvijek. Da li je danas malo bolja situacija? ini se
da danas mnogo ljudi ide u crkvu. Znai li to da su pronaeni?
Daleko od toga. I u Izraelu u Isusovo vrijeme mnogi su ili u
sinagoge i u hram, ali je Isus svejedno rekao da je malo onih
koji nalaze pravi put.

Ako vi mislite da danas veina ljudi nije izgubljena jer idu u
crkvu, onda vam se ja veoma udim. Ti isti koji iziu iz crkve
psuju Isusa Krista i Boga Oca, traaju, lau, piju, varaju, kradu
i rade iste stvari koje rade ljudi koji kau da ne vjeruju u Boga.
Danas ovjek nemoe sjesti u kafi i popiti kavu a da za
susjednim stolom neko ne psuje kao koija. Ne samo da takav
ovjek nema vjere (iako ide u crkvu), nego nema osnovne
ljudske kulture. Biblija jasno govori da ti ljudi, ako ostanu u
takvom stanju, nee batiniti kraljevstvo nebesko.

Jesu li farizeji bili izgubljeni ili naeni? Oni su bili u pravu
kada su drali da su carinici i grenici izgubljeni, ali su bili u
krivu to su sebe izdvajali iz te grupe. Njihova izgubljenost se
jasno oituje u njihovom odnosu prema drugim ljudima.
Umjesto da su ili kod njih i propovijedali im rije Boiju, oni
su se oholili. Dalje u tekstu Isus potpuno razotkriva njihovo
licemjerje.

Sve su to sluali farizeji, srebroljupci, i rugali mu se. On im
ree: "Vi se pravite pravedni pred ljudima, ali zna Bog srca
vaa. Jer to je ljudima uzvieno, odvratnost je pred Bogom."
(Lk 16:14-15).

Farizeji su bili obini idolopoklonici. Sluili su bogatstvu, a ne
Bogu. U daljnjem tekstu Isus im razotkriva i druge grijehe.

8
Pogledajte kakvu runu sliku ovdje imamo. Greni
idolopoklonici i srebroljupci preziru druge ljude i nazivaju ih
grenicima. Kakvo licemjerje.

Kako Bog trai izgubljene? Neki ljudi, ili ak pastori crkava,
imaju potpuno krivu sliku o traenju izgubljenih ljudi. Misle
da je traenje izgubljenih posjeivanje onih koji su prestali da
dolaze u crkvu. Takvima se postavljaju neka od slijedeih
pitanja: Zato si prestao da dolazi u crkvu? Da li te je neko
uvrijedio ili povrijedio? ta ti se ne svia u crkvi?

Ja sam veoma razoaran onima koji ovako razmiljaju i koji
ovako rade. Naravno, neu u potpunosti odbaciti mogunost
ovakvog postupka, ali to samo moe biti izuzetak, nikako
pravilo. Ne vidim u Bibliji da je neko ovako traio izgubljene.

Kako se trae izgubljeni? Kako je Isus traio izgubljene? Ovo
je lagano pitanje. Isus im je propovijedao Rije Boiju. Isus ih
je pozivao na pokajanje i obraenje. Ljudi su izgubljeni u
grijehu i da bi bili pronaeni trebaju se pokajati i okrenuti k
Bogu po vjeri u Isusa Krista. Pogledajte ta Isus kae:

Kaem vam, tako e na nebu biti vea radost zbog jednog
obraena grenika nego li zbog devedeset i devet pravednika
kojima ne treba obraenja." (Lk 15:7).

Ljudi su pronaeni onda i samo onda kada su se pokajali, a
pokajati se mogu samo onda kada im se propovijeda Rije
Boija

Mi traimo izgubljene tako to im propovijedamo Evanelje,
tako to im svjedoimo o Kristu koji je umro radi naih grijeha
i uskrsnuo radi naeg opravdanja. Taenje izgubljenih je i
propovijedanje Rijei Boije i u crkvi jer Izgubljeni ljudi sjede
i u crkvama, a ne samo u kafanama.

2. Isusova ljubav prema grenicima

9
I bez obzira na to to su svi sagrijeili i to su lieni slave
Boije, bez obzira na to to su svi izgubljeni, Isus ih voli.
Usporedbama o izgubljenoj ovci, drahmi i sinu Isus slikovito
objanjava svoju ljubav prema grenicima. To to je neko
izgubljen nimalo ne umanjuje Boiju ljubav prema njemu.
Osim toga iz prve dvije usporedbe izgleda da Bog jo vie
ljubavi pokazuje prema izgubljenim ljudima, jer preuzima
inicijativu i ide da ih trai.

Isus svoju ljubav prema grenicima eli objasniti na primjeru
ovjeka koji trai izgubljenu ovcu. Iako ima jo devedeset
devet ovaca, ipak mu je veoma stalo da pronae i onu jednu
koja mu se izgubila.

Ovu priu bi dobro razumjeli nai susjedi na Vlaiu. Moda
e nama biti blia ova pria o izgubljenoj drahmi. ena je
imala deset drahmi, a samo jednu je izgubila. Ona ipak ulae
mnogo truda da pronae izgubljenu drahmu i raduje se kada je
nae. Neu sada govoriti o moguem znaenju drahmi za ovu
enu, nego u priu pokuati ispriati naim modernim
jezikom. Zamislite da imate tisuu eura u novanicama od po
stotinu eura. I negdje u stanu zagubiti jednu novanicu. Hoe
li vam biti svejedno ili e vam biti ao izgubljene novanice?
Bez obzira to imate jo devetsto eura ipak e vam biti ao
onih stotinu. Zar neete prevrnuti itavu kuu da ih pronaete?

To je slika Boije ljubavi prema grenicima. Njemu je ao
svakog izgubljenog grenika. Zato je i poslao svog
Jedinoroenog Sina na ovaj svijet da trai i spasi ono to je
izgubljeno.

3. Vanost Kristove pouke

Razmislimo o vanosti i primjeni ove Isusove pouke.

Kristova pouka je vrlo vana za sve one koji se ohole i preziru
druge. Oholost, koja se oituje u preziranju ljudi zbog
religioznih ili drugih razloga nije nimalo dobra. Isus, koji je
10
Stvoritelj i Gospodar, koji je najmudriji, najpametniji i
najbogatiji, nije prezirao ljude. On je dozvolio grenicima da
Mu priu, jeo je s njima, propovijedao im je Rije Boiju.

Ako smo se do sada oholili i prezirali ljude iz bilo kojih
razloga, onda trebamo zastati i shvatiti da to nije nimalo
ugodno naem Gospodinu Isusu Kristu. To nije nain na koji
On pristupa ljudima. On ih voli. On ih trai. Slijedi Ga. Budi
kao On ili se nemoj zvati vjernikom.

Kristova poruka je vana i za sve one koji su prezreni. Ako te
ljudi ne vole ili preziru iz bilo kojeg razloga nemoj oajavati.
Ima neko ko te voli i ko te ne prezire. Ima neko ko je spreman
da se drui s tobom. Ima neko ko eli da te primi u svoju kuu
i za svoj sto. Taj neko je Isus Krist. eli li doi k Njemu?
eli li da te On spasi od grijeha i kazne i prenese u svoje
kraljevstvo? Onda se pokaj i obrati, prihvati Ga za Gospodara i
Spasitelja danas.

Isusova pouka je vana i za sve izgubljene ljude. Jesi li
izgubljen? ivi li u grijehu? ivi li prema svojim tjelesnim
poudama i samovoljnom miljenju? Da li lae, krade, vara,
ubija, pije, drogira se, oholi se ili ini bilo koji drugi
grijeh? Vjerovao ili ne, Isus ak i tebe ljubi. ak i tebe eli da
pronae, da te spasi, da ti oprosti grijehe. Slobodno doi k
Njemu i trai milost. On te nee odbaciti.












11



DRUGI DIO


Tada nastavi: "Jedan je ovjek imao dva sina. Mlai od njih
ree ocu: 'Oe, daj mi dio od imanja, to pripada meni.' On im
dakle podijeli imanje. Nekoliko dana kasnije, pokupi mlai sin
sve i ode u daleku zemlju. Ondje prosu imanje svoje ivei
rasputeno. Kad je bio sve potroio, nastade u onoj zemlji
velika glad, i on pone stradati. Tada otide i najmi se kod
jednoga graanina one zemlje. Ovaj ga posla u polja svoja, da
uva svinje. Rado bi bio utiao glad svoju mahunama, to su
jele svinje; ali mu ih nitko nije davao. Tada doe k sebi i ree:
'Koliko najamnika u oca mojega ima, ju kruha izobilja, a ja
ovdje umirem od gladi! Ustat u, poi u k ocu svojemu i rei
u mu: "Oe, sagrijeih nebu i tebi, Nijesam vie dostojan
zvati se sin tvoj; primi me kao jednoga od svojih najamnika!'
Ustade dakle i otide k ocu svojemu. Ve izdaleka ugleda ga
otac njegov, i saali mu se. Potra mu u susret, pade mu oko
vrata i poljubi ga. A sin mu ree: 'Oe, sagrijeih nebu i tebi
nijesam vie dostojan zvati se sin tvoj.' A otac zapovjedi
slugama svojim: 'Donesite brzo najbolju haljinu i obucite mu
je! Podajte mu prsten na ruku i obuu na noge! Onda dovedite
tele ugojeno i zakoljite ga! Odrat emo radosnu gozbu i
proveselit emo se. Jer ovaj moj sin bio je mrtav i ivi opet bio
je izgubljen i nae se.' I stadoe drati radosnu gozbu. Sin
njegov stariji bio je upravo u polju. Kad doe i priblii se kui,
zau glazbu i igru. Dozva jednoga od sluga i zapita, to je to?
Brat je tvoj doao, odgovori mu on. I otac je tvoj dao zaklati
tele ugojeno, jer ga je opet dobio zdrava. Tada se on rasrdi i
ne htjede da ue. Otac njegov izae i pone ga nagovarati. A
on odgovori ocu: 'Ve tolike godine sluim ti, i nikada jo ne
prestupih tvoje zapovijedi. A meni jo nikada nijesi dao jareta,
da bih se proveselio sa svojim prijateljima. A sad, kad doe taj
tvoj sin, koji ti je imanje prosuo s bludnicama, dao si mu
zaklati tele ugojeno.' On mu ree: 'Sine, ti si uvijek s menom, i
12
sve je moje tvoje. A trebalo je odrati radosnu gozbu i
proveseliti se; jer ovaj brat tvoj bio je mrtav i ivi opet; bio je
izgubljen, i nae se.'" (Lk 15:11-32)


U prethodnom poglavlju bavili smo se tumaenjem Isusovih
usporedbi o izgubljenoj ovci i izgubljenoj drahmi. Sada
razmatramo usporedbu o izgubljenom sinu. Ovu usporedbu
Isus govori nakon to je ispriao usporedbe o izgubljenoj ovci
i izgubljenoj drahmi. Imamo isti kontekst i isto sluateljstvo
Isusove pouke.

Farizeji i knjievnici nisu bili zadovoljni to Isus prima
grenike i jede s njima. Kako moe jedan pravedan i poboan
ovjek da se drui s izgubljenim grenicima?

Kroz usporedbe o izgubljenim stvarima Isus objanjava i
pokazuje Boiju ljubav prema izgubljenim grenicima. Isus
voli grenike, zato im i propovijeda Rije Boiju da bi se
mogli pokajati i obratiti. To isto treba da rade svi koji se
smatraju vjernicima, odnosno sve Boije sluge treba da ljube
sve ljude i propovijedaju im Radosnu vijest o oprotenju
grijeha koje je samo i jedino u Isusu Kristu.

1. Pobuna izgubljenog (rasipnog) sina

Pria nam kae da je otac imao dva sina. Mlai je odluio da
trai svoj dio batine i da napusti obitelj. Htio je da se
osamostali. Imao je tek nekih sedamnaest ili osamnaest
godina. Evo njegovih rijei koje je rekao ocu:

Mlai ree ocu: 'Oe, daj mi dio dobara koji mi pripada.
(Lk 15:12).

Prema Mojsijevom zakonu starijem sinu je pripadao dvostruki
dio batine. Tako je stariji trebao dobiti dvije treine, a mlai
smo treinu. Momak je htio svoju treinu odmah. Takav
zahtjev nije bio uobiajen. Djeca bi dobivala batinu tek nakon
13
oeve smrti, kao to je to sluaj i danas. Meutim, mlai je
svoje htio odmah. Njegov daljnji postupak pokazuje da vie
nije htio da ima veze sa svojim ocem, niti sa ostatkom obitelji.

Biblijski tumai na ovakvo ponaanje mlaeg sina gledaju kao
na veliku uvredu ocu. Mladi je za ovakvo nepotivanje
zasluio batine. Na njegov zahtjev i postupak ne moemo
gledati kao na neto dobro ili neutralno, nego kao na veliko zlo
i uvredu itavoj obitelji. Zapamtimo: Isus ovog mladia eli da
opie kao jednu krajnje pokvarenu i problematinu osobu.

Zato je tinejder elio da se osamostali? Zato je htio da
raskine veze s obitelji? Da li je njegov otac bio neki zao i
pokvaren ovjek? Ne. Tekst nam oca opisuje kao dobrog i
milosrdnog ovjeka. Mladi nije elio rad, red i disciplinu.
Mislio je da je to dosadno i staromodno. On je elio da bude
moderan i slobodan. Nije elio da mu neko zapovijeda ta i
kako da radi. elio je da uiva u ivotu, pogotovo u onim
stvarima koje nikako ne bi mogao imati dok je pod oevim
krovom, a to je pijanevanje, blud i ljenarenje.

Sjetimo se da je ova pria usporedba. Isus usporeuje mladia
i njegov odnos prema ocu s odnosom grenika prema Bogu.
Mnogi grenici imaju isti stav prema Bogu, kao to je ovaj
mladi imao prema svom ocu. Bog ih je stvorio, dao im je sve
to imaju, ali oni ne ele da budu u zajednitvu s Njim. Misle
da je sluba Bogu dosadna i nezanimljiva. Osim toga smatraju
da je pravi uitak i radost u bezbonom ivotu, u onim
stvarima koje im Bog ne dozvoljava. Adam i Eva su kopija
izgubljenog sina. Okrenuli su lea Bogu jer su povjerovali da
sotona nudi veu zabavu. Povijest izraelskog naroda svjedoi o
istom sindromu. Kroz proroka Jeremiju Bog ih kori slijedeim
rijeima:

Kakva li ste roda? ujte rije Jahvinu: Zar bijah pustinja
Izraelu, il' zemlja mrana? Zato moj narod govori: 'Slobodu
hoemo, neemo vie k tebi!' (Jer 2:31).

14
Isti sindrom kao kod izgubljenog sina. Slino razmiljanje
vidimo i u vrijeme proroka Malahije. Bog ih kori slijedeim
rijeima:

Teke su besjede vae protiv mene - govori Jahve. Vi ipak
pitate: "to smo izmeu sebe govorili protiv tebe?" Govorili
ste: "Zaludu je Bogu sluiti i kakva je korist to njegove
uvamo propise i alosni hodimo pred Jahvom nad Vojskama.
Odsad emo sretnim zvati oholice: napreduju oni koji zlo ine,
i premda Boga iskuavaju, izvuku se!" (Mal 3:13-15).

Sluenje Bogu je dosadno i beskorisno. Hoemo slobodu.
Hoemo ivot misle mnogi izgubljeni sinovi.

2. Samostalan ivot izgubljenog sina

Vidjeli smo da je izgubljeni sin okrenuo lea ocu. Nije bio za
dosadan i staromodan ivot. Pogledajmo kakvu mu je radost
donio samostalan ivot, ivot prema tjelesnim poudama i
samovoljnom miljenju.

Tekst nam kae da je skupio ili unovio sve svoje imanje i
otiao u daleku zemlju, to dalje od svog zaostalog i
staromodnog oca. Tamo je konano bio slobodan i poeo je da
ivi onako kako on hoe. Njegov zaostali otac nije ni slutio
kako ivot moe biti zanimljiv i radostan. Rije nam kae da je
troio novac ivei razvratno. Isus pred farizijima eli naglasiti
veliinu i runou grijeha ovog mladog mangupa.

Meutim, stvari se poinju mijenjati. Gorina i destruktivnost
grijeha se poinju pokazivati. Grena radost je kratko trajala.
Mladi je potroio sav novac, i kad e nesrea, glad nasta u
zemlji u kojoj se naselio. Tekst kae da je nastala ljuta glad.
Glad tipa one koju su mnogi doivjeli u prolom ratu, ili jo
gora. Momak je potraio posao i naao ga. Zaposlio se kao
pastir svinja. Za jednog idova nezamislivo ponienje. Ali
stvari izgledaju jo gore od toga. Ne samo da je radio
poniavajui posao, nego je i plaa bila vie nego
15
poniavajua. Toliko dobro je zaraivao da je poeo zavidjeti
svinjama na hrani koju su jele. Moda moemo zamisliti da
neko zavidi vuku na janjetini ili lavu na mladoj srnetini, ali
svinjama? Kao nisko je pao ovaj mladi. Svinje su se bolje
hranile nego on.

Mladi je slika grenika koji poinje osjeati gorinu grijeha.
Plodovi bezbonog, nepravednog i raskalaenog ivota dolaze
kad im se najmanje nadamo. Mudra izreka kae: Sladak je
ovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune
pijeskom. (Izr 20:17). Ili: ... s usana ene preljubnice kaplje
med i nepce joj je glae od ulja, ali je ona naposljetku gorka
kao pelin, otra kao dvosjekli ma. Njenenoge silaze k smrti, a
koraci vode u Podzemlje." (Izr 5:3-5). Grenik anje plodove
grijeha.


Koliki su to osjetili u svojim ivotima? Alkoholiar se suoava
s cirozom jetre ili delirijumom ili rastavom braka ili drugim
neeljenim posljedicama. Narkoman se suoava s odbaenjem
i prezirom, s hepatitisom ili sidom, s batinama ili robijom.
Bludnik se suoava sa samoom, depresijom, sifilisom, sidom.
Kriminalci i mafijai se suoavaju s ispraznou, strahom,
depresijom, izofrenijom, robijom, itd, itd. Osim toga nailaze
prirodne ili druge katastrofe. Grijeh je urodio gorkim
plodovima.

Ali, kao to vidimo u sluaju izgubljenog sina, Bog u ljudski
ivot alje nevolje da bi im u njima otvorio oi. Nevolje mogu
biti pokazatelj Boije milosti. Da li ti zna neto o tome?

3. Pokajanje izgubljenog sina

Isusova pria sada kree u pozitivnom smjeru, to nije est
sluaj u ivotu. Deran dolazi k sebi.

"Doavi k sebi, ree: 'Koliki najamnici oca moga imaju kruha
napretek, a ja ovdje umirem od gladi! Ustat u, poi svomu
16
ocu i rei mu: 'Oe, sagrijeih protiv Neba i pred tobom!
Nisam vie dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao
jednog od svojih najamnika.'" "Usta i poe svom ocu. (Lk
15:17-20).

Ovdje bismo mogli zastati i razmisliti. Da li vidimo sebe u liku
ovog izgubljenog sina? Da li smo mi ti koji smo okrenuli lea
Bogu i Njegovoj rijei i krenuli putem tjelesnih elja i
samovoljnog miljenja? Nismo htjeli sluati one koji su nam
govorili o Isusu Kristu. Nismo htjeli vjerovati Boijoj Rijei.
Na kraju smo zavrili na samom dnu, poraeni psihiki i
fiziki. To je slika mnogih ivota. Ali ostaje jedno vano
pitanje: Da li smo doli k sebi? Da li smo uvidjeli svoje
zablude? Da li smo donijeli odluku da se pokajemo i o
krenemo k Bogu i traimo oprost po vjeri u Isusa Krista?

Maladi u Isusovoj prii je doao k sebi. Donio je definitivnu
odluku da se vrati Ocu. U sebi je spremio pokajniki govor i
odluno se uputio oevoj kui. Kako li e otac reagovati?
Hoe li ga primiti?

Moda su neki upravo sada u istoj situaciji kao izgubljeni sin.
Uvidjeli su bijedu svojih ivota i odluili se okrenuti k Bogu.
Meutim, nisu sigurni kako e Bog reagovati. Da li e ih
primiti? Hoe li im oprostiti?

Pogledajmo kako otac reagira na povratak izgubljenog sina.

4. Oeva reakcija na povratak sina

Tekst nam kaa da ga je otac ugledao dok je jo bio daleko,
saalio se i potrao mu u susret. Ovo je zanimljiv opis oeve
reakcije. Vidjeti starijeg ovjeka da tri u ono vrijeme je bilo
nezamislivo ili u najmanju ruku neuobiajeno. To se smatralo
nedolinim ponaanjem. Meutim, zbog ljubavi prema
izgubljenom sinu oca nije ga bilo briga ta e mu ljudi rei.

17
Kada je doao do sina tekst kae da ga je zagrlio i izljubio.
Tada sin zapoinje sa svojim unaprijed pripremljenim
govorom: Oe! Sagrijeih protiv Neba i pred tobom. Nisam
vie dostojan zvati se sinom tvojim. Meutim vidimo da on
ne dovrava govor koji je pripremio. Izovstavlja ono: Prime
me kao jednog od svojih najamnika. Zato? Moda zato to
ga je oeva reakcija iznenadila ili ga je otac prekinuo
obraajui se slugama. Najvjerovatnije je da ocu nije bilo
vano ono to mu sin ima rei. Njegov povratak sasvim
dovoljno govori. Rijei nisu vane. Sada otac zapovijeda
slugama:

A otac ree slugama: 'Brzo iznesite haljinu najljepu i obucite
ga! Stavite mu prsten na ruku i obuu na noge! Tele ugojeno
dovedite i zakoljite, pa da se pogostimo i proveselimo jer sin
mi ovaj bijae mrtav i oivje, izgubljen bijae i nae se!' I
stadoe se veseliti." (Lk 15:22-24).

Sin se vratio ocu i eli biti barem jedan od najamnika, ali otac
ga prima kao sina. Najljepa haljina je bila razervirana za
posebne sveanosti i najvjerovatnije je pripadala samom ocu.
Prsten su nosili bogatai i inovnici, a ne najamnici i sluge.
Sluge nisu nosile ni sandale. Ova odjea u koju ga otac oblai
oznaava da ga otac prima kao sina, a ne kao najamnika. On je
gazda, a ne sluga.

Zaklalo se i ugojeno tele, jer je velika radost u pitanju. Sin je
bio mrtav, ali oivje. Izgubljen bijae i nae se. Ovo je slika
Boije reakcije na obraenje izgubljenog grenika. Kao i u
prethodne dvije usporedbe, nebo se raduje zbog obraenja
grenika. Ako se nebo raduje, zar se i mi ne bismo trebali
radovati?

Ima ljudi koji su svjesni svoje grenosti i izgubljenosti. Moda
bi se htjeli pokajati i obratiti, ali ne znaju ta bi Bogu rekli. Ne
znaju kakvu pokoru da naprave, kakve ceremonije i obrede da
izvre. Ne znaju hoe li ih Bog primiti. Ali ta Isus kae?
Bogu nisu vane rijei, nego iskreno srce koje se kaje i obraa.
18
Bog ne trai ceremonije i pokoru, nego obraenje. Bog rado
prima svakog grenika koji se obraa. Hoe li te Bog primiti?
Itekako. Rado e te primiti. Primit e te kao svoje dijete.
Primit e te kao sina.

5. Reakcija starijeg sina

Stariji sin nije bio zadovoljan oevim postupkom. Zar da ovog
mangupa koji je s bludnicama potroio sav svoj imetak ponovo
primi kao sina? I jo da mu zakolje ugojeno tele? Stariji sin to
nije mogao da proguta. Njegovi prigovori koje je uputio ocu
pokazuju da je i on u svom srcu imao iste elje kao i mlai sin,
ali nije bio dovoljno hrabar i dovoljno lud da postupi kao
mlai sin. On je izvana bio posluan ocu, ali je u srcu bio
buntovan.

On je slika farizeja i carinika koji su prigovarali Isusu zato
prima grenike i blaguje s njima. Farizeji i pismoznanci su
izvana izgledali pravedni, ali su u srcu bili puni pokvarenosti.
Isus ih je usporedio s okreenim grobovima koji se izvana ine
lijepi, ali su unutra puni trulei i mrtvakih kostiju. Njima nije
bilo drago da se neko pokaje i obrati. Oni se nisu radovali
spasenju grenika.

ta je s tobom? Raduje li se ti spasenju grenika ili im
samopravedno okree lea?

Zakljuak

Poruka usporedbi o izgubljenim stvarima je u sutini ista s tim
to prve dvije usporedbe naglaeno govore o Bogu koji trai
izgubljenog grenika i koji se raduje kada ga nae, dok trea
govori i o samom greniku, odnosno njegovim ivotnim
odlukama i dilemama. Zakljuak je jasan. Bog ljubi grenike,
ali ne eli da ostanu onakvi kakvi jesu, nego eli da se pokaju i
obrate k Njemu.

19
Ovdje moram da upozorim na jednu ogromnu zabludu koja je
vrlo popularna. Tvrdi se, naime, da nije vano kako ovjek
ivi, nego ta vjeruje. Ovi strunjaci kau da je vano da
ovjek vjeruje u Isusa Krista i da je zato spaen, bez obzira to
i dalje ostaje da ivi u grijehu. Ovakvo uenje nema veze s
Biblijom. Moe vjerovati ta god hoe, ali ako ivi u
grijehu onda si izgubljeni grenik, a ne spaeni vjernik. Ti si
izgubljen, a ne naen. Naen si onda i samo onda kada se
pokaje i okrene od grijeha k Bogu i primi oprotenje po
vjeri u Isusa Krista.

Dakle, Bog ljubi grenike, ali ne eli da ostanu onakvi kakvi
jesu, nego eli da se pokaju i obrate k Njemu. Za Gospodina je
velika radost kada pronae izgubljenog grenika. Zar i mi ne
bismo trebali imati isti stav i razmiljanje? Zar i mi ne bismo
trebali eznuti za obraenjem grenika?

S druge strane imamo veliku nadu za izgubljene. Sam Bog ih
trai. Sam Bog eli da se pokaju i obrate. On im eli oprostiti.
On ih eli promijeniti. On ih eli primiti kao sinove i keri.
Zar ovo nije fantastino? Ne mora vie ivjeti isprazan ivot.
Bog te eli upoznati sa smislom ivota i dati ti ivot sada i u
vjenosti. Pokaj se i okreni k Njemu. Uzmi Njegovu rije
Bibliju i potrai svjetlo koje vodi u ivot. Biblija i samo Bilija
jeste rije ivoga Boga.













20
Kod nas moete naruiti i druge sline knjige i broure:

1. Ko je Isus Krist? broura.
2 Kako pobijediti brige? Broura.
3. Izgubljeni ljudi. Broura.
4. O radosti. broura.
5. Boiji sud. Kako i kada e Bog suduti ljude? Kako izbjei Boiju
kaznu? broura.
6. Hedonizam. Broura.
7. Homoseksualizam: biblijski pogled na problem. Broura.
8. Duhovna obnova. Broura.
9. Gdje ide ovjek nakon smrti? Broura.
10. Obraenje, vjera i nanovo roenje. Broura koja objanjava
najvanije biblijske istine.
11. Sotona i demoni. Ko je sotona? Ko su demoni? Gdje su? ta
rade? Kako se sauvati? Broura.
12. Sveto Trojstvo. Knjiga obrauje uenje o Svetom Trojstvu.
Pokazuje i dokazuje da je nauk o Svetom Trojstvu istinit.
13. Kako promijeniti ivot? Lekcije o nanovo roenju, broura.
14. Bibliologija. etiri broure u kojima se, izmeuostalog, obrauje
objava, nadahnue, nepogreivost, autoritet, tumaenje i kanon
Biblije.
(1.) Objava, nadahnue i autoritet Biblije
(2.) Nepogreivost Biblije. (Ima li u Bibliji greaka i kontradikcija?
Je li Biblija u skladu s naukom?)
(3.) itanje i tumaenje Biblije
(4.) Kanon Biblije
15. Oena. Knjiga koja sadri tumaenja poznate biblijske molitve.
ta znae rijei Sveti se ime tvoje? ta Doi kraljevstvo tvoje?
Odgovore potraite u ovoj knjizi.
16. Kako mogu biti spaen? Broura

Narudbe:
Email: info@kbcnt.net
ili potom:
Kranska baptistika crkva
Vilenika 1/3
72290 Novi Travnik