V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

imbenici uiteljskog
sagorijevanja na poslu
UDK: 159.942/371.21
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 15.1.2010.

Prof. dr. sc. Vlatka Domovi1

Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu
vlatka.domovic@ufzg.hr

Jasna Martinko2
Agencija za obrazovanje odraslih
jasna.martinko@aoo.hr

Lana Jurec3
Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu
lana.jurcec@ufzg.hr

Vlatka Domovi je pedagoginja, izvanredna profesorica, dopredsjednica Akademije

odgojnih znanosti Hrvatske, predsjednica Znantvenog kolegija Centra za istraivanje i razvoj obrazovanja, lanica upravnog odbora meunarodne asocijacije Comparative Education Society in Europe. Voditeljica je projekta Izrada nacionalnog standarda profesionalnih
kompetencija nastavnika. Objavljuje radove iz podruja obrazovanja uitelja i nastavnika,
uinkovitosti kole, kolske klime i komparativne pedagogije.
2
Jasna Martinko je via struna savjetnica u Odsjeku za struno osposobljavanje i
usavravanje. Zavrila je studij razredne nastave s dodatnim predmetom likovna kultura, a
potom i poslijediplomski struni studij Suvremena osnovna kola (na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu) s magistarskim radom: Sindrom sagorijevanja na poslu osnovnokolskih uitelja/ica.
3
Lana Jurec je diplomirana psihologinja, asistentica na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Posebna podruja njezina znanstvenog interesa su psihologija obrazovanja
i pozitivna psihologija.

350

napredak 3-4 2010.indb 350

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

Saetak
U radu se analiziraju rezultati istraivanja sagorijevanja na poslu osnovnokolskih uitelja/ica. Analiza se temelji na rezultatima empirijskog istraivanja na
uzorku od 229 uitelj/ica iz 19 osnovnih kola s podruja 17 upanija u Republici Hrvatskoj. Istraivanjem se nastojalo utvrditi kako hrvatski osnovnokolski uitelji/ce procjenjuju stupanj profesionalnog sagorijevanja s obzirom
na demografske imbenike, procjenu samopotovanja i mjesto rada unutar
kole (razredna/predmetna nastava). U istraivanju je koritena Skala profesionalnog sagorijevanja (MBI-NL-ES, Schaufeli, Daamen, i Van Mierlo, 1994.)
te Skala procjene samopotovanja (SES, Rosenberg,1965.), a prikupljeni su
i podaci o demografskim karakteristikama ispitanika. Analizirani rezultati pokazuju da su osobne karakteristike pojedinca (biografske znaajke) i njegova
procjena samopotovanja povezane sa sva tri aspekta profesionalnog sagorijevanja: emocionalnom iscrpljenou, depersonalizacijom i osobnim postignuem.
Kljune rijei: sagorijevanje na poslu, osnovnokolski uitelji/ce, samopotovanje, emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija, osobno postignue

1. Sindrom sagorijevanja na poslu

1.1. Koncept i definicije sindroma sagorijevanja na poslu
Profesionalno sagorijevanje na poslu (engl. burnout) fenomen je koji se poeo
istraivati 70-tih godina prolog stoljea, kada su kliniki psiholozi poeli objavljivati prve radove i istraivanja o posljedicama dugotrajnog profesionalnog stresa.
Psiholog Freudenberger (1974.) je meu prvima denirao taj sindrom tumaei ga
kao sagorijevanje energije pod utjecajem permanentnog stresa u podruju profesionalnog ivota, odnosno osjeaj neuspjeha i istroenosti.
Sagorijevanje na poslu razumije se kao reakcija na kronine i dugotrajne izvore
stresa u radu. To je stanje iscrpljenosti u kojem pojedinac ne moe uinkovito funkcionirati (krinjar, 1996.), a nastaje kao posljedica dugotrajne izloenosti profesionalnom stresu (Ajdukovi i Ajdukovi, 1996.). Sline denicije daju i drugi autori
(Friedman i Farber, 1992.; Schaufeli i Enzmann, 1998.; Cooper, Dewe i ODriscoll,
2001.; Maslach, Schaufeli i Leiter, 2001.) koji sindrom sagorijevanja na poslu tumae
kao stanje psihike, zike ili psihozike iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i
prolongiranim stresom na radnom mjestu.
Sagorijevanje je naglaeno u zanimanjima koja su vezana uz rad s ljudima, a za
posljedicu ima razvoj negativnih, dehumaniziranih stavova prema sebi, obitelji, po351

napredak 3-4 2010.indb 351

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

slu i ivotu openito. Braja (2007.) ga denira kao proces tjelesnog, emocionalnog
i duhovnog izgorijevanja unutar emocionalno optereujuih, bliskih dugih odnosa
u egzistencijalno vanim ljudskim sistemima kao to su brak, obitelj, poduzee i dr.
Izloenost dugotrajnom stresu na poslu moe rezultirati brojnim promjenama
pojedinca. Prvi znak sagorijevanja na poslu je kronian umor, a slijede ga razliite
emocionalne promjene, problemi na kognitivnom planu, promjene u ponaanju te
razni tjelesni simptomi.
Maslach (1982.), koja se ubraja u najpoznatije istraivae sagorijevanja na poslu,
denira ga kao sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog
osobnog i profesionalnog ispunjenja kod djelatnika koji rade s ljudima. Emocionalna
iscrpljenost se odnosi na osjeaj emocionalne rastegnutosti i iscrpljenosti zbog
rada s ljudima. Depersonalizacija podrazumijeva bezosjeajan i ravnoduan odnos
prema klijentima, a smanjeno osobno postignue se odnosi na opadanje osjeaja
kompetencije i uspjeha u radu s ljudima. Mogue simptome sagorijevanja na poslu
prema ovim kategorijama mogue je opisati na sljedei nain (Maslach, 1982., Maslach, Schaufeli i Leiter, 2001.) :
Emocionalna iscrpljenost esto ima tjelesne ekvivalente u obliku lakog zamaranja, glavobolje, bolova, nesanice i poremeenog apetita. Kod emocionalno iscrpljene osobe prevladava osjeaj da su emocionalne rezerve iscrpljene,
javlja se pomanjkanje interesa u komunikaciji s drugim osobama te osjeaj
frustracije.
Depersonalizacija se manifestira kroz bezosjeajne i ravnodune oblike reagiranja prema osobama koji su primaoci pomoi, a posljedica joj je dehumanizirani pristup. Ljude se poinje tretirati kao objekte, a ne kao individue. Dolazi
do razvijanja negativnog i cininog stava prema suradnicima i samom radu te
gubitku osjeaja osobnog identiteta.
Smanjivanje osobnog angamana i profesionalnog postignua vidljivo je kroz
smanjivanje ili gubitak motivacije i interesa za posao, razmiljanje o neekasnosti i preoptereenosti na poslu do potpunog odustajanja od posla. Smanjene
profesionalne kompetencije odraavaju se kroz pad samopotovanja, distanciranje, smanjena postignua i pad ope produktivnosti.

1.2. Sindrom sagorijevanja i uiteljska profesija

Pojedinci koji svoj profesionalni rad usmjeravaju na pomaganje i podrku drugim
ljudima, pripadaju u skupinu pomagaa ili pomauih profesija, koje su stresogene zbog neposredne komunikacije i uivljavanja u emocionalna stanja i patnje drugih osoba (Ajdukovi i Ajdukovi, 1994.) Isti autori (1996.) navode da rezultati istraivanja meu pomagaima upuuju na esto iskazivanje znakova profesionalnog
352

napredak 3-4 2010.indb 352

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

sagorijevanja, poput emocionalne i tjelesne iscrpljenosti, gubitka osjeaja vlastite

vrijednosti, smanjenja osobnih postignua, depersonalizacije, osjeaja bespomonosti, razdraljivosti i snienog praga tolerancije na frustraciju.
Uiteljska profesija pripada u pomaue profesije kojima je glavna sastavnica
rad s uenicima i briga za njihovu dobrobit (udina Obradovi, 1993.). Rad s djecom,
roditeljima i kolskom okolinom stalni je ivi kontakt za koji su ponekad vanije
razliite socijalne vjetine, nego pedagoke sposobnosti prenoenja znanja, uenja
i ponaanja za koje su nastavnici uglavnom pripremani (Previi, 2003.). Multidimenzionalni karakter uiteljskog zvanja (Muanovi, 2007.) obuhvaa mnotvo
razliitih zadataka koji nisu samo instrumentalne (kognitivne, metodoloke, lingvistike i tehnoloke vjetine) i sistemske (planiranje, poduzetnitvo, vodstvo, kreativnost i prilagodljivost) kompetencije, ve se svakodnevno isprepliu i proimaju s
individualnim kompetencijama.
Kao i kod drugih pomauih profesija sindrom sagorijevanja na poslu est je u
uiteljskoj profesiji. On se moe javiti neovisno o duljini radnog iskustva, poloaja i
statusa uitelja.
Proces sagorijevanja moe zapoeti ve u fazi inicijalnog obrazovanja i uvoenja
pripravnika u rad (Chan, 2003.). Nadalje, rezultati istraivanja koje je proveo Chan
pokazuju da postoji znaajna korelacija izmeu uinkovitosti uitelja i faktora sagorijevanja. Kako se poveava razina uinkovitosti i kompetencija, smanjuje se stupanj
sagorijevanja.
Istraujui raznovrsnost uzroka uiteljskog sagorijevanja u tridesetak izraelskih
kola, Tatar i Horenczyk (2003.) otkrivaju da stupanj inicijalnog obrazovanja uitelja
i psihosocijalno ozraje kole doprinose pojavnosti i visini stupnja sagorijevanja. U
istom istraivanju zakljueno je da je smanjenje osobnog angamana i profesionalnog postignua u korelaciji s godinama radnog iskustva i fazama uiteljske karijere.
Vrlo veliku ulogu u otkrivanju i pojavnosti uiteljskog sagorijevanja na poslu
imaju organizacijski uvjeti. Meu organizacijske stresore koji utjeu na pojavu sindroma sagorijevanja, Dorman (2003.) ubraja: nedostatak vrednovanja uitelja, uskraivanje pravovremenih i potrebnih informacija, poveanu birokratizaciju kao i smanjenu autonomiju uitelja. Uvjeti koji utjeu na posao, a samim time i na spoznajni
i emotivni napor uitelja, meu ostalim su i preoptereenost poslom, vremensko
ogranienje i pritisak, broj uenika u odjeljenjima i opa psihika kondicija uitelja
(Schaufeli i Bakker, 2004.).
Studije koje ispituju uiteljsko sagorijevanje posebno istiu povezanost nekih
demografskih obiljeja ispitanika sa pojavom sindroma sagorijevanja (Maslach, Schaufeli, Leiter, 2001.). Pritom, valja istaknuti da nalazi istraivanja ne nude jednoznane zakljuke. Tako, na primjer, rezultati nekih istraivanja o utjecaju godina
353

napredak 3-4 2010.indb 353

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

radnog staa na pojavnost profesionalnog sagorijevanja pokazuju da mlai ispitanici

iskazuju vei stupanj iscrpljenosti nego njihove starije kolege (Farber, 1984., Chan,
2003., Dorman, 2003.). S druge strane, su dobiveni rezultati da su ispitanici s viim
radnim iskustvom pod veim rizikom od sagorijevanja na poslu (Van Ginkel, 1987;
prema Van Horn, 2002). Slino je i kod istraivanja odnosa spola i sagorijevanja na
poslu. Iako za pripadnike oba spola postoji jednaka mogunost za manifestaciju svih
dimenzija sagorijevanja na poslu, neki nalazi pokazuju da je kod mukaraca javljanje sindroma ee nego kod ena (Anderson i Iwanicki, 1984., Schaufeli i Bakker,
2004.), dok drugi tvrde da postoje razlike meu enama i mukarcima s obzirom na
razliite dimenzije sagorijevanja na poslu: uitelji iskazuju viu razinu depersonalizacije od uiteljica, dok one, s druge strane, pokazuju veu emocionalnu iscrpljenost
(Russell i sur., 1987; Greenglass i sur., 1990; prema Van Horn, 2002).
Predmet istraivanja u ovom podruju bio je i utjecaj znaajki sredine u kojoj
pojedinac radi na sagorijevanje na poslu. Rezultati istraivanja sugeriraju zakljuak
da uitelji koji rade u urbanim sredinama (veim gradovima) gdje je ritam ivota
ubrzan, iskazuju vei stupanj sagorijevanja nego uitelji zaposleni u ruralnim podrujima (Abel i Sewel, 1999., prema Dorman, 2003.).
Jedno od estih pitanja u istraivanjima koja se bave sindromom sagorijevanja
u uiteljskoj profesiji je i odnos stupnja obrazovanja i sagorijevanja. Turski istraivai Duatepe i Akku-ikla (2004.), koji su proveli ispitivanje meu stotinu uitelja
primarnog obrazovanja s ciljem identikacije povezanosti biografskih varijabli, pokazuju da uitelji koji imaju vii stupanj obrazovanja iskazuju i vei stupanj sagorijevanja. Takav je nalaz u suprotnosti s nalazima istraivanja koje su proveli Schwab i
Iwanicki (1982.), koje pokazuje da nema razlike izmeu uitelja s razliitim stupnjem
obrazovanja. S tim u vezi, mnogi autori istiu da visina strune osposobljenosti, u
smislu zavrenog stupnja obrazovanja ispitanika, nije izravno povezana sa stupnjem
sagorijevanja na poslu, ve sa procjenom samopotovanja odnosno negativnom ili
pozitivnom orijentacijom na samog sebe (Kyriacou, 2001.) Samopotovanje je, kao
unutarnja znaajka pojedinca, vaan prediktor u pojavljivanju sindroma sagorijevanja (Byrne, 1994.; Dorman, 2003.).
Iako je profesionalno sagorijevanje uitelja predmet velikog interesa istraivaa
vie od trideset godina, mogue je zakljuiti da nalazi razliitih istraivanja nisu
jednoznani. Drugim rijeima, ne postoji jedinstveni model glavnih determinanti
uiteljskog sagorijevanja na poslu to sugerira potrebu za daljnjim istraivanjima,
osobito s obzirom na razliite socijalne kontekste u kojima uitelji rade.
Vanost istraivanja sindroma sagorijevanja u uiteljskoj profesiji ima i praktine implikacije. Naime, pravovremeno uoavanje sindroma sagorijevanja omoguit
354

napredak 3-4 2010.indb 354

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

e organiziranje podrke i pomoi uiteljima kako bi se ono smanjilo, a vratila se

vea ekasnost i poveale kompetencije uitelja.

2. Ciljevi i metodologija istraivanja

2.1. Cilj i problemi istraivanja
Uitelji su zbog prirode svoje profesije, koja se manifestira kroz: rastui broj
zahtjeva koji se pred njih postavljaju a koji rezultiraju potrebom za ovladavanjem novim kompetencijama, izloeni velikoj koliini stresa koja moe dovesti do sindroma
sagorijevanja. To upuuje na potrebu istraivanja sindroma sagorijevanja na poslu u
uiteljskoj profesiji.
Ciljevi ovoga istraivanja bili su ispitati kako hrvatski osnovnokolski uitelji
procjenjuju stupanj vlastitog profesionalnog sagorijevanja s obzirom na demografske
imbenike, samopotovanje i mjesto rada unutar kole (razredna/predmetna nastava). U tom kontekstu ispitivane su:
1. razlike u profesionalnom sagorijevanju uitelja s obzirom na spol, godine radnog iskustva, razrednu ili predmetnu organizaciju nastave, tip naselja u kojemu rade;
2. povezanost dimenzija profesionalnog sagorijevanja sa samopotovanjem i navedenim demografskim varijablama.

2.2. Uzorak i postupak istraivanja

U istraivanju je sudjelovalo ukupno 229 uitelja/ica, od toga 30,7% uitelja i
69,3% uiteljica iz 19 osnovnih kola s podruja 17 hrvatskih upanija. Ispitivanjem
je obuhvaeno 107 uitelja/ica razredne nastave i 121 uitelj/ica predmetne nastave.
Od ukupnog broja ispitivanih uitelja je 3,1% pripravnika, 9,2% radi na odreeno, a
87,8% na neodreeno vrijeme. Prema dobi, uzorkom je obuhvaeno 3,1% uitelja/ica
u dobi do 25 godina, 33,3% od 26 do 36 godina, 31,6% od 37 do 45 godina, 21,9%
od 46 do 55 godina, te 10,1% u dobi veoj od 56 godina. S obzirom na duljinu radnog staa ispitano je 32,8% uitelja/ica s 1 do 7 godina, 29,7% s 8 do 18 godina, te
37,6% sa staom od 19 do 45 godina. Veina ispitanika ima postignutu visoku strunu spremu (60,7%), oko 38% viu strunu spremu, 0,9% srednju strunu spremu, a
svega 0,4% zavreni magisterij. Prema tipu mjesta u kojem ispitani uitelji/ice rade,
37,6% rade u urbanoj sredini (gradu), 20,5% u suburbanoj sredini (naselju), te 41,9%
u ruralnoj sredini (selu).
355

napredak 3-4 2010.indb 355

12.1.2011 0:39:28

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

Istraivanje je provedeno u osnovnim kolama tijekom kolske godine 2007./08.

Prije samog provoenja istraivanja, ravnatelji kola su zamoljeni za doputenje da
se u njihovoj koli provede istraivanje. Dio upitnika distribuiran je u neposrednom
kontaktu s uiteljima, a dio je poslan potom na adrese kola iji su ravnatelji/ce
prethodno kontaktirani. Upitnici su sadravali objanjenja o svrsi ispitivanja i upute,
a takoer je naglaena anonimnost ispitanika.

2.3. Mjerni instrumenti

2.3.1. Skala profesionalnog sagorijevanja
Za procjenu sindroma sagorijevanja koritena je Skala profesionalnog sagorijevanja (MBI-NL-ES, Schaufeli, Daamen i Van Mierlo, 1994., razvijena prema
MBI ES, Maslach i Jackson, 1986.). Ova skala se primjenjuje u mnogim zemljama
irom svijeta, a za upotrebu u ovom istraivanju je prevedena na hrvatski jezik. Skala
profesionalnog sagorijevanja sastoji se od tri supskale, koje mjere tri dimenzije sagorijevanja na poslu - emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i osobno postignue.
Emocionalna iscrpljenost odnosi se na nepostojanje emocionalnih zaliha. Ogleda
se u jakom osjeaju umora i naglaenom gubitku emocionalne energije. Kada takvi osjeaji postanu kronini i prolongirani, uitelj vie nije sposoban posvetiti se
ueniku kao to je to prije mogao. Depersonalizacija ukazuje na razvoj negativnih
stavova (ili cinizam) prema osobama koji su primaoci pomoi. Predstavlja unutarnji,
interpersonalni kontekst sindroma sagorijevanja i pokazuje negativno obojen odnos
ili ponaanje prema uenicima, kolegama, roditeljima i nadreenima. Niski doivljaj
osobnog postignua ukazuje na opadanje osjeaja kompetentnosti i uspjenosti u
radu, a vidljiv je kroz negativno izraavanje samovrednovanja, to moe dovesti do
gubitka samopotovanja i depresije kao i pada ukupnog uinka pouavanja.
Ukupan broj estica u skali je 22. Svaka estica prezentirana je u obliku tvrdnje
koju su ispitanici procjenjivali na ljestvici od sedam stupnjeva intenziteta: nikad =
O; rijetko (nekoliko puta godinje ili manje) = 1; ponekad (nekoliko puta mjeseno
ili manje) = 2; redovito (nekoliko puta mjeseno) = 3; esto (jednom tjedno) = 4; vrlo
esto (nekoliko puta tjedno) = 5; uvijek (svaki dan) = 6.
Budui je ova skala prevedena i prvi put primijenjena u hrvatskom kontekstu bilo
je potrebno utvrditi njene osnovne metrijske karakteristike (Tablica 1.). Pouzdanost
pojedinih supskala izraena Cronbachovim alfa koecijentima pokazala je da sve
tri skale zadovoljavaju Nunnallyov i Bernsteinov kriterij unutarnje konzistencije od
0,70. Dobiveni koecijenti unutarnje konzistencije su 0,88 za dimenziju Emocionalna iscrpljenost, 0,82 za dimenziju Depersonalizacija i 0,77 za dimenziju Osobno
356

napredak 3-4 2010.indb 356

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

postignue. Dobiveni faktori zajedno objanjavaju 52% ukupne varijance profesionalnog sagorijevanja.
Dobivena faktorska struktura estica odgovara onoj Schaufeli i suradnika (1994),
osim za tvrdnju 06. Cijeli dan raditi s ljudima, prava mi je muka koja ima znaajna
faktorska optereenja i na skali Depersonalizacije i na skali Emocionalne iscrpljenosti. Kako prema MBI-NL-ES-u navedena estica pripada faktoru Emocionalne iscrpljenosti, u izraunavanju koecijenta pouzdanosti i daljnjim analizama zadrana je
unutar tog faktora.
Prema teorijskim oekivanjima, Depersonalizacija i Emocionalna iscrpljenost
su kao dimenzije odvojeni, ali i povezani aspekti sagorijevanja (Maslach, Jackson
i Leiter., 1997.). Sukladno tome, iz dobivene faktorske strukture vidljivo je da neke
estice jednog faktora imaju nia faktorska optereenja i na drugom faktoru, a iz
korelacijske matrice da su faktori znaajno povezani (Tablica 2.). estice Osobnog
postignua, u skladu s dosadanjim nalazima o nezavisnosti navedenog faktora (Maslach, Jackson i Leiter., 1996.), nemaju znaajna optereenja na drugim faktorima,
Tablica 1. Faktorska struktura Skale profesionalnog sagorijevanja za uitelje
(MBI-ES): faktorska optereenja i Cronbachov alfa koeficijent pouzdanosti
EI

DEP

OP

a
0,8832

Faktor 1: Emocionalna iscrpljenost (EI)

01. Osjeam se emocionalno ispijen/a na poslu

0,772

02. Na kraju dana osjeam se iskoriteno

0,753

08. Osjeam da sam pregorio/la od posla

0,741

18. Osjeam kao da sam na izmaku snaga

0,719

03. Kad se ujutro moram ustati da se suoim s jo jednim

danom, osjeam se umorno

0,659 0,435

12. Moj me posao frustrira

0,585 0,471

13. Mislim da u svom poslu previe radim

0,545

06. Cijeli dan raditi s ljudima, prava mi je muka*

0,463 0,581

Faktor 2: Depersonalizacija (DEP)

0,8173

10. Otkad sam na ovom poslu, postao/la sam beutan/na

prema ljudima

0,803

11. Brinem se da zbog ovog posla postajem sve tvri/a,

hladniji/ja

0,726

14. U stvari me ne zanima to se dogaa mojim uenicima

0,676

22. Trudim se drati podalje od osobnih problema svojih

uenika

0,603

357

napredak 3-4 2010.indb 357

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

EI

DEP

05. Osjeam da se ponekad prema uenicima odnosim kao

prema predmetima

0,598

21. Na poslu me ljudi optereuju problemima s kojima ne

elim da me optereuju

0,560

20. Osjeam da me neki moji uenici krive za neke svoje

probleme

0,472

OP

Faktor 3: Osobno postignue (OP)

0,7696

17. U ovom sam poslu postigao/la mnogo vrijednih stvari

0,788

09. Osjeam da svojim radom pozitivno utjeem na ivote

drugih ljudi

0,731

07. Efikasno rjeavam probleme svojih uenika

0,662

16. Nakon rada sa svojim uenicima, osjeam se ushieno

0,659

15. Lako mogu napraviti sa svojim uenicima oputenu

atmosferu

0,653

04. Lako mogu shvatiti kako se osjeaju moji uenici u vezi

s nekim stvarima

0,519

19. Mirno se nosim s emocionalnim problemima

-0,439

0,461

** u tablici su prikazana samo ona faktorska optereenja koja su via od 0,400

Tablica 2. Korelacijska matrica faktora

Emocionalna iscrpljenost Depersonalizacija Osobno postignue
Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

0,66**

Osobno postignue
** znaajnost korelacije p<0,01

-0,17**

-0,24**

osim za tvrdnju 19 (Mirno se nosim s emocionalnim problemima), koja ima negativno

optereenje na faktoru Emocionalne iscrpljenosti (Tablica 1.). Osobno postignue je
znaajno negativno, ali nisko povezano s Emocionalnom iscrpljenosti i Depersonalizacijom (Tablica 2.). Dakle, Osobno postignue ne moe se tretirati kao suprotnost
Emocionalnoj iscrpljenosti i Depersonalizaciji.

2.3.2. Skala procjene samopotovanja

Skala procjene samopotovanja (SES, Rosenberg, 1965.) je vjerojatno jedan
od najee koritenih instrumenata za mjerenje razine samopotovanja. Skala se
sastoji od deset tvrdnji, od kojih je pet formulirano u pozitivnom, a pet u negativnom smjeru. Ispitanici su procjenjivali tvrdnje na skali od etiri stupnja intenziteta:
358

napredak 3-4 2010.indb 358

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

u potpunosti se slaem (0); slaem se (1); ne slaem se (2); uope se ne slaem (3).
Indeks globalnog samopotovanja je izraen ukupnim rezultatom svih tvrdnji, nakon obrnutog bodovanja pozitivnih tvrdnji na nain da nii rezultat odraava nie
samopotovanje. Dakle, raspon indeksa globalnog samopotovanja je od 0 do 30, s
time da vei rezultat ukazuje na vie samopotovanje.
Skala je tretirana kao mjera globalnog samopotovanja i kao takva unidimenzionalna struktura objanjava 39% varijance. Cronbachov alfa koecijent pouzdanosti
za skalu samopotovanja na ovom uzorku pokazuje zadovoljavajuu unutarnju konzistenciju (=0,80).
U ovom istraivanju se pokazalo da uitelji/ce imaju relativno visoku razinu samopotovanja.
U Tablici 3 prikazane su metrijske karakteristike i deskriptivna statistika za koritene instrumente: Skala samopotovanja i Skalu sagorijevanja na poslu.
Tablica 3. Osnovni deskriptivni rezultati i pokazatelji za koritene instrumente
(N=229)
Instrument

Dimenzija

Skala profesionalnog
sagorijevanja

Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

Osobno postignue
Skala samopotovanja Samopotovanje

Broj estica

SD

17,81 9,18
8,43

Raspon
0 - 48

6,47

0 - 42

26,96 6,21

0 - 42

10

24,39 3,59

0 - 30

3. Rezultati i rasprava
3.1. Opa procjena razine profesionalnog sagorijevanja uitelja/ica
Budui nisu dostupni normativni podaci za hrvatske uitelje, prema pokazateljima prosjene razine profesionalnog sagorijevanja mogue je rei da ispitane uitelji/
ce u svom poslu doivljavaju nisku razinu depersonalizacije, umjerenu emocionalnu
iscrpljenost te prosjean osjeaj osobnog postignua (Tablica 3.).
Prema prosjenim rezultatima estine doivljavanja profesionalnog sagorijevanja
utvreno je da uitelji/ice u ovom istraivanju procjenjuju da na poslu: rijetko, svega
nekoliko puta godinje, doivljavaju depersonalizaciju (M=1,20; SD=0,92); pone359

napredak 3-4 2010.indb 359

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

kad, nekoliko puta mjeseno ili manje, osjeaju se emocionalno iscrpljeno (M=2,23;
SD=1,15); te esto, jednom tjedno, osjeaju osobno postignue (M=3,85; SD=0,89).

3.2. Razlike u profesionalnom sagorijevanju uitelja s obzirom na

spol, duljinu radnog iskustva, razrednu i predmetnu organizaciju
nastave i obiljeja radne sredine
Podaci prikazani u Tablici 4. pokazuju da uitelji (N =69) iskazuju viu razinu
depersonalizacije na poslu od uiteljica (N=156), to je u skladu s rezultatima u nekim ranije provedenim istraivanjima (Maslach, Jackson, 1986.; Whitehead, Ryba,
ODriscoll, 2000.; Leithwood, Jantzi i Steinbach, 2001.). Mukarci se vie distanciraju od svojih uenika iskazujui emocionalnu izolaciju i negativan stav prema poslu.
Razlike u emocionalnoj iscrpljenosti i osobnom postignuu s obzirom na spol nisu
se pokazale statistiki znaajnima.
Tablica 4. Znaajnost razlika u profesionalnom sagorijevanju s obzirom na spol
ispitanika
spol
Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

SD

mukarci

17,99

9,81

ene

17,71

8,98

mukarci

10,38

7,53

7,51

5,68

mukarci

26,01

6,51

ene

27,37

6,08

ene
Osobno postignue

t-test

0,204

0,839

3,152

0,002

-1,504

0,134

Tablica 5. Znaajnost razlika u profesionalnom sagorijevanju s obzirom na

godine radnog iskustva
Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

radno iskustvo u struci

SD

1 - 7 godina

74 15,47 8,77

8 - 18 godina

68

19 - 45 godina

84 19,58 9,13

1 - 7 godina

75

8,67 6,66

8 - 18 godina

68

7,54 6,19

19 - 45 godina

86

8,93 6,51

18,18 9,26

4,132 0,017

0,945

0,39

360

napredak 3-4 2010.indb 360

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

Osobno postignue

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

1 - 7 godina

75

26,48 6,48

8 - 18 godina

68

27,90 6,85

19 - 45 godina

85

1,116 0,329

26,64 5,36

Ispitujui razlike u profesionalnom sagorijevanju s obzirom na sta, rezultati su

pokazali postojanje znaajnih razlika u emocionalnoj iscrpljenosti uitelja/ice s najmanjim radnim iskustvom u odnosu na one s najvie godina radnog staa. Uitelji/
ce s manjim iskustvom rada u koli izraavaju manju emocionalnu iscrpljenost u
odnosu na svoje starije kolege/ice. Dobiveni rezultati u skladu su s rezultatima istraivanja provedenog na uzorku nizozemskih uitelja koji su pokazali vei rizik od
sagorijevanja na poslu kod uitelja s vie radnog iskustva (Van Ginkel, 1987., prema
Van Horn, 2002.). Ovaj nalaz mogue je tumaiti kao proces postepene istroenosti
- to due rade kao uitelji to su vie emocionalno iscrpljeni.
Sljedei problem odnosio se na utvrivanje razlika u profesionalnom sagorijevanju uitelja s obzirom na rad u razrednoj i predmetnoj nastavi. Dobiveni podaci
pokazuju da se uitelji/ce razredne i predmetne nastave ne razlikuju s obzirom na
osjeaj emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije, ali se razlikuju u iskazivanju
osjeaja osobnog postignua (Tablica 6.). Naime, uitelji/ce predmetne nastave imaju
manji osjeaj osobnog postignua u radu s uenicima od uitelja/ica razredne nastave.
Mogui razlog tomu je sama organizacija predmetne nastave, odnosno pouavanje
veeg broja razreda to moe onemoguiti uitelje predmetne nastave da u dovoljnoj
mjeri upoznaju, podupiru i kontinuirano prate razvoj i postignua uenika.
Tablica 6. Znaajnost razlika u profesionalnom sagorijevanju
s obzirom na organizaciju nastave uitelja/ica
Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

Osobno postignue

nastava

SD

razredna

17,08

9,05

predmetna

18,41

9,31

razredna

7,59

6,49

predmetna

9,16

6,41

razredna

29,13

6,11

predmetna

25,11

5,69

t-test

-1,085

0,279

-1,832

0,068

5,139

0,000

Na temelju nalaza ranije spomenutih istraivanja bilo je za oekivati da e uitelji

koji rade u urbanoj sredini, gdje su radni uvjeti i ritam ivota zahtjevniji, doivljavati
361

napredak 3-4 2010.indb 361

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

veu razinu sagorijevanja na poslu. Suprotno tim oekivanjima, rezultati pokazuju

da sredina radnog mjesta nema utjecaja na osjeaj emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije uitelja/ica. Meutim, uitelji/ce koji rade u veim ili manjim naseljima
imaju znaajno vii osjeaj osobnog postignua u odnosu na uitelje/ice iz grada ili
sela. Kako su niski rezultati na skali osobnog postignua pokazatelj veeg stupnja
sagorijevanja, moemo zakljuiti da uitelji/ce iz grada i sela doivljavaju veu razinu profesionalnog sagorijevanja izraenu kao smanjeni osjeaj osobnog postignua u
odnosu na uitelj/ice iz veih i manjih naselja (Tablica 7.). Jedno od moguih tumaenja ovog nalaza je da se ova razlika javlja uslijed este potrebe rada u velikim razredima i prenapuenim gradskim kolama, visokih oekivanja roditelja, disciplinskih
problema, konkurencije unutar kole i meu kolama u velikim mjestima, odnosno
ogranienih mogunosti profesionalnog razvoja i djelovanja u ruralnim kolama.
Tablica 7. Znaajnost razlika u profesionalnom sagorijevanju
s obzirom na sredinu u kojoj rade
Emocionalna iscrpljenost

Depersonalizacija

Osobno postignue

sredina

SD

grad

86

18,48

9,57

naselje

47

18,00

10,48

selo

93

17,11

8,09

grad

86

8,69

6,54

naselje

47

9,72

8,39

selo

96

7,57

5,13

grad

86

26,48

5,56

naselje

47 29,83*

6,01

selo

95

25,98

6,49

0,507

0,603

1,865

0,157

6,799

0,001

3.3. Ispitivanje povezanosti dimenzija profesionalnog sagorijevanja

sa samopotovanjem uitelja, organizacijom nastave i
demografskim varijablama
Brojna istraivanja u svijetu pokazuju da je sagorijevanje na poslu uitelja povezano s nekim demografskim obiljejima ispitanika te kvalitetom njihova obrazovanja
i osposobljenosti, kao i s globalnom vrijednosnom orijentacijom prema sebi, odnosno
sa samopotovanjem. Rezultati prikazani u Tablici 8. pokazuju da je spol negativno
362

napredak 3-4 2010.indb 362

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

koreliran s depersonalizacijom, odnosno da uitelji doivljavaju viu razinu depersonalizacije na poslu od uiteljica. Organizacija nastave je u negativnoj korelaciji
s osjeajem osobnog postignua to potvruje ve dobivene rezultate da uitelji/ce
razredne nastave imaju vei osjeaj postignua od uitelja/ica predmetne nastave. S
dimenzijom emocionalne iscrpljenosti povezan je sta, to govori da s porastom radnog iskustva ujedno raste i emocionalna iscrpljenost uitelj/ica. Nadalje, na temelju
dobivenih podataka je mogue zakljuiti da je samopotovanje znaajno povezano
sa svim dimenzijama profesionalnog sagorijevanja. Uitelji/ce nieg samopotovanja
ujedno imaju i viu razinu profesionalnog sagorijevanja: vei doivljaj emocionalne
iscrpljenosti i depersonalizacije te manji osjeaj osobnog postignua. No, budui da
se radi o korelacijskom istraivanju, nije mogue utvrditi uzrono-posljedine veze
izmeu samopotovanja i dimenzija profesionalnog sagorijevanja, odnosno je li razina samopotovanja uzrok ili posljedica profesionalnog sagorijevanja.
Tablica 8. Korelacijska matrica dimenzija profesionalnog sagorijevanja kao
kriterija i samopotovanja i demografskih varijabli kao prediktora
1.
1. Emocionalna iscrplj. 1

2.

3.

4.

,66** -,17** -,01

5.

6.

,07

-0,07 ,19** -,06

-,26**

-,08

2. Depersonalizacija

,66** 1

3. Osobno postignue

-,17** -,24** 1

,10

4. Spol

-,01

-,21** ,10

5. Nastava

,07

,121

-,32** -,26** 1

6. Mjesto

-,07

-,08

-,04

,01

7. Sta

,19** ,02

,01

8. Str. sprema

-,06

-,13

9. Samopotovanje

-,26** -,30** ,41** ,16*

,04

-,24** -,21** ,12

7.

8.

9.

,02

,04

-,30**

-,32** -,04

0,01

-,13

,41**

-,26** ,01

-,09

,00

,16*

,10

-,11

,31** -,15*

,10

-,10

,10

-,09

-,11

-,10

-,54** -,01

,00

,31** ,10

-,54** 1

,06

-,15* -,11

-,01

,06

-,11

**p<0,01; *p<0,05

Kao to je ve prije navedeno, neki autori istiu kako visina strune osposobljenosti nije izravno povezana sa stupnjem sagorijevanja na poslu, ve sa procjenom samopotovanja (Kyriacou, 2001.). U ovom istraivanju nije utvrena znaajna korelacija izmeu strune spreme i samopotovanja, odnosno na samopotovanje uitelja/
ica ne utjee injenica imaju li viu ili visoku naobrazbu (Tablica 8.). Visina strune
363

napredak 3-4 2010.indb 363

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

spreme se nije pokazala znaajno povezanom s profesionalnim sagorijevanjem, dok

je s druge strane samopotovanje povezano sa svim dimenzijama sagorijevanja.
Kako bi testirali teorijsku pretpostavku da je samopotovanje, kao unutarnja,
psiholoka znaajka pojedinca, vaan prediktor u pojavljivanju sindroma sagorijevanja (Byrne, 1994; Dorman, 2003.) provedena je hijerarhijska regresijska analiza
za svaku od dimenzija profesionalnog sagorijevanja. Primijenjenim regresijskim
postupcima kontroliran je utjecaj biografskih znaajki uitelja/ica u cilju procjene
samostalnog aditivnog udjela samopotovanja uitelja/ica u objanjenju pojedinih
dimenzija profesionalnog sagorijevanja. Dakle, svaka od tri primijenjene regresijske
analize provedena je u dva koraka: u prvom koraku uvrteni su biografski podaci
o ispitanicima: spol, godine radnog iskustva u koli, visina strune spreme, mjesto
rada (lokacija kole) te organizacija nastave, odnosno rad u predmetnoj ili razrednoj
nastavi, a u drugom samopotovanje.
Tablica 9. Rezultati hijerarhijske regresijske analize
za dimenziju Emocionalna iscrpljenost
Model
I

spol

,03

,37

,711

nastava

,11

1,44

,150

mjesto

-,06

-,84

,402

sta

,21

2,55

,012

struna sprema

,03

,33

,741

spol

,06

,83

,407

nastava

,05

,67

,504

mjesto

-,08

-1,22

,224

sta

,23

2,93

,004

struna sprema

,08

,99

,324

samopotovanje

-,29

-4,23

,000

R = 0,22, R = 0,05
II

R = 0,35, R = 0,12, R= 0,08**

Prediktivni rezultati za razinu emocionalne iscrpljenosti pokazuju (Tablica 9.)

da navedena biografska obiljeja predviaju svega 5% emocionalne iscrpljenosti poslom, a kao jedini znaajni prediktor pokazao se sta uitelja/ica.
364

napredak 3-4 2010.indb 364

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

U drugom je koraku u analizu uvrteno i samopotovanje to je znaajno povisilo postotak objanjene varijance emocionalne iscrpljenosti za 7,5%. Dakle, temeljem
promatranih biografskih pokazatelja i samopotovanja moemo predvidjeti 12%
emocionalne iscrpljenosti, a varijable koje ju znaajno predviaju su sta i samopotovanje: uitelji/ce koji imaju nie samopotovanje i vei radni sta su pod veim
rizikom od emocionalne iscrpljenosti na poslu.
Za sljedeu dimenziju sindroma sagorijevanja - Depersonalizaciju se pokazalo
da je od promatranih biografskih varijabli jedino spol uitelja znaajan prediktor.
Meutim, znaajan doprinos samopotovanja poveava predikcijsku vrijednost za 8
% to u konanici znai da biografske znaajke i samopotovanje mogu predvidjeti
14% depersonalizacije. Znaajni prediktori su spol, mjesto (lokacija kole) i razina samopotovanja uitelja (Tablica 10.). Prema dobivenim rezultatima, mogue je
zakljuiti da su depersonalizaciji kao jednom od aspekata sindroma sagorijevanja
podloniji mukarci, uitelji koji rade gradskim kolama te koji imaju niu razinu
samopotovanja.
Tablica 10. Rezultati hijerarhijske regresijske
analize za dimenziju Depersonalizacija

-,17

-2,488

,014

nastava

,10

1,413

,159

mjesto

-,10

-1,522

,130

sta

,01

,079

,937

struna sprema

,04

,491

,624

-,14

-2,13

,034

nastava

,05

,66

,511

mjesto

-,13

-1,99

,048

sta

,03

,39

,695

struna sprema

,09

1,17

,243

samopotovanje

-,29

-4,38

,000

Model
I

spol

R = 0,25; R = 0,06
II

spol

R = 0,38; R = 0,14; R= 0,08**

365

napredak 3-4 2010.indb 365

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

Promatrana biografska obiljeja predviaju 14% osjeaja osobnog postignua s

time da je znaajan prediktor samo organizacija nastave, odnosno radi li uitelj/
ica u razrednoj ili predmetnoj nastavi (Tablica 11.). Uvoenjem samopotovanja kao
znaajnog prediktora poveano je predvianje osjeaja osobnog postignua na 25%.
Via razina samopotovanja te rad u razrednoj nastavi predviaju vei osjeaj osobnog postignua, a time i niu razinu profesionalnog sagorijevanja.

Tablica 11. Rezultati hijerarhijske regresijske

analize za dimenziju Osobno postignue

spol

-,02

-,29

,768

nastava

-,37

-5,30

,000

mjesto

,03

,41

,685

sta

-,02

-,28

,781

struna sprema

-,04

-,43

,664

spol

-,06

-,89

,373

nastava

-,31

-4,56

,000

mjesto

,06

,94

,349

sta

-,05

-,70

,483

struna sprema

-,09

-1,30

,195

samopotovanje

,35

5,59

,000

Model
I

R = 0,38; R = 0,14
II

R = 0,50; R = 0,25; R= 0,11**

4. Zakljuak
Rezultati ovog istraivanja pokazuju postojanje povezanosti sagorijevanja na poslu sa veinom promatranih obiljeja uitelja/ica te s procjenom samopotovanja.
Sagorijevanje na poslu promatrano je kroz tri dimenzije emocionalnu iscrpljenost,
depersonalizaciju i osobno postignue.
Provedene analize pokazale su da uitelji osjeaju viu razinu depersonalizacije
od uiteljica. Ujedno se spol pokazao i kao znaajan prediktor u pojavi depersonalizacije. Mogui razlog takvog nalaza treba traiti u sustavnom opadanju drutvenog
ugleda uiteljske profesije koja je preteno feminizirana. Vjerojatno injenica da su
366

napredak 3-4 2010.indb 366

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

visokoobrazovani, a neprimjereno plaeni, kod mukaraca vodi do veeg osjeaja

depersonalizacije nego kod ena, koja se manifestira kroz beutnost i razvoj negativnih stavova prema uenicima i kolegama, te eljom za promjenom posla.
Analizom utjecaja radnog iskustva u koli pokazalo se da uitelji/ce s najviim
radnim staom doivljavaju veu razinu emocionalne iscrpljenosti od kolega/ica s
najniim radnim staom. Znaajna korelacija te prediktivna znaajnost staa takoer
ukazuje da se kod uitelja s rastom godina radnog staa poveava se i razina emocionalne iscrpljenosti.
Nie rezultate na ljestvici percepcije osobnog postignua, a time i veu razinu
sagorijevanja, iskazali su uitelji/ce predmetne nastave. S druge strane rad u predmetnoj odnosno razrednoj nastavi nije znaajan prediktor za emocionalnu iscrpljenost i depersonalizaciju.
Za osjeaj osobnog postignua utvrene su razlike i s obzirom na sredinu u kojoj
se kola nalazi: urbanu, suburbanu i ruralnu. Rezultati pokazuju da uitelji/ce iz naselja, odnosno suburbane sredine imaju vii osjeaj osobnog postignua od uitelja/
ica iz gradova ili uitelja/ica sa sela.
Nadalje, rezultati pokazuju da je samopotovanje povezano sa svim dimenzijama sagorijevanja. Drugim rijeima, kod uitelja/ica koje imaju vie rezultate na
skali samopotovanja moe se oekivati nia razina emocionalne iscrpljenosti i depersonalizacije te via razina osobnog postignua. Takoer, hijerarhijske regresijske
analize pokazuju da nisko samopotovanje znaajno doprinosi pojavljivanju profesionalnog sagorijevanja.

Literatura
Ajdukovi, M., Ajdukovi, D. (1994), Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu. Drutvo za
psiholoku pomo, Zagreb.
Ajdukovi, M., Ajdukovi, D. (1996), Pomo i samopomo za mentalno zdravlje pomagaa.
Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb.
Anderson, M. B., Iwanicki, E. F. (1984), Teacher motivation and its relationship to burnout.
Educational Administration Quarterly, 20, 109-132.
Braja, P. Zar stvarno moramo tako brzo izgorjeti na poslu? Poslovna akademija www.poslovna-znanja.hr (sijeanj, 2007).
Byrne, B. M. (1994), Burnout: Testing for the validity, replication, and invariance of causal
structure across elementary, intermediate, and secondary teachers. American Educational Research Journal, 31, 645-673.
Chan, D. W. (2003), Perceived emotional intelligence and self-efcacy among school teachers in Hong Kong. Personality and Individual Differences, www.elsevier.com/locate/
tate, (prosinac, 2006).
Cooper, C. L., Dewe, P. J., ODriscoll, M. P. (2001), Organizational Stress. London, Sage
Publications.
367

napredak 3-4 2010.indb 367

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

udina-Obradovi, M. (1993), Motiviranje za rad. Prirunik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova, ur: Drandi, D., Znamen, Zagreb.
Dorman, J. (2003), Testing a model for teacher burnout. Australian Journal of Educational
& Developmental Psychology, 3, 35-47.
Duatepe, A., Akku ikla, O. (2004), The relationship between primary school teachers
burnout and some of their demographich variables. Pedagogy Studies, 70, 55 60. www.
pau.edu.tr/.../kisiselsayfa.aspx?. (sijeanj, 2007).
Farber, B. A. (1984), Crisis in education: stress and burnout in American teachers. JosseyBass, San Francisco.
Freudenberger, H. J. (1974), Staf burnout. Journal of Social Issues, 30, 159-165.
Friedman, I. A. Farber, B. (1992), Professional self-concept as a predictor of teacher burnout.
Journal of Educational Research, 86 (1), 28-35.
Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb.
Leithwood, K., Jantzi, D., Steinbach, R. (2001), Maintaining emotional balance. Educational
Horizons, 15, 73-82.
Maslach, C. (1978), The client role in staff burn-out. Journal of Social Issues. 34 (4), 111124.
Maslach, C. (1982), Burnout, the cost of caring, Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
Maslach, C., Jackson, S. E., Leiter, M. P. (1996), MBI: The Maslach Burnout Inventory:
Manual. Consulting Psychologists Press, Palo Alto, CA.
Maslach, C., Jackson, S. E. (1986), Maslach Burnout Inventory, Palo Alto, CA, Consulting
Psychologist Press.
Maslach, C., Schaufeli, W. B., Leiter, M. P. (2001), Job burnout, Annual Review of Psychology, 52, 397-422.
Muanovi, M. (2007), Odgojno-obrazovne filozofi je uitelja i akcijsko istraivanje, www.
ffri.hr/pedagogija/OPATIJA%20RADOVI.doc (studeni 2007.)
Previi, V. (2003), Suvremeni uitelj: odgojitelj-medijator-socijalni integrator U: Liina,
B. (ur.) Uitelj uenik kola. Petrinja: Visoka uiteljska kola i Zagreb: Hrvatsko
pedagoko-knjievni zbor, 13-19.
Rosenberg, M. (1965, 1986), Self-Esteem Scale, http://www.bsos.umd.edu/socy/research/rosenberg.htm (prosinac, 2006).
Schaufeli, B. W., Damen, J., Van Mierlo, H. (1994), Burnout among Dutch Teachers: An
Mbi-Validity Study. Educational and Psychological Measurement, 54 (3), 803-812.
Schaufeli, W. B., Enzmann, D. (1998), The burnout companion to study & practice: A critical analysis. Taylor and Francis, London.
Schaufeli, W. B., Bakker, A., B. (2004), Job demands, job resources and their relationship
with burnout and engagement: a multi-sample study. Journal of Organizational Behavior, 25, 293-315.
Schwab, R. L., Iwanicki, E. F. (1982), Perceived Role Conict, Role Ambiguity, and Teacher
Burnout. Educational Administration Quarterly, 18 (1), 60-74.
krinjar, J. (1996), Odnos zanimanja i strategija suoavanja i svladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, 32 (1) 25-36.
Tatar, M., Horenczyk, G. (2003), Diversity-related burnout among teachers. Teaching and
Teacher Education, 19, 397-408.
Van Horn, J. (2002). Teacher Burnout: A Flickering Flame, An Empirical Study. Among
Teachers from a Social Exchange Perspective. Utrecht: Eburon.
368

napredak 3-4 2010.indb 368

12.1.2011 0:39:29

V. Domovi, et al., imbenici uiteljskog...

napredak

151 (3 4) 350 369 (2010)

Whitehead, A., Ryba, K., ODriscoll, M. (2000), Burnout among New Zealand primary school teachers. New Zealand Journal of Psychology, 30 (2) 177-188.

Factors of Teacher Work Burnout

Summary
The paper presents the results of an investigation into work burnout among
primary school teachers. The analysis is based on the results of empirical
research on a sample of 229 teachers from 19 primary schools situated
in 17 Croatian counties. The research attempted to establish how Croatian
primary school teachers assess the level of professional burnout, with regard
to demographic factors, their assessment of self-respect and their position in
the school (primary teacher/specialist subject teacher). The Scale of Professional Burnout ((MBI-NL-ES, Schaufeli, Daamen and Van Mierlo, 1994), and
the Self-Respect Evaluation Scale (SES, Rosenberg, 1965.) were used in the
research. Data about the demographic characteristics of the examinees were
also gathered. The results show that the teachers personal characteristics (biographical features) and their evaluation of self-respect are related to all three
aspects of professional burnout: emotional exhaustion, depersonalization and
personal achievement.
Key words: work burnout, primary teachers, self-respect, emotional exhaustion, depersonalization, personal achievement

369

napredak 3-4 2010.indb 369

12.1.2011 0:39:29