1. http://www.ringeraja.hr/forum/m_341165/mpage_1/key_/tm.

htm#341335

Dijete moe da ispoljava neke od sljedeih simptoma:

FIZIKI SIMPTOMI
o Dijete ima problema sa zaspivanjem ili se nou budi uplaeno
o Dijete se umokrava tokom dana ili u snu
o Dijete ima slab apetit
o esto je umorno
o Dijete se ali na glavobolje i stomane tegobe
EMOCIONALNI I INTELEKTUALNI SIMPTOMI
o Dijete je veoma straljivo
o Dijete je preosjetljivo
o Ima nizak osjeaj samopotovanja
o Dijete ima probleme sa panjom i pamenjem
o I na najmanji povod ispoljava bijes
o esto je tuno i neraspoloeno
PROMJENE U PONAANJU
o Dijete se povlai iz drutva
o Postie slab uspjeh u koli
o esto je agresivno prema drugoj djeci
o Lako se uznemiri
o Izbjegava da ide napolje
o Trai da roditelj stalno bude sa njim
o Insistira da spava sa roditeljima

ta su to razvojni strahovi?
Strahovi koji se javljaju kod djece u pojedinim fazama njihovog razvoja su sastavni dio
normalnog djeijeg sazrijevanja.
-Bebe reaguju strahom na iznenadnu buku, jaku svjetlost i gubljenje podloge.
-Oko osmog mjeseca, bebe poinju da se plae stranih lica i odvajanja od majke.
-U drugoj godini strahovi se vezuju za odreene ivotinje, npr. bube, pse ili predmete, npr.
usisiva. Neka djeca se plae novih situacija ili susreta sa nepoznatim ljudima.
-Na uzrastu oko 3-4 godine djeca ispoljavaju strah od mraka, raznih ivotinja, doktora i
zubara. Sve vie se razvija mata kod djece, to esto dovodi do straha od izmiljenih bia:
monstruma, adaja i raznih bia koja ive u mraku. Strah od povrede i bola takoe je veoma
est na ovom uzrastu. Sigurno je i vae dijete bar jednom potroilo cijelu kutiju flastera
pokuavajui da prekrije ak i najmanju modricu ili posjekotinu?

-Oko pete godine djeiji strahovi se mogu pomjeriti iz svijeta mate u svijet realnosti. Strah
od prirodnih pojava i katastrofa (grmljavina, zemljotresa, poara) veoma je est na ovom
uzrastu. Meutim, strah od mraka i stvorenja koja se kriju u mraku jo uvek je veoma
naglaen. Prie o smrti, nasilju, ratu ili prirodnim katastrofama mogu da izazovu intenzivan
strah i zabrinutost kod petogodinjaka. Takoe se moe pojaviti strah za zdravlje najbliih,
naroito ako je tome prethodila bolest ili smrt lana porodice.
-Na uzrastu izmeu 6-8 godina djeca poinju da razumijevaju znaaj dogaaja. Zbog toga
se strah od ozbiljne bolesti, nesree i smrti ee javlja. I strah od natprirodnih bia
(duhova, udovita,vampira) je jo uvek prisutan.
-U periodu adolescencije se javljaju strahovi od fizikih povreda i razni strahovi u socijalnim
situacijama (mogu da se obrukam, ispau glup, smijae mi se drugovi).

2. http://www.klinfo.hr/roditelji-3/zdravlje/napadaji-panike-kod-djece-i-adolescenata/

Napadaji panike najee se spominju kod odraslih, ali mogu ih proivljavati djeca i adolescenti.
Simptomi su isti i kod odraslih i kod djece, a najizraeniji je strah da e se dogoditi neto strano. Taj
strah je paralizirajui i u potpunosti preplavljuje dijete. Ukoliko se napadaji panike ponavljaju, mogu
doista natetiti djetetovu razvoju, a prestravljeni roditelji ponekad ne razumiju to se s djetetom
dogaa.
Kada se napadaji panike ponavljaju, moemo govoriti o paninom poremeaju, odnosno panini
poremeaj je poremeaj u ponaanju koji karakteriziraju periodini i iznenadni panini napadaji.
Dijete osjea veliki strah i neugodu, a ove negativne osjeaje prate i neke fizioloke promjene
ubrzani ritam otkucaja srca, kratki dah ili tekoe disanja, vrtoglavica i slino.
Napadaji panike mogu trajati nekoliko minuta, ali i nekoliko sati. Naalost, pojavljuju se iznenada i
bez nekih prethodnih pokazatelja ili simptoma.
Najei simptomi napadaja panike su:
intenzivni strah ili osjeaj da e se neto strano dogoditi
vrtoglavica i slabost
plitko disanje ili osjeaj guenja
drhtavica
nerealna promiljanja
strah od umiranja, gubitka kontrole ili prisebnosti
Kod veine djece koja pate od ove neugodne reakcije na stresne situacije, napadaji se javljaju u
adolescentskoj dobi, no mogu se pojaviti ve i u ranom djetinjstvu. Ponekad se javljaju kod djece iji
roditelji ili drugi lanovi kuanstva pate od istog problema, pa bi bilo dobro informirati se o pojavnosti
napadaja panike u obitelji.

Roditelji trebaju biti svijesni da se napadaji panike trebaju to prije dijagnosticirati i da se dijete to
prije treba ukljuiti u tretman, jer posljedice mogu biti vrlo teke.
Dijete ili adolescent s napadajima panike vrlo teko ostvaruje drutvene odnose s vrnjacima, moe
imati problema s obavljanjem kolskih obaveza i nepovratno si ugroziti ansu za bolji akademski
uspjeh a time i bolji ivot u budunosti. Nadalje, napadaji panike svakako tete djetetovu opem
psihikom, emocionalnom, pa i fizikom razvoju.
Panika se moe s vremenom pretoiti u trajnu napetost koja utjee na djetetovo raspoloenje,
samopouzdanje i openito funkcioniranje u svakodnevnom ivotu. Djeca e se neprestano, ak i kad
nije rije o napadaju panike, osjeati napeto, nesigurno, prestravljeno. Poet e izbjegavati situacije
u kojima bi se panika mogla pojaviti, izolirati se i u glavici kreirati strane i nerealne scenarije koji
uope nisu mogui. Drugim rijeima, dijete moe razviti razne druge fobije ili kliniku depresiju koja
adolescente moe navesti ak i na suicidalne misli ili pak u neeljena ponaanja (eksperimentiranje
s alkoholom i drogama).
Kod male djece ponekad je teko dijagnosticirati napadaje panike, a nita lake to nije kod
adolescenata. Naime, maleni esto izraavaju negodovanje i mogu se strano uzrujati oko neke
situacije, ali to nuno ne mora biti napadaj panike. Isto tako, kod adolescenata koji su u pubertetu
esto viamo razne promjene ponaanja i ispade, pa moda i previdimo da se radi o neem mnogo
ozbiljnijem od tinejderskih promjena raspoloenja.
Ako sumnjate da vae dijete ili tinejder pati od napadaja panike, svakako ga odvedite strunjaku
psihologu koji e napraviti procjenu te odrediti terapiju ili tretman. Naime, postoji vie razliitih
pristupa i tretmana koji su vrlo uinkoviti. Vrlo je vjerojatno da e lijenik djetetu pripisati odreene
lijekove za smanjenje napetosti. Ako niste pobornik lijekova, postoji psihoterapija koja itekako moe
pomoi djetetu da prevlada te negativne osjeaje straha i ugroenosti. Vrlo uspjeno se primjenjuje
kognitivna bihevioralna terapija, ali tu je i terapija igrom te drugi tretmani koji zapravo ue dijete kako
prepoznati i kontrolirati napadaje panike te openito smanjiti stres. Uz pomo strunjaka, napadaji se
doista mogu reducirati i s vremenom potpuno nestati. Isto tako, pokuajte se informirati o nekim
drugim prirodnim tretmanima za smanjenje napetosti, kao to su teajevi pravilnog disanja, joga za
djecu, etnje u prirodi, sportske aktivnosti, ples, kreativni rad i slino.
Ono to se nikako ne preporuuje je da dopustite da se napadaji redaju jedan za drugim, u nadi da
e ih dijete s odrastanjem samo prevladati. Teko je prepoznati simptome, jer djeca esto ne znaju
verbalizirati to se s njima dogaa pa kau samo Strah me ili Neto e se dogoditi. Ako primijetite
da se ovakve reenice ponavljaju, a dijete ima i neke druge simptome koje bi mogli pripisati panici,
svakako ga ukljuite to ranije u terapiju i potraite strunu pomo.

http://www.ordinacija.hr/budi-sretan/sretno-dijete/tjeskobna-anksiozna-djeca/

3.Tjeskobnost ili anksioznost je stanje uplaenosti, koje se moe razviti u osjeaj panike, fobije
ili pak opsesivno-kompulzivne smetnje. Prati ju psihomotorna napetost i unutranji nemir.
Sva djeca doivljavaju tjeskobnost te se ona smatra normalnim dijelom djetetovog razvoja. Uz
to, tijekom djejeg razvoja, javljaju se razliiti tzv. razvojni strahovi. Razvojni strahovi se
pojavljuju kako dijete raste: u dobi od 6. do 8. mjeseci dijete se moe prestraiti nepoznatog
lica; izmeu 8. i 11.mjeseca javlja se separacijska anksioznost odnosno strah od odvajanja od
roditelja; oko 2.godine javljaju se strahovi od ivotinja, najee buba, zmija ili pasa; oko 3.
godine javlja se strah od udovita, paukova; s oko 5-6 godina javlja se strah od "sumnjivih"
ljudi, provalnika, prirodnih katastrofa, rata te je i dalje prisutan strah da se u mraku kriju zli ljudi
ili natprirodna bia (udovita, vjetice, duhovi).

Bez obzira da li se odrasloj osobi ine djetetovi

strahovi realni ili ne, za dijete je strah uvijek realan i na odraslima je da pronau nain kako da
se dijete osjeasigurno i zatieno uz njih. Kako se djetetova mata ispreplie se s realnou,
osobito je vano da roditelj i/ili druga odrasla osoba koja odgaja dijete pomogne djetetu da se
nosi sa strahom, da ga smiri, prui podrku kroz fiziki kontakt i umirujue rijei.
Meutim, iako anksioznost je normalni dio djetetovog ivota, neka djeca ne naue se nositi sa
svojim razvojnim strahovima, okolina ne reagira adekvatno na djeje emocionalne potrebe, ili je
dijete smanjenih razvojnih kapaciteta. Ta djeca postanu tjeskobna intenzivnije nego to bi se to
oekivalo u odreenim situacijama i esto su jako napeta. Roditelji anksiozne djece esto imaju
velikih problema kada ih trebaju ostaviti same u vrtiu, koli, igraonici. Potrebno ih je puno
uvjeravati i smirivati da bi prihvatili injenice. Njihova zabrinutost moe utjecati na njihovu
oputenost tijekom igranja i tijekom drugih normalnih aktivnosti u ivotu. Ta djeca takoer, esto
znaju biti vie povuena, te imati snaniju potrebu da zadovolje roditeljska oekivanja, pa se
njihova tjeskobnost moe ispoetka drugaije tumaiti od strane roditelja. tovie, kako

tjeskobno dijete odrasta, njihovo ponaanje od strane okoline se moe tumaiti kao nedozrelo,
te ga ismijavati ili ga pokuavati rijeiti dajui brzinske savjete poput "budi hrabar.

Iznimno je vano ne odbacivati intenzitet straha

koji dijete osjea u odreenoj situaciji bez obzira koliko se to nama naizgled ini bezazlenim.
Djeca koja imaju snanu separacijsku anksioznosti mogu imati neke od sljedeih simptoma:
o

Stalna razmiljanja te intenzivne strahove vezane za sigurnost roditelja i drugih

djetetovih skrbnika

Odbijanje odlazaka u vrti/kolu

Uestale trbobolje, glavobolje ili druge fizike bolove

Ekstremne brige tijekom spavanja izvan kue

Prevelika ovisnost o roditeljima

Panine napadaje ili napadaje bijesa tijekom odvajanja od roditelja

Probleme tijekom spavanja ili none more

Djeca koja imaju fobije,mogu imati sljedee simptome:

o

Snaan strah zbog specifinih stvari ili situacije (npr. pasa, kukaca, igli, zubara, doktora)

Strahove koji izazivaju znaajan stres i koji utjeu na svakodnevne aktivnosti

Djeca koja imaju socijalnu anksioznost mogu imati neke od sljedeih simptoma:
o

Strahove od upoznavanja ili razgovaranja s ljudima

Izbjegavanje socijalnih situacija

Mali broj prijatelja izvan obitelji

Drugi simptomi koje mogu imati anksiozna djeca:

o

Velika zabrinutost oko stvari prije nego to su se dogodile

Stalna zabrinutost ili briga zbog obitelji, kole, prijatelja, aktivnosti

Ponavljajue, neeljene misli (opsesije) ili postupci (kompulzije)

Strahove zbog osramoivanja ili injenja greaka

Nisko samopotovanje i nisko samopouzdanje

Kada anksioznost postane toliko snana da utjee na djetetovo socioemocionalno (npr. nema
prijatelje, ne moe ostati samo nigdje bez roditelja iako bi to bilo oekivano za dob, nisko
samopotovanje) ili akademsko funkcioniranje (npr. postie nie akademske rezultate s obzirom
na potencijal), roditelji bi trebali potraiti strunu pomo. Snano izraena anksioznost djece se
moe tretirati. Rani tretman moe prevenirati budue potekoe, to na socijalnom, to na
osobnom ili pak akademskom planu. Tretman moe ukljuivati individualnu terapiju igrom,
obiteljsku terapiju igrom te savjetovanje s drugim strunim osobama koji se bave s djetetom
(poput odgajatelja ili uitelja).

Autorica teksta:

Tatjana Gjurkovi, dipl. psiholog

certificirani terapeut igrom
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
www.terapijaigrom.hr

Razvojni strahovi kod dece

http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2825-strahovi-kod-djece/

Strahovi kod djece

09.07.2013.
Uz ljutnju, strah se smatra najstarijom emocijom u razvoju ljudske vrste. Koji su to najei djeji
strahovi i kako pomoi djetetu da ih se oslobodi?
Strah je prirodna reakcija ivog organizma na opasnost ili ugroenost, te se smatra osnovnom
zatitnom emocijom na prijeteu situaciju. Uz ljutnju, radost i tugu, ubraja se u tzv. primarne emocije
koje su zajednike svim ljudima u svim kulturama, koje imaju karakteristian i univerzalno
prepoznatljiv nain izraavanja te koje se javljaju vrlo rano tijekom ivota. Po svojem osnovnom
emocionalnom tonu strah je neugodna emocija, praena razliitim intenzitetima napetosti, od
obinog opreza, tjeskobe pa sve do panike i uasa.

Razvojne karakteristike straha

Istraivanja na podruju razvojne psihologije pokazuju da su ovjeku uroeni strahod jakog zvuka te
strah od iznenadnog gubitka podloge; svi ostali strahovi nastaju kroz proces kontakta s vanjskim
svijetom, odnosno kroz iskustvo odrastanja i sazrijevanja.

Strahovi i brige koji se javljaju u pojedinim fazama djetetova razvoja (tzv. razvojni strahovi) bitan su
sastavni dio normalnog djetetova emocionalnog sazrijevanja. Razvojni se strahovi pojavljuju,
mijenjaju i spontano nestaju kako dijete prelazi iz jedne razvojne faze u drugu, a povezani su s
brigama koje se javljaju u odreenim razdobljima djejeg razvoja i sa stupnjem realnosti u djejim
procesima miljenja. Kako dijete raste, broj se strahova smanjuje, a njihov osnovni izvor mijenja.
Razvojni strahovi imaju vanu ulogu pripreme djeteta na realni ivot.
U sljedeim recima navedeni su karakteristini strahovi za odreenu djeju dob i osobitosti vezane
uz njih, s tim da uvijek valja imati na umu da se granice dobi pomiu ovisno o djetetovu
temperamentu, senzibilnosti, okolini u kojoj raste i sl.

Od 6. do 8. mjeseca
strah od nepoznatih ljudi
strah od promjena na majci (npr. kad stavi kapu)

Dojene u ovom uzrastu izraava 4 primarne emocije (strah, radost, ljutnja, tuga) i
prepoznaje osnovna emocionalna stanja bliskih osoba. Pamti lice najblieg skrbnika i
razlikuje ga od ostalih lica.

Druga polovica 1. godine

strah od nepoznatih ljudi
tzv. separacijski strah (strah pri odvajanju od majke ili neke druge bliske osobe i strah od gubitka
sigurnosti koju mu ta osoba prua)

Razvoj separacijskog straha povezan je sa sve veim oprezom koji dijete osjea prema
nepoznatima i prema ljudima kojima nije privreno. Moe trajati do 2-3 godine starosti ili
dulje. Svoj vrhunac dostie u dobi izmeu 15 i 18 mjeseci, a zatim se poinje smanjivati.
Od 3. godine rijetke su vrlo burne reakcije na odvajanje.

2. godina
strah od raznih ivotinja (npr. paukova ili pasa)
strah od bunih kuanskih ureaja (suilo za kosu, usisava i sl.)
strah od nepoznatih ljudi

Ako je dijete od malena okrueno ivotinjama (ili u redovitom kontaktu s njima) te nitko
od bliskih nije pred njim pokazivao svoj strah od npr. pauka, vea je vjerojatnost da
nee osjeati strah od ivotinja.

Od 3. do 4. god. (katkad do poetka kole)

strah od izmiljenih bia (udovita, zmajeva, bia iz mraka sobe)
strah od runih snova, mraka, lijenika, ljudi u uniformi te raznih ivotinja

U ovom razdoblju djeca sve vie razvijaju matu, upoznaju se i s dobrim i zlim likovima
iz bajki i crtia to potie strahove od negativnih likova.

5. godina
strah od prirodnih pojava i katastrofa (potresi, grmljavine, poari)
strah od mraka i bia koja ive u mraku

Tijekom 5. godine strahovi se poinju seliti iz imaginarnog svijeta mate u realniji

svijet, tako da su esti npr. strahovi od prirodnih pojava i katastrofa. Strahovi za zdravlje
bliskih osoba izraeniji su ako je tome prethodila bolest ili smrt lana obitelji.

Kraj predkolske i poetak kolske dobi

 strah od smrti, bolesti, tjelesnih ozljeda, fizikih opasnosti i nesree

strah od natprirodnih bia (duhova, vampira, udovita, vjetica, nekog ispod kreveta, mraka i
samoe

U ovom razdoblju djeca poinju razumijevati znaenje dogaaja, to poveava

uestalost njihovih strahova od smrti i bolesti. Djeca ne vole spavati sama u sobi ili
ostati sama u kui. ei postaju i strahovi nakon gledanja nekog stranog filma ili
sluanja uznemirujue prie.

Kako pomoi djetetu da se lake rijei razvojnih strahova te kako izgledaju strahovi koji su postali
ozbiljniji problem i zahtijevaju pomo i savjet strunjaka?