FISKALNA POLITIKA EU

ASST. JELENA ORI

URED 104
jelena.coric@sve-mo.ba

30 sati tjedno
Testovi
Seminarski radovi
Prisustvo nastavi ( 70 %)

Struktura predmeta

Fiskalna politika openito

Fiskalni sustav
Porezno sustavni imbenici i vrste
Fiskalni sustav EU
Struktura fiskalnog sustava EU
Institucije EU i okvir donoenja
odluka o fiskalnim pitanjima EU

Instrumenti i procedure provoenja

politika u EU
Kriteriji konvergencije
Pakt o stabilnosti i rastu
Fiskalni federalizam u EU
Razine donoenja odluka o fisklanim
pitanjima

Nadnacionalni federalizam EU
Porezni sustav
Harmonizacija poreznih sustava u EU
Oporezivanje po razliitim razinama vlasti
u sloenoj zajednici
Kljuni imbenici oporezivanja u EU
Porezni zakon izravno i neizravno
oporezivanje
Fiskalni uinci prikljuivanja

Fiskalna politika kao dio ope

ekonomske politike
Skup fiskalnih instrumenata s ciljem
ostvarivanja ciljeva EP
Proraunska politika,
kompenzatorna politika

Ciljevi i sredstva FP

Postizanje pune zaposlenosti

Opa stabilnost cijena
Optimalan privredni rast
Poticanje izvoza i poboljanje VTB
Zadovoljavanje ope drutvenih i
zajednikih potreba na optimalnoj
razini
Ukljuivanje zemlje u meunarodnu
podjelu rada....

Sredstva FP
- sredstva, instrumenti prikupljanja
javnih prihoda
- sredstva,instrumenti troenja
javnih prihoda - javni rashodi

Uinci FP

Snani i znaajni
Poticanje gospodarskog rasta
Makroekonomski uinci FP uinci
potranje
Kontrakcijska, restrikcijska ili
antiinflatorna FP
- snienje JR
- smanjenje transfernih rashoda
- poveanje poreza i drugih dabina
- kombinacija prethodnih mjeraa

Ekspanzivna ili antidepresivna FP

- poveanje JR
- poveanje transfernih JR
- snienje poreza i drugih dabina
- kombinacija prethodnih mjera

Neutralno konjukturni karakter FP

Pravovoremenost poduzetih mjera
Preventivna stabilizacijska politika
uglavnom korektivnog karaktera
Obzirne diskrecijske mjere FP
Formula gipkosti fleksibilnosti
unaprijed utvren i reguliran sustav
Ugraeni automatski stabilizatori
kombinacija

Redistribucija nacionalnog dohotka

Radikalni egalitarizam
Uinci FP na razini razmjetaja,
preraspodjele i stabilizacije
Stabilizacija upravljanje ponudom i
potranjom
Uinci preraspodjele
Odreeni uinci i na polju
obrazovanja,znanosti, kulture,
umjetnosti...

Fiskalni sustav

Razlika izmeu fiskalnog sustava i

poreznog podsustava
Fiskalni sustav
- porezni podsustav
- podsustav javnih rashoda
- podsustav dravnog prorauna
- podsustav socijalne skrbi

Porezni podsustav kategorija od

osobitog znaenja
Obiljeja poreznog podsustava
- ekonomska djelotvornost
- administrativna jednostavnost
- fleksibilnost
- politika odgovornost
- pravednost

Porezno sustavni imbenici

Veliina teritorija i broj stanovnika

Opseg i veliina javnog odnosno dravnog
sektora
Proraunski deficit i javni dug
Opseg i struktura nezaposlenosti
Stupanj razvijenosti, geopolitiki poloaj i
pripadnost odreenim integracijama
Oblik dravnog i politikog sustava
Blizina ratnog arita, povijesne,
religijske, nacionalne i druge komponente
razvitka

Porezno sustavne vrste

Tradicionalni, prijelazni i suvremeni

PS
PS otvorenih trinih gospodarstava
i zemalja u razvoju
Unitarni, federalni i mjeoviti PS
Monistiki i pluralistiki PS

Povijesni razvoj EU

Europa nazvana po princezi sa

Orijenta
Etimoloki od asirske rijei erp
neto tamno i mrano
Politika artikulacija Karlo Veliki
Rimsko carstvo i kranstvo
Formiranje europske ekonomske
integracije

Europska integracija odgovor na

moderne zahtjeve Mlada Europa 1834.
Kombinacija geografskih, povijesnih,
kulturnih , ekonomskih i dr. elemenata
Kriza nakon II. Svjetskog rata smanjen
obujam proizvodnje,visoka inflacija,
iscrpljene devizne rezerve, nedostatak
dolara
Ured za politiku planiranja PPS programi
obnove Marshallov plan

Povijest EU 8 ( 9 ) faza
1.Prvi koraci prema jedinstvu 1946.
- 1957
1948. osnivanje Beneluxa
1951. Pariki ugovor Europska
zajednica za ugljen i elik
1957. Rimski ugovor EEA i
EUROATOM

2. Europa od estorice do devetorice

1957. 1974.
Stvaranje EFTE 1959.
OECD 1960.
Zajednika agrarna politika 1962.
Europski parlament

3. Europa u traenju drugog nadahnua

1974. 1986.
Demokratizacija institucija, korigiranje
regionalnih razlika
Prvi saziv Europskog parlamenta
Ulazak Grke 1981., panjolska i Portugal
1986.
Ugovor iz Schengena
Jedinstveni europski akt Jedinstveno
trite
GATT i Urugvajska runda pregovora

4. Prema Ugovoru o EU 1986.

1992.
Ratifikacija Jedinstvenog europskog
akta 1986.
Pad Berlinskog zida i ujedinjenje
Njemake
Pregovori o uvoenju ekonomske,
monetarne unije i jedinstvene
valute

5. Uvrivanje i proirivanje Unije

1992. 1995.
Prva monetarna kriza
Uvoenje Jedinstvenog europskog
trita 1.1.1993.
Osnivanje Europskog investicijskog
fonda
ECB i ESCB
Predpristupni sporazumi

6. Europa petnaestorice 1995.

2000.
WTO umjesto GATT a
Pakt o stabilnosti Europe
Jedinstvena valuta 1.1.1999.
Amsterdamski ugovor

7. Europa prema euru i proirivanju

2000. 2012.
Ulazak novih lanica
Konferencija u Lisabonu
Sastanak u Nici

8. Europa nakon uvoenja eura

2002. 2012 .
9. Europa u uvjetima financijske
krize
2008. sve vie zemalja pogoeno
ekonomskom krizom
Ekspanzija prije krize voena
kreditima i rizinim zajmovima
Grka kao pokazatelj slabosti EMU

Oporavak europske ekonomije dug,

spor, neravan
Diferencijacija Europe na one sa
fundamentalnim faktorima i
politikama i one sa ranjivostima i
slabostima
Najvei rizici sa fiskalne strane

POVIJESNI RAZVOJ I ODREDNICE

EUROPSKE INTEGRACIJE

Cjelokupna svjetska trgovina

koncentrirana oko tri pola
Vodea uloga EU
Zavretak II.svjetskog rata i
podijeljena Europa
EU u 8 faza i danas 9 u uvjetima
svjetske krize
Marshallov plan 1947.

Istoni blok odbija pomo

VB 24%, Francuska 20%, Italija
11%, Zapadna Njemaka 10%,
Nizozemska 8%
Winston Churchill pomirba
Francuske i Njemake stvaranje
Sjedinjenih drava Europe
Haaki kongres 1948.

Dobrovoljna integracija prvi put

testirana
Jednostavna u teoriji, praksa ?
Organizacija za europsku
ekonomsku suradnju OEEC 1948.
Podjela amerike pomoi
Liberalizacija razmjene
Osnivanje Europske platne unije

Organizacija za gospodarsku
suradnju i razvoj OECD
OEEC ---- OECD
Publiciranje izvjea o ekonomskoj
situaciji
Vijee Europe regionalna politika
organizacija 10 zemalja lanica
Ciljevi Vijea Europe

1. realizacija kompaktnije europske

unije
2. zatita demokracije
3. zatita ljudskih prava
4. poboljanje uvjeta ivota
Europljana
Ua suradnja izmeu lanica
Djelokrug djelovanja sva podruja
osim obrane

Schumanov plan ujedinjenje

francuske i njemake proizvodnje i
distribucije elika
Nain spreavanja daljnjih sukoba
Kontrola oporavka Njemakog
gospodarstva
Pariki ugovor 1957. Europska
zajednica za ugljen i elik

CECA prva supranacionalna

organizacije
Ukidanje kontigenata i carina
Uvoenje CET a
Prestala djelovati 2002.
Temeljni cilj reguliranje
proizvodnje ugljena i elika
Ekonomsko oivljavanje zajednikog
trita

Financijska samostalnost
Pravna snaga
Ciljevi CECE
1. razvoj razmjene izmeu zemalja
lanica
2. briga o redovitoj opskrbljenosti
zajednikog trita
3. osiguranje jednakog pristupa izvorima
proizvodnje za sve korisnike

4. modernizacija proizvodne
infrastrukture
5. poboljanje uvjeta rada i ivota za
zaposlene u sektorima ugljena i elika
6. racionalno koritenje izvora radi
uklanjanja prekomjerne eksploatacije
7. utvrivanje najniih cijena uz
uvaavanje koliine proizvodnje

1965. fuziranje sa CEE i EUROATOM

Spinelli i Monnet zaetnici
Schumanovog plana
Proces europske integracije na
naelu federacije
Dijalog i naelo komplementarnosti
Postupni prijenos suverenih prava
od nacionalnih do regionalnih tijela

Postojanje neovisnih demokratskih

europskih institucija
Integracija postupno delegiranje
nadlenosti
Osnivanje CECA e prva faza
integracije
1952. Europska obrambena
zajednica ( CED )
Neuspjeh sektorske integracija

Prelazak na opu integraciju

1958. Europska ekonomska
zajednica EEZ i Europska zajednica
za atomsku energiju EUROATOM
Zapadnoeuropska unija ( WEU )
Odsustvo operacionalne autonomije
Ekonomski put integracije
Konferencija u Messini 1955.

1957. Rimski ugovor - Europska

ekonomska zajednica
Poetak procesa
1957. Rimski ugovor Europska
zajednica za atomsku energiju
Ciljevi EEZ
1. uspostava zajednikog trita
zasnovanog na carinskoj uniji

2. uvoenje zajednikih politika ( agrarne,

transportne, trgovinske )
3. osnivanje Europskog socijalnog fonda i
Europske investicijske banke
4. uvoenje novih institucija u cilju viih
integracijskih stupnjeva
5. pribliavanje nacionalnih
zakonodavstava
6. ukidanje prepreka slobodnom kretanju
ljudi, usluga i kapitala

Razdoblje estorice osnivanje

EFTE, uvoenje zajednike agrarne
politike CAP , plan Fouchet,
realizacija Carinske unije 1968.,
proirenje
Dva koncentrina kruga EEZ i EFTA

Razdoblje europesimizma politiki

i ekonomski okovi
Naftni okovi, trokovi zajednikih
politika agrarne
Pozitivno stvaranje demokracije
na mjestu vojne diktature u
panjolskoj, Portugalu i Grkoj
Proirenje Zajednice

Dinamika integracije i pritisak SAD

a
Nadogradnja izvora Zajednice
Jedinstveni europski akt
EEZ --- EZ
Zajedniko trite --- jedinstveno
trite
Delors formiranje unutarnjeg
trita

Jedinstveno trite 1.1.1993. --Europski ekonomski prostor EEA

Europska unija
Ugovor iz Maatrichta 1992.
Ujedinjenje tri europske zajednice
Suradnja na polju vanjske i
sigurnosne politike, unutarnjih
poslova i pravosua

Ekonomski i politiki ciljevi

Pad Berlinskog zida, raspad SSSR
a , superiornost Zapada
PHARE programi
Europska banka za obnovu i razvoj
Delorsovo izvjee uvoenje
ekonomske i monetarne unije

Nastanak EU

Ugovor iz Maastrichta 1992.

Ratificiran 1.11.1993.
EZ --- EU
Jedinstveno trite --- unutranje trite
Zajedniki ciljevi
1. promicanje gospodarskog i drutvenog
napretka, visokog stupnja zaposlenosti,
uravnoteenog i odrivog razvoja, stvaranje
podruja bez unutarnjih granica, osnaivanje
gospodarske i drutvene povezanosti, utemeljenje
gospodarske i monetarne unije s jedinstvenom
valutom

2. jaanje zatite prava i interesa

dravljana drava lanica uvoenjem
dravljanstva Unije
3. afirmiranje vlastitog identiteta na
meunarodnoj sceni provedbom
zajednike vanjske i sigurnosne politike
4. ouvanje i razvijanje Unije kao
podruja slobode, sigurnosti i pravde
5. ouvanje cjelokupne pravne steevine
Zajednice i njene nadogradnje

3 stupa EU
1. Europska zajednica EZ i
EUROATOM glavna inovacija
ekonomska i monetarna unija i euro
kao konkretizacija toga
2. Zajednika vanjska i sigurnosna
politika
3. Policijska i pravosudna suradnja
u kaznenim pitanjima

II i III stup princip meuvladine

suradnje jednoglasno donoenje
odluka
Stapanje stupova
Zadravanje nacionalnih ogranienja
za pojedina podruja
EU kao rezultat integracije i
suradnje

28 lanica preko 500 mil. stanovnika

Istinska integracija sui generis
integracija
2 nova Ugovora kao izvorno pravo EU
Ugovor iz Amsterdama napredak u
podruju zatite graana, uvoenje
prostora slobode, sigurnosti i pravde u
EU, konsolidacija socijalne dimenzije,
Schengenski ugovor integriran u Ugovor o
EU

Ugovor iz Nice uspjeniji pokuaj

reformiranja; reforma institucija u skladu
s proirenjima, povelja o temeljnim
ljudskim pravima
1992. 1993. teka monetarna kriza
Fluktuacije teajeva +- 15%
Pakt o stabilnosti vea fiskalna disciplina
ECB, ESCB i euro

Europski ustav
Ustavni ugovor iz Rima 2004.
Lisabonski ugvor 2007. najbitniji
dijelovi Ustavnog ugovora,izmjena i
nadopuna osnivakih ugovora
Izlazak iz institucionalne krize
jasnije definirane nadlenosti Unije i
podijeljene nadlenosti

Institucije EU

Provoenje ciljeva i institucije

Supranacionalno odluivanje
Uspjeh europske integracije i institucije
Glavne institucije
1. Europska komisija
2. Vijee EU ( Vijee ministara EU )
3. Europski parlament
4. Europsko vijee
5. Europski sud pravde
6. Europski revizijski sud
7. Ostala tijela EU

Europska komisija

27 povjerenika 5 godina
Potpuno neovisni od vlada
Zastupanje interesa Unije
Povjerenik portfolio na elu
uprave ( ili vie njih )
25.000 slubenika 23 ope
uprave,tajnitvo, 15 ostalih slubi
Donoenje odluka konsenzusom i
obinom veinom

Predsjednik Jean Claude Juncker

Osnovni organ Unije
Zadae EK
- politika inicijativa osmiljava politike
EU, pokree zakonodavni postupak,
predlae komunitarne uredbe
- izvrni organ Unije primjena
zajednikih politika

- uvar Ugovora pravnog poretka

uspostavljenog Ugovorom
- predstavlja Uniju u pregovorima
s treim zemljama te u
meunarodnim trgovinskim
sporazumima

Vijee ministara EU

Izraava nacionalne interese

Glavna zakonodavna institucija EU
Nadnacionalne i meuvladine ovlasti
Bitno komunitarno tijelo
Povezuje zemlje lanice, donosi
zakonodavstvo Unije, utvruje
politike ciljeve, koordinira
nacionalne politike i uravnoteuje
razlike

Sastavljeno od ministara
nacionalnih vlada lanica
Sastav ovisno o podruju rasprave
vie razliitih Vijea
Sastajanje povremeno
Stalnost rada Odbor stalnih
predstavnika ( COREPER )
priprema sastanke, trai
kompromise i olakava glasovanje

Stalno tajnitvo glavni tajnik

Visoki povjerenik EU za vanjsku i
sigurnosnu politiku glavni tajnik
Zpadnoeuropske unije - Thorbjrn
Jagland
Predsjedanje 6 mjeseci
Trostruka funkcija Vijea

1. raspolae pravom donoenja

odluka
2. osigurava koordinaciju
ekonomskih politika
3. raspravlja s Komisijom o aktima
koje usvaja te nadlenostima
izvravanja pravila koja donosi

Moe odluivati
- jednoglasno u osjetljivim podrujima
- obinom ( jednostavnom ) veinom
proceduralne odluke
- kvalificiranom veinom veina odluka
Kvalificirana veina broj glasova varira
od ministra do ministra ovisno o veliini
drave
Potreba ostvarenja 2 ili tri veine

- veina broja drava lanica ( 2/3 )

- prag kvalificirane veine ( 74 %)
- ukoliko lanica zatrai provjera
odraavaju li glasovi barem 62%
ukupnog stanovnitva Unije
sjedite u Bruxelles

Europski parlament

Jedino tijelo birano opim izborima

Izraz politike i demokratske volje
naroda Unije
Jamac europskih interesa i zatite
prava graana
Najvea multinacionalna skuptina
svijeta
Sjedite u Strasbourgu

Od 1979. izravni izbori za Parlament

Biranje po nacionalnim kvotama
Organizirani po politikim opredjeljenjima
najzastupljenije Europska puka
stranka, socijalisti i liberali
Prvoklasna demokratska institucija +
tradicionalne parlamentarne funkcije
predstavljanje naroda, zakonodavna i
budetska funkcija, funkcija kontrole
izvrne vlasti

Tri osnovne funkcije Parlamenta

1. zakonodavna
2. nadzor nad Europskom
komisijom
3. usvajanje zajednikog prorauna
EU

Osnovne zadae Parlamenta

1. zakonodavne i proraunske
- usvaja zakone, usvaja proraun
EU i dijeli ovlasti s Vijeem
ministara EU
2. kontrolne
- nadgleda ostale institucije EU

3. imenovanja
- potvruje imenovanje Komisije
4. meunarodni sporazumi
- konzultira se za odreene
meunarodne sporazume
5. specifine ovlasti europski
forum parlament vrelo ideja

Europsko vijee

Skup politikih predstavnika zemalja

lanica predsjednika drava ili
vlada
Razvijeno iz prakse europske
politike suradnje
Sastanci = najvii politiki
predstavnici + ministri vanjskih
poslova + predsjednik i
potpredsjednik Europske komisije

Nije slubena institucija Eu institut EU

Nema zakonodavne ovlasti
Poticajno mjesto u stvaranju politike Unije
Odreuje prioritete, daje politiku
orijentaciju, stimulira razvoj i regulira
sporna pitanja
Vijee ima sjedite u Bruxellesu. Tijekom
travnja, lipnja i listopada Vijee odrava
sastanke u Luxembourgu.

Glavne zadae Europskog vijea

1. ope
- stvara poticaje europskoj izgradnji i definira ope
politike smjernice
2. vanjska i sigurnosna politika
- definira naela i smjernice zajednike vanjske i
sigurnosne politike i odluuje o nainu provoenja
- odluuje o uoj vojnoj suradnji
- u odreenim vanim pitanjima odluuje umjesto
Vijea EU
3. unutarnji poslovi i pravosue
- odluuje o eventualnoj uoj suradnji za odreena
pitanja ovog podruja

Europski sud pravde

Pravda, demokracija i ljudska prava

temeljna europska naela
Vrhovna sudska instanca EU
Zaduena za komunitarno pravo
Ograniene nadlenosti, ali znaajno
mjesto
Sjedite u Luxembourgu
Po jedan sudac iz svake zemlje lanice +
8 nezavisnih odvjetnika

Razlog osnivanja rizik od razliitog

tumaenja komunitarnog prava u
lanicama
Odgovornosti suda
- izravni postupci protiv zemalja lanica ili
komunitarnih institucija
- postupak protiv drave lanice
- postupci protiv institucija EU zbog
ponitenja akata ili propusta
- ostali izravni postupci

- neizravni postupci ispitivanje

pravovaljanosti pred nacionalnim
sudovima
- drugostupanjska odgovornost
prizivi na odluke Prvostupanjskog
suda, postupak preispitivanja
prethodnih miljenja
Vaan u izgradnji pravnog poretka

Europski revizijski sud

Komunitarna nadzorna institucija

27 lanova
Zadatak ispitati ispravnost rauna
i ukupnih prihoda i rashoda Unije
sukladno pravnim, proraunskim i
raunovodstvenim naelima Unije
Nadzirati svrsishodnost financijskog
upravljanja prema predvienim
ciljevima i programima

Primarni zadatak neovisna

provjera pravilnog izvravanja
prorauna EU i koritenja europskih
fondova
Kontrola europskih institucija,
nacionalnih, regionalnih i lokalnih
Meunarodnih institucija koja troe
sredstva Unije

Ostala tijela EU

Europski puki pravobranitelj

( Ombdusman )
Europski gospodarski i socijalni
odbor
Odbor regija EU
Europska investicijska banka
Europska sredinja banka
Decentralizirane agencije

Stupnjevi ekonomske integracije

Zona slobodne trgovine grupiranje vie

carinskih teritorija
Carinska unija vee naputanje
duverenosti u odnosu na zonu slobodne
trgovine
Zajedniko trite savreno cirkuliranje,
etiri slobode
Ekonomska unija najvii oblik
regionalnog procesa integracija
- ekonomska poltika unificirana ili strogo
koordinirana

Politika irenja lanstva EU

Proirenje i smanjenje regionalnih

raskoraka
Objedinjavanje europskih zemalja i
naroda posebno pitanja
prava,demokracije i mira
Kriteriji prikljuivanja EU i pregovori
o lanstvu
Sporazumi i ratifikacija

Kriteriji za prikljuenje :
- politiki stabilne institucije koje
osiguravaju vladavinu demokracije,
prava i zatitu manjina
- gospodarski djelotvorna trina
ekonomija, mogunost borbe s
konkurencijom na tritu unutar
Unije

- pravni obveze koje proizlaze iz

lanstva slaganje s ciljevima
politike, ekonomske i monetarne
unije
- administrativni prilagodba
administrativnih struktrura za
uspkeno lanstvo

Zemlje Zapadnog Balkana

- suradnja sa ICTY
- povratak izbjeglica i zatita
manjina
- sloboda medija i reforma
pravosua
- poticanje i provoenje regionalne
suradnje, razvoja i
dobrosusjednskih odnosa

Integracijska sposobnost kapacitet

Unije
- institucionalna
- uinak na politike EU
- proraun EU
Proces pridruivanja bilateralni i
multilateralni sastanci
Usklaivanje s pravnim sustavom EU

Komunitarni sustav donoenja odluka

Interakcija tri osnovne institucije

institucionalni trokut
Impuls od Europskog vijea
Komisija elaborira sve prijedloge,
uredbe, direktive ili odluke Vijea
- uloga ne samo tehnika nego i
politika priprema terena
Parlament i Vijee ministara

Nemaju pravo zakonodavne

inicijative
Pravo isklljuivo Komisije
Vie procedura ili postupaka
najei suodluivanje Parlamenta i
Vijea ministara
Suradnja na razliitim razinama
razliiti postupci donoenja odluka

Dvije metode suradnje

- meuvladina II i III stup
- nadnacionalna ili komunitarna I stup
Nadnacionalne procedure tri osnovna
postupka
- suodluivanje daje Eurospkaom
parlamentu ovlast usvajanja instrumenata
s Vijeem ministara; dva ili tri itanja i
vea interakcija Parlamenta i Vijea

Komisija predlae tekst miljenje parlamenta

( prvo itanje ), (miljenje Odbora regija i
miljenje EESC a);
Vijee ministara prihvati sve amandmane ili
Parlament odobri prijedlog Vijee prihvaa akt,
ako ne prihvati Vijee usvaja zajedniko
stajalite
Parlament ispituje zajedniko stajlite drugo
itanje
Parlament odobrava zajedniko stajalite ili nita
ne poduzima akt prihvaen; Parlament odbacuje
zajedniko stajalite akt nije prihvaen,
Parlament apsolutnom veinom predlae
amandmane

Komisija daje pozitivno ili negativno miljenje

Vijee kvalificiranom veinom prihvaa sve
amandmane Parlamenta akt usvojen; Vijee ne
prihvaa saziva Pomirbeni odbor, Vijee
jednoglasno prihvaa sve amandmane Parlamenta
i usvaja akt
Usvajanje akta nakon 3.itanja Parlament
( apsolutnom veinom) i Vijee( kvalificiranom
veinom) Pomirbeni odbor
Pomirbeni odbor ne uspijeva dogovoriti prijedlog
akta i ne smatra se prihvaenim

- postupak savjetovanja poljoprivreda,

oporezivanje, trino natjecanje,
policijska i pravosudna suradnja
- pristanak Parlamenta ne sudjeluje u
proceduri usvajanja, ali daje pristanak;
kod pridruivanja novih zemalja lanica,
meunarodnih sporazuma, specifinih
zadataka ECB a , strukturnih i
kohezijskih fondova
- postupak usvajanja prorauna

Proraunske ovlasti odreivanje

glavnih smjernica i prirode rashoda,
godinjih iznosa izdataka i potrebnih
prihoda, te nadzor prorauna
Priprema, rasprava, usvajanje
prorauna
Komisija prednacrt prorauna
Vijee ministara nacrt prorauna
Parlament itanje prorauna

Predlae amandmane na neobvezne rashode

( apsolutna veina ) i izmjene obveznih rashoda
( veinom glasova )
Vijee ministara 2. itanje amandmana i
izmjena
Da ili ne na amandmane kvalificiranom veinom
Da ili ne na izmjene namjeta iznose
Parlament 2. itanje neobveznih rashoda
Da iznosi nacrt prorauna
Ne iznosi 1. itanja novi iznosi mogue
odbijanje prorauna

Izvori komunitarnog prava

Osnivaki ugovori- primarno

zakonodavstvo
Akti proizali iz tih ugovora
Sekundarno zakonodavstvo
uredbe, smjernice, direktive,
odluke, preporuke, miljenja
Komunitarno pravo sva pravila o
pravnom poretku Zajednice

- opa naela prava

- sudska praksa Europskog suda
pravde
- pravo koje proizlazi iz vanjskih
odnosa zajednice
- pomono pravo sadrano u
konvencijama i slinim
meuvladinim sporazumima

Primarno komunitarno pravo + odredbe

primarnog prava + nepisani zakon Unije
= vrh hijerarhijskog tokuta
Sekundarno pravo kompatibilno s
primarnim zakonodavstvom
Osnivaki ugovori
- Ugovor o osnivanju EZU
- Ugovor o osnivanju EUROATOM a
- Ugovor o osnivanju EEZ
- Ugovor o Europskoj uniji

Ugovori koji nadopunjuju ili

izmjenjuju Osnivake
- Ugovor o spajanju, jedinstveni
europski akt, Ugovor iz
Amsterdama, Ugovor iz Nice
Opa naela parav nepisane
pravne norme koje proizlaze iz
Osnivakih ogovora,a utvruje ih
Sud pravde svojom praksom

Naelo supsidijarnosti ope naelo EU

Unija ne poduzima radnje osim u
podrujima svoje iskljuive nadlenosti,
osim u sluaju kad bi takve radnje bile
djelotvornije od onih poduzetih na niim
razinama vlasti
Naelo proporcionalnosti aktivnosti
Unije ne smiju prelaziti okvire onoga to
je nuno za postizanje ciljeva Osnivakih
ugovora

Supsidijarnost ugovor iz Maastrichta

pribliiti europsku integraciju graanima
Odluke donositi na niim razinama vlasti
blie graanima
Protiv centralizacije udaljenih odluka
Osnovni cilj supsidijarnosti garantiranje
odreenog stupnja samostalnosti niih u
odnosu na sredinje razine vlasti

Sekundarni izvori prava

Pravno obvezujui i neobvezujui

Uredbe ( propisi ) u potpunosti
obvezuju i izravno se primjenjuju na
drave lanice, ukljuivanjem u
nacionalno pravo
Direktive ( smjernice ) postavljaju
rezultate koji se moraju ostvariti u
zemljama lanicama, ali nac.institucije
same odreuju oblike i naine provoenja

Odluke obvezuju u svim

elementima one na koje se odnose
Preporuke i miljenja deklarativni
instrumenti koji nisu obvezujui

Decentralizacija prijenos ovlasti

na nie razine vlasti
Prijenos ovlasti ali ne sredstava za
financiranje nedostatak
decentralizacije
Ponuda javih dobara
demokratizacija
Prilagoavanje ponude onima koji
o tome odluuju

Mnoge funkcije je bolje provoditi na

sredinjoj razini
Prednosti fiskalne decentralizacije
- prilagoavanje lokalnim uvjetima
- racionalizacija zakonodavstva
- poveanje konkurencije na lokalnoj
razini
- inovacije u lokalnom upravljanju
dobrima
- vea uinkovitost troenja
- lokalne potrebe naglaenije

Nedostaci fiskalne decentralizacije

- konfliktni rezultati poduzetih mjera
- gubitak ekonomije razmjera u
prikupljanju poreza
- smanjenje uinkovitosti poreznog
sustava
- stabilizacijska se funkcija gubi
- vee korupcijske mogunosti
- uinkovitost lokalne zajednice upitna

Teorija klubova pretpostavka

potronja jednog dobra, identini
ukusi potroaa, jednaki dohoci i svi
lanovi ravnopravni i ravnopravno
uivaju koristi
Vie lanova zajednice smanjuje
trokove ali i koristi

Tieboutov model
Problem otkrivanja preferencija
stanovnitva
Odluivanje na sredinjoj i lokalnoj
razini
Dvije lokalne zajednice s razliitom
ponudom javnih dobara
Seljenje iz jedne zajednice u drugu
radni zadovoljavanja preferncija

Vei broj zajednica laki izbori,

zadovoljavanje preferencija
Glasanje nogu
Pretpostavke funkcioniranja
pokretljivost pojedinaca, informiranost,
mogunost zapoljavanja, dovoljan broj
zajednica
Porezi utjeu na mjesto stanovanja,
sjedite tvrtki
Via cijena usluge pravda se kvalitetom
usluga

FISKALNI SUSTAV EU
Javne financije i europska integracija

Osnovni cilj europske integracije

stvaranje zajednikog trita
Put jaanja politike integracije
Javne financije granica
ekonomskog i politikog aspekta
Fiskalni sustav EU razgranienje
izmeu trine integracije u jae
politike unije

Fiskalna funkcija distribucije i

redistribucije
Problemi nelojalna porezna
konkurencija, nesuglasice oko
raspodjele sredstava prorauna
Javne financije velik udio u BDP u
svim razvijenim zemljama
Regulacija

Fiskalni sustav EU

Proraun EU jedini instrument

provoenja FP sa sredinje razine
Ostalo pravila i dogovori
harmonizacija i koordinacija ostalih
dijelova FP ( harmoniziranje
oporezivanja, koordinacija
stabilizacijskih fiskalnih politika )
Proraun relativno malen

Ima vlastita sredstva i izvore

Financiranje zajednikih funkcija i
politika EU
Rashodi poljoprivreda i strukturna
politika
Harmonizacija poreznih sustava
drugi dio FS EU
Nametanje poreza nacionalni
porezni sustav

Izuzetak europski porez na

dohodak zaposlenih u institucijama
EU isplauje se iz prorauna EU,
izvorni prihod prorauna EU
Porezni suverenitet ogranien
smjernice i pravni propisi kojima se
utjee na formiranje PS
Porezna harmonizacija pristup ka
fisklanom federalizmu

Koordinacija stabilizacijskih politika

EU trei dio FS EU
Stabilizacijskih proraunskih politika
Fiskalna pravila Pakt o stabilnosti i
rastu i Maastrictski kriteriji
konvergencije
Smanjenje i spreavanje
proraunskih deficita

Proraun EU

Odnos MP i FP
Naelo supsidijarnosti
Centralizacija vs. Decentralizacija
Proraun EU jedini instrument
zajednike FP
Ostalo skup raznih pravila i
ugovora za harmonizaciju i
koordinaciju

Makroekonomska uloga prorauna

temelj automatskih stabilizatora
Bez homogenosti i integriranosti
ponude javnih roba i usluga, i
oporezivanja na teritoriju EU
Posebnosti proraun specifinosti
europske integracije
Funkcije prorauna ekonomska,
financijska, politika i pravna

Nadopunjavanje nac.prorauna za
programe socijalne i ekonomske
kohezije
Raunski prikaz svih prihoda i
rashoda Unije
Skroman proraun 1.24% BND a
Unije
Sredstva prorauna rast i razvoj
Unije

EZ i EUROATOM zaseban proraun

do 1965.
Prvi proraun nizak samo upravni
trokovi
Kontribucije lanica osnovni izvor
Visina kontribucija razvijenost
lanice i zainteresiranosti za
integracijom

Sredstva usmjerena u 4 vrste

rashoda
1. Europski fond za agrar i
proizvodnju
2. Europski socijalni fond
3. Europski razvojni fond
4. Operativni dio budeta
Predvieni vlastiti izvori prihoda
tek od 1970.

Osnovni cilj prorauna

ostvarivanje ciljeva ekonomskih
politika EU
Proraun u skladu sa naelima

Naela prorauna

Periodinost
Uravnoteenost
Obraunska jedinica euro
Specifikacija namjena troenja
Dobro financijsko upravljanje na
naelima dobrog gospodarenja,
uinkovitosti i korisnosti
Preglednost

Proraunska politika budet

ostvarivanje ciljeva EU
Mir , ekonomska unija, politiko
jedinstvo i socijalna jednakost
ciljevi navedeni u Ugovorima
Dodatni ciljevi unapreenje
ekonomskog razvoja, visoka
zaposlenost, zajednika vanjska i
sigurnosna politika, EU na
globalnom meunarodnom planu

Zatita i razvoj EU, podruje

slobode, sigurnosti, prava,
nadogradnja Zajednice

Godinji proraun

Financijska perspektiva
sedmogodinji proraunski ciklus
Odreivanje gornjih granica rashoda
po
- obraunskom naelu po
kategorijama rashoda
- gotovinskom naelu u skladu s
glavnim aktivnostima Unije

S ciljem
- osigurati kontrolu evolucije
prorauna
- pomo pri planiranju viegodinjih
projekata i programa
- osigurati predvidljivi priljev
sredstava za prioritete Unije
- olakanje godinje proraunske
procedure donoenja

Pozornost gospodarski rast i

inflacija
Promjene proraunske politike s
razvojem Unije
U poetku proraun usmjeren na
poljoprivredu
2008. vie sredstava za
gospodarski rast i zapoljavanje

Lisabonski ugovor najznaajnije

promjene
Novi, jednostavniji postupak
donoenja prorauna
Ukidanje podijele na obvezne i
neobvezne rashode
Promjena uloga institucija u
donoenju prorauna

Proraunski prihodi i rashodi

Prihodi

Tradicionalni vlastiti izvori

- pristojbe na eer plaaju ih
proizvoai
- carinske pristojbe
- poljoprivredne pristojbe ( do
2009.)
- izvori temeljeni na PDV u ( 1,4%
- 1% - 0,75% - 0,5 %)

etvrti vlastiti izvor izvori

temeljeni na BND u
prorauna danas
Ostali prihodi 1 3 % prorauna
vikovi, kotizacije, kompenzacije,
kazne
Tradicionalni izvori mjesene
uplate
PDV i BND uplate godinji iznosi

Vanost pitanja uplata i koritenja

sredstava
Britanski rabat 1984.
kompenzacija ostalih lanica
Najvie uplate Njemaka,
Francuska, Italija, VB, panjolska
Najvie koristi Luxemburg i nove
lanice

Rashodi

Neizravno koritenje sredstava

putem fondova
Projekti i sufinanciranje iz
nac.prorauna
Potronja sredstava sukladna
mjerama za ostvarivanje ciljeve EP
EU

Izdvajanje sredstava za slijedee

politike
1. odrivi rast ( konkurentnost i
kohezija )
2. ouvanje i upravljanje prirodnim
resursima ( ruralni razvoj i zatita
okolia )
3. graanstvo,sloboda, sigurnost i
pravda

4. EU kao globalni partner

5. administracija
6. ostali rashodi
Sekcije rad institucija Unije
2 kategorije rashoda odobrenja ua
preuzimanje obveza i odobrenja za
plaanja

CAP Zajednika agrarna politika

najvea stavka iroka skala mjera
i instrumenata
Strukturne politike ( fondovi )
ekonomska i socijalna kohezija
regionalni razvoj kroz strukturalne
fondove
Interne politke ( sve ostale osim
prethodne dvije ) istraivanje i
razvoj,informacijske tehnologije,

medicina, obrazovanje i
profesionalna obuka mladih, zatita
potroaa, ekologija i zatita
okolia...
Ekstreno djelovanje i vanjska pomo
humanitarna pomo, pomo u
izvanrednim situacijama, pomo
zemljama CE i IE, socijalni i
ekonomski razvoj Mediterana,
suradnja sa azijskim i laltino
amerikim zemljama..

Administrativni trokovi pokrie

operativnih trokova plae,
mirovine, publikacije, prevoenjka,
financiranje delegacija izvan EU
Ostali trokovi pomo zemljama u
pripremi za lanstvu,
novoprimljenjim zemljama, rezerve
( agrarne garancije, program
pomoi u izvanrednim situacijama,
teajne razlike po kreditnim
aranmanima )

Kontrola i revizija regularnosti

budeskog poslovanja Europski
revizijski sud i EK
UCLAF Koordinacijsko tijelo za
borbu protiv prijevara
UCLAF istrage unutar institucija,
revizija i kontrola zemalja lanica i
drugih zemalja

OLAF Ured za borbu protiv

prevara - nasljednik UCLAF a
unutarnja ( institucije EU ) i vanjska
kontrola ( zemlje lanice )
djelovanja na financijske interese
Prihodi i rashodi proraun 1,24%
BND a ( od 2000. )
Prihodi = rashodima

Proraunski okvri 2014 - 2020

Kategorije potronje sistematizirane

u 5 kategorija
1. odrivi rast
1.1. konkurentnost ( rashodi za
istraivanje i razvoj, inovacije,
obrazovanje i obuku, socijalna
politika ...)
1.2. kohezija ( konvergencija manje
razvijenih zemalja i regija, strategija
razvoja

2. Prirodni resursi CAP, ribolovstvo,

ruralni razvoj, okoli
3. Graanstvo,sloboda, sigurnost i pravda
zatita granica, imigracija i azil,
zatita potroaa, javno zdravstvo ...)
4. EU globalni partner vanjske
aktivnosti, predpristupni intrumenti i
programi
5. Administracija

959.99 mild EUR u preuzimanju

obveza i 908.4 mild EUR plaanja
3,5% i 3,7% manje od PO 20072013 fiskalna disciplina
Naglaska na trokovima za rast i
stvaranje poslova trokovi za
konkurentnost vei 37%
Budet za 2015. 12.11.2014.

Prvi put da je smanjen limit u

odnosu na prethodni PO
Ipak poveanje usmjerenih rashoda
istraivanje, inovacije,
obrazovanje
Za koheziju rashodi 325.15 mild
EUR za nezaposlenost mladih 6
mild EUR

Prirodni izvori 373.18 mild EUR

reforma CAP a zelenija i potenija
Sigurnost, graanstvo 15,69 mild
EUR akcije vezane za azil,
migracije, vanjske granice i
unutranja sigurnost
EU kao globalni partner 58.70 mild
EUR

Administracija 61.63 mild EUR

napori za konsolidacijom JF
smanjenje osoblja 5%, zamrzavanje
plaa i mirovina
Kompenzacije 27 mil EUR
Na strani prihoda novi porez na
finakcijske transkacije baza za
vlastiti izvor prihoda

Budet za 2015 plaanja 142.1

mild EUR i obveze 145.6 mild EUR
Budet stimulirati rast, inovacije i
zaposlenje ( posebno mladih )

http://ec.europa.eu/budget/figures/2015/2015_en.cfm

http://ec.europa.eu/budget/mff/figur
es/index_en.cfm

http://ec.europa.eu/budget/mff/figur
es/index_en.cfm

http://europa.eu/about-eu/basicinformation/money/expenditure/inde
x_hr.htm

Proraun EU

Financijsko pravni akt koji

obuhvaa raspoloiva sredstva u
toku jedne godine i troenje istih
putem fin.instrumenata
Fin. perspektive uvedene s ciljem
osiguranja kontinuiteta i
dosljednosti u provoenju
zajednikih politika

Temeljne funkcije prorauna

provoenje FP i politike transfera
izmeu razliitih regija,
supranacionalnih, nacionalnih i
regionalnih razina
Specifinosti komunitarnog
prorauna u odnosu na nacionalne
- stroa i vra regulacija te
uravnoteenost

- zaduivanje iz prorauna nije

dozvoljeno
- manji od klasinog prorauna s
obzirom na kalkulaciju koju
akumuliraju
- prihodna i rashodna strana
razliite od nacionalnih prorauna

Temeljno obiljeje prorauna

njegova uvjetovanost i stroga
kontrola prorauna
Izvorne prihode ne ubire Unija to
rade drave lanice za proviziju
Bez vlastitog poreznog suvereniteta
i vlastitog poreznog aparata
Ogranienja interventnih
mogunosti

Nema klasine FP
Na strani rashoda odluujua
uloga fin.perspektiva
Djelovanje prorauna na strani
rashoda kroz fondove specifine
financijske instrumente
Rashodi financiranje razvojnih
projekata i provedba zajednikih
politika

Osnovno ogranienje prorauna

EU nema niti jednog zajednikog
poreza na nadnac.razini klasine
porezne prihode
Uvoenje istih vea kontrola, vei
stupanj odgovornosti i vea
mogunost sudjelovanja u
projektima uz malo uplitanje lanica

Onemogueno izvravanje
proraunskih funkcija
Redistribucijska uloga kroz
progresivno oporezivanje i transfere
i izdaci za soc.osiguranje
automatski stabilizatori
Stabilizacijska funkcija bez
mogunosti zaduivanja, skromne
veliine i naela uravnoteenosti

Alokacijska funkcija lanice ne

preputaju vana pitanja ( obranu i
vanjsku politiku ) nadnac.razini
kontradiktornost ciljeva
Jedina funkcija redistribucijska
funkcija ( donekle ) instrumentstrukturni i kohezijski fondovi
Strukturna politika strukturni
fondovi

Rezerviranja proraunskih sredstava

putem 2 naina
1. sredstvima za plaanje koji
pokrivaju izdatke proizale iz
obveza preuzetih u tekuoj i
prethodnim fiskalnim godinama do
naznaenog limita

2. sredstva za obveze koja se

odnose na ukupan troak u fin.godini
a koji se odnose na obveze koje se
moraju izvriti za period dui od jedne
fiskalne godine

Procedura donoenja prorauna

Karakteristian i poseban u svijetu

Zajednike institucije i donoenje
prorauna
lanak 319 Ugovora o
funkcioniranju EU, lanaka 117
Ugovora o EUROATOM u,
meuinstitucionalni sporazumi,
proceduralna pravila i fin.propisi

Utvrivanje glavnih smjernica i

prirode R, godinjih izdataka i
potrebnih P
Priprema, rasprava i usvajanje
prorauna
Proraun predlae EK, usvajaju ga
EP i VM

Nacrt prorauna priprema EK prema

potrebama Unije
Sve vanija uloga EP
Procedura prorauna od 1.1. do
31.12godine koja prethodi
proraunskoj godini
Slijed usvajanja prorauna

1.

2.

EK sastavlja nacrt prorauna na

temelju smjernica EP i VM
najkasnije do 1.9. ( krajem 4. ili
poetkom 5.mj)
VM najkasnije do 1.10 ( krajem
7.mj.) kvalificiranom veinom
usvaja miljenje o prijedlogu s
objanjenjima i prosljeuje EP

3. EP mora se izjasniti u roku od 42

dana o nacrtu prihvatiti prijedlog
VM ili se suzdrati proraun usvojen
prihvatiti amandmane kvalificiranom
veinom novi prijedlog proslijediti
VM i EK uloga Pomirbenog odbora

4. PO sastavlja zajedniki prijedlog EP

i VM u roku od 21 dana VM odluuje
kvalificiranom veinom a EP veinom
svih zastupnika
5. Ako nema dogovora EK sastavlja
novi prijedlog ako ima dogovora EP
i VM imaju 14 dana za usvajanje
prijedloga

Ako proraun nije usvojen do

poetka fin.godine mogunost
troenja sredstava sukladno
prethodnom prorauna
Izmjene tijekom godine putem
dopunjenih proraunskih nacrta
uravnoteenje tekueg prorauna
zbog neravnotee iz prethodnog
razdoblja - rebalans

Glavni instrument EK pri provoenju i

nadzoru prorauna ABAC
kompjuterizirani ra.sustav
Raunovodstveni standardi, javna
nabavka
Bolje provoenje prorauna, bolja
kontrola, lake viegodinje
planiranje, bolje upravljanje, revizija i
smanjenje rizika

Zastoj na proraunskom planu

smanjenje dotacijskog iznosa
Tenzije i neslaganja oko prorauna
- povijesni korisnici politike
regionalnog razvoja teko
prihvaaju gubitak sredstava nove
lanice pravednija raspodjela
- najznaajniji kontributori odbijaju
poveanje prorauna

- Francuska titi CAP

- VB odbija ukidanje rabata

Naela financijskih instrumenata

Usvajanje naela radi osiguranja

nesmetanog funkcioniranja
Administrativna neuinkovitost
decentralizirana provedba
regionalne politike od strane vie
institucionalnih razina upravljanja
Tehnika nedoraslost
Brojnost sudionika i sloenost
postupka

Provoenje zajednike regionalne

politike sve vie provode drave
lanice
Cilj administrativnih pravila
umanjiti znaaj politikih odluka
Razlozi problematine primjene
supsidijarni sustav i sukob
nadnacionalnih i nacionalnih interesa

Nadnacionalne institucije interesi

Unije i jaanje zajednikih institucija
Nacionalne institucije vlastiti
suverenitet u donoenju odluka i
vlastiti interesi
Odbacivanje europskog ustava
Potkopavanje uspjenosti
zajednikih politika,
onemoguavanje socijalne i
ekonomske kohezije

Naela financijskih fondova

poveanje uspjenosti zajednikih
sredstava i smanjenje regionalnih
nejednakosti
1. Naelo koncentracije
2. Naelo sufinanciranja
3. Naelo programiranja
4. Naelo partnerstva
5. Naelo supsidijarnosti
6. Naelo prioritetnih ciljeva

1. Naelo koncentracije

Primjer politike nedosljednosti

najbolje pozicionirane drave koriste
sredstva iz SF
Naelo podrazumijeva usmjeravanje
sredstava gdje su najpotrebnija u
najzaostalije regije u cilju poveanja
socijalne i ekonomske kohezije
Kriteriji dodjele BDP per capita
manji od 75% prosjeka Unije

Statistiko manipuliranje u
odreivanju regija
Drugi kriteriji gustoa naseljenosti
pridruivanje sjevernih lanica
Bogatije lanice specifini kriteriji
izdvajanje sredstava putem
skupine programa cilja 2

2. Naelo sufinanciranja

Sredstva SF pridodaju se u istom ili

veem iznosu u odnosu na
prethodni period nacionalnim
sredstvima te zajmovima EIB
50 75% trokova projekta cilja 1
pokrivaju SF
50% trokova projekat cilja 2 i 3
pokrivaju SF

Via razina sufinanciranja u

kohezijskim dravama ( do 80% ) i
periferna podruja i manji grki otoci
( do 85 %)
Potpora Unije ulaganja poduzea
35% ukupnih trokova, 40% kod
malog i srednjeg poduzetnitva, 40
% ukupnih trokova pokrivanja kod
projekata lukrativnog karaktera

Razina sufinanciranja vea kod

kohezijskih fondova 80 85%
( manje za lukrativne projekte )
Uloga EIB financiranje
investicijskih projekata kroz
zajmove i zajmovne garancije
Naelo novane uvjetovanosti
problematino za korisnika

Siromane lanice teko izdvajaju iz

prorauna naelo sniava sredstva
onima kojima su najpotrebnija
Vee izdvojene svote optereuju BP
i FS potiu deficit uz traene
uvjete makroekonomske stabilnosti
i financijske discipline

3. Naelo programiranja

Usmjeravanje nac.politika prema

jedinstvenom cilju
Iznosi SS utvreni slijedom
pregovora temeljenih na stratekim
razvojnim planovima
Sustav planiranja i utvrivanja
prioritetnih ciljeva cilj vea
usklaenost postignutih rezultata

Okvirne strategije temelj za

konkretne razvojne programe u
skaldu sa prioritetima
Intervencije najprije odrediti na
stratekoj razini a nakon toga
slijede konkretni projekti
Izrada programske dokumentacije
EK
Smjernice EK za provedbu inicijativa

Jednom izabrani projekti financiraju

se iz sredstava EU i privatnih i
javnih nac.izvora
Sredstva EU dodaju se
nac.sredstvima pa zemlja moe
prei svoja financijska ogranienja

4. Naelo partnerstva

Politika regionalnog razvoja

suradnja nac.vlasti i regionlanih i
lokalnih te relevantnih drutvenih i
gospodasrkih partnera
Utemeljeno reformom politike
reg.razvoja
Cilj programe prilagoditi lokalnim
potrebama i nie razine osposobiti
za ravnopravno i uinkovito
sudjelovanje u procesima integracije

Nije povealo uinkovitost provedbe

strukturnih intervencija, naprotiv
Uslonjavanje postupka negativno
za najrazvijenije zemlje
Nedostatak u institucionalnom
okviru + dodatne potekoe zbog
zahtjeva provedbe
Mijeanje EK stvara konfliktne
situacije

Bitno naelo za funkcioniranje

sustava EK ima mala sredstva na
raspolaganju a puno ciljeva i misija
Proraun Unije 3 % od ukupno
prikupljenih poreza u Uniji, 1% za
SF

5. Naelo supsidijarnosti

Upravljanje sustavom regionalnog

razvoja u EU sloen proces
Strukturne intervencije putem EK
kategorizacija regija i razvojnih
programa alokacija sredstava
samostalno upravljanje lanica
programima odabirom konkretnih
programskih mjera
Ponovno EK upravljanje projektima

Doznaka i isplata sredstava i

provjera sustava kontrole
EK odgovorna EP, VM i Revizijskom
sudu Unije
Potreba za garantiranjem
uinkovitog i transparentnog
koritenja sredstava dovodi do
birokratizacije

Brojnost fondova i nadlenosti istih

na vie prioriteta
Uplitanje EK u sve faze procesa
konflikti s nac.sustavima provedbe
jednostavnost ovlasti niim
razinama vlasti
Administrativna komplikacija
onemoguena prilagodba
specifinim potrebama i kanjenja

Opterenost zadovoljavanja
opertaivnih i tehnikih odredbi
nedovoljna panja uinkovitosti
programa
Mnotvo institucija i tijela
odgovornih za planiranje,
provoenje i kontrolu ciljeva SF

6. Naelo prioritetnih ciljeva

94 % SS koncentrirano na 3 cilja
Svakom cilju specifini sufinancirani
zadaci s ciljem smanjenja
regionalnih nejednakosti
lanice s manjim raspoloivim
sredstvima i kraim iskustvom
koritenja SF teko udovoljavaju
naelu 5.

Problem nedovoljna centralna i

regionalna administrativna
sposobnost
Problem pravna neusklaenost,
nedostatn fin. nadzor i sposobnost
programiranja i sufinanciranja
Cjelokupna problematika
nemogunost potpune iskoritenosti
odobrenih sredstava

Problemi u praksi
1. Administrativna (ne)sposobnost
temelj neuinkovitog koritenja
sredstava; pretpristupni fondovi
priprema za koritenje SS EUsufinanciranje projekata i jaanje
sustava koritenja

2. Netransparentnost SS u rukama
onih koji im smanjuju drutvenu
korist; politiki dogovor ilegalno
lobiranje Bruxsells i lanice,
lanice i podrune samouprave,
lokalnie vlasti i ekonomski
imbenici; novac izvan regija i
projekata gdje je potreban

3. Nenamjensko koritenje sredstava

odlaganje strukturnih reformi,
novac usmjeren u svrhu potronje
umjesto proizvodnje, sredstva niim
regijama vlasti inicijator
kontraproduktivnosti mjera odrivog
razvoja

Definirana 3 prioritetna cilja SF

1. Pomo zaostalim regijama BDP
per capita manji od 75% prosjenog
BDP a EU nerazvijene regije
cilj 1 regionaliziran primjena na
odreena podruja . Cilj 1
koncentriran na regije koje zaostaju
u razvoju i regije sa odreenim
specifinostima: najudaljenije regije

- Sedam regija udaljenih od

europskog kopna i njihova umjerena
demografska i gospodarska vanost
Kanarski otoci, Island, Guadalupe,
Martinique, Reunion, Francuska
Gvajana, Azori i Madeira;
nenaseljena podruja vedske i
Finske; sjever Irske za unapreenje
pomirbe i stvaranja miroljubivog
drutva

Znaajna uloga politikih ciljeva

dominantna uloga ekonomskih
ciljeva i kriterija
Najvei korisnici SS po kriteriju
obuhvaenosti populacije kohezijske
zemlje
Najvei korisnici cilja 2
najrazvijenije zemlje

Kriteriji dodjele starim i novim

lanicama razliiti - opravdanje
kontinuitet aktivnosti i ograniena
sredstva

2. Potpora ekonomskoj i socijalnoj

koheziji socijalna kohezija potpala
pod cilj 2 regionaliziran regije se
susreu sa strukturnim
potekoama sredstva za
gospodarski i socijalni preustroj;
stanovnitvo za cilj 1 22% ukupne
populacije, cilj 2 18% ukupne
populacije

Podruja poeljna za cilj 2

socioekonomske promjene u
industrijskom i uslunom sektoru,
devastirana ruralna podruja,
urbana podruja s potekoama i
klonula podruja ovisna o ribarstvu

3. Potpora promicanju obrazovanja i

zapoljavanja aktivnosti vezane za
razvoj ljudskih resursa,
modernizaciju poliitke i sustava
obrazovanja i usavravanja i
unapreenje zaposlenosti;
objedinjuje cilj 3 borba sa
dugoronom nezaposlenosti,
inetgracija mladih u radnu snagu,
integracija iskljuenih na tritu rada

I cilj 4 prilagoaanje radne snage

promjenama u proizvodnji
Cilj 3 nije regionaliziran odnosi se
na cijelu Uniju pravo koritenja
sredstava sve regije osim regija cilja
1

Kljuna uloga naela u koordinaciji,

poveanju uinkovitosti, nadzoru i
planiranju
Uklanjanje prepreka koje dovode do
kontradiktornosti i sukoba
nadlenosti
Pojedina i negativna djelovanja
zbog uslonjavanja procesa

Lisabonska strategija

cilj postizanje oportuniteta

Uvaavanje potrebe za odrivim
gospodarskim rastom, poboljanjem
zaposlenosti, veom socijalnom
kohezijom i uvaavnjem zatite
okolia
Odrivi razvoj EU 3 osnovna cilja
- gopodarska konkurentnost
- stvaranje zaposlenosti i socijalnog
razvoja

- zatita okolia i prevencija rizika

Realizacija strategije tranzcijska
priprema za drutvo i gospodarstvo
zasnovano na znanju,
souvremenjivanje europskog
socijalnog modela, odravanje uvjeta
zdravog gosp.razvoja
Usvajanje indikatora praenja
napretka

Definirani ciljevi
- stopa prosjenog rasta
gospodarstva od 3% BDP-a
- stopa ukupne zaposlenosti 70%
- smanjenje broja osoba sa
zavrenim samo I.ciklusom
obrazovanja na pola
- 3% BDP za istraivanje i razvoj

Cilj
- uiniti Europu atraktivnim
mjestom za ulaganje
- osigurati inovacije i znanje za rast
- stvoriti vei broj radnih mjesta te
bolja radna mjesta