SVEUILITE U SPLITU

SVEUILINI ODJEL ZA FORENZINE ZNANOSTI

Kolegij Raunalna forenzika

SEMINARSKI RAD

Snimka nadzorne videokamere kao dokaz

Asistent:

Studentica:

Ivan Tekli

Elizabeta Marinkovi

Split, veljaa 2013.

Sadraj
Uvod ......................................................................................................................................1
Video nadzor sastavni dio modernog ivota .....................................................................2
to je video nadzor? ...........................................................................................................2
Vrste video nadzora ............................................................................................................4
Zatita privatnosti ...............................................................................................................5
Zatita podataka ..................................................................................................................8
Snimke nadzorne videokamere kao dokaz na sudu ............................................................9
Pravna osnova za uspostavu video nadzora ......................................................................10
Primjeri iz prakse ............................................................................................................... 12
Domaa iskustva ............................................................................................................... 12
Inozemna iskustva ............................................................................................................. 12
Forenzika obrada snimke nadzorne videokamere........................................................... 14
Zakljuak ............................................................................................................................ 17
Literatura............................................................................................................................ 18
Saetak ................................................................................................................................ 19
Popis slika ........................................................................................................................... 20

Uvod
Potaknuti sve popularnijim fenomenom Big brother nacije, ivimo pod povealom javnosti
okrueni kamerama koje prate svaki na korak, nae ponaanje i nae postupke. Ulice svih
gradova prepune su kamerama i nita, odnosno vrlo teko da neto danas moe proi
nezamijeeno, a mi se moramo prilagoditi vremenu tako da e biti sve manje skrivanja, a sve
vie otkrivanja.
Gotovo svakodnevno svjedoimo provalama i kraama i onda esto lica poinitelja zavre na
naslovnicama ili pak na vijestima gdje se onda moli graane ako ikoga prepoznaju ili znaju
neku informaciju da im dojave i na taj nain se najbre dolazi do samih poinitelja.
Upravo u tim sluajevima, snimke nadzorne videokamere rjeavaju stvar i pomau u
otkrivanju poinitelja.
Sve vea primjena sustava video nadzora povod je uestalih debata o privatnosti graana koju
tako iroka primjena naruava.
Kako se nadzor sve vie razvija graani postaju sve zabrinutiji zbog negativnih strana
nadzora, a pojedinci ak nadzor redovito povezuju sa naruavanjem privatnosti. Razvojem
novih tehnologija zatita privatnosti postaje sve vei, globalni problem.

Video nadzor sastavni dio modernog ivota

to je video nadzor?
Europska komisija za demokraciju putem prava definira video nadzor kao "tehnoloki sustav
nadzora putem kamera, koji javne vlasti mogu odabrati, postaviti i koristiti na javnim
mjestima u cilju prevencije kriminala ili ak procesuiranja poinitelja kaznenih djela. Sustav
se obino sastoji od odreenog broja videokamera koje su povezane u tzv. zatvorenu
televiziju CCTV, gdje operateri 24 sata promatraju itav niz televizijskih ekrana."1
Hrvatsko zakonodavstvo video nadzor definira kao podsustav tehnike zatite osoba i imovine
koja se provodi tehnikim sredstvima i napravama, uz primjenu raznih oblika tehnikog
tienja.
U praksi klasini video nadzor je sustav koji se sastoji od jedne ili vie video nadzornih
kamera koje su povezane sa centralnim ureajem koji vri obradu signala dobivenih radom
nadzornih kamera na nain da se signal samo prosljeuje na zaslon na kojem se moe gledati
slika dobivena radom kamere ili da ureaj vri pohranu slike sa jedne ili vie kamera.
Video nadzorni sustavi su nezamjenjivi sustavi zatite za veliki broj raznih objekata bilo da se
radi o potrebi za zatitom unutar objekta (npr. robne kue, trgovine, trgovaki centri i slino)
ili vanjskoj zatiti (npr. razna skladita na otvorenom, parkiralita, prilazni putevi i slino).
Napredak tehnologije omoguio je upotrebu video nadzora u razliite svrhe i uvelike proirio
njegovu primjenu te uinio ovaj segment dostupnim velikom broju korisnika. Sustavi video
nadzora koriste se u novarskim, industrijskim postrojenjima, stambenim i trgovakim
objektima.
Osim u svrhu prevencije od kaznenih dijela poput provale, razbojnitva, krae, vandalizma,
terorizma i slino, te identifikacije poinitelja, sustavi video nadzora se koriste i za nadzor
proizvodnih procesa, nadzor i regulaciju prometa, detekciju poara na otvorenom prostoru,
guve u prometu na cestama ili za bilo to drugo na to ga se programira. Odnosno, s
dananjom tehnologijom sustav video nadzora vie nije samo album slika ve preventivni
sustav djelovanja koji pravodobno inicira postupanje odreenih slubi. Tako sustav, im
registrira opasnu situaciju, signalizira je operateru koji zatim moe potvrditi radi li se o
opasanoj situaciji, te pozvati prikladnu pomo ili odbaciti situaciju kao bezopasnu.
Pravilnim projektiranjem i rasporedom elemenata video nadzora poveava se osjeaj
sigurnosti zaposlenika i graana, smanjuje se umor i optereenje odgovornih osoba, osigurava
se jak dokazni materijal te pravovremena signalizacija neuobiajenih dogaaja poveava
moguost prevencije.

Vijee za graansku kontrolu video nadzora Grada Zagreba, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/204vijeceza-gradansku-kontrolu-video-nadzora-grada-zagreba (30.01.2013.)

Sustav video-nadzora moe se podijeliti u etiri osnovne funkcije: 2

1. odvraanje potencijalnog poinitelja kaznenog dijela,
Slika 1. Primjer scene kod
detekcije kretanja

2. detekcija kretanja osobe ili objekta u tienom prostoru,

Slika 2. Primjer scene kod

prepoznavanja poznate
osobe

3. prepoznavanje poznate osobe u prostoru,

4. identifikacija poinitelja kaznenog dijela.

Slika 3. Primjer scene kod

identifikacije poinitelja
kaznenog dijela

http://www.z-1.hr/doc1/HCZ_PreporukaCCTV.pdf (05.02.2013.)

Sustav video-nadzora sastoji se od sljedeih dijelova:

a) kamera,
b) objektiv,
c) monitor,
d) ureaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala,
e) instalacija.
Za forenziku obradu video zapisa, najznaajniji su upravo ureaji za snimanje, obradu,
pohranu i prijenos video signala, budui da se za naknadni pregled snimljenog materijala
koriste snimke s digitalnih video rekordera. Rije je o video snimaima.
Uporabom ureaja za digitalni zapis mogue je ne samo na tvrdi disk DVR-a (Digital Video
Recorder) ili osobnog raunala pohraniti mnogo snimki visoke kvalitete, ve i povezivati
snimanje i prijenos video signala na web stranicu, e-mail adresu ili mobilni telefon. Dok se za
pohranu velike koliine podataka koristi tvrdi disk, za prebacivanje kraeg video zapisa na
prijenosni medij mogue je koristiti USB memorijske tapie, CD/DVD.
Veina dananjih ureaja za digitalni zapis ima ugraenu mogunost spajanja na raunalnu
mreu te im je mogue pristupiti iz unutarnje mree (LAN) ili izvana putem Interneta.

Vrste video nadzora

CCTV (Closed Circuit Television) video nadzor predstavlja zatvoren sustav videokamera koji svoj
video signal prenosi na ogranien broj nadzornih mjesta. Najee se koristi za nadzor podruja koji
zahtjeva odreen nivo zatite kao to su npr. banke, cazina, trgovaki centri, aerodromi, industrijska
postrojenja, vojni objekti i slino. Video signal se prenosi do centralnog mjesta na kojem se vri
snimanje na DVR koji ujedno vri prikaz video signala na monitor.

Tradicionalni sustavi nadzora (CCTV) su analogni sustav. U ovom trenutku, video nadzor
sustava su u fazi prijenosa digitalnog sustava (IP sustav). IP video sustavi su sinonim za
mreni video nadzor, koji prenosi sliku putem IP bazirane mree LAN,WLAN, WAN ili
interneta. IP video sustav je preduvjet za uspostavljanje inteligentnog video sustava i
multimegapikselne video sustave, odnosno sustav video nadzora visoke razluivosti.
Sve vea primjena IP sustavima video nadzora visoke razluivosti rezultira iz sljedeih
prednosti takvog sustava:

viestruko vie detalja (informacija) na slici,

pristupanje s udaljene lokacije (Internet),
jednostavno instaliranje i proirenje sustava,
inteligentni video nadzor,
integracija preko programske podrke sa sustavima raznih funkcija.
koritenje postojee mrene infrastrukture.

Tipini sustav video nadzora visoke razluivosti sastoji se od:

IP kamera fiksnog kadra i visoke razluivosti,

centralnog NVR (Network Video Recorder) posluitelja sastavljenog od diskovnog
polja i servera s operativnim sustavom,
programske podrke za analiziranje, komprimiranje, arhiviranje i prikaz video
materijala,
klijentskog raunala s grafikom karticom visokih mogunosti,
aktivne mrene opreme (preklopnici, usmjeritelji),
pasivne mrene opreme (ormari, prespojni paneli, itd.),
stabiliziranih ureaja za napajanje (UPS),
elektrine instalacije (podatkovne instalacije, napajaki kabeli).
Slika 4. IP sustav video nadzora visoke razluivosti

Zatita privatnosti
Hrvatski Ustav u lanku 37. kae: "Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez
privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete
odreene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi
njihovoga prikupljanja."
Tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je uskladila svoj pravni sustav s
europskim pravnim teevinama. Pravna osnova, koja definira zatitu osobnih podataka i
nadzor nad prikupljanjem, obradom i koritenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, se
shodno tome, temelji na Zakonu o zatiti osobnih podataka. Temeljem zakona osnovana je
Agencija za zatitu osobnih podataka, kao nezavisno i autonomno tijelo koje nadzire obradu
osobnih podataka unutar Republike Hrvatske.
Usprkos postojeem zakonu, opi je stav da su osobni podaci nedovoljno zatieni i vie nita
ne moe garantirati zatitu privatnosti.

Istraivanje provedeno u Hrvatskoj 2011. godine3 o stavovima graana o nadzoru i zatiti

privatnosti, takoer propituje zanimaju li se hrvatski graani za zatitu privatnosti i podataka,
da li ih zabrinjava injenica da bivaju nadzirani i da li bi se odluili za stroi sustav nadzora
kako bi se, na primjer, sprijeio zloin.
U prosjeku, hrvatski su graani najvie zabrinuti zbog mogue manipulacije osobnim
podacima (prosjek 3.9) dok nisu zabrinuti zbog naruavanja privatnosti putem nadzornih
kamera (prosjek 2.3) te zbog primjene samog nadzora (prosjek 2.2).
Rangirano po stupnju slaganja s tvrdnjama, kao to se vide sa slike 5., najnie dodijeljena
ocjena u cijelom upitniku dodijeljena je tvrdnji "Osjeam se neugodno u prostoru koji je pod
video-nadzorom" (ocjena 1,9), to pokazuje da se velika veina ispitanika s njom nee sloiti.
Dapae, graani opravdavaju postavljanje nadzornih kamera kao uinkovitog sredstva
sprjeavanja krae, kriminala, huligana i vandala.
Slika 5. Miljenje graana o nadzornim kamerama

Graani takoer ne smatraju da video

nadzor na javnim mjestima ugroava
graanska prava i slobode.
to se tie percipiranog utjecaja
nadzornih kamera na privatnost,
graani smatraju da kamere u
trgovinama, bankama i slinim
mjestima ne ugroavaju privatnost
kupaca, klijenata, ili zaposlenika.
Iako Hrvate ne smeta video nadzor u
trgovinama, bankama i drugdje,
istodobno misle da ne postoji
kvalitetna kontrola pristupa i
koritenja snimki nadzornih kamera
pa su zabrinuti zbog razmjene i
koritenja
njihovih
osobnih
informacija u marketinke ili neke
druge svrhe.

Izvor: http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-ali-uz-strogu-kontrolu,209,6601.html

Stavovi javnosti o nadzoru i zatiti privatnosti u Hrvatskoj, http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-aliuz-strogu-kontrolu,209,6601.html (30.01.2013.)

Europski formu za urbanu sigurnost (EFOS European Forum for Urban Security) 2012.
godine objavio je Povelju o demokratskom koritenju video nadzora 4, u kojem se nalaze
strategije za djelotvorno i primjereno koritenje video nadzora.
Prva toka Povelje, koju se neophodno treba obuhvatiti razvojem i djelovanjem video
nadzora, odnosi se na zajamenu zatitu privatnosti i temeljnih sloboda. Ovaj uvjet sadran je
i u lanku 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koji navodi:
"Svatko ima pravo na potovanje svoga privatnog i obiteljskog ivota, doma i dopisivanja.
Javna vlast se nee mijeati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u
demokratskom drutvu nuno radi interesa dravne sigurnosti, javnog reda i mira, ili
gospodarske dobrobiti zemlje te radi spreavanja nereda ili zloina, ili radi zatite zdravlja ili
morala ili radi zatite prava i sloboda drugih."5
Druga toka Povelje odnosi se na potrebu praktine primjene graanskog angamana.
Takoer, graani imaju pravo znati koja su podruja obuhvaena kamerama, tko je odgovoran
za video nadzor, tko je odgovorna osoba za potivanje naela privatnosti graana, kome se
graani mogu javiti oko moguih problema s video nadzorom i slino.
Na kraju, potrebno je da se na svim javnim povrinama, koje su pod video- nadzorom, na
vidnome mjestu iz svih smjerova, postave pisane obavijesti: OVAJ PROSTOR JE 24 SATA
POD VIDEO NADZOROM.
Slika 6. Znak sigurnosti objekt je pod video nadzorom

Osim toga, kamere se moraju softverski ograniiti kako bi se zatitila privatnost graana.
Nakon postavljanja, odnosno instaliranja kamere softverski joj se ograniava gledanje
odreenih dijelova horizonta. U praksi to znai da operater ne moe gledati ljudima u stanove
kroz prozore, ve e se u tom sluaju na ekranu pojaviti crni kvadrat koji mu onemoguuje
ulazak u podruje privatnosti graana.
Institucija odgovorna za nadzorni sustav mora redovito obavjetavati graane o rezultatima i
postignutim ciljevima i to kroz uobiajene postupke kao to je, primjerice, objavljivanje
izvjea o strategiji sigurnosti i strategiji suzbijanja kaznenih dijela. Ovakav pristup osigurava
4

Povelja o demokratskom koritenju video nadzora-EFUS, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-odemokratskom-koristenju-video-nadzora-efus (30.01.2013.)

5
Povelja o demokratskom koritenju video nadzora-EFUS, http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-odemokratskom-koristenju-video-nadzora-efus (30.01.2013.)

jasno definiranje ciljeva te tekuu procjenu izvedbe vezane uz prethodno navedene

pokazatelje.

Zatita podataka
Snimke dobivene video nadzorom sainjavaju osobne podatke te se na njih, kao takve,
primjenjuje isti stupanj zatite koji se primjenjuje na druge oblike osobnih podataka. To znai
da se treba pridravati strogih pravila koja se odnose na snimanje, uvanje, otkrivanje i
konano uklanjanje takvih snimki.
Vano je osigurati da su ciljevi sukladni sa:
- odlukom za (ne) spremanje slika, odnosno za (ne) stvaranje osobnih podataka;
- razdobljem uvanja podataka, koje uvijek treba biti privremeno. Razdoblje uvanja podataka
treba se strogo ograniiti, kako je i predvieno prilikom postavljanja sustava;
- fizikom i tehnikom zatitom podataka. Potrebno je definirati protokole koji upravljaju
pristupom i prijenosom prikaza slika. U protokole je vano ukljuiti postupak privatnost
dizajna, koji titi osobne podatke ve u ranijoj fazi stvaranja tog sustava.

Snimke nadzorne videokamere kao dokaz na sudu

Ponekad informacija koja je pohranjena na videokameri moe biti jedini trag koji e
kriminalistiko istraivanje dovesti na pravi put. Ukoliko bi nadzorne kamere zabiljeile
inkriminirano ponaanje, video zapisi bi se mogli koristiti kao izvori saznanja i dokazi u
nekom od postupaka (kazneni, prekrajni).
Prema lanku 202., stavak 28., ZKP-a, snimka je zapis tehnikim ureajem, u ovom sluaju
video kamere.
Pitanje koritenja video snimki u kaznenom i prekrajnom postupku iznimno je sloeno.
Postoje razliita rjeenja koja nude razliiti pravni sustavi, a proteu se izmeu formalnih
kriterija valjanosti dokaza i kriterija naela preteitog interesa.
Kod formalnih kriterija valjanosti dokaza, video snimke smatraju se dokazima ako su
nainjene u kaznenom postupku, odnosno po uvjetima formalno zadanim zakonskim
propisom.
U pravnim sustavima kod kojih vrijedi naelo preteitog interesa postoji mogunost koritenja
video snimki pribavljenih na nezakonit nain ako interes pravde i pravinosti pretee nad
interesom zatite dobara koja bi se mogla pojaviti kao zatitni objekt striktnog pridravanja
pravila o dokazivanju.
Trenutani pravni sustav Republike Hrvatske zasnovan je na formalnom negativnom
definiranju dokaza u kaznenom postupku. Naime, lanak 10. ZKP-a (NN 143/12) jasno
propisuje da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazu pribavljenom na nezakonit nain.
Prema naem Kaznenom zakonu nezakoniti su oni dokazi pribavljeni krenjem Ustavom,
zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i
ast, prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota kao i dokazi pribavljeni povredom
kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ZKP-u, te drugi dokazi za koje se iz njih
saznalo. Nadalje, ZKP definira lankom 10. da se nezakonitim dokazima ne smatraju dokazi
pribavljeni radnjom za koju je prema kaznenom zakonu iskljuena protupravnost i koji su
pribavljeni u postupku za teke oblike kaznenih djela za koja se provodi redoviti postupak,
kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na teinu
kaznenog djela.
Neto je drukije situacija kod koritenja ovlasti iz lanka 13. Zakona o policijskim poslovima
i ovlastima koja daju policiji mogunost da uz javno priopavanje provodi trajni video i
akustiki nadzor javnih mjesta radi zapreivanja kaznenih djela ili prekraja. Temeljem tog
propisa policija je ovlatena obaviti video snimanje ili fotografiranje javnog okupljanja ako
postoji opasnost da e na skupu doi do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine.
to se tie valjanosti takvih snimki u prekrajnom postupku, Prekrajni zakon propisuje da su
biljeke i tehnike snimke i formalno dokazi u prekrajnom postupku ako ih je ovlatena
slubena osoba tijela dravne uprave sainila u okvirima nadlenosti za provoenje nadzora
provedenog neposrednim opaanjem. U tim situacijama takve snimke mogu posluiti kao
dokaz u prekrajnom postupku, ali i tada sud moe provjeravati njihovu vjerodostojnost te im
slobodno ocjenjivati dokaznu vrijednost.

Pravna osnova za uspostavu video nadzora

Odredbe Pravilnika o nainu i uvjetima obavljanja poslova privatne zatite na javnim
povrinama kau: Javna povrina smatra se zasebnim objektom tienja, sukladno pod
zakonskom propisu koji ureuje podruje provedbe tehnike zatite. Provedba tehnike zatite
na javnim povrinama obavlja se ugradnjom sustava video nadzora s pohranom videozapisa.
Jedna od predvienih situacija u kojoj se moe snimati prostor (javno mjesto) je trajno
snimanje prostora na kojima je svakodnevna koncentracija ljudi, npr. trgovi, kolodvori,
prolazi, etalita i slino, s ciljem prevencije poinjenja kaznenih djela ili naruavanje javnog
reda i mira i pravodobno reagiranje na odreene nezakonite aktivnosti. Temeljni uvjet za
primjenu ovlasti je uestalost poinjenja kaznenih djela i prekraja. Druga situacija takve
opservacije povezana je s javnim okupljanjima.
Pisanu obavijest da se prostor titi video nadzorom jedinica lokalne samouprave duna je
istaknuti na vidnom mjestu na javnoj povrini iz svih smjerova.
Mogunost uspostave video nadzora proizlazi iz sljedeih odredbi:
-

Kazneni zakon - lanak 143. definira tko neovlateno zvuno snimi nejavno
izgovorene rijei drugoga ili tko posebnim napravama neovlateno prislukuje nejavno
izgovorene rijei drugoga koje mu nisu namijenjene, kaznit e se kaznom zatvora do
tri godine. Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uinjene
u javnom interesu ili drugom interesu koji je preteniji od interesa zatite privatnosti
snimane ili prislukivane osobe. Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno
kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti.
Te lanak 144. koji definira tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno
zatienom od pogleda neovlateno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili uini
dostupnom treoj osobi i na taj nain povrijedi njegovu privatnost, kaznit e se
kaznom zatvora do jedne godine. Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno
kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti.
Zakon o sigurnosti na cestama lankom 5. definira da jedinice lokalne i podrune
samouprave, ureuju promet na svom podruju tako da odreuju sustav tehnikog
ureenja prometa i upravljanje prometom putem elektronikih sustava i video nadzora.
Zakon o policijskim poslovima i ovlastima lankom 79. definira da radi sprjeavanja
kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti i prekraja, policija moe
snimati javna mjesta audio video ureajima. Kad postoji opasnost da prilikom
javnog okupljanja doe do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine, policija je
ovlatena obaviti audio video snimanje i fotografiranje javnog skupa. Radi nadzora
dravne granice policija moe snimati podruje dravne granice i graninih prijelaza.
Zakon o nadzoru dravne granice u lanku 7. definira da je granina policija
ovlatena postaviti i koristiti tehnika sredstva i koristiti slubene pse za obavljanje
nadzora dravne granice te postavljati prepreke s kojima se onemoguava nezakonito
prelaenje dravne granice. lankom 45. definira sljedee : Granina policija je
ovlatena pri obavljanju nadzora dravne granice, u cilju traganja, utvrivanja
identiteta i pronalaska poinitelja kaznenih djela i prekraja, obavljati fotografiranje,
snimanje i video nadzor kao i primjenjivati druga tehnika pomagala. Navedeni
ureaji mogu biti automatski.
Zakon o minimalnim mjerama zatite u poslovanju s gotovim novcem i
vrijednostima lankom 7. definira da se novarske institucije tite primjenom
10

sljedeih minimalnih sigurnosnih uvjeta zatite: protuprovalnog sustava sa

centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, protuprepadnog sustava sa
centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, neprekidnog videonadzora s
mogunou pohranjivanja video zapisa, tjelesne zatite. Novarske institucije dune
su sve podatke pribavljene sredstvima tehnike zatite sauvati najmanje 168 sati na
mediju na kojem su pohranjeni.
Prema lanku 6. Pravilnika o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite objekti se
na temelju prosudbe ugroenosti svrstavaju u est kategorija ugroenosti. Prva etiri
kategorije ugroenosti obvezne su imati sustav video-nadzora kao dio sustava tehnike
zatite.

Vlasnik sustava video nadzora, prema odredbama lanka 24. Pravilnika o uvjetima i nainu
provedbe tehnike zatite te lanka 14. Zakona o minimalnim mjerama zatite u poslovanju
gotovim novcem i vrijednostima duan je osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u
tieni objekt kao i u unutranjosti objekta posjetiteljima obznani da se prostor nadzire
sustavom video nadzora. Podaci prikupljeni sustavom video nadzora ne smiju se koristiti
izvan zakonske namjene. S podacima prikupljenima sustavom video nadzora koji se zbog
potreba dokaznog postupka, rekonstrukcije dogaaja, identifikacije osobe i drugih radnji
moraju prenijeti sa ureaja za snimanje i pohranu video zapisa na neki drugi elektroniki
medij treba postupati kao s dokumentima oznake tajnosti "vrlo tajno". Preporuka uvanja
video zapisa na ureaju za snimanje i pohranu video zapisa, bez obzira na namjenu i primjenu
sustava je minimalno 168 sati.

11

Primjeri iz prakse
Domaa iskustva
Prema Pravilniku o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite sustavi video nadzora
svrstani su u elektronike sigurnosne sustave koji omoguuju uinkovitu zatitu tienog
objekta. Na primjenu sustava video nadzora obvezuju se korisnici iji objekti na temelju
prosudbe ugroenosti spadaju u 1., 2., 3. i 4. kategoriju ugroenosti prema navedenom
Pravilniku i obveznici Zakona o minimalnim mjerama zatite u poslovanju gotovim novcem i
vrijednostima.
Odreena iskustva u Republici Hrvatskoj imaju: vatrogasne postrojbe (locirane kamere u
primorskom pojasu radi bre detekcije poara), HAK (na autocestama - protonost i sigurnost
prometa), policija (u prometu za nadzor brzine, kod javnih okupljanja, postoji elaborat u
Policijskoj upravi zagrebakoj o postavljanju kamera radi sprjeavanja kaznenih djela i
odravanja javnog reda), novarske ustanove (banaka, pota, kladionica, mjenjanica i slino),
trgovaki centri, stanice za tehniki pregled, benzinske crpke, granini prijelazi, naplatne
kuice i drugo.
Na podruju Policijske uprave osjeko-baranjske u odreenim objektima u kojima je video
nadzor obavezan, postavljena su u 24 takva objekta. U pojedinim sluajevima koriteni su
snimljeni6 materijali video nadzora koji su doprinijeli tijekom 2004. godine u otkrivanju
poinitelja kaznenih djela krae u pet sluajeva i kaznenog djela razbojnitva u jednom
sluaju. Tijekom 2005. godine na istovjetan nain otkrivena su tri poinitelja kaznenog djela
krae i dva poinitelja kaznenog djela teke krae, a tijekom 2006. godine otkriveno je sedam
poinitelja kaznenih djela teke krae, te jedan poinitelj kaznenog djela unitenje i oteenje
tue stvari i jedan poinitelj razbojnike krae.
Da video snimka vrijedi kao dokaz na sudu dokazuje nedavno suenje Sanaderu 7 u sluaju
Hypo i INA-MOL, nedavna eksplozija na trgu bana Jelaia 8 te pokuaj ubojstva u Rijeci
2009. godine9.

Inozemna iskustva
Malo je u svijetu poznato da je petina svih video nadzora locirana na podruju Velike
Britanije, odnosno da je Velika Britanija drava s najvie kamera. Nakon nedavnih
teroristikih napada vidljivo je kako je sustav video nadzora, koji je postavljen po itavom
Londonu, u vrlo kratkom vremenu omoguio policiji rekonstrukciju tijeka dogaaja, kretanja
terorista, njihova lica i imena, to je rezultiralo brzim uhienjem i procesuiranjem.

Podhraki, F., Trinski S., Kancir, K. (2007.): Prijedlog unapreenja rada policije uvoenjem video nadzora
javnih prostora (08.02.2013.)
7
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/159591/hoce-li-tajna-snimka-pokopati-sanadera/ (08.02.2013.)
8
http://www.index.hr/vijesti/clanak/policija-zbog-eksplozije-na-trgu-bana-jelacica-uhitila-sest-osoba-bombubacili-vodicani-jedan-je-u-mladezi-hdza/659163.aspx (08.02.2013.)
9
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-nadzorna-kamera-policiji-rjesila-slucaj.html (08.02.2013.)

12

Portal svijetsigurnosti.com10 predstavio je rezultate efikasnosti video nadzornih sustava

instaliranim na javnim povrinama gradova Velike Britanije. Tako je u Newcastle, u
gradskom Centaru kriminal pao za 48 posto; u Birmingham, u gradskom centru pad kriminala
zabiljeen je za 10 posto; u Kings Lynn za 49 posto; u Hawkeye (javna parkiralita u
Londonu) zabiljeen je pad kriminala za 73 posto.

10

http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/142-video-nadzorom-do-drasticno-manje-kriminala-na-javnimpovrsinama-gradova (30.01.2013.)

13

Forenzika obrada snimke nadzorne videokamere

U sluajevima kada je na snimci zabiljeeno neto to se moe smatrati kao dokaz za sud,
snimka se na zahtjev policije izuzima i uva za potrebe sudskog postupka. Policajci koji prvi
stignu na mjesto poinjenja kaznenog dijela, moraju znati pravila glede prikupljanja podataka
s video kamere jer ako ih prikupi nezakonito, ti se podaci nee moi iskoristiti u sudskom
postupku. Na oevid policija moe se pozvati vjetak ako bi njegova prisutnost bila korisna za
davanje nalaza i miljenja.
Forenzika istraga sastoji se od tri glavne faze:
1. dobavljanje dokaza,
2. analiza dokaza,
3. prezentacija rezultata.

1.

Prilikom provedbe istrage unutar prostora gdje je poinjeno kazneno djelo, uvijek je
korisno razgovarati s IT djelatnicima, te doznati nain i lokacije skladitenja podataka.
Dobavljanje podataka na forenziki prihvatljiv nain temelj je svake kvalitetne forenzike
istrage. Ukoliko se taj korak ne obavi prema odreenim pravilima, svi kasniji pronalasci,
kao i otkriveni dokazi i informacije mogu se odbaciti zbog nepravilnog dobavljanja
kopija originalnih podataka. Prilikom njihova pregleda najvanije je naravno podruje za
pohranu fotografija i snimaka. Generalizirani format procesa dobave podataka moe se
podijeliti na nekoliko koraka:
a) Odreivanje tipa medija na kojem se radi. Tipovi medija za pohranu podataka
mogu se podijeliti na: ugraeni ureaj za pohranu podataka (bilo koji ureaj za
pohranu podataka koji je trajno prikljuen na video kameri, tvrdi disk);
prijenosni ureaji za pohranu podataka: floppy diskete, flash memorije, iPod,
MP3 player, mobilni telefoni; graen memorijski prostor za pohranu podataka;
mreni ureaj za pohranu podataka; memorijske kartice.
Veina digitalnih kamera koristi standardni ili mini USB prikljuak za
spajanje s raunalom, te standardne memorijske kartice kao to su MiniSD ili
CompactFlash, za proirenje kapaciteta pohrane. Kako se analize i pretrage
povode preko USB porta, potrebno je omoguiti opciju zabrane pisanja po
mediju, kako se prilikom analize podatci ne bi sluajno modificirali. Isto
pravilo vrijedi i za itanje ili prijenos podataka s memorijskih kartica.
Podatke prikupljene sustavom video nadzora potrebno je prenijeti sa ureaja za
snimanje i pohranu video zapisa na neki drugi elektroniki medij.
Predmeti koji se imaju oduzeti prema kaznenom zakonu, ili koji mogu posluiti
pri utvrivanju injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati
njihovo uvanje. Nakon to se utvrdi na kojem su tipu medija pohranjeni
podatci, vjetak najee uzima taj predmet (bilo cijeli snima, ili samo medij
na kojem se snimaju dogaaji), stavlja ga u omot i oznaava slubenim
peatom. Dolaskom u forenziki laboratorij, postupa se po pravilima.
b) Prijenos podataka, pritom koristei alat kojim je mogue potvrditi integritet
podataka, te njihovu autentinost.
14

c) Stvaranje forenzike kopije.

2. U fazi analize prikupljeni se podatci ispituju, kako bi se identificirali dijelovi dokaza
potrebni u istrazi. Na primjer, utvrivanje visine poinitelja iz spornih video snimaka vri
se metodom forenzike 3D rekonstrukcije 11. Treba navesti da objektiv svakog fotoaparata
ili videokamere u veoj ili manjoj mjeri iskrivljuje snimke stvarnih objekata i osoba. Da bi
se snimke kamera mogle koristiti za odreivanje visine vidljive siluete XX poinitelja,
potrebno je najprije napraviti korekciju iskrivljenja snimke. To se radi postupkom
prostorne kalibracije objektiva kamere video nadzora koja je snimila inkriminirani
dogaaj. Za provoenja postupka prostorne kalibracije najprije je potrebno "snimiti"
interier predmetnog prostora pomou laserskog 3D skenera. Rezultat 3D skeniranja je tzv.
oblak toaka u 3D prostoru nastao odbijanjem laserske zrake instrumenta od svih objekata
u prostoru, a u bitnom predstavlja vjernu repliku interiera prostora, odnosno njezin
precizni trodimenzionalni (3D) model. Taj precizni 3D model se koristi za kalibraciju
objektiva kamere video nadzora na nain da se unutar programa za obradu rezultata
laserskog 3D skeniranja (VSF_Video Sensor Fusion) identificira minimalno 11 toaka na
videosnimku i 11 toaka na 3D modelu koje odgovaraju tim tokama. Novi programski
alati za obradu podataka dobivenih 3D skeniranjem kao to je VSF software omoguavaju
bolju procjenu stvarnog stava tijela XX osobe s video snimka, pa se koritenjem tog alata
preciznost odreivanja visine XX osobe znaajno poveava.
Slika 7. Metoda forenzike 3D rekonstrukcije visine poinitelja

Izvor: http://www.forenzika.com/video1.htm

Inae, 3D model mjesta dogaaja dobiven laserskim 3D skeniranjem moe se pregledavati iz

svih moguih rakursa kamere, no za potrebe metode odreivanja visine XX poinitelja iz
snimaka kamera video nadzora nuno je 3D model dobiven laserskim 3D skeniranjem gledati
iz identinog rakursa iz kojeg je mjesto dogaaja snimila stvarna kamera video nadzora.
Nakon to se uspjeno provede kalibracija objektiva kamere i tzv. "camera match", VSF
softwarom dalje se moe mjeriti na video snimci (uparenoj sa 3D modelom mjesta dogaaja).
Visinu XX poinitelja mjerimo pomou 3D modela ovjeka nalik na pojednostavljeni ljudski
kostur (engl. virtual human). Virtual human (VH) je mogue "klizati" po podu 3D modela
mjesta dogaaja, te rastezati u visinu, ali je isto tako mogue rotirati sve bitne zglobove na
11

http://www.forenzika.com/video1.htm (01.02.2013.)

15

tijelu (skoni zglob, koljeno, kuk, kraljenicu u lumbalnom i lenom dijelu, vrat, rame, lakat i
zapee)
Slika 8. 11 toaka za odreivanje visine 3D modela ovjeka

Izvor: http://www.forenzika.com/video1.htm

Detaljnom manipulacijom poloaja, visine, te kuteva navedenih zglobova mogue je

namjetati 3D model ljudskog kostura (VH) na 3D modelu mjesta dogaaja u isti onaj poloaj
i stav tijela koji se opaa na snimci kamere video nadzora koja je kalibrirana i uparena sa
kompjutorski generiranom kamerom unutar VSF software-a. U sluaju da je XX poinitelj u
uspravnom stavu tijela, odreivanje visine je mogue vriti i jednostavnijom metodom, tj.
metodom rastezljive strelice, koju je mogue klizati po podu 3D modela i rastezati do vrha
vidljive siluete.
Slika 9. Namjetanje 3D modela ovjeka u isti poloaj kao sa video snimke

Izvor: http://www.forenzika.com/video1.htm

3. Pravilo interpretacije definira smjernice pri interpretaciji dobivenih rezultata koji moraju
biti u sukladnosti s metodama koje koriste sve strane potencijalno ukljuene u analizu
sluaja. Sam oblik izvjetaja ovisi o specifikacijama traenim od naruitelja istrage,
odnosno suda gdje se rezultati izlau. Uobiajeni oblik sadrava kratak zakljuak o
rezultatima istrage, detaljan opis dokaza te nain njihova prikupljanja kao i metode
koritene prilikom analize dokaza.
16

Zakljuak
Danas svatko treba video nadzor zbog irokog spektra zahtjeva kojima takav sustav moe
udovoljiti. Video nadzor moe obavljati niz funkcija, od opeg nadzora prostora, preko
automatskog detektiranja i alarmiranja osoblja do prepoznavanja tablica i prosljeivanja svih
podataka na bilo koju lokaciju sa pristupom internetu ili u vie nadzornih centara sa velikim
brojem ekrana. Stoga ne udi da se video nadzor primjenjuje u razliitim segmentima
ljudskog ivota kao to su: nadzor prometa (prepoznavanje guve na prometnicama ili
pristupnim cestama), evidentiranje prometnih nesrea (alarmiranje odgovornih osoba,
naknadne analize uzroka i kronologije dogaaja), nadzor industrijskih procesa (procesi u
kemijskoj industriji, vizualna kontrola postrojenja tvornica), ulazak/izlazak putnika i
utovar/istovar tereta (eliminiranje estih uzroka nesrea, uoavanje krivog utovara robe,
automatsko itanje registarskih oznaka i oznaka na robnim kontejnerima), spreavanje
kriminala (zatita parkiralita, informatikih centara, prepoznavanje asocijalnog ponaanja,
pravovremeno alarmiranje, psiholoki efekt, kontrola ulaza u zgrade ili skladita),
evidentiranje kriminala (naknadna analiza slabih toaka nadziranog prostora i prevencija
buduih kriminalnih radnji).
Bitan razlog zato je video nadzor sve zastupljeniji (i najzastupljeniji) sustav zatite treba
traiti u njegovom efektu na poinitelje kaznenih djela (odvraanje, prepoznavanje, detekcija,
identifikacija), ali i u vrstama kaznenih djela na koje taj sustav ima takve efekte.
Video nadzor je primjenjiv u prevenciji najvie vrsta kaznenih djela - provale, razbojnitva,
krae, vandalizma, prijevare, utaje, terorizma. Zbog toga upotreba sustava video nadzora za
svakog korisnika znai veu vrijednost. Ukoliko bi nadzorne kamere zabiljeile inkriminirano
ponaanje, video zapisi bi se mogli koristiti kao izvori saznanja i dokazi u nekom od
postupaka (kazneni, prekrajni) koji bi se vodili protiv osoba koje su svojim ponaanjem
ostvarile inkriminiranu radnju. Ponekad su snimke video kamere i jedini trag kriminalistikim
istraiteljima. Meutim, da bi ti dokazi bili valjani u sudskom postupku, moraju biti
pribavljeni na zakoniti nain, odnosno onako kako je zakonom propisano.

17

Literatura
http://www.z-1.hr/doc1/HCZ_PreporukaCCTV.pdf (05.02.2013.)
http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-49.pdf (30.01.2013.)
http://www.zakon.hr/z/174/Zakon-o-kaznenom-postupku (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/52/Prekr%C5%A1ajni-zakon (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/449/Zakon-o-minimalnim-mjerama-za%C5%A1tite-u-poslovanju-sgotovim-novcem-i-vrijednostima (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/173/Zakon-o-policijskim-poslovima-i-ovlastima (02.02.2013.)
http://www.zakon.hr/z/450/Zakon-o-nadzoru-dr%C5%BEavne-granice (02.02.2013.)
http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/29-povelja-o-demokratskom-koristenju-video-nadzoraefus (30.01.2013.)
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/159591/hoce-li-tajna-snimka-pokopati-sanadera/
(08.02.2013.)
http://www.index.hr/vijesti/clanak/policija-zbog-eksplozije-na-trgu-bana-jelacica-uhitila-sestosoba-bombu-bacili-vodicani-jedan-je-u-mladezi-hdza/659163.aspx (08.02.2013.)
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-nadzorna-kamera-policiji-rjesila-slucaj.html
(08.02.2013.)
http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/142-video-nadzorom-do-drasticno-manje-kriminalana-javnim-povrsinama-gradova (30.01.2013.)
http://www.svijetsigurnosti.com/blogs/204-vijece-za-gradansku-kontrolu-video-nadzoragrada-zagreba (30.01.2013.)
http://zastita.info/hr/clanak/2011/12/kamere-da-ali-uz-strogu-kontrolu,209,6601.html
(30.01.2013.)
http://www.forenzika.com/video1.htm (01.02.2013.)
Podhraki, F., Trinski S., Kancir, K. (2007.): Prijedlog unapreenja rada policije uvoenjem
video nadzora javnih prostora (08.02.2013.)

18

Saetak
Ve je stara vijest da gdje god da se pojavimo naii emo na upozorenje da je objekt pod
video nadzorom i ve tada zna da je prostor zatien i da si i ti jedno od lica koje e biti
zabiljeeno na kameri pa se pazi da se ponaa normalno.
Sustavi video nadzora primjenjuju se u svrhu zatite objekta ve vie desetljea.
Unato tomu to sustav video nadzora predstavlja ozbiljniju investiciju, dugorono se takav
sustav smanjenjem potencijalne tete i efikasnijim nadzorom nad svakodnevnim poslovanjem
svakako isplati.
Idealni proizvod rada video nadzornog sustava je slikovni zapis dogaaja i poinitelja takve
kvalitete da se na njemu moe shvatiti tok dogaaja i identitet poinitelja, odnosno uoiti
elementi osobnog opisa na temelju kojih se poinitelj moe identificirati. Odnosno, sustavi
video nadzora mogu pravovremeno otkriti nepoeljne dogaaje na objektu ili snimljenim
materijalima te posluiti kao dokaz odreenog poinjenog kaznenog djela ili druge nastale
tete.

19

Popis slika
Slika 1. Primjer scene kod detekcije kretanja ..........................................................................3
Slika 2. Primjer scene kod prepoznavanja poznate osobe ........................................................3
Slika 3. Primjer scene kod identifikacije poinitelja kaznenog dijela .......................................3
Slika 4. IP sustav video nadzora visoke razluivosti ................................................................5
Slika 5. Miljenje graana o nadzornim kamerama .................................................................6
Slika 6. Znak sigurnosti objekt je pod video nadzorom ........................................................7
Slika 7. Metoda forenzike 3D rekonstrukcije visine poinitelja ...........................................15
Slika 8. 11 toaka za odreivanje visine 3D modela ovjeka ................................................ 16
Slika 9. Namjetanje 3D modela ovjeka u isti poloaj kao sa video snimke ......................... 16

20