www.fmrpo.gov.

ba

Kratak vodi o
poduzetnitvu
i nainu registracije
poslovnih subjekata
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta

Pojmovno odreenje
poduzetnitva i poduzetnika
Poduzetnitvo je sposobnost poduzetnika, zasnovana na
znanju i inovaciji, da pokrene neku aktivnost, uz preuzimanje
odreenog rizika, u svrhu postizanja odreenog cilja, prvenstveno stvaranja novog trita.
Poduzetnitvo ima za glavni cilj stvoriti nove vrijednosti
pokretanjem i razvojem novih poduzea, i predstavlja bitan
faktor proizvodnje, tako da je teko zamisliti razvijeno drutvo
bez ljudi koji vode i organiziraju ekonomski ivot. Poduzetnitvo
ukljuuje sve djelatnosti usmjerene na ulaganje i kombinaciju potrebnih resursa, irenje na nova trita, stvaranje novih
proizvoda, novih potroaa, novih tehnologija i tehnolokih
rjeenja. Poduzetnitvo je u neposrednoj vezi sa raspoloivim
resursima, jer od raspoloivih resursa, ljudske kreativnosti i
inovativnosti, zavisi razina proizvodnje odreenih proizvoda
i usluga, kao i razine zadovoljenja ljudskih potreba. Moderna
definicija poduzetnitva opisuje poduzetnitvo kao sposobnost kretanja i stvaranja vizije praktiki ni iz niega, kao ljudski
kreativan in, kao primjenu energije za iniciranje i izgradnju
poduzea ili organizacije.
Najvanije prednosti poduzetnitva:
Prilika za kreiranje vlastite sudbine - Posjedovanje vlastitog
poduzea omoguava poduzetnicima neovisnost.
Prilika za razliitost - Poduzetnici pokreu vlastito poslovanje jer vide priliku za stvaranje razliitosti u stvarima vanim
za njih.
Prilika za postizanje svojeg punog potencijala - Poduzetnicima njihov posao postaje instrument za igru i samodokazivanje.
Prilika za ubiranje visokih profita - Premda novac nije
primarna vodilja veine poduzetnika, profit koji oni svojim
poslovanjem mogu ostvariti predstavlja vani motivirajui
faktor.
Prilika za doprinos drutvu i priznanje za vlastite napore Vlasnici poduzea esto su meu najuglednijim lanovima
u svojoj cijeloj zajednici.
Prilika za rad na onom to vole i to ih zabavlja - Mnogo
vlasnika malih poduzea uspjeh su ostvarili iz razloga jer
rade ono to vole i to ih zanima.

2 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Poduzetnitvo
je sposobnost
poduzetnika,
zasnovana na
znanju i inovaciji,
da pokrene
neku aktivnost,
uz preuzimanje
odreenog rizika,
u svrhu postizanja
odreenog cilja,
prvenstveno
stvaranja novog
trita.

Definicija malog gospodarstva i

malih gospodarskih subjekata
U teoriji, zakonodavstvu i gospodarskoj praksi udomaila
se podjela poduzea na mala, srednja i velika. Osnovni kriteriji
na temelju kojih se mala i srednja poduzea klasificiraju i razgraniavaju od velikih su:
godinji prosjek zaposlenih
broj bilance nakon odbitka gubitka
godinji prihod od prodaje
Slubena definicija malog gospodarstva i malog gospodarskog subjekta u FBIH je definisana Zakonom o poticanju
razvoja malog gospodarstva. Malo gospodarstvo u FBIH ine
subjekti malog gospodarstva, fizike i pravne osobe koje
trajno obavljaju zakonom doputene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti i dohotka na tritu, ukljuujui samoupoljavanje i
obiteljske poslove povezane s obrtom i drugim djelatnostima,
registrirani kod nadlenog organa, bez obzira na oblik organizovanja, i koji:
su neovisni u poslovanju
zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika
ostvaruju ukupni godinji promet do 40 milijuna KM i/ili ija
godinja bilanca stanja ne prelazi 30 milijuna KM
Prema veliini u smislu ovog Zakona razlikuju se mikro, mali i
srednji subjekti malog gospodarstva pri emu:

U teoriji,
zakonodavstvu
i gospodarskoj
praksi udomaila
se podjela
poduzea na
mala, srednja i
velika.

1. Mikro subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe koje upoljavaju prosjeno godinje manje od 10 osoba
i iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi
400 000 KM,
2. Mali subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe,
koje upoljavaju prosjeno godinje manje od 50 osoba i
iji godinji promet i/ili godinja bilanca stanja ne prelazi
4 000 000 KM,
3. Srednji subjekti malog gospdarstva su fizike i pravne
osobe iz lanka 2. ovog Zakona, koje upoljavaju prosjeno
godinje manje od 250 osoba, iji godinji promet ne prelazi 40 000 000 KM i/ili ija godinja bilanaca stanja ne prelazi
30 000 000 KM.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 3

Karakteristike malih poduzea

Meu karakteristikama malih poduzea najznaajnije su:
Mala poduzea zadovoljavaju onaj dio potranje za robama
i uslugama koje velika poduzea teko mogu podmiriti.
Mala poduzea zbog svoje veliine su mnogo fleksibilnija
to im omoguuje vrlo elastinu ponudu i prilagodbu kretanjima potranje na tritu.
Mala poduzea trae relativno univerzalni tip radnika i
opreme koji mogu obavljati raznorodne poslove u procesu
proizvodnje.
Mala poduzea pokazuju veu spremnost da staru tehnologiju zamjene novom te tu zamjenu bre obavljaju.
Mala poduzea pruaju ire mogunosti inovativnosti i bru
primjenu novih znanja i poslovnih modela.
Ekonomska samostalnost i spremnost na snoenje rizika u
poslovanju potie mala poduzea da se elastino povezuju
i umreavaju radi ostvarivanja uspjenijega zajednikog
poslovanja ali i lakeg snoenja rizika.
Prednosti malih poduzea:
Neovisnost pokretanje malog poduzea poduzetnicima
omoguuje gotovo u potpunosti autonomno djelovanje.
Meutim, taj veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za uspjeno poslovanje. Odgovornost za uspjeh po
pravilu preuzima poduzetnik utemeljitelj maloga poduzea.
Trina prilagodljivost mala su poduzea, za razliku od
srednjih i velikih, zbog svoje veliine u mogunosti brzo se
prilagoditi trinim promjenama i novonastalim prilikama,
te bez veih potresa mogu svoju djelatnost preorijentirati
sukladno zahtjevima potroaa glede kvalitete, koliine,
dizajna i sl.
Mogunost ostvarenja financijskog uspjeha jedan od
vanijih razloga osnivanja malog poduzea je mogunost
ostvarenja bitno vee zarade u samostalnom poslu od one
koju je poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekoj
kompaniji.
Sigurnost posla kad poduzetnik osnuje malo poduzee,
sigurnost posla mu je zajamena sve dok se pozitivno posluje. Prednost je i u tome to je vlasnik, odnosno poduzetnik, istodobno i menader koji sam odluuje kada e, koliko
i do kada raditi.
Obiteljsko zapoljavanje jedna od prednosti je mogunost
zapoljavanja lanova vlastite obitelji. Prenoenje iskustva s
oca na sina omoguuje stvaranje tradicije obiteljskog posla.
Suradnja lanova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika - jer vlada veliko meusobno razumijevanje i potovanje.
4 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Mala poduzea
zbog svoje
veliine su mnogo
fleksibilnija to im
omoguuje vrlo
elastinu ponudu
i prilagodbu
kretanjima
potranje na
tritu.

 Izazov u vlasnika/poduzetnika snano je razvijena potreba

za samoaktualizacijom, odnosno svijest o mogunosti
ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri izgradnji
samostalne poslovne karijere. Uivaju u osjeaju samostalnog razvoja te smatraju kako su sami odgovorni za uspjeh
ili neuspjeh. Ta spoznaja prua im veliko stimulativno i
psiholoko zadovoljstvo

Unato vrlo
uspjenom
poetku, uspjeh
malog poduzea
naglo moe
naruiti pojava
konkurencije u
okruenju.

Nedostaci malih poduzea:

Porast odgovornosti irok raspon odluivanja koji ima
poduzetnik u malom poduzeu, u velikoj mjeri poveava
odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik poduzetnik esto
istodobno obnaa ulogu ulagaa, menadera, knjigovoe,
prodavaa, marketinkog strunjaka i dr., pa je zbog toga
sam potpuno odgovoran za svoj poslovni uspjeh.
Mogunost propasti vlasnik poduzetnik donosi brojne
manje ili vie uinkovite odluke. Meutim, rizik propadanja
je velik jer poduzetnik raspolae oskudnim financijskim i
kapitalnim resursima pa ima malu mogunost ublaivanja
neuspjelih poslovnih poteza. Zbog toga broj loih ili pogrenih poslovnih odluka treba svesti na minimum. Takoer,
bez obzira na zalaganje i kvalitetno odluivanje poduzetnika, gospodarska recesija ili kriza mogu pogubno utjecati na
poslovanje malih poduzea. Tome treba pridodati i prirodne
nepogode koje, bez obzira na osiguranje i naknadu tete,
mogu nanijeti nesagledivu tetu poslovanju malih poduzea. Poznato je kako je znatan broj bankrota prouzroen
menaderskim neiskustvom i nestrunou.
Podlonost fluktuacijama na tritu mala poduzea puno
tee podnose sezonske ili druge oscilacije u prodaji.
Ovisnost o konkurenciji unato vrlo uspjenom poetku,
uspjeh malog poduzea naglo moe naruiti pojava konkurencije u okruenju.
Financijska slabost bez obzira na uspjeno upravljanje
financijskim sredstvima mala su poduzea podlonija
financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, kako bi
bre prikupila novac, prisiljena prodavati svoje proizvode i
usluge po niim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na
tritu to vrlo esto rezultira propau malog poduzea pa
ak dovodi i do gubitka osobne imovine poduzetnika.
Nedostatak znanja i strunosti mala poduzea, zbog
svojih ogranienih financijskih mogunosti, obino oskudijevaju kvalitetnim strunjacima specijaliziranim za pojedine
poduzetnike funkcije. Takoer, mala su poduzea zbog
financijskih ogranienja prisiljena racionalizirati trokove
dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih.
Nerazvijena pravna regulativa za poticanje poduzetnitva
vrlo je bitno kvalitetno zakonsko reguliranje pokretanja i

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 5

poslovanja malih gospodarskih subjekata jer o tome ovise

i mogunosti kreditiranja odnosno odreene financijske
pogodnosti koje su neophodne za malo gospodarstvo.

Izbor oblika poslovanja

Poduzetnici koji su na samom poetku u realizaciji svoje
poduzetnike ideje, esto se susreu sa pitanjem koji oblik
poslovanja da odaberu: obrt ili privredno drutvo. Prije konane
odluke potrebno je razmotriti pozitivne i negativne aspekte oba
tipa.
Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili
pruanjem usluga na tritu.
Dutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost
proizvodnje i prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu radi
sticanja dobiti. Prema Zakonu o privrednim drutvima, drutvo
moe biti organizovano u jednom od sljedeih oblika:
drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.)
komanditno drutvo (k.d.)
dioniko drutvo (d.d.)
drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)
Najjednostavniji i najee koriteni oblik privrednog
drutva za poduzetnike poetnike je drutvo s ogranienom
odgovornou, pa e se u nastavku teksta o njemu i govoriti.
Drutvo s ogranienom odgovornou je privredno drutvo
u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne
uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu, sa svrhom postizanja dobiti.

Osnivanje
Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva vie dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a
je ta to uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije struna sprema, niti
bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a
esto odluuju osobe koje nemaju zadovoljavajuu strunu
spremu za otvaranje obrta. Za registraciju d.o.o.- a potrebno
je pripremiti: prijavu za upis u sudski registar, drutveni ugovor
ili izjava o osnivanju drutva sa svim prilozima ovjerenim od
strane javnog biljenika (statut drutva, kopija diplome direktora, izjava o nepostojanju obaveza prema bankama kao i
uvjerenje o nepostojanju poreske obaveze), popis lanova osnivaa (najee jedan), potvrdu financijske institucije o ulozima
uplaenim u novcu, popis osoba ovlatenih da vode poslove

6 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Obrt je
samostalno i
trajno obavljanje
doputenih
gospodarskih
djelatnosti od
strane fizikih
osoba sa svrhom
postizanja
dohotka koji
se ostvaruje
proizvodnjom,
prometom ili
pruanjem usluga
na tritu.

drutva, popis lanova Nadzornog odbora ako ga drutvo ima,

te ovisno o nainu osnivanja i drugi dokumenti.
Osim prijave na registarskom sudu, uz plaanje sudske
takse, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u
Slubenim novinama FBiH i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti
osnivanje drutva u poreznoj upravi kako bi se dobio porezni
broj, u zavodu za statistiku za dobivanje statistikog broja, u
mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je
registraciju d.o.o.-a u veini sluajeva najbolje prepustiti odvjetnikom uredu.

Temeljni ulog
Temeljni ulog je ulog koji unosi svaki od osnivaa. On ne
moe biti manji od iznosa odreenog Zakonom o registraciji
poslovnih subjekata u FBiH (100 KM) i mora biti izraen cijelim
brojem koji je viekratnik broja sto. Zbroj temeljnih uloga mora
odgovarati iznosu temeljnoga kapitala drutva. Prije upisa
drutva u sudski registar svaki osniva mora uplatiti najmanje
etvrtinu temeljnoga uloga kojega uplauje u novcu.
Temeljni ulog moe se unijeti i ulaganjem stvari i prava. Takav ulog (unoenjem u drutvo s ogranienom odgovornou
stvari i prava) se mora se u cjelini realizirati prije upisa drutva
u sudski registar. Ako je vrijednost uloga u stvarima i u pravima
u vrijeme podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar
manja od vrijednosti temeljnoga uloga koji se time ulae, razlika
do visine tako izraenoga temeljnoga uloga mora se uplatiti u
novcu. Temeljni ulozi moraju se uplatiti tako da drutvo s ogranienom odgovornou moe s njima slobodno raspolagati.
Novani ulozi uplauju se na raun drutva kod financijskih
institucija u BiH. Ta institucija izdaje potvrdu o tome da e
drutvo s ogranienom odgovornou moi slobodno raspolagati s uplaenim iznosom nakon to bude upisano u sudski
registar.

Porezni model
model
Porezni

Prednost d.o.o.-a
je ta to uvjet
za osnivanje
d.o.o.-a nije
struna sprema,
niti bilo kakvi ispiti
osposobljenosti.

Sva privredna drutva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza

na dobit. Porez na dobit obraunava se po stopi od 30% na
poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije reeno, razlika izmeu prihoda i rashoda.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to
ele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Ukoliko obrtnici
imaju godinje primitke vee od 50 000 KM zakon odreuje
da moraju prei u sustav PDV-a. Dok je u sustavu poreza na
dohodak, obrtnik ima mogunost paualnog plaanja poreza,
dok je kod d.o.o.-a to nemogue.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 7

Voenje poslovnih knjiga

Privredna drutva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po
naelu dvojnog knjigovodstva, a to ukljuuje voenje slijedeih
knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomone knjige (analitike
evidencije). Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige
po naelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omoguava obrtnicima da samostalno vode knjige te
pojednostavnjuje postupak.
Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva voenje Knjige
primitaka i izdataka, Evidencije o trabinama i obvezama (knjiga
izdanih i primljenih rauna) i Popisa dugotrajne imovine. Pritom
se knjienje poslovnih dogaaja u d.o.o.-u vri prema naelu
fakture (rauna) dakle kada je raun izdan, a u obrtima prema
naelu blagajne kada je rauna naplaen. To donosi posebnu
pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke raunaju samo
stvarno naplaeni rauni. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a
to PDV moraju uplatiti pri izdavanju rauna, iako im raun nije
uplaen u roku.

Plaa osnivaa (vlasnika)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih privrednih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj. vlasnika priznaje se kao troak. No, kod
obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao trokovi.
Osnovna razlika izmeu obrta i d.o.o
OBRT

PRIVREDNO DRUTVO:

Temeljni kapital:

Nema

2 0000 KM

Trokovi osnivanja:

cca. 250 KM

cca 1 000 KM

Vrijeme potrebno za
otvaranje/osnivanje:

max 15 dana

max 30-40 dana

Mjesto registracije:

Nadleni ured dravne

uprave u opini

Opinski sud s privrednim

odjeljenjem

Odgovornost:

Imovinom obrta

Visinom temeljnog kapitala

Knjigovodstvo:

Jednostavno knjigovodstvo

Dvojno knjigovodstvo

lanstvo u Komori:

Kantonalne obrtnike
komore
(Obrtnika komora FBiH)

Privredna komora FBiH

8 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Kod d.o.o., kao

i svih ostalih
privrednih
drutava, cijela
bruto plaa
osnivaa tj.
vlasnika priznaje
se kao troak.
No, kod obrtnika
samo doprinosi
za mirovinsko
i zdravstveno
osiguranje se
priznaju kao
trokovi.

Djelatnosti:

Sve doputene djelatnosti uz posjedovanje

odgovarajue strune
spreme za vezane obrte i/
ili povlastice za povlatene
obrte

Sve doputene djelatnosti

Porezne stope:

30%

30%

Zaposleni:

Nema ogranienja

Nema ogranienja

Plaanje poreza na dodanu Naplaeni raun

vrijednost:

Izdani raun

Postupak i trokovi
registracije drutva
Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja drutva s
ogranienom odgovornou (d.o.o.) potrebno je priloiti:
osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili izvadak iz odgovarajueg registra kojim se utvruje identitet osnivaa;
akt o osnivanju
potvrda banke o izvrenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novanoj vrijednosti stvari i prava unijetih u
drutvo;
odluka o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje, ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju;
ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje;
uz prijavu za upis u registar osnivanja jednog lana d.o.o.,
potrebno je priloiti dokaz o sredstvima osiguranja za neuplaeni iznos novanog dijela osnivakog uloga, odnosno
za vrijednost neunijetog nenovanog udjela.
Osnivaki akt (akt o osnivanju-u sluaju jednog osnivaa) drutva s ogranienom odgovornou obavezno sadri:
ime i prezime i adresu prebivalita ili firmu i sjedite osnivaa;
firmu (puni i ako postoji skraeni naziv), sjedite i djelatnost
drutva;
iznos osnovnog kapitala drutva, iznos uloga u novcu, opis
i vrijednosti uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela
lanova;
prava i obaveze lanova drutva;
postupak u sluaju kada neko od osnivaa ne uplati svoj
ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;
nain izmirenja trokova osnivanja drutva;
imenovanje lica ovlatenih za voenje poslovanja i zastupanje drutva i prijavu za upis osnivanja drutva u registar
drutava;
posljedice neuspjelog osnivanja;
posebnu odredbu ako se drutvo osniva na odreeno vrijeme.
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 9

Postupci nakon registracije drutva

Mjerodavni registarski sud, po donoenju, rjeenje o registraciji osnivanja, odnosno statusne promjene poslovnog subjekta
dostavit e:
poreznom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta
upisa-Upravi za indirektno oporezivanje;
opini i kantonu mjerodavnom prema sjeditu subjekta
upisa;
statistikom uredu i gospodarskoj komori;
zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje prema sjeditu
subjekta upisa radi registracije;
carinskom tijelu mjerodavnom prema sjeditu subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registriran za vanjskotrgovinsko
poslovanje i
mjerodavnim regulatornim tijelima, sukladno posebnim
propisima koji utvruju uvjete i izdaju dozvole, odnosno
odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti; ako je subjekt
upisa registriran za takvu djelatnost.

Prije poetka obavljanja djelatnosti potrebno je ishoditi

odluku nadlene opinske slube za gospodarstvo kojom
se utvruje da firma udovoljava svim uvjetima propisanim za
obavljanje te djelatnosti. Obavljanje djelatnosti moe se zapoeti nakon to se ista odluka podnese nadlenom registarskom
sudu, i datum izdavanja 1. fakture uzima se kao datum poetka
poslovanja. Takoe je neophodno otvoriti iroraun firme u bilo
kojoj banci uz predodbu dozvole za rad, statistikog broja i
osobne karte, kao i izraditi peat firme kod ovlatenih peatoresaca uz predodbu kopije rjeenja o registraciji subjekta.

Prestanak drutva
Drutvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica, odnosno
danom upisa prestanka u registru drutava, nakon ega se
provodi likvidacija.
Drutvo prestaje u sluaju:
isteka perioda za koje je osnovano;
spajanja, pripajanja i podjele;
okonanjem steajnog postupka iliodbijanjem zahtjeva za
otvaranje
steajnog postupka uslijed nedostatka imovine;
prestankom na osnovu odluke suda (u sluajevima kada
due od dvije godine drutvo ne ostvaruje prihode ili odobrenja za obavljanje djelatnosti odnosno kada vie ne postoje zakonom utvreni uslovi za daljnje postojanje drutva
u obliku u kojem je upisano u registar drutava);
odlukom skuptine drutva.
10 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Kod d.o.o., kao

i svih ostalih
privrednih
drutava, cijela
bruto plaa
osnivaa tj.
vlasnika priznaje
se kao troak.
No, kod obrtnika
samo doprinosi
za mirovinsko
i zdravstveno
osiguranje se
priznaju kao
trokovi.

Registriranje poslovnih subjekata sa

udjelom stranog kapitala
Postupak registriranja poslovnih subjekata sa ueem stranog
kapitala je definisan:
Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja
Zakonom o stranim ulaganjima
Direktno strano ulaganje ili Strano ulaganje u smislu
ovih Zakona znai sticanje, stvaranje ili proirenje bilo kojeg
poslovnog poduhvata, ili bilo koje aktivnosti koja, sama ili sa
drugom, istovremeno ili jedna za drugom, ima za ishod omoguavanje jednom ili vie stranih ulagaa sticanje ili poveanje
kontrole nad nekom kompanijom koja pod svojom kontrolom
obavlja, industrijske, poljoprivredne, komercijalne i finansijske
poslove i poslove vezane za nekretnine, usluge ili druge aktivnosti, ili da omogui proirenje preduzea koje je ve pod kontrolom stranog ulagaa. Takve investicije mogu obuhvatiti bilo
koji objekat stvarnih i prava intelektualne svojine ukljuujui ali
ne i neophodno ogranieno na: slobodno konvertibilnu valutu ili
na lokalnu valutu, pozajmice, avanse, vrijednosne papire, licence, zakupe i prava zasnovana na ugovoru, ukljuuji koncesije,
postrojenja, opremu, rezervne dijelove, sirovine, prava industrijske ili intelektualne svojine ili bilo koje finansijske pogodnosti
date od strane fizikog ili pravnog lica pod stranom kontrolom,
izuzev situacije izmedju matinih kompanija i njihovih filijala
ako to ne rezultira poveanjem strane kontrole nad domaim
preduzeima; i

Strana kontrola
znai svako
uee od preko
10% kapitala
i, odnosno ili
glasakih prava
iji su izravni
nosioci strani
ulagai ili neko
domae pravno
lice pod takvom
kontrolom.

Strana kontrola znai svako uee od preko 10% kapitala i, odnosno ili glasakih prava iji su izravni nosioci strani
ulagai ili neko domae pravno lice pod takvom kontrolom:
Strani ulagai imaju jednaka vlasnika prava na nepokretnostima kao domaa pravna ili fizika lica.
Pravna lica u vlasnitvu stranog ulagaa imaju ista prava,
obaveze i odgovornosti kao pravna lica koja su u potpunom
vlasnitvu domaih pravnih ili fizikih lica.
Strani ulaga moe osnovati privredno drutvo u FBiH pod
istim uslovima koji vae za domae ulagae u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima FBiH ukoliko ovim zakonom
nije drugaije odreeno.
Oblici stranih ulaganja u skladu sa Zakonom o stranim ulaganjima su:
osnivanje pravnog lica u potpunom vlasnitvu stranog
ulagaa,

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 11

 osnivanje pravnog lica u zajednikom vlasnitvu domaeg i

stranog ulagaa,
ulaganje u postojee pravno lice,
posebni oblici ulaganja.

Registracija stranog ulaganja u

sektore koji ne podlijeu
restrikcijama
Odobrenje stranog ulaganja vai bez vremenskog ogranienja.
Nadleni organ BiH (tj. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH) u roku od 10 radnih dana od dana
podnoenja zahtjeva za registraciju stranog ulaganja je duan da donese rjeenje da je njihovo ulaganje registrovano.
Ulaganje se smatra stranim ulaganjem danom izdavanja
potvrde (rjeenja) o upisu u registre organa nadlenih za
strana ulaganja.
Strano ulaganje ne podlijee registraciji kada ne rezultira
stranom kontrolom veom od 10%.

Registracija stranog ulaganja u

sektore koji podlijeu restrikcijama
U FBiH strana ulaganja u Sektoru koji podlijeu restrikciji
odobravaju:
Ministarstvo odbrane BiH, odnosno Federalno ministarstvo
obrazovanja i nauke, kao i Federalno ministarstvo kulture
i sporta, svako u okviru svoje nadlenosti (u daljem tekstu:
nadleno ministarstvo).
Za ulaganja u Sektore koji podlijeu restrikciji, strani ulagai
su duni nadlenom ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje ulaganja.
Nadleno ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana
prijema zahtjeva donijeti odgovarajue rjeenje.
U sluaju nedonoenja rjeenja u navedenom roku strano
ulaganje se smatra odobrenim, ukoliko nadleno ministarstvo nije podnosioca zahtjeva u pismenoj formi obavijestilo
da donoenje rjeenja odgaa preko roka od 30 dana.
Ako postoje razlozi za odgodu donoenja rjeenja o stranom ulaganju, nadleno ministarstvo e o tome obavijestiti
podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana od dana prijema
zahtjeva. Konano rjeenje o stranom ulaganju bit e doneseno u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva.
U sluaju nedonoenja rjeenja u roku od 90 dana strano
ulaganje se smatra odobrenim.

12 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

Strano ulaganje
ne podlijee
registraciji kada
ne rezultira
stranom
kontrolom veom
od 10%.

Postupak registracije
Uz zahtjev za registraciju stranog ulaganja, odnosno zahtjevu za registraciju Odluke o osnivanju privrednog drutva, u
skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih laganja u BiH,
Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine neophodno je priloiti i:
Odluku o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou,
Ispravu o upisu stranog lica tj. Osnivaa u nadlenom sudskom registru,
Kopiju line karte direktora,
Punomo i
Dokaz o uplati administrativne takse.
Nakon dobivanja rjeenja o registraciji odluke o osnivanju
privrednog drutva od stane Ministarstvu vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, neophodno je izvriti upis poslovnog
subjekta u sudski registar, gdje se uz prijavu za upis prilau
sljedee isprave i dokazi:
Izvod iz sudskog registra osnivaa,
Odluka o osnivanju drutva,
Rijeenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine,
Uvjerenje da direktor nije prekrajno kanjavan, niti da ima
neizmirenih novanih kazni u prekajnom postupku,
Izjava direktora o prihvatanju dunosti,
Deponovani potpisi (obrazac 3 i 5),
Izjava osnivaa,
Ovjerena kopija line karte direktora,
Dokaz o uplati osnovnog kapitala,
Oglas 2x.

Novi informacioni sistem registracije

poslovnih subjekata (BRIS)
Ovih dana na prostoru BiH treba zaivjeti novi sistem
registrovanja poslovnih subjekata (BRIS sistem) realizovan uz
pomo Ureda za meunarodni razvoj Vlade Velike Britanije
(DFID) u saradnji s Uredom visokog predstavnika (OHR).
Kljune promjene i prednosti novog sistema registracije su:
Registracija pojedinanog poslovnog subjekta treba biti
zavrena najkasnije u roku od pet radnih dana od dana
prijema uredno popunjene prijave,
Poreski identifikacijski broj pribavlja se u toku sudske registracije, slubenim putem od strane suda, i nezavisan je od
same poreske registracije,
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 13

 Rjeenje o registraciji valjano je, prepoznatljivo i jednoobrazno na cijeloj teritoriji BiH,

Postupak registracije moe zapoeti pred bilo kojim sudom
nadlenim za poslove registracije poslovnih subjekata,
nezavisno o sjeditu poslovnog subjekta,
Javni podaci o registrovanim poslovnim subjektima dostupni su u elektronskoj formi relevantnim institucijama i
zainteresovanim licima,
Novi sistem registracije omoguava pojednostavljen pristup
svih zainteresovanih lica javnim podacima o registrovanim
poslovnim subjektima u BiH.
Prednosti koje novi sistem registracije donosi poslovnim
subjektima:
Prijava i uputstvo za registraciju dostupni su u prostorijama
suda, kao i u elektronskoj formi na internet stranici www.
bizreg.ba,
Korekcije prijave mogue su u rukopisu, bez potrebe za
posebnom formom,
Nakon pripreme isprava potrebnih za registraciju, prijava za
registraciju moe se predati bilo kojem sudu nadlenom za
poslove registracije,
Prijava za registraciju poslovnog subjekta se, potom, proslijeuje nadlenoj poreskoj upravi, koja dodjeljuje poreski
identifikacijski broj,
Registrovani poslovni subjekt moe odmah nakon registracije, zahvaljujui pribavljenom poreskom broju, otvoriti
stalni bankovni raun i raspolagati sredstvima na istom,
Podaci o poslovnim subjektima, registrovanim na teritoriji
BiH, dostupni su na internet starnici www.bizreg.ba.
Prva faza realizacije BRIS projekta obuhvata informaciono
povezivanje 16 opinskih sudova sa privrednim odjeljenjima
(registarski sudovi) na prostoru BiH, dok druga faza predvia
potpuno informaciono uvezivanje svih subjekata ukljuenih u
poslove registracije poslovnih subjekata.
FED

BD

CIPS

RS
Opina

APC/BRIS
Sudovi

Statistika

Porez

Banke

Ostalo

BRO

Insp. i carine

14 Kratak vodi o poduzetnitvu i nainu registracije poslovnih subjekata

BRO = Terminal za aplikaciju poslovnih

subjekata (NOC portali-optine
i sudovi)
APC = Kompjuter za procesuiranje
informacija (vjerovatno u NOC-u
/ CIPS-u)
BRIS = Sistem informacija registracije
poslovnih subjekata (baza
podataka, u NOC-u)
CIPS = Sistem identifikacione zatite
graana
NOC = Nacionalni centar za aplikacije

Postupak registracije osnivanja poslovnog subjekta

1. KORAK

2. KORAK

3. KORAK

4. KORAK

Ime drutva
(Ugovor o osnivanju)

Ovjeravanje
dokumenata

Upis u sudski
registar

Izrada peata

Diploma, lina karta,

izjava o nepostojanju obaveza prema
banci

Obrasci, ovjereni
dokumenti, sudska
taksa, oglaavanje

Preuzimanje obrasca

Uplate
(polaganje depozita)

Prijava u zavod za
statistiku FBiH

Otvaranje rauna

Potvrda o
nepostojanju
poreskih obaveza

Prijava upravi za ind.

oporez. BiH
Prijava u Slubu za
gospodarsvo opine
Prijava u Poreznu
upravu FBiH

Prijava u FZ MIO/PIO

Registracija osnivanja poslovnog subjekta bris sistem

1. KORAK

2. KORAK

3. KORAK

Pripremiti osnivake akte i

druge isprave

Popuniti obrazac prijave

Predati uredno popunjenu

prijavu

Spisak isprava je utvren

Zakonom o registraciji
poslovnih subjekata u
Federaciji BiH

Obrazac prijave moe se besplatno dobiti u prostorijama

suda nadlenog za poslove
registracije poslovnih subjekata, ili u elektornskoj formi
na internet stranici
www.bizreg.ba

Prijava za upis u sudski

registar se moe predati
bilo kojem sudu nadlenom
za poslove registracije
poslovnih subjekata, ali
samo mjesno nadleni sud
moe registrovati poslovni
subjekt.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta 15

Kontakti u Federalnom ministarstvu

razvoja, poduzetnitva i obrta:
Ministar:
Velimir Kuni, dipl. iur.,
Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22,
E-mail: ministar@fmrpo.gov.ba
Tajnik/Sekretar:
Jozo Beji, dipl. ing. stroj.
Tel.: + 387 36 44 91 23, fax: + 387 36 44 91 22
E-mail: tajnik@fmrpo.gov.ba
Sjedite: Zgrada Projektant, III. kat, Stjepana Radia 33,
Mostar, Tel.: + 387 36 44 91 20, fax: + 387 36 44 91 22,
Internet: www.fmrpo.gov.ba, E-mail: fmrpo@fmrpo.gov.ba