Professional Documents
Culture Documents
Islamofobija I Amerikanizam
Islamofobija I Amerikanizam
I ANTIAMERIKANIZAM
uzroci i rjeenja
Original
Mohamed Nimer, ed.
Islamophobia and Anti-Americanism: Causes and Remedies
Beltsville, Maryland: Amana Publications , 2007, 152 str.
Prijevod
Alem Koluh
Redaktura
Dr. Munir Muji
Lektor
Hurija Imamovi
Izdava
Centar za napredne studije, Sarajevo
Tel.: 033 572 411
Fax: 033 572 410
Email: cns@bih.net.ba
www.cns.ba
Zabranjeno umnoavanje u komercijalne svrhe.
Knjiga je dostupna na www.cns.ba.
ISLAMOFOBIJA
I ANTIAMERIKANIZAM
uzroci i rjeenja
Urednik
Mohamed Nimer
Prijevod na bosanski
Alem Koluh
Sarajevo, 2009
U saradnji sa:
Izdava se zahvaljuje
izdavakoj kui Amana Publications,
Beltsville, Maryland, SAD
na ustupljenim izdavakim pravima.
Sadraj
Saradnici....................................................................................................... 7
Predgovor.....................................................................................................13
Nihad awad
Uvod..............................................................................................................14
Islamofobija i antiamerikanizam meusobno se podupiru............................ 15
Mohamed nimer
Pogrena shvatanja................................................................................... 42
Amerika i muslimanski svijet moraju promijeniti
meusobni odnos ljubavi i mrnje.................................................................... 43
Anwar ibrahim
Treba dekonstruirati nau veliku priu o superiornosti................................. 46
Scott c. Alexander
Ponovno ispitajmo koncept sekularizma.......................................................... 57
Jamal badawi
Posljedice politike...................................................................................... 60
Krenja ljudskih prava pothranjuhu antiamerikanizam................................ 61
Chip pitts
Ameriki imperijalizam pothranjuje antiamerikanizam................................ 66
Louis cantori
Uloga medija............................................................................................... 70
Treba kriviti popularne medije i kreatore javnog mnijenja............................ 71
Samer shehata
Al-jazeera nije krivac........................................................................................... 82
Hafiz al-mirazi
Problem su automatske reakcije i kontrareakcije............................................ 85
Claude salhani
SARADNICI
Asma Afsaruddin
Parvez Ahmed
S c o t t A l e x a n der
Scott Alexander je vanredni profesor islamskih studija i voditelj katoliko-muslimanskih studijapri Katolikoj teolokoj uniji(Chicago IL). Doktorirao je iz oblasti historije religija s naglaskom na islamske studije koji je
odbranio na Univerzitetu Columbia i urednik je knjige Sestre: ena, religija i
vodstvou kranstvu i islamu. Alexander vodi brojne meureligijske dijaloge s
namjerom da potakne muslimane, Jevreje i kraneu ikagu na razgovor o
onome to im je zajedniko.
J a m a l B a d a wi
C h e r i f B a s s i o uni
Louis Cantori
Dr. Louis J. Cantori stekao je doktorat iz oblasti politikih nauka na Univerzitetu Chicago (Chicago, IL). Studirao je godinu dana islamsku filozofiju na Teolokom fakultetu Univerziteta al-Azhar (Kairo, Egipat). Napisao
je i priredio etiri knjige, ukljuujui: Lokalne politike i razvoj na Bliskom istoku
(Westview Press: 1984), a takoer je i autor vie od 40 lanaka. Bivi je
predsjednik Amerikog vijea za prouavanje muslimanskih drutava predaje politike nauke na Univerzitetu Maryland, Baltimore County (Baltimore, MD) i djeluje kao ugledan gostujui predava pri Ministarstvu vanjskih poslova Sjedinjenih Drava.
Richard Cizik
Anwar Ibrahim
James Jones
James Jones vanredni je profesor svjetskih religija i afrikih studija naManhattanville Collegeu (Purchase, NY). Bivi je predsjednik Odjeljenja za
svjetske religije i gostujui profesor na Fakultetu za islamske i drutvene
9
nauke (Ashburn, VA). Njegove istraivake i predavake aktivnosti usmjerene su na identitet amerikih muslimana i rjeavanje konflikta. Posjeduje
diplomu iz historije sa instituta Hampton, magistarsku diplomu iz oblasti
religije sa Teoloke kole Univerziteta Yale i doktorat iz kransko-muslimanskih odnosa koji je stekao na Harford Seminary.
H a f i z A l - M i r azi
Chipp Pitts
Louay Safi
10
Claude Salhani
S a m e r S h a h ata
M u z a m m i l S i d d i qi
Dr. Muzammil Siddiqi direktor je Islamskog drutva okruga Orange (Garden Grove, CA). U dva navrata bio je predsjednik Islamske zajednice Sjeverne Amerike. Rano obrazovanje stekao jena Islamskom univerzitetu Aligarh i Darul Uloom Nadwatul Ulamau Lucknowu, Indija. Diplomirao je
na Islamskom univerzitetu u Medini 1965. godine najviom ocjenom iz
arapskih i islamskih studija. Magistarsku diplomu stekao je iz oblasti teologije na Univerzitetu Birmingham (Engleska) a diplomu doktora nauka iz
komparativnih religija na Univerzitetu Harvard. lan je Vijea 100 Svjetskog ekonomskog foruma sa sjeditem u vicarskoj.
11
S h a n ta P r e m a w a r dhana
Veleasni dr. Shanta Premawardhana baptistiki je pastor i direktor Meureligijskog dijaloga Dravnog vijea crkava. Proteklih etrnaest godina
vii je pastor crkve na Ellis Aveniji u Chicagu i aktivan je u Hyde Park i
Kenwoodmeureligijskom vijeu. Od 1996. do 1998. bio je predsjednik te
organizacije, koja trenutno ukljuuje trideset osam kranskih, hinduistikih, jevrejskih i muslimanskih kongregacija i organizacija. Premawardhana
je stekao svoje teoloko obrazovanje u ri Lanki i Indiji. Magistrirao je iz
oblasti komparativnih religija na Northwestern univerzitetu i doktorirao iz
fenomenologije religija.
John Voll
12
PREDGOVOR
Zanimanje za ispoljavanje i irenje islamofobije i antiamerikanizma strahovito je poraslo, naroito poslije teroristikih napada 11. septembra 2001.
Meutim, problemi koji se podrazumijevaju pod ova dva pojma imaju
mnogo dublje korijene. Pitanje je postalo globalno, Ujedinjeni narodi poduzeli su mjere s ciljem da se suoe sa antiamerikim napadima 2001.godine, a 2004. godine otvorili su forum na kojem se raspravljalo o islamofobiji.
U periodu od 13. do 15. maja 2005. Vijee za ameriko-islamske odnose
(CAIR) odralo je dvodnevnu konferenciju s ciljem da istraiuzroke nastanka ovih dvaju fenomena, koji su tetni za amerike muslimane.
Radei na ovoj knjizi, dr. Mohamed Nimer je okupio univerzitetske
profesore, novinare, istraivae, drutvene aktiviste i vjerske lidere od kojih
je zatraeno da definiraju, analiziraju i kontekstualiziraju snage i dogaaje
koji osnauju antiamerike i antimuslimanske osjeaje. Doprinosi ovih autora mogu otkriti prostor u javnom diskursu koji e omoguiti pronalazak
preciznih i djelotvornih rjeenja. Ove rasprave nude vrijedna objanjenja
problema koji oblikuju odnose izmeu Amerike i muslimanskog svijeta.
Ono to izlazi na vidjelo iz razmatranja strunjaka i lidera jeste to da su nepravda i ekstremizam isprepleteni. Vladina i nevladina tijela treba da igraju
vanu ulogu u prekidanju politike i ponaanja koja vode mrnji i destrukciji.
Nadam se da e itaoci u ovoj knjizi pronai odgovore na mnoga pitanja koja optereuju nae vrijeme.
Nihad Awad
Izvrni direktor
Vijea za ameriko-islamske odnose (CAIR)
13
U vod:
I S L A M O F O B I J A I A N T I A M ERIKANIZAM
M E U S O B N O S E P O DUPIRU
Mohamed Nimer
Da bi se ocijenila veliina opasnosti koju predstavljaju islamofobija i antiamerikanizam, moramo razjasniti njihovu sutinu - ta oni jesu, a ta nisu.
Kritiko prouavanje islama ili muslimana nije nita islamofobino. Kao
to ni neodobravajua analiza amerike historije i vlasti nije antiamerika.
Saradnici u ovoj knjizi osuuju mrnju usmjerenu prema vjerskim zajednicama ili pojedincima samo zato to su muslimani ili Amerikanci. Neko se
moe ne slagati sa islamom ili neim to neki muslimani ine a da ne mrzi
same muslimane i islam. Isto tako, mogue je suprotstavljati se amerikoj
politici a da se ne mrzi Amerika kao nacija.
Ova razgranienja mogu izgledati jasna i jednostavna, ali islamofobija i
antiamerikanizam su i pored toga u porastu. Antimuslimanski osjeaji u Sjedinjenim dravamaintenzivirali su se naroito nakon teroristikih napada 11.
septembra 2001. (dalje navoeno kao 9/11). Izmeu jedne etvrtine i jedne
treine Amerikanaca imaju negativan stav o islamu i muslimanima.1 Vodei
mislioci, posebno na internet blogovima, radiostanicama i kablovskim talevizijama naglaenije koriste grubijezik kada je u pitanju islam. Franklin Graham, Jerry Falwell i Pat Robinson, vjerski lideri kojim se obino dodvoravaju
vladini slubenici i politiari, nazvali su islam nemoralnom religijom, vjerovjesnika Muhammeda teroristom, a muslimane gorim od nacista.
Takvi nalazi su potvreni anketom javnog mnijenja provedenom od strane CAIR-a 2004.
Pogledaj, CAIR, American Public Opinion about Islam and Muslims (Ameriko javno miljenje o
islamu i muslimanima), Wahington, DC, 2005.
15
Globalno istraivanje svjetskog javnog mnijenja o Sjedinjenim Amerikim Dravama iz novembra 2005. otkrilo je da su negativni osjeaji bili obostrani. U pet najznaajnijih zemalja sa muslimanskom veinom, od 51 do 79
procenata ispitanika iskazalo je nepovoljno miljenje SAD-u. Istraivanje je
otkrilo da su izvori neslaganja (bili) ukorijenjeni u suprotstavljanju amerikoj
politici u muslimanskom svijetu, posebno ratu u Iraku i podrci Izraelu.2
Iako ovi stavovi ne moraju nuno doticati nau definiciju antiamerikanizma, dokazi pokazuju da muslimani stvarno imaju snane negativne
stereotipe o Zapadnjacima generalno, a posebno o Amerikancima. U junu
2006. anketa Pew istraivakog centra je pokazala da veina anketiranih
u svim preteno muslimanskim zemljama Zapadnjake povezujesa pohlepnosti, arogantnosti, nemoralnosti, sebinosti i nasilnosti. Velika veina u
Jordanu, Turskoj i Egiptu - kao i veina muslimana u Nigeriji - smatraju
Zapadnjake fanatinima.3
Iza jednoglasnog iznoenja negativnih stavova o Amerikancima stoje agitiranja koja izazivaju antiamerike osjeaje. Muslimanski radikali krive
Ameriku za veinumuslimanskih problema u svijetu, ak i u podrujima gdje
Amerika ne igra znaajnu ulogu. Naprimjer, Bin Laden ponavlja da je ameriki
imperijalizam odgovoran za ugnjetavanje muslimana u indijskoj dravi Assam.
Bin Ladenova pogrena logika izgleda otprilike ovako: primjena amerike sile ostavila je muslimane u nemogunosti da zatite ranjive muslimanske manjine, kao to je ona u Indiji. Meutim, nema povezanosti izmeu jaanja amerike moi i ugnjetavanja muslimana u Assamu. Ustvari,
generalna slabost muslimanskih zemalja zapoela je prija uspona amerike
moi na globalnom planu.
Promiljanja u tekstovima sadranim u ovoj publikaciji bacaju svjetlo
na uzroke islamofobije i antiamerikanizma i njihova rjeenja. Izmeu ostalog, ona nastoje da se suoe sa slijedeim pitanjima: Koji su faktori doveli
do ovog nesretnog stanja? Koja rjeenjatreba traiti da se uklone i isprave
predrasude? Koja je uloga vjerskih lidera u promoviranju dijaloga i tolerancije? Mogu li ameriki muslimani prevladati ponor nerazumijevanja? Veina
narednih lanaka ukazuje na to da su islamofobija i antiamerikanizam povezani jedno s drugim, kao i sa politikom, medijima i globalnim odnosima.
Ovi prilozi utemeljeni su naamerikoj historiji, religijskom znanju i paljivim razmatranjima politikih i historijskih kretanja.
2
3
http://pewresearch.org/pubs/6/arab-and-muslim-perceptions-of-the-united-states.
http://pewglobal.org/reports/display.php?PageID=831.
16
Uvod
Kao to je jasno ukazano u ovoj knjizi, optube za islamofobiju i antiamerikanizam obino se koriste kao sredstva u onom to Louay Safi naziva
ratom ideja. John Voll podsjea itaoce da je amerika historija puna ove
stare politike - prakse odbacivanja oponenata kao nepatriotskih elemenata koji djeluju izvan nacionalnog konsenzusa. Voll pokazuje kako je ovo
pribjegavanje politici zastraivanja bilo zastupljeno od ranih dana amerike
drave. Termin McCarhthyism skovan je da opie antikomunistiku histeriju u 1940-im i 1950-im. Prema glasovitom pravnom strunjaku Davidu
Coleu, napadanje muslimana poslije 9/11. je ponavljanje te historije koja
ukljuuje iste stroge izvrne mjere, problematine administrativne procedure, ustavno upitna uznemiravanja, znatieljna kongresna sasluanja i javni diskurs koji pobuuje strah - od ega je veina bazirana na okrivljivanju
na osnovu pukog dovoenja u vezu.4
Naravno, ovo ne ukazuje na to da navedeno ispoljavanje mrnje nema
svoje vlastito, samostalno znaenje, ve da ono treba da bude shvaeno u
kontekstu. U vezi s tim, naredni lanci istiu brojne teme na koje se namjeravam fokusirati u ostatku ovog uvoda.
Realne pritube
Islamofobiju i antiamerikanizam pothranjujui realni razlozi. Nepravedna
amerika politika uzrokuje antiamerike osjeaje, dok terorizam izaziva
islamofobiju. Asma Afsaruddin naglaava da je ispoljavanje amerike moi
(direktno ili zastupanjem, kao u sluaju Izraela) nanijelo tetu muslimanima
u nekoliko zemalja, ukljuujui Irak i Afganistan. Luois Cantori izvjetava o prisustvovanju jednom javnom skupu, na kojem su lanovi amerike
okupacione administracije u Iraku po povratku u Ameriku kazali kako su
obradovani onim to su vidjeli kao uspjean ameriki imperijalizam.
Sjedinjene Drave brinu za svoje vlastite interese. Meutim, mnogi
muslimani u svijetu doivljavaju ameriku politiku kao vodei faktor u guenju njihovog progresa i uskraivanju istinskih politikih reformi u muslimanskom svijetu. Nema sumnje da je amerika invazija na Irak osnaila
ovakve poglede. Oruje za masovno unitavanje kao lani izgovor koji je
David Cole, The New McCarthyism: Repeating History in the War on Terrorism (Novi
McCarthizam: Ponavljanje historije u ratu protiv terorizma) u Harward Civil Rights Civil
Liberties Law Review ( Harwardski asopis za graanska prava -graanske slobode) Vol.
38, broj 1, 2003, str. 1-30.
17
Uvod
Dijalog i reforma
Praktino, legitimne pritube moraju biti usmjerene tako da zaustave izvore
bijesa. Ovo nije poziv Sjedinjenim Dravama da se odreknu svog povoljnog
vojnog i ekonomskog poloaja da bi zadovoljile druge. Takoer, to ne znai
da vlasti u muslimanskim zemljama treba da cenzuriraju javno mnijenje da
bi dokazale amerikoj vladi kako se estoko suprotstavljaju ekstremizmu.
Kao to Cantori potcrtava, to znai da amerika vlada treba raditi na tome
da postigne rjeenje, ili u najmanju ruku da se uzdri od suprotstavljanja
nacionalnim liberalnimpokretima, jer u suprotnom pothranjuje opravdanu
srdbu protiv Sjedinjenih Drava. On upozorava da se ovo nee desiti sve
dok je amerika vlada u vrstom stisku onih koji vjeruju u imperijalistiku
Ameriku i koji su skloni da iskoriste i/ili ignoriraju temeljne amerike principe demokratije i ljudskih prava kao puka politika sredstva. 6
http://www.cair-net.org/includes/Anti-TerrorList.pdf.
Michael Scheuer, bivi ef CIA jedinice u kojoj je bioBin Laden slae se sa ovom procjenom
u svojoj knjizi Imperial Hubris (Imperijalistika oholost), Washington, DC: Brasseys Inc., 2004.
5
6
19
Uvod
Uvod
23
da brane postupke njima dragih politikih i vjerskih lidera, oni izdaju samu
funkciju produciranja znanja koju im je drutvo povjerilo.
Konzervativne Internet stranice, zajedno sa industrijom zabave, esto
oznaavanom kao liberalna, tee ka ojaavanju veoma negativnih stereotipa o muslimanskim vjerskim i politikim grupama. Takva prikazivanja
mogu nekad biti posljedica samog autorovog neznanja. Jones tvrdi da je
negativno karakteriziranje drugih usmjereno na to da ih se stigmatizira i
degradira u svrhu socijalne i politike kontrole.
Neki kolumnisti i strunjaci koriste se ovakvim etiketiranjem s ciljem
utjecanja na javno miljenje i javnu politiku. Neokonzervativni strunjak
Frank Gaffney govori o umjerenim muslimanima kao o hrabrim, herojskim i uglavnom usamljenima.8 On eli da bude vien kao neko ko
je samo protiv islamista, a ne i protiv islama,9 da uvjeri Amerikance
kako postoji samo malo izoliranih umjerenih muslimana koji bi bili poeljni. Tako je u miljenju ovog islamofoba etiketa umjerenog samo prikladno
pokrie za napadanje muslimana.
Kreatori javnog mnijenja dijele odreenu krivicu. Samer Shehata pokazuje kako voditelji talk-show programa i sijai razdora meu religijskim
liderima mogu imati odreeni interes u otroj retorici. Radikalan govor
moe biti djelotvoran u pridobijanju podrke i ekstremisti nemaju motiva
da se mijenjaju, osim ukoliko nain na koji nastupaju ne nailazi na prijem. Kada budu izazvani od strane vodee struje, nastoje da ublae svoju
retoriku. Voditelji talk-show programa su se ak javno izvinjavali kada je
njihovgovor poinjao da ugroava baze njihove finansijske podrke. Generalno, takva odbacivanja vlastitih rijei su rijetka i ovakvi sijai razdora
snose stanovitu odgovornost za stvaranje zatvorenog kruga islamofobije
i antiamerikanizma u okviru kojega jedno drugo uvijek iznova osnauje.
Istraivanje o pomirenju posveeno je grupi sa najveom ulogom
u ovom nastojanju: amerikim muslimanima. Cherrif Bassiouni vjeruje
da ameriki muslimani imaju veliki potencijal da postanu katalizatorza
znaajan i smislen dijalogjer su i Amerikanci i muslimani. Dok se suprotstavljaju marginaliziranju, treba da se bore protiv ekstremizma konstruktivnim ukljuivanjem drugih i nastojanjem da se izgrauju na uzvienim
Jennifer Harper, Curtain raised on documentary PBS shelved (Zastorna PBS-ovom
dokumentarnom filmu je sputen), Washington Times, 25. april, 2007.
9
Frank Gaffney, A Film PBS Want Unaired, (Film PBS-a eli zaguenje), Washington Times,
13.april, 2007.
8
24
Uvod
25
P R E D R A S U D E S U S T VA R N E I UZROKUJU
O G R O M N U T E TU
Parvez Ahmed
Islamofobija podrazumijeva neutemeljen strah i neprijateljstvo prema islamu. Taj strah i neprijateljstvo vode diskriminiranju muslimana, njihovom
iskljuivanju iz glavnih politikih i socijalnih procesa, graenju stereotipa,
stvaranju pretpostavki o njihovoj krivnji na osnovu asocijacija i, konano,
kriminalnim djelima usmjerenim protiv muslimana koja bivaju poinjena
zbog predrasuda. U dvadeset prvom stoljeu u Americi, svako od ovih zala
je prisutno, a u nekim su krajevima i tolerirana. Dok je Amerika najvei
napredak ostvarila u rasnoj jednakosti, jo je dug put pred nama dok stignemo do naeg cilja, kada e se o ljudima prosuivati na osnovu njihovog
karaktera, a ne na osnovu boje njihove koe ili vjere.
Islamofobija kao termin i fenomen zadobila je vanost u dijelu popularne teze Samuela Huntingtona koja govori o prijeteem sukobu islamske i Zapadne civilizacije. Kada se desio 9/11, ljudi su ve bili skloni da posmatraju
islam sa sumnjom prikljuujui se pobjednikoj strani i kroz mnotvo izvora,
primarno desnog krila, bili uspjeni u stvaranju klime ekstremnih predrasuda,
sumnji i straha od muslimana. Ovo raspoloenje takoer je bilo potpomognuto od strane mnogih proizraelskih analitiara kao to su Daniel Pipes,
Steve Emerson, Judith Miller i Bernard Lewis kao i mnogi drugi.
Islamofobija je imala za posljedicu generalno i neupitno prihvatanje
sljedeeg:
islam je monolitan i ne moe se prilagoditi novim realnostima;
islam ne dijeliiste vrijednosti sa ostalim vodeim religijama;
27
28
Rezultati istraivanja takoer pokazuju da su ameriki muslimani integrirani u ameriko drutvo: 89% njih izjavili su da glasaju redovno; 86% rekli su da slave etvrti juli, 64% rekli su da potuju ameriku zastavu; 42 %
rekli su da volontiraju za institucije koje slue javnosti(u poreenju sa 29%
irom zemlje u 2005). Pogledi (stavovi) amerikih muslimana o socijalnim i
politikim pitanjima su slijedei: 84% izjavili su da muslimani treba snano
da naglaavaju vrijednosti koje dijele sa kranima i Jevrejima; 82% rekli su
da teroristiki napadi nanose tetu amerikim muslimanima; 77%rekli su
da muslimani oboavaju istog Bogakao i Jevreji i krani; 69% njih vjeruje
da bi i sama rezolucija o palestinskom pitanju poboljala ameriki ugled u
muslimanskom svijetu, 66% podravaju rad na normaliziranju odnosa sa
Iranom, 55% plae se da je rat protiv terorizma postao rat protiv islama;
samo 12% vjeruju da je rat u Iraku bio vrijedan truda; i samo 10% podrava upotrebu vojske pri irenju demokratije u drugim zemljama.13
Usprkos ovim stavovima koji govore o njihovoj integriranosti u ameriko drutvo, pojaavanje antimuslimanskog raspoloenja u Sjedinjenim Dravama stvara tenzije i spreava bru integraciju muslimana. Evo nekih skorijih
rezultata ispitivanja stavova amerike javnosti o islamu i muslimanima.
Anketa Pew foruma za religiju i javni ivot iz 2004. pokazuje slijedee:
Gotovo 4 od 10 Amerikanaca imaju nepovoljno miljenje o islamu, otprilike isti broj ima povoljno miljenje.
Veina Amerikanaca vjeruje da je islam u odnosu na druge religije
skloniji poticanju svojih vjernika na nasilje. 14
Anketa Cornell univerziteta iz decembra 2004:
U cjelini, oko etrdeset etiri procenta ispitanika izjavili su kako
vjeruju da su neka ogranienja graanskih sloboda amerikih muslimana neophodna;
Dvadeset est procenata rekli su da smatraju kako bi amerike
agencije paljivo trebalo da nadziru damije;
Dvadeset devet procenata slau se da treba infiltrirati tajne agente
u muslimanske civilne i humanitarne organizacije s ciljem da kontroliraju njihove aktivnosti i punjenje njihovih fondova.15
Ibid
http://pewforum.org/publications/surveys/islam.pdf.
15
http://abcnews.go.com/sections/us/World/sept11_islampoll_030911.html.
13
14
29
30
31
I S T I N A I S A M O D O PA D N OST OBLIKUJU
A N T I A M E R I K A N I Z A M I I SLAMOFOBIJU
Louay Safi
Antiamerikanizam i islamofobija imaju zajedniki nazivnik: i jedno i drugo se koriste kao strateka oruja u ratu ideja,posebno izmeu ljudi koji
stoje na radikalnim stranama politiko/ideolokog spektra, i u muslimanskim drutvima i u Sjedinjenim Dravama. Na jednom nivou moemo prepoznati da i antiamerikanizam i islamofobija vuku korijene iz pogrenog
prikazivanja, nepoznavanja, neistinai poluistina proizvedenih od strane
amerikih ekstremista desnog krila. Vidimo kakoovi ljudi alju ideoloku
poruku da bi oklevetali islam i marginalizirali muslimane.
Meutim, na dubljem nivou, i jedno i drugo potjeu iz najosnovnijeg
ljudskog instinkta: elje za moi. Ovo ukljuuje niske ljudske porive: pohlepu, udnju za moi, irenjem i dominacijom. Vano je prepoznati da,
dok neki izvori pripadaju povrini, postoje drugi - realni koji stoje iza
ispoljavanja ovakvih osjeaja. Moramo se suoiti s njima.
Kadaistraujemo islamofobiju i antiamerikanizam, moramo takoer
posmatrati dvije druge stvari: ameriku vanjsku politiku i terorizam, koje su
obje doprinijele porastu antiamerikanizma i islamofobije. Najinteresantnije
je da islamofobija i antiamerikanizam nisu potpuno neovisne pojave; one
su zapravo meusobno povezane. Amerika vanjska politika dodatno je
podstakla terorizam, a terorizam tjera ameriku politiku ka jo snanijem
proizvoenju antiamerikanizma irom svijeta. Antiameriko raspoloenje
nije karakteristino samo za muslimane. Naprimjer, mogue ga je nai
meu Junoamerikancima koji su iskusiliameriku vanjsku politiku i teku
32
drutava. Treba da uzmemo uea u javnoj diplomatiji i da nastojimopostii vee razumijevanje amerikog drutva i njegove raznolikosti. Pored
navedenog, treba da se trudimo da objasnimo ljudima u muslimanskim
zemljama kako nisu svi Amerikanci neokonzervativci opsjednuti dominacijom. Povrh toga, treba da uzmemo uea kao iskreni zagovornici prava
i dostojanstva ljudi koji pripadaju drugim drutvima, posebno onim muslimankim drutvima koja trpe zbog posljedica globalnih odnosa u svijetu.
Konano, vano je kako se ameriki muslimani ponaaju i rade, a nije
po svaku cijenu vaan strah od antiislamskih snaga u ovoj zemlji. Naprimjer, Daniel Pipes, vodei islamofob, kritikovan je od strane cjelokupnog
kolegija Instituta za mir Sjedinjenih Drava (USIP) u martu 2004. kada je
pokuao sluei se neistinama, poluistinama i aluzijama da marginalizira,
potisne i udalji Centarza izuavanje islama i demokratije, islamsku organizaciju koja je saraivala sa USIP-jem. Prije ili kasnije, takvi islamofobi bit
e razotkriveni kada injenice izau na vidjelo.
Ono to je bitno jeste da nae organizacije, poput ove koju je napao
Pipes, budu ukljuene u konstruktivne napore. U tome smislu, trebamo se
usredsrediti na to da one dobro rade a ne baviti se islmofobima. Neki od
nas morat e se s vremena na vrijeme konfrontirati s ovim islamofobima.
Meutim, moramo ostati usredsreeni na izgradnju naih zajednica i ukljuivati se u razliite aspekte amerikog drutva.
Kao muslimani, moramo shvatiti da su vrijednosti pluralizma, slobode
religije i uzajamnog potovanja, dakle, ono to predstavlja osnove demokratije, istovremeno vrijednosti koje dijele i muslimani. Prema tome, nikad
ne treba oklijevati da kaemo kako su islam i demokratija kompatibilni.
Zapravo, ne mogu zamisliti da demokratija bude uspostavljena u muslimanskim drutvima a da islam ne igra vodeu ulogu. Da bi se pokrenule
transformacije na putu do demokratije trai se duboka odanost. A ona
moe proistei samo iz religijskih uvjerenja. To ne moe doi iz analiza koje
govore o tome tadrutvo ulae a ta dobija.
Demokratija se ne ogleda samo u procesu glasanja. Prije toga, ona
se ogleda u skupu vrijednosti koje priznaju pravo drugih da participiraju
u demokratiji uz priznavanja dostojanstva drugih ljudi. Mi moemo da se
ne slaemo jedni s drugima, i sa neokonzervativcima, ali moramo priznati
njihovo pravo na iznoenje vlastitih politikih stavova. Razgovarajmo sa
njima, nastojei objasniti ono to im nije jasno, ukazati im u emu grijee,
i kada ne govore istinu.
35
O P T U I VA N J E P R O TIVNIKA
Z A A N T I A M E R I K A N I Z A M J E STARA POLITIKA
John Voll
Moj pradjed smatrao je da su evropski ratovi glupi, pa je doveo svoje sinove i suprugu iz Njemake (Pruska) u Sjedinjene Drave. Dok je ivio u
Americi, tvrdio je da su evropski ratovi nerazumni i unitavajui. Tokom
Prvog svjetskog rata, takvi stavovi donijeli su probleme generaciji njegovih
sinova, kada su se mnogi Nijemci-Amerikanci suprotstavljali ulasku Sjedinjenih Drava u evropski rat. Kada su Sjedinjene Drave ule u rat protiv Njemake 1917., ljudi su bili preplavljeni snanim valom antinjemake
histerije. Graani porijeklom Nijemci bili su pojedinano uznemiravani i
proganjani, i injeni su ozbiljni napori da se protjeraju njemaki jezik i kultura iz Sjedinjenih Drava.19 U podrujima kao to je centralni Wisconsin,
odakle je porodica mog oca, postojala je velika zajednica njemakih imigranata i oni su bili predmet antinjemake histerije koja je zapljusnula zemlju
nakon to su Sjedinjene Drave objavile rat. 20
Druga generacija optuenih za antiamerikanizam u mojoj porodici
bila je generacija mog oca. On je bio metodistiki sveenik u ruralnom
dijelu Wisconsina u godinama izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata, u vrijeme poljoprivredne depresije i ekstremne nezaposlenosti. Moj otac je bio
19
Frederick C. Luebke, Bonds of Loyalty: German-Americans and World War I (Spone
lojalnosti: Nijemci - Amerikanci i Prvi svjetski rat), DeKalb: Northern IllinosUniversity
Press, 1974,str. xiii.
20
Paul W. Glad, History og Wisconsin, Volume V: War, a New Era, and Depression, 1914-1940. (
Historija Wiskonsina, svezak V: Rat, nova era i kriza 1914-1940), Madison State Historical
Society of Wisconsin, 1990., str. 16.
36
37
39
40
41
POGRENA SHVATANJA
A M E R I K A I M U S L I M A N SKI SVIJET
M O R A J U P R O M I J E N I T I M E USOBNI ODNOS
L J U B AV I I M R NJE
Anwar Ibrahim
Od kraja Drugog svjetskog rata, muslimanski svijet ima sa Sjedinjenim Dravama odnose zasnovane na principu volim-ne volim. Za njene klevetnike,
Amerika je nitkov sa velikim planom da ostvari globalnu dominaciju, neko
ko kinji sve oko sebe i propovijeda demokratiju putem moi. Za njene
potovaoce Amerika je bijeli vitez koji titi ovjeanstvo od tiranije. Ona
je takoer Djed Mraz koji dijeli ekonomsku i finansijsku pomo. Na neki
nain, jasno je da ova ambivalentna veza ima vie veze sa novcem, moi i
politikom, nego sa religijom, kulturom ili civilizacijom.
Ipak, islamofobija i antiamerikanizam nastavljaju da dominiraju naim kulturnim i politikim diskursom. Poetkom maja 2005. studentima u
Londonu odrao sma govor o temi Demokratija i terorizam: izazovi i odgovori islama i ljudskih prava. Koristan naslov, mislio sam. Nisam troio
vrijeme na obrazlaganje upotrebe termina demokratija i terorizam, koji
se ovog puta koriste u kontekstu islama i ljudskih prava. Uporedna upotreba ovih termina priziva snanu, ali negativnu poruku. Sugerira, naime, da je
demokratija dijametralno suprotna islamu, a da su islam i terorizam krvna
braa, dok su ljudska prava tu kao crna ovca u porodici.
Da li je ovo karakteristino za islamofobiju? Pitanje je moda nezgrapno postavljeno, ali ovo je bio nain da se jasno ukae na pristajanje na
stereotipe, to je postalo popularno u drutvenoj stvarnosti. Istina je da su
demokratija i terorizam odvojeni svjetovi. Oni su blizu jedno drugom kao
43
Pogrena shvatanja
i slobode. Zbog toga se optube za antiamerikanizam koriste kao sredstvo podupiranja autoritarnog upravljanja. Graanske slobode su oduzete.
Tlaiteljski zakoni u muslimanskom svijetu koe demokratiju. Razdvajanje,
kontrola i ravnotea vlasti veoma su bitni.
Fokusirajmo se na ono to nas spaja, radije nego na ono to nas razdvaja. Ne sluajmo one koji nastavljaju udarati u bubnjeve razdora. Izaberimo drugi put, onaj kojim se nije ilo. Islamofobija i antiamerikanizam nee
ieznuti preko noi. Ali vjerujem, ako Bog da, ako krenemo kroz ovu oluju zajedno, da e doi sutra u kojem e nai umovi biti slobodni od okova
historijskog utjecaja i kulturalnih uvjeta, u kojem e se demokratija i islam
meusobno pribliavati, u kojem nee biti mjesta za terorizam i ekstremizam, i u kojem emo prigrliti slobodu, ljudska prava i graansko drutvo.
45
T R E B A D E K O N S T R UIRATI
N A U V E L I K U P R I U O S UPERIORNOSTI
Scott C. Alexander
26
46
Pogrena shvatanja
Metafora
Metafora je dospjela do mene u formi prie koju sam uo od Susan OHalloran,
27
profesionalnog pripovjedaa koja je odrasla na junoj strani Chicaga u 1960im kao pripadnica druge generacije irskih katolika. Kao irski katolik, bila je
svjesna da su njenipreci mnogo rtvovali kako bi stigli u Sjedinjene Drave.
Ona je sluala o nevoljama sa kojima su se suoavali, i bila je veoma ponosna
na injenicu da je njena porodica uinila to (uspjela) u njihovom novom
domu - jedinom domu koji je ona poznavala. Ona i njena porodica nisu to
postigli lahko, ali nisu ivjeli u siromatvu, barem ne vie. Rekla mi je da je
otprilike jednom mjeseno sa svojom tetkom i majkom putovala nadzemnom
eljeznicom sa june strane, gdje je ivjela do Loopa u centralnom dijelu Chicaga. Neko vrijeme bi razgledale izloge, i svako malo, kada su to mogle priutiti, kupovale bi poneto to su trebale za posebne prilike.
Jedan od najupeatljivijih momenata putovanja u centar bivao je onaj
kada su prolazile iznad afro-amerikih getoa na junoj strani. Kada bi
prolazili iznad krovova, ovi bijeli irski katolici su, doslovno i metaforiki
gledali odozgo kroz zamazan prozor nadzemnog voza iznad ove afriko-amerike zajednice, zajednice sa kojom ona i njena porodica nisu imali
iskustva uope. Ovaj jaz u prostoru i iskustvu, kako god, nije ih spreavao
da donose zakljuke o toj zajednici. Iako to niko nije postavio na ovaj nain, svi su smatrali kako imaju dovoljno informacija da donesu sud utemeljen na onom to su mislili da znaju zurei odozgo sa svoje vlastite take.
27
Saznaj vie o Ms. OHalloran i njenom vrijednom radu na njegovanju razumijevanja meu
kulturama i religijama na njenom websitu: www.susanohalloran.com,
47
Pogrena shvatanja
49
Objanjenje metafore
Dozvolite mi da interpretiram navedeni primjer koristei se jasnim rijeima. Ve sam kazao da prozori viseeg voza predstavljaju televizijske ekrane
naih mas-medija u Sjedinjenim Dravama. Poput ovih prozora voza nai
mediji openito uzevi ograniavaju na pogled i spreavaju uvid u realnost
ivota u veem dijelu muslimanskog svijeta. Kada je posljednji put najgledaniji termin posveen porastu broja represivnih, totalitarnih sekularnih
reima u muslimanskom svijetu u postkolonijalnom razdoblju? Koliko je
amerikih porodica raspravljalo za vrijeme veere na Dan zahvalnosti o
velikodunoj finansijskoj podrci koju ovi reimi dobivaju od Zapada, te o
posljedicama koje ti reimi imaju na lokalne ekonomije u muslimanskom
svijetu? Koliko je glasaa koji podravaju trenutnu amerikuvanjsku politikuna Srednjem istoku koji su barem na trenutak pomislili da agitiranje
protiv ovih reima i njihovih zapadnih pomagatelja ima mnogo vie veze sa
ovim okolnostima nego sa nekom navodnom fatalnom mahanom u islamskoj kulturi?
to se tie hrpa raspadajueg smea i ruevnih kua, one su analogne
stanju veine ekonomskih infrastruktura u muslimanskim zemljama, koje
su kreirane tako da donesu korist lokalnim elitama koje ive kao kraljevi
meu ubogim teacima, kakav je sluaj i sa elitama u eri globalizma, koje
se malo brinu za posljedice koje njihova pohlepa ima za veinu drugih
ljudskih bia.
Iako nisam otvoreno spomenuo Chicago City Hall u prii moje prijateljice, irske katolkinje, njegova se sjena pokazuje iroko iznad onovremenog afro-amerikog geta (a i danas, kada govorimo u tom smislu). Isto
kao to je Chicago City Hallbio neupitno - posebno u to vrijeme - sjedite
bjelake politike moi potpomognute njenim poslovnim patronima sa
njihovim nedostinim neuporedivim ekonomskim blagostanjem, za nae
razumijevanje muslimanskog svijeta danas, analogne tome su one zapadne
nacionalne drave i multinacionalne korporacije koje zajedno igraju ulogu
odsutnih posjednika u ovom scenariju. One u sutini otimaju bogatstvo iz
mnogobrojnih lokalnih ekonomija u muslimanskom svijetu za svoju vlastitu korist. U tome smislu, ako trite tako diktira, oni se ne premiljaju da
pomjere svoj kapital iz ekonomije koja se nae u problemima do neke druge, bez obzira na efekte koje to ima na ljude koji ne mogu slijediti kapital.
50
Pogrena shvatanja
Scott Alexander, Inalienable Rights?: Muslims in the U.S. since September 11th (Neotuiva prava: Muslimani u Sjedinjenim Dravama od 11 septembra Journal of Islamic Law and
Culture, tom 7, br. 1, proljee/ljeto, 2002.
28
52
Pogrena shvatanja
pria bila je i ostala sine qua non bilo koje dugorone dominacije jednog
naroda nad drugim jer ona slui kao izvor legitimiteta za tu dominaciju, ne
samo unutar vladajue kulture, nego, u odreenoj mjeri, takoe i unutar
podjarmljene kulture. 29
54
Pogrena shvatanja
56
P O N O V N O I S P I T A JMO
K O N C E P T S E K U L A R IZMA
Jamal Badawi
Pogrena shvatanja
POSLJEDICE POLITIKE
K R E N J A L J U D S K I H PRAVA
P O T H R A N J U H U A N T I A M E RIKANIZAM
Chip Pitts
Poslije 9/11, pokrenuto je mnogo tajnih procesa protiv muslimana u Sjedinjenim Dravama koji su provoeni na osnovu optubi za terorizam od
kojih nijedan nije rezultirao osuujuom presudom zasnovanom na dokazima. Mnogi muslimani bili su pritvoreni i deportirani. Desili su se mnogi
udari i uvrede usmjerene prema islamu, a neki ljudi su ak i umrli u zatvorenitvu. Prema onome to su zabiljeile organizacije redom od Amnesty Internationala do CAIR-a,dolo je do porasta krivinih djela poinjenih zbog
mrnje i rasizma. Sve ovo je diskriminacija, i ona svoje utemeljenje nalazi
u stereotipima koje dodatno istiu i sami mediji ukljuujui Fox News i
Sinclair Broadcasting. Tako Pat Robinson kae da je islam satanska religija.
Anne Coulter kae da treba da zauzmemo muslimanske zemlje, pobijemo
njihove voe i prevedemo njihov narod na kranstvo. A takozvani eksperti, poput Daniela Pipesa, tvrde da su muslimani teroristi, tako da je jedan
od svakih pet ljudi u svijetu potencijalni terorist. Takva demagoka propaganda temelji se na neznanju.
Naalost, veina Amerikanaca danas su odve zabavljeni ekonomskim
i drugim nevoljama da bi se mogli informirati o muslimanima i ispraviti
svoje neznanje o njima. Mnogi misle da su svi muslimani Arapi, dok znamo da Arapi predstavljaju manji broj muslimana. Islam je etniki i kulturno raznolik,kao i sam svijet. Mnogi misle da je islam skloniji nasilju nego
kranstvo, dok nam historija kazuje da su krani poveli krstake ratove.
Misle da je islamu svojstvena netolerantnost, dok historija otkriva da su
61
jevrejske i kranske zajednice pod muslimanskom vlau uivale vie prava nego manjine u drugim civilizacijama. Misle da je islamu svojstveno
potinjavanje ene mukarcu, dok nas historija pouava da se podreivanje
ena deava usljed mnogobrojnih razloga.Misle da je muslimanima strano
potivanje ljudskih prava. Naravno da su ljudska prava i socijalna pravda
dio islama u istoj mjerikoliko su dio kranstva i judaizma.
Nema izgovora za ovakvu vrstu neznanja. Otkrio sam da ak i uenjaci a
i sami muslimani ne znaju da su muslimanske zemlje i diplomati bili ukljueni
u kreiranje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. Muslimanske
zemlje pridruile su se internacionalnoj zajednici u ovoj afirmaciji univerzalnih ljudskih prava, a muslimanske ene igrale su posebno vitalnu ulogu u garantiranju prava ena i porodinih prava. U Kuranu postoje ajeti koji govore
protiv prisile na vjeru i pozivaju na slobodu izbora religije. Ovi ajeti utjecali
su na sve muslimanske delegate pri Ujedinjenim narodima, dok je navedena
deklaracija sastavljana. Sve muslimanske nacije prihvatile su ovu deklaraciju,
osim Saudijske Arabije, koja je odluila da ne prihvati dva lana: pravo udavanja za osobu druge vjere i pravo na promjenu vjere. Od tog vremena i Saudijska Arabija vie puta je ponovila kako prihvata ovu deklaraciju, barem na
teoretskom planu. Znamo da se u praksi i realnosti ova prava ne potuju u cijelosti kako od strane muslimanskih tako i od strane nemuslimanskih naroda.
Neki ljudi pitaju: Koliko su islam i demokratija kompatibilni? Ljudi bi
mogli postavljati isto pitanje i u vezi s tendencijama unutar Sjedinjenih Drava. Aktuelna amerika administracija koristi se silom da donese demokratiju
u Irak u jednoj pogreno voenoj avanturi praenoj uasnom torturom i
krenjem ljudskih prava. Slino postupanju u inostranstvu isto ini i unutar
Sjedinjenih Drava, prijetei demokratiji kod kue. A ovaj novi ameriki model zlehudo je reproduciranirom svijeta od strane razliitih vlada, ukljuujui
Britaniju, Francusku, i Australiju, koje sada pribjegavaju tome da se pritvor
moe produiti i bez suoavanja sa tradicionalnim standardima dokazivanja.
Ljudi to moda ne znaju, ali Patriotski akt (Patriot Act) je kopiran irom svijeta. Mnoge zemlje ak imaju nove antiteroristike zakone koji su naknadno
izmijenjeni po uzoru na pojedine odredbe iz toga akta. Dodajmo i to da
svako krenje amerike Povelje o pravima (Bill of Rights) do kojega dolazi
usljed primjene Patriotskog akta, a to ukljuuje ogranienje slobode govora,
slobode religije, prava na slobodu izraavanja, prava na pravedno suenje,
predstavlja istovremeno i krenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
62
Posljedice politike
suelesvjedoci, pravo na advokata ipravo na uvid u optuujue dokaze doprinose naprijed navedenom.
Nasuprot tome, uvredljive i zloupotrebljavajue mjere skreu fokus
pravnih postupaka i panju sa onih krivih na nevine. Takve mjere potkopavaju meusobno povjerenje i dijalog na kojima se temelji svako uspjeno
razumijevanje. One nanose tetu takvim fundamentalnim amerikim vrijednostima kao to su provjeravanje i ravnotea i raspiruju plamen antiamerikanizma, izlaui sve nas veem riziku. Prema vlastitom priznanju vojske, a
to je potvreno i od Meunarodnog crvenog kria i drugih, izmeu 80% do
90% zatvorenika dranih u Abu Ghraibu i Guantanamo Bayu nisu lanovi alQaide, nego su obini nevini ljudi koji nemaju nikakve veze sa terorizmom,
a koje su esto hvatali lovci na nagrade. Prema tome, svaka sigurnost koja se
oslanja na represiju i krenje ljudskih prava je lana sigurnost.
Razne evropske zemlje, kao to su Holandija, vedska, vicarska i
Francuska promijenile su svoje stavove o otvorenom i slobodnom drutvu i, posebno, svoje stavove o muslimanima. Postoji nova ksenofobija u
Evropi, kao i antimuslimanski osjeaji kojih prije nije bilo. Islamofobija je
takoer u porastu u Sjedinjenim Dravama. Real ID Act nastoji da kreira
formu karte nacionalnog identiteta. Neki ljudi e zbog ovog zakona biti
vraeni u zemlje porijekla; neki koji trae azil bit e vraeni u svoje zemlje
i izgubit e ivote. Ovo je alosno udaljavanje od naih nacionalnih temelja
na kojima poivamo kao nacija imigranata koji su esto bjeali od takvih
vjerskih i politikih proganjanja.
Nemuslimani i muslimani treba da prue ruke jedni drugima i prestanu sa ignoriranjem. Alternativni mediji su dobar resurs za pariranje glavnim medijima. Mora se odvijati komunikacija i moraju se osnivati koalicije.
Treba uzeti u obzir i pridruivanje Amnesty Internationalu i potaknuti veu
panju prema ovim temama.
Prema Kuranu: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja prema nekim ljudima nikako ne navede
da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se
Allaha, je Allah dobro zna ono to inite!31
Ovo su srne vrijednosti Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima
i islama. Moramo tititi prava muslimana i nemuslimana i promatrati nau
povezanost sa svim ljudima. Mi smo svi Boija stvorenja koja imaju ljudsko dostojanstvo. Eleanor Roosevelt jednom je postavila pitanje: Poslije
31
Kuran,5:8.
64
Posljedice politike
svega, gdje poinju ljudska prava? Rooseveltov odgovor bio je: U malim
mjestima, blizu kue - tako bliskim i tako malim da ne mogu biti vieni na
bilo kojoj mapi svijeta. Pa ipak, ona jesu svijet svake pojedinane osobe:
susjedstvo u kojem ivi, kola ili fakultet koji pohaa; fabrika, farma ili
ured u kojem radi. To su mjesta gdje svaki ovjek, ena, i dijete trai pravdu
jednaku za sve, jednaku priliku,jednako dostojanstvo bez diskriminacije.
Ako ova prava nemaju tu svoj smisao, ona imaju malo smisla bilo gdje. Ako
nema zajednike graanske akcije da ih potvrdimo blizu vlastitoga doma,
uzalud emo traiti progres u irem svijetu. 32
Ovo je mogue postii takvim malim poduhvatima poput pisanja pisma uredniku gradskih novina, pripremanja veere kod kue, organiziranja
foruma za edukaciju ili posjeivanja sastanka gradskog vijea. Jodie Williams je primjer osobe koja je znatno promijenila stvari. Poela je sama
putem interneta, a dobila je Nobelovu nagradu 1997. za organiziranje, jer
je uspjela pokrenuti globalnu e-mail kampanju irom svijeta, koja je imala
za cilj da se zabrani upotreba nagaznih mina.
Kao zakljuak elio bih podijeliti s vama jedan od najupeatljivijih citata koje znam. To je citat luteranskog pastora Martina Niemollera i postoji u
razliitim verzijama. Bilo koja verzija da je posrijedi, moete uti slijedee:
Na poetku su doli po komuniste i ja nisam govorio glasno zato to nisam bio komunist. Zatim su doli po socijaliste, a ja nisam govorio glasno
zato to nisam bio socijalist. Zatim su doli po sindikaliste, a ja nisam govorio glasno jer nisam bio sindikalist. Zatim su doli po Jevreje, a ja nisam
govorio zato to nisam Jevrej. Zatim su doli po mene i niko nije ostao da
govori za mene. 33
Ne treba dadopustimo da ovo bude reeno i u vezi sa muslimanima
- da smo utjeli pred nepravdom. Treba i da glasno govorimo - i da djelujemo.
Opaske Eleanor Roosevelt na prezentaciji In Your Hands: A Guide for Community Action for the Tenth Anniversary of the Universal Declaration of Human Rights (U vaim rukama: Vodi za desetu godinjicu Univerzalne deklaracije
o ljudskim pravima za UN-ovu komisiju za ljudska prava 27. marta, 1958. Citirano iz:
http://www.udhr.org/history/inyour.htm.
33
www.history.ucsb.edu/faculty/marcuse/niem.htm.
32
65
A M E R I K I I M P E R I J ALIZAM
P O T H R A N J U J E A N T I A M ERIKANIZAM
Louis Cantori
Posljedice politike
Razjasnimo rije imperijalizam, zato to je to operativni koncept neokonzervatizma. Godine 2004. bio sam prisutan na sastanku na kojem su
uestvovala dva lana Privremene koalicione vlade koji su se upravo bili
vratili sa sastanka u Bagdadu i koji su podnosili izvjetaj grupi od pedeset
amerikih dravnih slubenika u Washington DC-u. Svaki od njih poeo je
svoje opaanjeizrazom radosti i zadovoljstva koje su imali u Bagdadu jer su
nosili teretamerikog imperijalizma. Kazali su kako je ameriki imperijalizam veliko i teko breme ali da je sama ta dunost istovremeno i nagrada.
Samo jedan od njih je bio toliko obziran da se zacrvenio u licu. Usput, lino
sam bio veoma razdraen zbog toga. Nisam mogao vjerovati ta sluam.
Ali sam znao gdje je to poelo.
Poelo je na websajtu http:/ www.newamericancentury.org, koji je ideoloki centar neokonzervativnog pokreta. Pri njegovom osnivanju 1997.
reeno je da su ciljevi Projekta za novi ameriki vijek da oblikuju novi vijek, da istovremeno unapreuje amerike demokratske principe i amerike
nacionalne interese. Ova zamisao jeposlije proirena u septembru 2000.
u dokumentu neokonzervativnog plana za odbranu nazvanom Ponovno
uspostvaljanje amerike odbrane, potpisanom od strane dvadeset etiri
istaknuta neokonzervativca, ukljuujui Paula Wolfowitza i Williama Kristolla. 34 Oni su detaljno isplanirali, prije izbora 2000. godine, tri godine
prije samog rata, i prije napada 9/11, ta bi to i kakav bi trebalo da bude
rat i invazija na Irak. Drugim rijeima, rat je bio unaprijed osmiljen i unaprijed isplaniran. Njihovi utvreni ciljevi u ovom dokumentu su da uvaju
i proiruju ovaj ameriki mir ili Pax Americana. Oni upotrebljavaju latinski
termin pax, kao u Pax Britannia, Pax Romana, pa odatle i Pax Americana.
Ovo su tri historijska primjera imperijalizma. elim skrenuti panju na
to da je rije o uobiajenoj upotrebi ove rijei, jer bismo inae bili navedeni
da mislimo, kao to sam ja kada sam je uo na ovom sastanku, kako je posrijedi neki ljeviarski komentarili neto krajnje kontroverzno. Ali ovo nije
kontroverzno za neokonzervativce. U izvjesnoj mjeri, ovo je neto u emu
se njihova vanjska politika zapravo sastoji. U ovom procesu, demokratija e
postati sredstvom za ostvarenje svih narastajuih amerikih interesa.
U ovom trenutku, amerika politika se angaira na polju retorike koja
govori o poeljnosti demokratije u muslimanskom svijetu. U isto vrijeme,
kreatori amerike politike se protive ili odbijaju da angairaju u dijalog muslimanske organizacije na Bliskom istoku, ili bilo gdje drugo u svijetu. Mi34
http://www.newamericancentury.org/RebuildingAmericasDefenses.pdf.
67
Posljedice politike
prema Izraelu. Ovo poinje sa drugim websajtom koji bilo ko moe posjetiti da potvrdi ispravnost moje prie. Dokument A Clean Break napisali su
1996. godine Richard Perle i Douglas Feith, dvojica vodeih arhitekata rata
u Iraku35, kao projektni dokument za tadanjeg izraelskog premijera vlade
Benjamina Netanyahua.
Dan nakon to je dokument napisan, Netanyahu je odrao govor na
zajednikoj sjednici amerikog Kongresa, i pritom se koristio jezikom toga
dokumenta. Dokument je nazvan A Clean Break pod ime se podrazumijevalo ruenje Saddama Husseina za raun izraelskih sigurnosnih interesa.
Svaki od gore spomenutih neokonzervativaca bio je meu onima koji
su smiljali invaziju na Irak prije 9/11-og. Taj dogaaj bio je poslije prikladan izgovor za unaprijed osmiljen rat. Drugim rijeima, kako se u javnosti
pojavljivalo vie informacija o sadraju ovog dokumenta, time se otvarao
put masovnom muslimanskom antiamerikanizmu, koji je poivao na irokim temama amerikog krstakog rata i uvreda i ponienja protiv muslimana s jedne strane, i jo sloenijeg razumijevanja da ne samo da su Sjedinjene
Drave sauesnik u okupiranju Palestine, nego da je ak i amerika invazija
jedne druge muslimanske zemlje imala za cilj ostvarenje dobrobiti za Izrael.
Zbog toga, mogue je zakljuiti da dok se muslimani mogu suprotstavljati terorizmu - a mislim da se zaista suprotstavljaju - postaje sve tee
oduprijeti se utisku o razlonosti muslimanskog antiamerikanizma. Stvar je
jo sloenija kada ste na jednoj strani svjesni ovih stvari, a na drugoj ste lojalan ameriki graanin. U ovom trenutku, kao to je Alexis DeTocqueville
predvidjela u svojoj poznatoj knjizi Demokratija i Amerika, napisanoj 1830.,
Amerika je u stisku tiranije veine, koja spreava svaki glas koji se ne slae
sa tom veinom.
Iako ameriki muslimani imaju kritian stav o temama o kojima piem,
postoji i praznina utnje. Nema medija koji daju glas ovim osjeajima, i
praktino nema dojmljive organizacijske sposobnosti da se suoi s njima.
Muslimani i uenjaci (strunjaci, profesori) u istoj poziciji su kao i ja lino,
kao specijalist za Bliski istok. Otkrili smo da nema slualaca za ono to sam
upravo naveo. Ovo je veoma pesimistian zakljuak. Moja namjera je bila
da definiram, onoliko objektivno koliko je mogue, problem s kojim svi mi
ivimo u sadanjosti.
35
www.israeleconomy.org/strat1.htm.
69
ULOGA MEDIJA
T R E B A K R I V I T I P O P U L A R NE MEDIJE
I K R E A T O R E J AV N O G MNIJENJA
Samer Shehata
71
72
Uloga medija
ma muslimanima, dok je 25% izjavilo da imaju predrasude prema Arapima. 42 U anketi je takoer postavljeno sljedee pitanje, koje moda jo vie
otkriva: Da li ste u posljednje vrijeme uli ljude koji iskazuju predrasude
prema muslimanima, ili ne?. Malo vie od treine (34%) ispitanika izjavilo
je da jesu, a jo vei postotak (43%) izjavio je da su u skorije vrijeme uli
izraze predrasuda prema Arapima.
Alarmirajui je broj Amerikanaca koji su sasvim spremni da se nametnu dodatne sigurnosne mjere amerikim muslimanima i Arapima (naprimjer, noenje neke vrste posebnih oblika identifikacije koji bi bili propisani
od strane vlasti ili poveanje sigurnosnih zahtjeva na aerodromima). Mnogi
Amerikanci su takoer skloni ograniavanju imigracije iz arapskih i muslimanskih zemalja. Ovaj trend je poeo neposredno nakon 9/11.
Naprimjer, poslije izjave da se desio otar pomak prema poveanju
opreznosti od islama u Americi poslije 9/11 i iznoenja zapaanja da je
udio javnosti koja naziva islamski fundamentalizam opasnom prijetnjom
vitalnim interesima Sjedinjenih Drava skoio sa 23 na 61 procenat Worldviews 2002 (juni 2002) ikakog Vijea za odnose sa strancima iznosi da se
sumnja i podozrivost prema Arapima i muslimanima poveavaju. Vie od
tri prema jedan (76 % naspram 22%) Amerikanaca kae da zbog dogaaja
9/11. imigracijski zakoni Sjedinjenih Drava treba da budu pootreni kako
bi se ograniio broj imigranata iz arapskih ili muslimanskih zemalja, a 77%
njih kau da su u cilju borbe protiv terorizma skloni ideji da se ogranii
ukupna imigracija u Sjedinjene Drave. Tijesna veina, imeu 54 i 43%,
takoe je sklona ideji o pravljenju rasnih profila na sigurnosnim provjerama
na aerodromima u cilju borbe protiv internacionalnog terorizma. 43
Naalost, nije sigurno da su se takvi osjeaji znaajno promijenili u
godinama poslije 9/11. Anketa USA Today i Gallup (instituta) provedena u
ljeto 2005. godine pokazala je, naprimjer, da je 53% ispitanika sklono traenju od svih Arapa, ukljuujui one koji su dravljani Sjedinjenih Drava, da
se podvrgnu posebnim, intenzivnijim sigurnosnim provjerama prije ukrcavanja u avione u Sjedinjenim Dravama a 46% njih podupire zahtijevanje
Anketa ABC Newsa i Washington Posta Views of Islam- 3/5/06. (Stavovi o islamu3/5/06.
43
Worldviews 2002: American Public Opinion and Foreign Policy (Pogledi na svijet: ameriko javno
mnijenje i vanjska politika), str. 49. Izvjetaj kae: Sa razlikom od 39% javnost je sklonija
smanjenju legalne imigracije (57 procenata naspram 18%) i suprotstavljanju meunarodnom terorizmu ograniavanjem imigracije iz arapskih i muslimanskih zemalja (79% naspram 40%), str. 72.
42
73
74
Uloga medija
Anketu ABC Newsa i Washington Posta, Views of Islam 3/5/06. (Stavovi o islamu-3/5/06. vidi na: http://abcnews.go.com/images/International/Islam_views.pdf
49
Pew anketa, Views of Muslim-Americans Hold Steady, (Stavovi o muslimanima-Amerikancima ostali isti, str. 6-7.
50
Drugim rijeima, anketa je ustanovila postojanje veze izmeu visokog stepena konzervativizma i sklonosti da se ima negativan ili nepovoljan stav o islamu.
51
Pew anketa Views of Islam Remain Sharply Divided (Stavovi o islamu ostaju otro
podijeljeni), 9. septembar 2004. Anketa kao zakljuak navodi: Uzevi sve u obzir, mlai
Amerikanci, oni ispod 30 godina, imaju povoljnije stavove o islamu. Moemo nagaati koji
su razlozi za ovo: mlai Amerikanci su slobodoumniji od svojih starijih zemljaka, a pored
toga bolje poznaju ili vie se susreu sa muslimanima Amerikancima
48
75
76
Uloga medija
California Press: 2001) ili u ve klasinom djelu Edwarda Saida Covering Islam
(Zakriveni islam) (Pantheon: 1981. Kako god, situacija se znatno pogorala
u posljednjih nekoliko godina
Prilino je znaajno, zapravo, ono to se desilo amerikoj popularnoj
kulturi od 9/11. Strahovito se poveao broj televizijskih serijala posveenih
terorizmu, antiterorizmu, CIA-u i slinim agencijama na svim mreama (naprimjer The Agency, The Grid, Alias, 24, ThreatMatrix i nova serija nazvana DHS, Department of Homeland Security). Postoji ek i show
nazvan Sleeper Cell (Spavai) koji govori o tajnom agentu FBI-ja koji je
naveden da se pridrui islamskoj teroristikoj eliji spavaa u Sjedinjenim
Dravama. Povrh toga, postojei show programi brzo su ukljuili sline
teme u svoje programe poslije 9/11. (npr. Zapadno krilo i Praksa).54
Iako mali broj ovih programa pristupa nekim od ovih tema inteligentnije od drugih i iz veeg broja perspektiva (npr. Praksa je pokazala ta
znai program o diskriminaciji Arapa Amerikanaca),55 veina, ipak, reproducira standardne stereotipe o Arapima i muslimanima kao teroristima koji
su fanatino predani ubijanju nevinih. 56
Vjerovatno je najpopularniji od ovih show programa veliki hit Fox
Television 24 koji je dostupan na Bliskom istoku zahvaljujui One Television mrei iz Dubaija. Trea sezona prikazuje sljedeu radnju: jedna prosjena muslimanska porodica u Sjedinjenim Dravama je, zapravo, elija
spavaa. Porodica priprema i razrauje nacrt za unitavanje veeg broja
nuklearnih reaktora irom zemlje, ubijanje predsjednika i aktiviranje nuklearnog oruja u velikim amerikim gradovima. U nastavku serije oni uspijevaju da srue Air Force Rane predsjednika i ukradu nuklearne projektile.
Serija ukljuuje nekoliko dobrih muslimana koji imaju beznaajne uloge,
demantij na poetku sezone koji umiruje gledaoce da amerika muslimanska zajednica vrsto stoji uz svoje sugraane Amerikance uodupiranju svim
oblicima terorizma i radnjukoja na kraju povezuje Kineze sa terorizmom.
54
Alias i Threat Matrix (Prijetea matrica) emitiraju se na ABC-u, Agency (Agencija) emitirana je na CBS-u dvije sezone, 24 se prikazuje na Foxu, The Grid (Mrea)
je na TNT-u, Sleeper Cell (Spavai) je na Showtimeu. DHS (Odjeljenje za sigurnost
domovine,) je producirala Steeple produkcija, a jedan lanak o seriji je tvrdio da su je i
predsjednik Bush i bivi ef Odjeljenja za dravnu sigurnost podrali! Vidi: Jeffrey JolsonColburn, Bush Backs New Televizion TV series (Bush stoji iza novih TV serija):www.
eoline.com/News/Items/0,1,13584,00.html?tnews.
55
Vidi opisserije na: www.tv.com/sleeper-cell/show/28827/summarry.html.
56
Zapravo, ono to takoer moe biti drugaije ili novo su dobri Arapi ili dobri muslimani koji se povremeno pojave u ovim programima. To to imajunekoliko Arapa i muslimana
koji nisu teroristi postaje nain da se prikau ostali Arapi i muslimani kao teroristi i religijski fanatici. Istovremeno oni tvrde da ne proizvode negativne stereotipe. Ovo postaje izgovor da nisu svi Arapi i muslimani predstavljeni negativno u bilo kojoj od navedenih emisija.
78
Uloga medija
Meutim, negativni stereotipi i imid muslimana i islama ponovo se vraaju. 24 i druge serije idu ak i dalje, sugerirajui Amerikancima da muslimanska porodica koja ivi pored njihmoe biti elija spavaa posveena nanoenju zla svojim sugraanima. Moramo pitati: da li bi bilo prikladno kada bi
loi momci u ovim emisijama konstantno bili protestanti, katolici ili Jevreji?
Bilo bi lako kriviti ameriku popularnu kulturu za mnoge negativne
osjeaje i predrasude prema Arapima, muslimanima i islamu. Odreena
koliina krivnje je bez sumnje zasluena. Ali mi takoer moramo pitati
sebe: da li ove emisije produciraju stereotipe i negativan imid ili one jednostavno artikuliraju i reproduciraju ve postojea osjeanja, strahove, brige i
neznanje? Da li su one koko ili jaje iz poslovice ili su neto izmeu?
79
80
Uloga medija
64
Za samo jedan, relativno noviji primjer Friedmanovih ideja, pogledaj njegov lanak o bombakim napadima u Londonu: If its a Muslim problem, It needs a Muslim Solution (Ako
je to muslimanski problem, onda treba muslimansko rjeenje), New York Times, 8. juli, 2005.
Kada se bombaki napadi u stilu dihadista dogode u Rijadu, to je muslimansko-muslimanski
problem... Ali kad bombardiranje u stilu al-Qaide doe u londonsku podzemnu eljeznicu,
to postaje civilizacijski problem. Svaki musliman koji ivi u zapadnom drutvu odjednom postaje
osumnjien, postaje potencijalna hodajua bomba. A kada se neto poput toga dogodi, to
znai da e zapadne zemlje biti u iskuenju da se obore jo ee na svoju muslimansku populaciju. (isticanja dodata). Pogledaj: www.nytimes.com/2005/07/08/opinion/08friedman.htm
l?ex=1278475200&en=a1cbffb46f2ac7d0&ei=5088
65
Vidi izvjetaj Human Rights Watcha, We are Not the Enemy: Hate Crimes Against Arabs,
Muslims and those perceived to be Arab or Muslim After September 11 (Mi nismo neprijatelji: krivini prijestupi iz mrnje poinjeni prema Arapima, muslimanima i onima koji izgledaju
kao Arapi ili muslimani poslije 11 septembra.) (Novembar 2002). U izvjetaju se kae: Iako
opsene i pouzdane nacionalne statistike nisu dostupne, arapske i muslimanske organizacije
izvjetavaju o vie od dvije hiljade snanih incidenata vezanih za 11. septembar. Federalni
Ured za istraivanje izvjetava o 17% porastu antimuslimanskih prekraja irom zemlje tokom
2001. U okrugu Los Angelesa i Chicagu, slubenici su izvijestili o 15 puta vie antiarapskih i
antimuslimanskih prekraja u 2001. godini u poreenju sa prethodnom godinom.. Dostupno
na: www.hrw.org/reports/2002/usahate/.
81
A L - J A Z E E R A N I J E KRIVAC
Hafiz al-Mirazi
Islamofobija je nedoputena, iracionalna reakcija i psiholoki problem. Takva tvrdnja zapravo oslobaa odgovornosti ljude koji vre diskriminaciju
islama i muslimana. Ako ovaj problem svedemo na fobiju, neko ko je optuen za islamofobiju bit e osloboen na sudu. Ako koristimo termine
antiamerikanizam ili antisemitizam, onda isto tako treba da govorimo o
islamofobiji kao o antiislamu.
Neki ljudi govore protiv vjere (islama). Ljudima kao to je Franklin Graham doputeno je da predvode molitve u Bijeloj kui i tokom predsjednike
inauguracije. Retorika protiv islama od strane drugih grupa i ljudi kakav je
Frank Graham ima korijene u antiislamskim i antimuslimanskim osjeajima,
koji se manifestiraju kao krivina djela poinjena iz mrnje. Prema CAIR-u,
broj takvih djela iz mrnje poveao se za 50% poslije 9/11. Ja bih to povezao sa poveanjem znanja u vezi s pravima amerikih muslimana, prije nego
sa stvarnim porastom broja incidenata. Ljudi u prolosti nisu prijavljivali ta
krivina djela zato to nisu eljeli da budu uznemiravani ili da odu u zatvor.
Ako ljudi imaju fobiju, oni mogu zatomiti ili obuzdati svoje osjeaje.
Svjedoci smo uspjenoj kampanji da se podre prava nae jevrejske brae
i sestara i da se bori protiv antisemitizma. To ne znai da svi Amerikanci
imaju pozitivne osjeaje prema svim Jevrejima, ili prema Hindusima. To
jednostavno znai da ovo drutvo ne prihvata antisemitizam i da e ljudi
platiti cijenu za tu vrstu diskriminacije. Neko moe osjeati ta godhoe u
vezi s drugim ljudima, u onoj mjeri u kojoj to ne naruava prava drugih ljudi ili ne povreuje njihove osjeaje. Ljudska prava treba da budu zatiena.
Al-Jazeera se suoava sa antiamerikanizmom direktno. Ali to nije zbog
antinacionalnih osnova ili osjeaja usmjerenih protiv drave. Ponekad je
82
Uloga medija
drava svedena na vlast. Naprimjer, neki ljudi iskazuju osjeaje koji mogu
biti oznaeni kao antibushovski osjeaji ili antirepublikanski. Kada ljudi
na Zapadu, kao u Washingtonu i Londonu, protestiraju protiv Bushove
administracije, takvi protesti ne nazivaju se antiamerikim. Pa ipak se slini protesti u arapskom svijetu oznaavaju kao antiameriki. Kada se takvi
protesti dese u Egiptu, Jordanu ili negdje drugo u muslimanskom svijetu,
Zapadni mediji izvjetavaju o njima kao o antiamerikim demonstracijama.
Treba se zapitati kako je mogue da se isti antiratni slogani i ciljevi
oznaavaju antiamerikim kada se pojave u nekim drutvima, ali na neki
nain nisu antiameriki kada se pojave u drugim drutvima. Stvari se pojednostavljuju. Pokuava se povezati vladar sadravom. Protesti protiv vlasti
uzimaju se kao protesti protiv drave.
Sa ovim se suoavamo i u medijskom izvjetavanju gdje je posrijedi
mijeanje patriotizma sa urnalizmom. Svako propitivanje vladinih postupaka smatra se aktom nelojalnosti prema dravi. Al-Jazeera je bila optuena
da je antisaudijska, antimarokanska, antijordanska, antiegipatska itd. Nije
svako kritiziranje vlasti ujedno i kritiziranje cijele drave. Ako neko kritizira
Mubaraka, da li kritizira Egipat? Ako neko kritizira Busha, da li kritizira Sjedinjene Drave? Ljudi bi trebalo da znaju uoiti razliku izmeu kritikovanja
vladara i kritikovanja cijele drave.
Jednom je al-Jazeera pokuala otkriti zato Pentagon eli uspostaviti
Ured za strateki utjecaj. Rije je bilo o vladinom mediju koji se koristio
novcem poreskih obveznika da iri dezinformacije i neistine internacionalnim medijima u cilju suprotstavljanja onome to su vladini slubenici zvali
antiamerikanizmom. Hvala Bogu, kako je obavijestio New York Times i
Washington Post, takva nastojanja su zaustavljena.
Vlada je takoer razmiljala o uspostavljanju medija za arapski svijet
koji bi bili pod nadzorom vlade, kao to su televizija al-Hura i radio Sawa.
Reporter na glavnoj mrei, traei opravdanja za Bushovu administraciju,
tvrdio je da administracija to mora initi da bi se suprotstavila arapskim
medijima i njihovim antiamerikim ispitivanjima. Ovaj reporter upotrijebio
je jedan od snimaka koje sam mu ljubazno ustupio, a radilo se o intervjuu
koji sam vodio sa dravnim sekretarom Powelom u aprilu 2005. Njegova
televizija je prikazala moje lice, bez ikakvog zvuka i rekla da je ovo primjer
antiamerikog ispitivanja sa arapskih medija. Pritom je onaj dio u kome
Powel postavlja meni pitanja popraen zvukom. Sekretar Powel je rekao:
Pa, ne bih se sloio sa nainom na koji postavljate pitanje, ali rekao bih....
83
Niko nije znao s kakvim se pitanjem on nije sloio ili za kakvu sam vrstu
antiamerikanizma u svom pitanju optuen.
Ovo je kolega na onom to bi trebalo biti respektabilan medij. Napravio je dva prekraja: prema autorskim pravima i pravilima o potenoj
upotrebi. Dio filma koji smo mu dali trebalo je da bude koriten tokom
narednih etrdeset osam sati. Umjesto toga, koristio senjime mjesec dana
poslije toga bez ikakvog prava ili plaanja i, tavie,iskrivljujui stvarno pitanje. Pitanje se ticalo toga zato se na Izrael ne primjenjuju ista pravila koja
Sjedinjene Drave primjenjuju u arapskom svijetu. To je bilo mnogo manje
kritizirajue od onoga sa ime se Powel trebalo da suoi u amerikim medijima. Nakon to je prikazan stvarni snimak, neko iz arapskih medija me
optuio da sam bio suvie utiv. On je rekao da nam je ameriki zvaninik
plasirao propagandu i besmislice, i da sam mu dopustio da kae ta god je
elio da kae. Ovo je primjer kako se moe dobiti etiketa antiamerikanizma
za propitivanje vladine politike ili izjava.
Drugi primjer je evidentan u nekim reakcijama i protivreakcijama na
gnusna djela nepotovanja prema Kuranu u zatvorenikom centru u Guantanamo Bayu, nakon ega su izbili protesti u Pakistanu i Afganistanu. Washington Post i New York Times izvijestili su da su to bili antiameriki protesti.
Ovdje se nije radilo o antiamerikanizmu. Izneseni su stavovi protiv akcije za
koju su svi - Bijela kua, State Department i Pentagon,rekli, da ako je istina
da se neto takvo desilo, onda to nije prihvatljivo i da e ti poinioci biti kanjeni. Prema tome, ako se slaemo da ovaj postupak nije prihvatljiv, zato
proglaavamo one koji protestiraju protiv njega antiameriki nastrojenim?
Kako god, izvor iz kojega je potekla rasprava o Guantanamu, a koja
je vodila antiamerikom raspoloenju u arapskom i muslimanskom svijetu, bio je Newsweek, a ne al-Jazeera. Da li je to to je objavio Newsweek
propaganda, ili su nai ljudi reagirali na stvarne dogaaje i teme o kojima se
izvjetavalo, jesu li ti izvjetaji bili istiniti ili ne? Pogledajte skandal u Abu
Ghraibu, i sav negativni utjecaj koji je to ostavilo na imid Sjedinjenih Drava, ne samo u arapskom svijetu, nego irom civiliziranog svijeta. CBC je
pokrenuo tu priu, a ne arapski ili muslimanski mediji.
Tako, umjesto suoavanja sa temom, neki pokuavaju teret odgovornosti prebaciti naarapske, pa ak i na amerike medije. Postoji mnogo problema
u muslimanskom svijetu, i muslimani ne treba uvijek da krive amerike medije za iskrivljavanje slike. Umjesto toga, oni treba vie da rade na poboljavanju stvarnog stanja i u muslimanskom svijetu i u Sjedinjenim Dravama.
84
P R O B L E M S U A U T O M A T S KE REAKCIJE
I K O N T R A R E A K C IJE
Claude Salhani
Uloga medija
66
88
Uloga medija
89
O V O J E S U K O B R O AKA
James Jones
Generalno, ne vjerujem u teorije zavjere. Kako god, dovoljno je samo proitati vijesti, posluati ono o emu govori radio ili malo surfati internetom,
pa vidjeti da se deavaju koncentrirani i koordinirani napadi na muslimane
i islam u ovoj zemlji. To uope nije upitno za mene. Jasno je da neki ljudi
i grupe otvoreno ohrabruju diskriminaciju prema muslimanima i islamu u
Sjedinjenim Dravama. CAIR je odgovorio zauzimajui strateku poziciju
u okviru koje kae: mi muslimani smo ovdje, odani smo ovom graanskom
drutvu i neemo prihvatiti predrasude zbog nae religije. Mislim da CAIR
treba pohvaliti za njihov rad. Ipak, moramo prepoznati razliku izmeu zlonamjernih napada i pogrenih predstavljanja. U odnosima izmeu pripadnika vjerskih zajednica prevladava ovo drugo.
Za prevazilaenje nerazumijevanja izmeu krana i muslimana u javnom diskursu nudim tri pogleda:
Iz muslimanske perspektive, jevreji, krani i muslimani su duhovni i bioloki srodnici (roaci)
Negativno kategoriziranje muslimana u javnom diskursu usmjereno je na to da pothranjuje ideju sukoba civilizacija
Krani i muslimani treba da iskoriste ono to im je zajedniko
Za razliku od onoga to iznosi dr. Samuel Huntington u svojoj zloglasnoj knjizi Sukob civilizacija, tvrdim da su mnogi problemi izmeu krana i
muslimana (ili Zapadnog i muslimanskog svijeta) uzrokovani injenicom da
91
Kuran, 16:120.
Kuran, 3:110.
92
69
Kuran, 49:13
93
Karen Armstrong, The Battle For God (Bitka za Boga), New York, NY: Ballantine Books,
2001.
71
Schweiker, William, Religious Conviction and the Intellectuals Responsibility
(Religijsko(a) uvjerenja i intelektualna odgovornost), u: Criterion, jesen 2003., str.10-19.
72
Martin Luther King Jr., Strength to Love (Snaga da se voli), (Philadelphia, PA: Fortress
Press, 1981), str. 4
70
94
bie i, kao takav, ja sam za sve ono to koristi ovjeanstvu kao cjelini. 73
Primijenimo ove ideale na pravedan tretman ene kao nain da krani i
muslimani kapitaliziraju ono to im je zajedniko.
Kao zakljuak navest u sljedee iz Kurana: O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu
stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao.74 Promijenimo
diskurs izmeu krana i muslimana tako to emo uvijek imati na umu
univerzalnu ideju o zajednikoj ljudskoj porodici.
73
Malcolm X., The Autobiography of Malcolm X (Autobiografija Malcolma X-a), New York,
NY: Ballantine Books, 1965, str. 366.
74
Kuran, 4:1.
95
T R E B A D A G R A D I M O N A UZVIENIM
V R I J E D N O S T I M A K O J E D I J E LE SVE RELIGIJE
Muzammil Siddiqi
Islamofobija i antiamerikanizam stvorili su veliki ponor meu naim dvjema kulturama. Mnogi ljudi, na obje strane - ne samo Amerikanci, nego isto
tako i muslimani - sada vjeruju da nemamo nita zajedniko. Ovo je sr
problema islamofobije i antiamerikanizma. Usredsredit u se na definiranje
glavnih religijskih vrijednosti za koje vjerujem da se nalaze u razliitim sistemima vjerovanja i pruaju odgovor na predrasude.
U prirodi je ekstremizma smatrati da smo mi drugaiji od njih, a
da su oni drugaiji od nas. Mi smo dobri, a oni su loi, i mi ih moramo kontrolirati i mrziti. Ovako nastaje ekstremizam, razvija se i, ak, vodi
ratovima i nasilju. Ne prihvatam ovu premisu. Mi imamo mnogo zajednikih stvari koje proizlaze iz naeg zdravog razuma, zajednike nam ljudske
prirode, interesovanja i problema. Openito, vidimo da su ljudski odgovori
umnogome isti bez obzira na nau religiju i kulturu.
Pored spomenutoga, krani, Jevreji i muslimani imaju zajedniko
naslijee. Mi dijelimo mnogo toga iz naeg abrahamskog naslijea. Ako
pogledamo 613 zapovijesti ortodoksnog judaizma, moemo uoiti mnogo
toga to je zajedniko drugim religijskim tradicijama. Kao musliman, slaem se sa mnogim od ovih moralnih principa. Potpuno se slaem sa Deset
zapovijedi i Propovijedi na Gori. Prema tome, imamo mnogo zajednikog.
U sljedeoj tabeli imamo svaku od Deset zapovijedi i podudarne ajete iz
Kurana:
96
Kuran
20:13:Ne ubij!
20.15: Ne ukradi.
20:17: Ne poeli kuu svoga blinjega, 4:32: I ne poelite ono ime je Allah
ne poeli enu blinjega svoga, ni njegovog neke od vas odlikovao.
roba, ni njegovu ropkinju, ni njegovog
vola, ni njegovog magarca niti bilo ta to
pripada blinjem tvome.
Jasno je da imamo zajedniko naslijee koje dolazi od Abrahama, naeg velikog vjerovjesnika i praoca. Kuran spominje njegovu zajednicu i njegove potomke vjerovjesnike. On je otac svima nama.
Bio sam pozvan, zajedno sa drugim vjerskim liderima u vojnu bazu
Fort Jackson, armijski centar za obuku u Sjevernoj Carolini. Podijelili su
nam Knjigu molitvi i mudrosti, koja se daje onima koji se pridrue Armiji i prolaze obuku. Otkrio sam da je jako zanimljiva lista koja sadrava vrijednosti.
Te vrijednosti se primjenjuju pri obuci naih vojnika. Za svaku vrijednost
na toj listi mogue je pronai odgovarajui kuranski i hadiski citat: odgovornost, zajednitvo, hrabrost, odanost, potenje, vjernost, sloboda, velikodunost, milosre, upravljanje, lijeenje, smirivanje, svetost, estitost, istrajnost, pravednost, poslunost, mir, molitva, zatita, pomirenje, pokajanje,
potovanje, pravednost, sluenje, zahvalnost, razumijevanje, razboritost i
pokoravanje Bogu. Ima li bilo ta na ovoj listi sa im se, kao muslimani, ne
slaemo?Mi u potpunosti prihvatamo ove vrijednosti.
U Knjizi vrlina (Simon i Schuster: 1993), bivi ministar obrazovanja
William Bennett navodi deset vrlina kojima treba pouavati nau djecu: sa98
99
100
101
N E S T VA R A J T E S T E REOTIPE
O E VA N G E L I S T IMA
Richard Cizik
Za krane i muslimane nije znaajno samo da vode dijalog negdje izvan
Sjedinjenih Drava, nego isto tako i u Sjedinjenim Dravama. Na slian
nain kao muslimani, kranski evangelisti takoer smatraju da su stereotipizirani. Wasington Post je jednom pisao: Oni (evangelisti) su siromani,
neobrazovani i jednostavno je upravljati njima.85 Mi zaista nismo siromani niti neobrazovani, ali iznad svega, nama nije lahko upravljati. Mi smo
jedna krovna organizacija koja ukljuuje 45 000 crkava, 51 denominaciju i
oko 30 miliona ljudi. Mi smo zainteresirani za dijalog sa muslimanima. Zainteresirani smo za bolje odnose sa amerikim muslimanimai muslimanima
u inozemstvu. Mi smo opisani kao zastraujui i oni koji vode rat protiv
Amerike, luaci, ameriki talibani, prvi dihadisti i Ayatollah bin
Dobson. Muslimani i evangelisti imaju neto zajedniko: i jedni i drugi su
optueni za takvestvari kakve su stvaranje teokratije i dihada.
Ovi stereotipi nisu istiniti. Mi se elimo uklopiti sa naim susjedima i
voljeti ih, iznad svega muslimane. elimo braniti muslimanska vjerska prava
kao to smo zainteresirani za odbranu naih vlastitih prava. Vjerujem da je
vjerska sloboda prvo i najvanije vjersko pravo. Naa drava je utemeljena na
tom principu. To je princip i pravo koje svi mi dijelimo. Ako mi kao nacionalna asocijacija evangelista nismo titili prava muslimana u prolosti, otvoreni
smo za razgovor o tome kako bismo ih mogli tititi bolje u budunosti.
The Washington Post, 1. februar, 1993., citiran po:
http://www.nationalcenter.org/2005/07poor-uneducated-and-easy-to-command.html
85
102
103
104
P R I M I J E N I M O N A E Z A JEDNIKE
V R I J E D N O S T I U J AV N OJ SFERI
Shanta Premawardhana
13. maja 2005. godine koordinirao sam sastankom jevrejsko-kranskog
dijaloga na koji je zajedno dola grupa predstavnika glavnih jevrejskih organizacijai kranskih denominacija. Sastajemo smo se svakih par mjeseci
skoro godinu dana. To je napet sastanak. Naroito je napet zbog toga to
je u toku posljednjih nekoliko mjeseci jedna od naih lanica denominacija
odluila da prouava odreeno gubljenje povjerenja u firme i korporacije
koje posluju sa Izraelom. Zbog toga je to veoma teak razgovor. Neki od
naih jevrejskih partnera rekli su da oni ne mogu ostati na tom sastanku;
sa ostalim uesnicima rekao sam da su trenuci poput ovog od presudne
vanosti za razgovor i nenaputanje dijaloga.
Razmiljajui o kransko-muslimanskom dijalogu, razmatrao sam:
zato mi treba da se ukljuimo u ovaj susret? Koje su vrijednosti u pitanju?
Koje su to duboko ukorijenjene biblijske vrijednosti koje iznosimo na sto?
Pristupio sam sa jednom za koju osjeam da je naroito vana. Ona se
nalazi na listi koju je prezentirao dr. Siddiqi. 89 To je rije pomirenje. Pomirenje je neto za to se snano zalae u Bibliji. Krani oituju da su oni
pomireni kroz vrlinu njihove predanosti Kristu. Zbog toga, mi sudjelujemo
u slubi pomirenja sa svima drugima.
Kada su se lanovi rane crkve poeli okupljati, osjetili su da je okupljanje ljudi bez obzira na socijalne razlike veoma vaan dio crkvene misije. Ne
mislim na okupljanja koja stvaraju zanos i daju lanu nadu. Od kada nam je
Juna Afrika pokazala put kroz Komisiju za istinu i pomirenje, pomirenje
89
Naglasio bih takoer ono to smo uradili u vezi s ratom u Iraku, poev od organiziranja ljudi na razliitim mjestima (naprimjer na ulicama i
u crkvama) da bdiju i pale svijee protivprijeteeg rata. Vjerske zajednice
bile su jezgro irokog narodnog pokreta protiv rata, kao i lanovi sindikata,
studenti i enske organizacije. Mi smo u prvim redovima tog pokreta. Tu
su i pitanja vezana za ouvanje ivotne sredine. Upravo sada, 1400 vjerskih
voa potpisali su dokument pod nazivom Boiji nalog za zatitu Zemlje.
Za mnoge krane, biblijske vrijednosti nisu samo protivljenje abortusu i
homoseksualnim brakovima. Postoji znaajna razlika izmeu vrijednosti
koje podupiru konzervativni krani i glavna struja krana.
Posjetio sam ri Lanku i Indoneziju poslije cunamija. Otiao sam do
crkava u tim zemljama da kaem kao elimo biti uz njih i donio sam poruku natrag amerikim crkvama da u tom trenutku treba da sluamo i uimo
iz bola Azije. Njihovi lideri su naglaavali jednu osnovnu vrijednost, sve
vrijeme. Govorili su da je izgradnja zajednice najvaniji prioritet. Ovo je u
vezi sa vrijednosti pomirenja sa kojom sam zapoeo. Cunami je unitio ue
i ire porodice i zajednice. Kada su nevladine organizacije i druge zajednice
dolazile izvana, nisu imale posebne programe rada koji su potpuno odgovarali potrebama lokalnih zajednica. Oni su donosili svoje programe koji su
stvarali dodatni razdor u ovim zajednicama.
U Indoneziji je nastao veliki problem sa kranskom grupom iz Virginije koja je eljela da usvoji 300 indonezijske muslimanske djece da bi ih
odgajala kao krane. Ovo su stvari protiv pomirenjai izgradnje zajednice.
Voe azijskih crkava rekli su da postoji jedna stvar koju treba rei narodu
u Sjedinjenim Dravama a to je da treba da gradimo zajednice, radije nego
da ih ruimo.
Posljednja stvar: izgradnja zajednica ima direktne implikacije na muslimansko-kranske odnose. Ovog februara, kada se naa meuvjerska
komisija sastala u St. Petersburgu, na Floridi, imali smo sesiju sa predstavnicima CAIR-a u Tampai. Oni su priali ovoj grupi o vrstama problema na
kojima s takvom revnosti rade, problemima sa kojima muslimani treba da
se suoe, kao to je Patriotski akt u Sjedinjenim Dravama. Donijeli smo
rezoluciju, i proslijedili je naem upravljakom tijelu, koja kae da stojimo
uz muslimane u trenutku kao to je ovaj u kojem se naa muslimanska
braa i sestre mue pod teretom Patriotskog akta. Mi smo solidarni sa muslimanima. To je nain na koji se gradi zajednitvo. Tako djeluje izmirenje.
108
Moemo raditi zajedno da otklonimo neke od drakonskih mjera u Patriotskom aktu i stajati zajedno protiv njega. Kada se moralne vrijednosti
politiziraju, treba da afirmiramo vrijednostina kojima djelujemo. Zajedno,
uinit emo da to uspije.
109
ULOGA A MERIKIH
M USLIM ANA
B U D I M O N A S T R ANI
A M E R I K E V E L I K O D U NOSTI
Cherrif Bassiouni
Poslije 9/11. mnoge takozvane muslimanske voe ile su irom zemlje
opravdavajui sezbog islama. Dogaaji od 9/11. su zloin, ali to ne znai da
je za njih odgovoran islam kao vjera ili da muslimani treba da se izvinjavaju
zbog islama. Neki ljudi su snano naglaavali da je islam isto to i judaizam i
kranstvo. Ne slaem se sa tim pristupom i neu se izvinjavati zbog islama.
Svi muslimani treba da su ponosni zato to su muslimani. Zato treba da se
stidimo to smo muslimani? Zato Jevreji mogu biti ponosni zbog toga to
su Jevreji i nositi jarmulke (jevrejske kape) ili krani biti ponosni zato to
su krani i ii u crkvu, i zato se muslimani moraju stidjeti islama? Dopustite mi da podsjetim da smo mi u Sjedinjenim Dravama zato to imamo
povjerenja u ustavno ureenje i osnovne slobode, ukljuujui slobodu vjere. Kao muslimani u Americi, ne treba ine bi trebalo da odustanemo od tog
prava bez obzira koliko nam to neki ele oteati.
Kada se dogodio 9/11. vidio sam ogledalo Amerike sa dvije slike. Vidio sam Ameriku u koju vjerujem, Ameriku sa hrabrim ljudima, ukljuujui
vatrogasce koji riskiraju svoje ivote da bi spasili druge iz zgrada u plamenu, ljude koji su preivjeli uasne dogaaje i njihove porodice koje su
pretrpjele bol zbog tih dogaaja i nastavile da se ponaaju kao asna ljudska
bia. Isto tako, vidio sam i sliku jedne netolerantne Amerike, Amerike koja
jebila spremna odrei se Ustava i graanskih prava. Vidio sam ljude koji su
eljeli profitiratina krizi u kojoj se zemlja nala. Vidio sam sliku onih koji
su eljeli profitirati na svojoj ideologiji, zapoeti rat u inostrantvu i kriti
ljudska prava kod kue. Ovo je bila runa strana Amerike.
111
drutvo uinile tako jakim. Pa zato tako mnogo nas, kada je u pitanju naa
zajednica, zaboravlja svoje odgovornosti? Ponedjeljkom ujutro, mi smo sasvim sposobni da discipliniramo sebe. Vozimo i upravljamo svojim autom
sredinom uskih uliica puteva. Stiemo na posao na vrijeme i pridonosimo
prema potrebama. A ta se deava petkom? Zaboravljamo svoju disciplinu
i odgovornosti kada se naemo zajedno. Mislim da je vrijeme da zadrimo
na umu ove lekcije sve vrijeme i da ponemo da radimo na osnovama.
U zakljuku u kazati da osjeaj koji elim podijeliti jeste osjeaj ponosa, ali ne u loem smislu rijei. Pod ponosom podrazumijevam to da
sam ponosan to sam ljudsko bie koje je stvorio Allah i to sam takvo
stvorenje o kojem Kuran govori kao o objektu kojemu je darovana takrima - poast od Allaha. Od svih stvorenja koja je Allah stvorio, najvee
dostojanstvo je podario ljudskim biima. I tako, kao Boije stvorenje kome
je podarena takva ast, elim gledati na muslimane kao na sva ljudska bia
koja shvataju da smo svi mi dio istog ovjeanstva koje je Allah stvorio.
Kao to On kae u Kuranu: Mi vasod jednog mukarca i ene stvaramo
i na narode i plemena vas dijelimo kako biste se upoznavali. 90 Allah je
stvorio ovjeanstvo, sastavljeno od mukaraca i ena, naroda i plemena,
da nastanjuju ovaj univerzum. Prema tome, mi smo dio ovjeanstva kao
cjeline. Vjerujemo da postoji samo jedan Bog, koji nas je stvorio. Vjerujemo u Njegovu neizmjernu mudrost. Allah nam se obraa porukom koju
mi zovemo vjerom, porukom koja je dolazila kroz objave date Abrahamu,
Mojsiju, Isusu i Muhammedu.
I tako, kao dio ovog ovjeanstva koje je stvorio Allah, imam osjeaj
ponosato sam ljudsko bie, to sam musliman, to sam posvetio svoj ivot
humanosti i ljudskim pravima. I iskreno, ne osjeam da treba, niti to elim,
objanjavati ovo ili opravdavati bilo kome. Mislim da je u svakom od nas
odraz Adama. Prema tome, ono to elim rei amerikim muslimanima u
ovom kritinom trenutku nae historije jeste: Allah vam je podario dostojanstvo, i to je dovoljno da svako od nas i svaka druga osoba ima osjeaj
ponosa. Samo ako osjea to dostojanstvo, bit e u stanju ustati i boriti se
za svoja prava, odbiti da prihvati tlaenje, zalagati se za ono to je ispravno, i predati se radu koji e nuno poluiti dobre rezultate. Sve poinje od
toga da li vjeruje ili ne u svoje uroeno dostojanstvo, u dostojanstvo sebe
kao ljudskog bia i kao muslimana. Ako vjerujemo, onda emo uspjeti. Ako
ne, onda neemo.
90
Kuran, 49:13.
115
A M E R I K I M U S L I MANI
I M A J U U L O G U U P R E M O TAVANJU JAZA
Asma Asfarrudin
ta mogu ameriki muslimani uiniti u vezi s antiamerikim raspoloenjem u muslimanskom svijetu? ta amerika vlada moe uiniti u vezi s
antiamerikanizmom?Da bi se odgovorilo na ova pitanja, vano je razmisliti
o tom ta Amerikanci openito i muslimani i nemuslimani - mogu uiniti
zajedno da odgovore na ovaj problem jer, oito, ni jedna zajednica ne moe
djelovati u vakuumu.
Prvo, to se tie uloge amerikih muslimana u ovom nastojanju, po
opem priznanju, ameriki muslimani mogu igrati posebnu ulogu u borbi
protiv antiamerikog raspoloenja. Dragocjena prilika prua im se kada
putuju u islamska drutva i, jo bolje, ako su u prilici da borave tamo odreeno vrijeme. Dopustite da navedem svoje lino iskustvo. U proljee 2004.
ivjela sam u Kairu oko etiri mjeseca tokom moje slobodne studijske godine. Bila sam zajedno sa svojim muem koji je vei dio vremena ivio u
drugom gradu, Luxoru, na jugu, gradu koji je znatno manji i mnogo manje
kozmopolitski nego Kairo. Ovo je bio na prvi boravak u nekoj arapskomuslimanskoj zemlji poslije 9/11. i poslije amerike invazije na Irak.
Kada su ljudi shvatili da smo Amerikanci, koliko smo mogli primijetiti,
to nije stvaralo vidljivu razliku u njihovim stavovima i ponaanju prema
nama. Ovo je bilo tano kada su u pitanju prodavai, ljudi koje smo zaustavljali na ulici da ih upitamo za put ili obrazovani ljudi sa kojima smo bili
u kontaktu, ili prijatelji koje smo znali otprije. Naa su iskustva ostala ista.
U prometnom, arolikom Kairu, kao amerika muslimanka neeuropskog
porijekla, koja govori arapski, lahko sam se uklopila i nisam naila na bilo
kakvo neprijateljstvo.
116
118
ke pokazuju, vie od svega, razliku koju obrazovanje moe uiniti u politikim i kulturnim stavovima pojedinaca i itavih grupa.
Naalost, Cornell istraivanje ne upuuje na obrazovni nivo ispitanika,
to je ozbiljan nedostatak. Ali mogue je pretpostaviti da su liberali, openito, bolje obrazovani, dosta profinjeniji u svojim pogledima na svijet i
prijemiviji za razlike i razliitosti. Sekularno orijentiriani i mlai ljudi takoer dijele ovaj profil. Odgovori katolika mogu biti objanjeni time da su crkvena uenja poslije Drugog vatikanskog koncila mnogo vie ekumenska, i
inkluzivnija nego vjerovanja evangelistikih protestanata. Oigledno, obrazovanje u duhu tolerancije mora ostati vrhovni prioritet. Jasno je ta treba
da radimo ako se elimo boriti sa negativnim stereotipima o muslimanima.
I poslije 9/11, i poslije amerike invazije na Irak, i poslije Abu Ghraiba, postoje muslimani u islamskim zemljama koji i dalje cijene ono ega je
Amerika simbol: cijene politiku i ekonomsku slobodu kao i neogranieno
potovanje svaijeg ljudskog dostojanstva i prava. Meutim, Patriotski akt
i ogranienja graanskih sloboda za znaajan broj amerikih muslimana,
da ne spominjemo uznemiravanja mnogih neamerikih muslimana,bacili
su sjenu na ameriki ugled. U to nema sumnje. To je pojaalo razoarenje
politikom amerike vlade kod kue i vani, koja je pogreno izjednaena
sa opom formom antiamerikanizma. Unutar naih granica posmatrano,
moemo se prisjetiti koliko je Amerikanaca (veinom bolje obrazovanih)
izrazilo elju da se isele nakon posljednjih izbora. Uspostavljanje razlike
izmeu Plavih i Crvenih drava dovelo je do polarizacije drava du kulturnih razlika i du razdvajajuih linija spornih etikih i moralnih vrijednosti.
Moralno otrjenjenje je veoma stvarno.
ta moe sadanja amerika vlada uiniti u vezi s tim? To e zahtijevati
dugo, naporno promatranje nesretnog ukidanja graanskih sloboda koje je
uzelo maha u ovoj zemlji i koje je okaljalo ameriko dobro ime. Ova zemlja iskreno je zabrinuta za sigurnost i ima pravo da preduzme djelotvorne
sigurnosne mjere, ali bez ugroavanja bilo ijih osnovnih prava i sloboda,
kao graana i ljudskih bia, u ovoj zemlji ili izvan nje. Vladavina zakona
ostaje naa najbolja odbrana protiv straha i nesigurnosti.
Jedan dio naih vladinih slubenika treba da priznaju da odreene amerike vanjskopolitike mjere, posebno u vezi s izraelsko-palestinskim konfliktom ostaju najvei kamen spoticanja da osvojimo naklonost
u inostranstvu. Incijativa pokrenuta prije nekoliko godina od strane Pew
120
121