SVEUILITE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

JEZINE POGRJEKE NA PORTALIMA DNEVNIH NOVINA

Seminarski rad iz Jezine kulture

Mentor:

Studentice:

Ivana Trtanj, asistentica

Dunja Blaevi
Monika Firt
2.godina

Osijek, oujak 2015.

KAZALO

1. UVOD.....................................................................................................................................1
2. JEZINE POGRJEKE..........................................................................................................2
2.1. GRAMATIKE POGRJEKE........................................................................................3
2.1.1. PRIMJERI GRAMATIKIH POGRJEAKA.........................................................4
2.2. PRAVOPISNE POGRJEKE..........................................................................................6
2.2.1. PRIMJERI PRAVOPISNIH POGRJEAKA...........................................................7
2.3. LEKSIKE I STILISTIKE POGRJEKE....................................................................9
2.3.1. LEKSIKE POGRJEKE...........................................................................................9
2.3.2. STILISTIKE POGRJEKE.......................................................................................9
2.3.3. PRIMJERI LEKSIKO-STILISTIKIH POGRJEAKA....................................11
3. ZAKLJUAK......................................................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................................................15
IZVORI.....................................................................................................................................15
PRILOZI...................................................................................................................................16

1. UVOD

U dananje vrijeme lako je doi do eljene literature, a nadomak ruke su nam i osnovni
jezini prirunici iz gramatike, rjenici i pravopisi. Postoje i jezini savjetnici koji nas
upuuju kako pravilno govoriti i pisati. Naalost, te privilegije ne iskoritavaju mnogi pa
svakodnevno susreemo puno pogrjeaka i rijei koje imaju svoju zamjenu u hrvatskom
jeziku, ali one polako izumiru.
Tema naega seminarskog rada su jezine pogrjeke na portalima dnevnih novina kao
to su Dnevno.hr, 24 sata, Jutarnji list i Veernji list. Kako bismo prikupile potrebne
materijale za ovaj rad itale smo lanke na navedenim portalima. U lancima smo uoile
jezine pogrjeke. Pregledavi prikupljene materijale zakljuile smo kako je veina
pogrjeaka iz podruja pravopisa, slijede ih leksike pogrjeke, a na zaelju su gramatike i
stilistike. Pronale smo zaista puno pogrjeaka na podruju pravopisa (afrikati, veliko i malo
slovo, odraz jata itd.).Najee leksike pogrjeke odnose se na pogrjenu upotrebu stranih
rijei koje se mogu zamijeniti rijeima koje poznajemo u hrvatskom standardnom jeziku.
U nastavku seminara rei emo neto vie o jezinim pogrjekama te vrstama tih
pogrjeaka. Prikazat i objasnit emo ih pomou primjera koje smo pronale internetskim
portalima dnevnih novina.

2. JEZINE POGRJEKE
Svako naruavanje, svako odstupanje od norme knjievnoga jezika, u neumjetnikom
izraavanju, nazivamo pogrjekom. Pogrjeka je, prema tome, naruavanje (nepotivanje)
jezine norme: leksike, gramatike, stilistike, pravopisne i pravogovorne. (Rosandi
2002:97)
Rosandi uz jezine pogrjeke koje se javljaju u pisanom jeziku, spominje i omake
koje nastaju isputanjem slova, izostavljanjem rijei i sl. On ih jo naziva i slovnim
pogrjekama. Promatramo li djelo Dragutina Rosandia Od slova i teksta do metateksta, uoit
emo podjelu pogrjeaka. Naime, Rosandi (2002:97) ih dijeli u dvije skupine. Prvu skupinu
ine tzv. jezine pogrjeke 1. Sadrajne pogrjeke
koje
nastaju
zbog
nepoznavanja jezine norme,

2. Logike pogrjeke

dok drugu skupinu ine tzv.

nejezine pogrjeke koje su

3. Kompozicijske pogrjeke

vezane

za

izvanjezine

sastavnice (sadraj, logiku

4. Interpretacijeske pogrjeke

organizaciju,

interpretaciju

sadraja i sl.).

Jezine pogrjeke
1. Gramatike pogrjeke
2. Leksike pogrjeke
3. Stilistike pogrjeke
4. Pravopisne pogrjeke
Nejezine pogrjeke
Nejezine pogrjeke

2.1. GRAMATIKE POGRJEKE

Rosandi(2002:98) navodi kako su gramatike pogrjeke one koje nastaju
naruavanjem gramatike norme knjievnoga jezika, a nastaju zbog nepoznavanja
gramatikog ustrojstva suvremenoga knjievnog jezika. One mogu biti: morfoloke, tvorbene
i sintaktike. Morfoloke pogrjeke vezane su uz oblike i vrste rijei, tvorbene uz zakonitosti
tvorbe rijei, a sintaktike uz zakonitosti povezivanja jezinih jedinica u sintagmu, reenicu i
vezani tekst.
Najee morfoloke pogrjeke:
- Nenormativna (nepravilna) upotreba:
1.

prijedloga (usprkos toga, unato toga, kroz razgovor)

2.

vremena i naina (osobito kondicionala-prvo lice jednine, prvo i drugo lice

mnoine: ja bi, mi bi; imperativa drugo lice jednine: pi (pij), aorista, imperfekta i futura)

3.

padea (osobito instrumentala sredstva piem s olovkom, genitiva mnoine u

deklinaciji pridjeva i zamjenica moji najbolji prijatelji umjesto mojih najboljih prijatelja)

4.

komparativa (visoiji, viji, gorji, dobriji, crniji)

5.

glagolskog aspekta (pregledavati umjesto pregledati i sl.)

6.

kategorije odreenosti i neodreenosti odreeni pridjev kao imenski predikat

(on je marljivi, neodreeni pridjev u nazivlju: brz konj umjesto brzi konj i sl.)

7.

sronost (kongruencija) nekoliko ljudi su pogrijeili, dvoje su plesali, trojica

su skakli, pet

zidova nisu bili obojeni

to se tie tvorbenih pogrjeaka, Rosandi spominje kako se najee javljaju u

tuicama: organizacioni umjesto organizacijski, kasifikacioni umjesto klasifikacijaki i slino.
Sintaktike pogrjeke najee su u redoslijedu enklitike, u redu rijei (lanova) u
reenici, nenormativnoj upotrebi vremena u suodnosu, u pleonastikim skupovima (pod
uvjetom da, u vrijeme kad), u uporabi sinonimskih konstrukcija, neloginom povezivanju
reenica.
Ono to je vrlo vano, a Rosandi navodi u svome djelu jest da se za otklanjanje
gramatikih pogrjeaka primjenjuju razliite vjebe koje se temelje na morfolokim,
tvorbenim i sintaktikim zakonitostima suvremenoga knjievnog jezika.

2.1.1. PRIMJERI GRAMATIKIH POGRJEAKA

POGRJEKA

VRSTA

PRAVILNO

1.

S pomou svijee

Pomou svijee

2.

Kroz razgovor

U razgovoru s/sa

3.

Pregledavati

Pregledati

4.

Crnija

Crnja

5.

Cvjearna

Cvjearnica

6.

ii

istiji

7.

Bojanje kose

Bojenje kose

8.

S obzirom da

S obzirom na to da

9.

Kablovi

Kabeli

OBJANJENJE GRAMATIKIH POGRJEAKA

1. Ako usred ove zime i snijega ostanete bez goriva, najbolje se zagrijati s pomou
svijee.1 (vidi sl.1). Prema Rosandiu(2002:98) ovo je primjer morfoloke pogrjeke
nenormativne upotrebe padea u kojoj uoavamo nepravilnu upotrebu instrumentala
sredstva.
2. Na portalu Dnevno.hr uoavamo nepravilnu (nenormativnu) upotrebu prijedloga te
tako naruavaju gramatiku normu knjievnog jezika.
(Rosandi, 2002:98)
3. Glagolom pregledavati izriemo glagolsko nesvreno vrijeme koje nije primjereno u
ovom kontekstu. Ako elimo pravilno upotrijebiti glagolski apspekt napisat emo
svreni oblik glagola- pregledati.
(Rosandi, 2002:98)
4. Prilikom komparacije kod jednoslonih pridjeva s dugim naglaskom n prelazi u nj,
iako ovo pravilo ne vrijedi za neke izuzetke (vidi sl.2).
(Teak, Babi 2007:122)
1http://www.dnevno.hr/auto-moto/141356-zasto-imati-svijecu-u-automobilu-savjet-koji-vammoze-spasiti-zivot-ako-zapnete-u-ovom-ledu.html , 12.1.2015. , 14:49
4

5. U hrvatskome jeziku sufiks je ica. Nije pravilno pisati cvjearna ili pekarna nego
cvjearnica, pekarnica (vidi sl.3).
(Matkovi, 2006: 215)
6. Svi jednosloni pridjevi s kratkim naglaskom osim dug, strog, tih i pridjeva sa
zavretkom ak imaju komparativ s nastavkom iji (vidi sl.4).
(Teak, Babi, 2007: 123)
7. Glagol kojim izraavamo davanje boje emu dobro je upotrijebiti u liku bojiti
(prezent bojim, boji itd.) tako i izvedenice (obojiti, obojen itd.). (vidi sl.5)
(Opai, 2009: 27)
8. U primjeru izraza s obzirom da uoavamo nepotrebno skraivanje veznike skupine s
obzirom na to da.
(Bakota, Trtanj, 2013:24)
9. Pravilno je rei kabeli. Englesku rije cable pohrvatili smo u rije kabel jer je obino
da rijei u hrvatskom jeziku zavravaju na suglasnik, tj. da se ispred tog suglasnika
nalazi samoglasnik. Stoga valja govoriti o kabelskoj televiziji, a ne kablovskoj
televiziji i govorimo o kabelima na podu, a ne kablovima (vidi sl.6).
(Duli, 1997:145)

2.2. PRAVOPISNE POGRJEKE

Rosandi(2002:98) navodi kako naruavanjem pravopisnih pravila, tj. pravopisne norme,

nastaju pravopisne pogrjeke. Meu njima razlikujemo iste pravopisne pogrjeke i pogrjeke
koje su fonetiki i gramatiki uvjetovane - kombinirane pogrjeke. iste pravopisne pogrjeke
povezuju se uz pravopisna pravila o pisanju velikog i malog slova, prilagodbi stranih rijei,
sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei, rastavljanju rijei na slogove, skraenica,
interpunkcija. Nadalje, Rosandi navodi kako se pravopisne pogrjeke, fonetiki i gramatiki
uvjetovane povezuju uz pravila o alternacijama ije/je: a) prednaglasni poloaj korijenskoga
sloga primjenjivati prema primijeniti; b) odnos jednine i mnoine svijet-svjetovi; c)
kraenje korijenskoga sloga zbog dodatnog sloga dijete-djeteta; d) deminutivi i
augmentativi djeli, dijelce, dijelak, djelina; e) glagolske izvedenice procjena prema
procijeniti; f) sufiksi: a, telj, lac, ite, iv/jiv/ljiv itd. mjenja, djelitelj, ljepilac i slino; g)
komparativ i superlativ bjelji, najbjelji; h) imenice izvedene iz pridjeva vrijedan,
vrijednost, vrednota; i) pridjevi izvedeni iz imenica pijetao, pijetlov, ali svijet, svjetski; j) tri
uzastopna duga slova sljedei, pripovjedaka.
Sljedeu skupinu pravopisnih pogrjeaka Rosandi povezuje uz jednaenje suglasnika
i to: a) na granici prefiksa i korijena potkoljenica: pod + koljenica; b) na granici korijena i
sufiksa - glatka: glad+ka; c) na granici korijena i korijena srednovjekovni:
srednjo+vjekovni; d) na granici proklitike i naglaene rijei ispoetka: iz+poetka. Nadalje,
pogrjeke povezuje i uz gubljenje suglasnika i samoglasnika: a) na granici korijena i korijena:
pedeset: pet+deset; b) na granici korijena i sufiksa: korisna: korist+na; c) na granici prefiksa
i korijena: otresti: od+tresti.
I na kraju, Rosandi navodi posebnu skupinu pogrjeaka koju ine pogrjeke povezane
uz glasovne promjene: palatalizaciju, sibilarizaciju, jotaciju, prijeglas, nepostojano a,
prelaenje l u o, glas h, glasove i , i d. Sve vrste pravopisnih pogrjeaka otklanjaju se
pravopisno-gramatikim i ostalim vjebama.

2.2.1. PRIMJERI PRAVOPISNIH POGRJEAKA

POGRJEKA

VRSTA

PRAVILNO

1.

Zamjetiti

Zamijetiti

2.

Smrznuti

Zamrznuti

2.

Djeija bolnica

Djeja bolnica

3.

Nain

Nain

4.

On je htjeo

On je htio

5.

09.veljae

9.veljae

6.

Grabar Kitarovi

Grabar-Kitarovi

7.

Bana

bana

OBJANJENJE PRAVOPISNIH POGRJEAKA

1. U hrvatskom knjievnome jeziku postoji dvoglasnik e koji se nekad pisao ie, a
posljednjih se stotinu godina pie ije, izuzevi djelomian prekid za NDH. Pravilo je
za pisanje toga dvoglasnika u naelu jednostavno: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se
pie ije.
(Babi, Finka, Mogu, 2004: 36)
2. Samo se ovjek moe smrznuti,a hranu zamrzavamo. (vidi sl.7).
(Matkovi, 2006: 230)
3. U hrvatskom jeziku dolazi u obzir samo oblik djeji. Dakle, djeja radost, djeje
donje rublje itd. (vidi sl.8)
(Opai, 2009: 49)
4. Glas nalazi se u rijeima kojima postanak nije vidljiv (vidi sl.9). Sve takve rijei
propisane su u Pravopisnom rjeniku. Rije nain nalazi se na 289. str.
(Babi, Finka, Mogu, 2004: 24)
5. Glagoli s osnovnim zavretkom -je koje potjee od staroga glasa jata u mukom rodu
jednine zamjenjuje to je sa -i.(Teak, Babi, 2007:150) Infinitivna osnova glagola
htjeti je htje- s nastavcim: -o, la,- lo,- li,- le, -la. Primjeujemo kako samo jednina
7

mukoga roda nema l,ali ondje je neko bio l te je preao u o glasovnom

promjenom. Dakle: htje + l daje prijelazni oblik *htjel, to je dalo najprije *htjeo, a
kada su se ispunili uvjeti za novu glasovnu promjenu je + o daje- io, te je tako nastao
oblik htio (vidi sl.9).
(Opai, 2009:75)
6. Iz administrativnog stila preuzeli smo obiaj da se u nadnevcima brojevi do 10 piu s
niticom, sve to je pogrjeno brzo se prihvaa pa nisu rijetkost nadnevci poput 09.
veljae (vidi sl.10), umjesto 9. veljae.
(Matkovi, 2006: 95)
7. Dvostruka se imena i prezimena mukih osoba piu kao zasebne rijei te se tako i
sklanjaju. Dvostuka prezimena enskih osoba nastala zdruivanjem oeva ili mueva
prezimena ili obratno, piu se sa spojnicom. I takvim se dvostrukim enskim
prezimenima ne sklanja ono koje zavrava na a. (vidi sl.11)
(Babi, Finka, Mogu, 2004: 72)
8. Velikim poetnim slovom piu se imena trgova. Ako su sloena velikim poetnim
slovom pie se samo prva rije, a od ostalih rijei samo one koje su same po sebi
vlastita imena kao u primjeru Trg bana Josipa Jelaia. (vidi sl.12)
(Babi, Finka, Mogu, 2004: 14)

2.3. LEKSIKE I STILISTIKE POGRJEKE

2.3.1. LEKSIKE POGRJEKE

Rosandi(2002:101) u svom djelu navodi kako leksike pogrjeke nastaju
naruavanjem leksike norme suvremenog standardnog jezika. Naruavanje leksike norme
nastaje mijeanjem leksika koji pripada razliitim funkcionalnim stilovima (poslovnom,
znanstvenom, publicistikom, razgovornom, knievnoumjetnikom). Primjeri leksikih
pogrjeaka na koje nailazimo u Rosandievu djelu: u poslovnom tekstu: izjava se ne moe
zamijeniti rijeju ispovijed, zapisnik biljekom, sjednica sijelom, zbor radnih ljudi skupinom
ljudi i sl. U Rosandievu djelu Od slova do teksta i metateksta nailazimo na podatak da se
vrlo esto pojavljuju terminoloke pogrjeke i to najee u znanstvenom stilu. Nadalje, on
spominje da leksike pogrjeke najee nastaju: nefunkcionalnom uporabom rijei i termina
(barbarizama, arhaizama, provincijalizama i sl.), mijeanjem leksika razliitih funkcionalnih
stilova, nemotiviranom upotrebom frazeologizama. Kako se leksike pogrjeke povezuju uz
funkcionalne stilove, Rosandi govori o leksiko-stilistikim pogrjekama.

2.3.2. STILISTIKE POGRJEKE

Stilistike pogrjeke, kako Rosandi(2002:101) tvrdi, nastaju naruavanjem stilistie

norme koja trai da se udovolji jedinstvu stila (stilskom jedinstvu). Takoer tvrdi kako su
ba stilistike pogrjeke najslabije prouene te se zbog toga u praksi najslabije otklanjaju.
Rosandi pogrjeke koje se povezuju uz leksik naziva leksiko-stilistikim, dok one koje su
vezane uz gramatiku naziva gramatiko-stilistikim pogrjekama.
U savjetniku Od slova do teksta i metateksta izdvojeno je da prema metodiaru
Kapinoisu stilistike pogrjeke su u situacijama: a) kada se rije upotrijebi u neadekvatnom
znaenju; b) kada je rije suvina; c) kada se upotrijebi rije istog korijena; d) kada se
ponavlja ista rije; e) kada se upotrijebi rije iz drugoga funkcionalnoga stila; f) kada se
upotrijebi ekspresivno isforsirana rije; g) kada se nemotivirano upotrijebi argonizam,
arhaizam, dijalektizam; h) kada se mijea leksik razliitih epoha; j) kada se rijei neadekvatno
poredaju.

Za uoavanje (identificiranje) stilistikih pogreaka pretpostavlja se kontekst. To

znai da se stilistika pogreka ne moe promatrati izolirano. Kontekst za uoavanje pogreke
moe biti minimalan; za rije je dovoljna sintagma, za sintagmu reenica. iri kontekst ini
vezani tekst koji je oblikovan prema zakonitostima funkcionalnoga stila." (Rosandi
2002:102) Nadalje, navodi kako se ta vrsta pogrjeaka otklanja posebnim vjebama, a osobito
je djelotvoran stilistiki eksperiment.

10

2.3.3. PRIMJERI LEKSIKO-STILISTIKIH POGRJEAKA

POGRJEKA

VRSTA

PRAVILNO

1.

Tokom dana

LS

Tijekom dana

2.

Lii

Ls

Sliiti

3.

Glasati

Ls

Glasovati

3.

Zvanino

Slubeno

4.

orc

Mini suknja

5.

Teritorij

Podruje

6.

Korisiti

Upotrebljavati

7.

Printer

Pisa

8.

Dok nas smrt ne razdvoji.

Dok nas smrt ne rastavi.

9.

Nije toliko bedast

Nije toliko glup

10.

Uskrnji

Uskrsni

OBJANJENJE LEKSIKIH POGRJEAKA

1. Tijek i tok dobre su i potrebne rijei hrvatskoga jezika. Izmeu njih postoji odreena
znaenjska razlika (vidi sl.13). Tijek je ono to tee (voda, krv i drugo), a u
prenesenom znaenju oznaava i smjer kretanja u vremenu (tijek dana, mjeseca i sl.).
Tok je samo ono to stoji (rijeni tok, vodeni tok).
(Tanocki, 1995: 75)
2. U hrvatskom standardnom jeziku u znaenju slinosti dobro je upotrijebiti glagol
sliiti, a ne liiti (vidi sl.14).Glagol liiti znai premazivati to bojom (liiti
hodnik,bojiti ogradu), razgovorno: farbati ili maljati.
(Opai, 2009: 192)

11

3. Hrvatski su pravnici i knjievnici glagol glasovati poeli upotrebljavati iskljuivo u

znaenju dati glas za nekoga ili to na izborima ili slino, glagol glasati ostao je i dalje
u svom izvornom znaenju. Glagol glasovati hrvatski pravnici nisu bez razoga uveli u
hrvatsko struno nazivlje. Pri tomu im nisu bili bitni tvorbeni razlozi, nego je
odluujua bila znaenjska odreenost ovoga glagola jer glagol glasati ima iri opseg
znaenja pa nije pogodan za struno nazivlje. (vidi sl.11)
(Tanocki, 1994:60)
4. Nives Opai u jezinom priruniku Reci mi to kratko i jasno izdvaja kako se u
administrativnom stilu hrvatskoga jezika moe uoiti jo dosta natruha i srpskoga
jezika, neko dominantnoga u dravnoj upravi. U opi jezik ule su neke rijei koje
se mogu i trebaju zamijeniti u hrvatskom standardnom jeziku hrvatskim jezika. Rijei
zvanian, zvanino moemo zamijeniti pridjevom sluben, odnosto prilogom
slubeno.
(Opai, 2009: 193)
5. Rije orc nije dio hrvatskog knjievnog jezika i treba ju zamijeniti rijeju mini
suknja.
(Babi, Finka, Mogu, 2004: 282)
6. S upotrebom rijei teritorij ne treba pretjerivati jer je tuica za koju imamo
odgovarajue zamijene. Rije teritorij mogue je zamijeniti s hrvatskom rijei
podruje (vidi sl.15), ali moramo napomenuti kako ona moe imati i ire znaenje
(oznauje i podruje neke djelatnosti).
(Tanocki, 1994:56)
7. Glagol koristiti ne bi trebali upotrebljavati ako ne elimo govoriti o nekoj koristi i
kada se taj glagol moe zamijeniti glagolom upotrebljavati (vidi sl.16.).
(Tanocki, 1994:67)
8. Printer je anglizam koji oznauje stroj koji automatski ispisuje tekst s raunala. U
hrvatskom jeziku posuenicu printer moemo zamijeniti domaim nazivima: tampa
tampalo, pisa, pisalo, tiska, tiskalo i tiskaljka (vidi sl.17).
(Duli, 1997:484)
9. Prema Rijeniku hrvatskoga jezika rastaviti znai razdvojiti one koji su zdrueni ili
razvrgnuti brak, dok razdvojiti znai razdijeliti sastavne dijelove cjeline na posebne
dijelove i odvojiti sukobljene jednoga od drugog.
(onje, 2000:1041,1050)
10. Bedasto moemo smatrati dijelaktizmom, tonije kajkavizmom. Vi bi najradije da
mene nema, ali taj film neete gledati, morate me jo malo trpjeti - rekao je Bandi i
dodao da "nije toliko bedast" da bi dopustio da Bernardi, uz Skuptinu, vodi i Grad.

12

U ovoj reenici Milan Bandi htio je naglasiti kako nije bedak, to Hrvatski jezini
portal opisuje kao onaj koji je sklon glupim postupcima,na svoju tetu2
11. Oba su oblika u skladu s tvorbenom normom hrvatskog standardnog jezika. Pridjevska
tvrba sa sufikrom ni mnogo su ee od one izvedene sufiksom nji. Izvedenice
sufiksom ni smatramo obinijima, a one sa nji stilski obiljeenima. Dakle, ako
treba birati, kao neutralni oblik bolje je upotrijebiti pridjev uskrsni.
(Opai, 2009:219)

2http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV1vXQ%3D%3D, 13.3. 2015.,

18:11
13

3. ZAKLJUAK

Iz ovoga seminarskoga rada nauile smo mnogo toga iz tuih pogrjeaka. Ono to
esto koristimo u svakidanjem govoru nije uvijek i pravilno. Ponekad kaemo previe, a
ponekad i nedovoljno. To nas moe dovesti u brojne nedoumice te se moramo zapitati
razumiju li nas nai sugovornici i shvaaju li to smo im eljeli poruiti. U svome radu susreli
smo se s razliitim vrstama jezinih pogrjeaka.Veina je pogrjeaka iz podruja pravopisa,
slijede ih gramatike pogrjeke, a zatim su leksike. Kako bismo ih ispravili i protumaili
upotrebljavali smo jezine savjetnike, gramatiku i pravopis. Smatramo da je vrlo poeljno
koristiti se strunom literaturom u svrhu poboljanja znanja i uzdizanja nas kao akademskih
graana. Ona postoji da nam pojasni sve to nas zanima ili sl. Trebamo se drati normi
standardnoga jezika i teiti poboljanju. U ovome seminaru savjetnici, pravopis i gramatika
sluili su nam kao putokazi koji su nas stalno usmjeravali konanom cilju, a to je saznati to
vie o jezinim pogrjekama, na koji ih nain ispraviti i kako zapravo upotrebljavati pojedine
rijei.

14

LITERATURA
Babi, S., Finka, B., Mogu, M. 2009. Hrvatski pravopis. kolska knjiga. Zagreb
Bakota, L., Trtanj, I. 2013. Jezikom (p)o jeziku. Naklada 200. Osijek
Matkovi, M. 2006. Jezini savjetnik iz prakse za praksu, korpion. Zagreb
Opai, N. 2009. Reci mi to kratko i jasno. Novi liber. Denona. Zagreb
Rosandi, D. 2002. Od slova do teksta i metateksta. Profil. Zagreb
onje J. i dr. 2000. Rjenik hrvatskog jezika. Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska
knjiga. Zagreb
Tanocki, F. 1994. Hrvatska rije- jezini prirunik. Matica Hrvatska. Osijek
Teak S. 1991. Hrvatski na svagda()nji. kolske novine. Zagreb
http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhaizmi , 13.3.2015., 17:32
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV1vXQ%3D%3D, 13.3. 2015.,
18:11

IZVORI
www.dnevno.hr
www.jutarnji.hr
www.vecernji.hr
www.24sata.hr

15

PRILOZI

Slika 1

Slika 2

Slika 3
16

Slika 4

Slika 5

Slika 6

Slika 7

Slika 8

Slika 9

17

Slika 10

Slika 11

Slika 12

Slika 13

Slika 14
18

Slika 15

Slika 16

Slika 17

Slika 18

19