Professional Documents
Culture Documents
012 - Poslovno Pravo Skripta
012 - Poslovno Pravo Skripta
POSLOVNO PRAVO
Prof. dr Halid Konjhodzic
Ass. Sanja Romic
ISPITNA PITANJA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Pravni odnos sastoji se iz ovlatenja jednog subjekta i dunosti drugog subjekta koji
uestvuju u tom pravnom odnosu.
Prema tome dvije bitne komponente pravnog odnosa su ovlatenje i dunost. Ovlatenje i
dunost nalaze se u odnosu korelacije svakom ovlatenju jednog subjekta odgovara dunost
drugog subjekta i obratno. Ukoliko se ovlatenje vri u vlastitom interesu naziva se
SUBJEKTIVNO PRAVO.
Pod pojmom subjektivnog prava podrazumijevamo na objektivnom pravu (pravnim
pravilima) zasnovano ovlatenje odreenog subjekta koje se odnosi na odreeno ponaanje.
Npr. Pravo na prodaju odreene stvari (vlasnitvo).
Elementi subjektivnog prava
Ovlatenje
Sopstveni interes nosioca (titulara) prava
Zahtjev (tuba u materijalnom smislu)
OVLATENJE pravo koje osigurava nosiocu tog prava odreeno ponaanje ili traenje od
drugog lica da se ponaa na odreeni nain
SOPSTVENI INTERES TITULARA PRAVA cilj zbog kojeg je uspostavljeno odreeno
ovlatenje, prisvajanje ili iskoritavanje nekog svojstva, predmeta, objekta od strane
ovlatenog subjekta.
TUBA U MATERIJALNOM SMISLU obezbjeena mogunost nosioca prava da se u
sluaju povrede njegovih ovlatenja obrati nadlenom dravnom organu. Od tube u
procesnom smislu razlikuje se od toga to tuba u procesnom smislu predstavlja podnesak
koji se dostavlja sudu i kojim se pokree postupak zatite subjektivnog prava.
Obaveza definie se kao zapovijed odreenom ponaanju , dunost da se neto izvri ili
pretrpi.
5. OBJEKTI PRAVNOG ODNOSA
-Su sve ono na ta su usmjereni i na emu se ostvaruju ovlatenja i obaveze. Objekat je razlog
zbog kojeg nastaju pravni odnosi, ima imovinski karakter i moe se mijenjati i prelaziti iz
jedne imovinske mase u drugu.
To mogu biti:
-stvari
-ljudske radnje
-lina dobra
-proizvodi ljudskog duha (intelektualne tvorevine)
Stvari (Res) - materijalni dijelovi prirode
- primijetni osjetilima
- postoje ili se moe pretpostaviti da e nastati u budunosti
- u ovjekovom vlasnitvu
Mogu se podijeliti na:
1. Pokretne i nepokretne (res mobiles, res immobiles)
2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles, res non fungibiles)
3. Potrone i nepotrone (res consumptibiles, res non consumptibiles)
4. Djeljive i nedjeljive (res divisibiles, res indivisibiles)
Lina dobra stvari nematerijalne vrijednosti, dobra koja su nedjeljiva od linosti kao
pravnog subjekta (ljudski organi)
Moderno pravo svakom ovjeku priznaje svojstvo pravnog subjekta (od momenta
roenja, a u nekim sluajevima i ranije pod uslovom da je dijete ivo roeno da ima
ljudski oblik) Pravna sposobnost ne moe se oduzeti ni jednom fizikom licu, ona
prestaje iskljuivo smru odnosno proglaenjem nestale osobe za umrlu kada se
stvara oboriva pravna pretpostavka o prestanku pravnog subjektiviteta fizikog
lica)
Dakle, pravna sposobnost podrazumijeva sposobnost imati odreeno pravo i biti nosilac
prava i obaveza. Svaki ovjek je subjekat prava, a takav njegov poloaj u drutvu i
mogunost da bude nosilac prava i obaveza naziva se PRAVNA SPOSOBNOST.
Pojam pravne sposobnosti treba razlikovati od pojma poslovne sposobnosti.
Poslovna sposobnost zahtijeva nekoliko dodatnih uslova, a ne samo injenicu roenja:
- Svijest
- Mo rasuivanja
- Ocjenjivanje svojih i tuih radnji i shvatanje njihovog znaaja
Pod pojmom poslovne sposobnosti podrazumijevamo sposobnost da svojim vlastitim
aktivnostima i izjavama volje stiemo nova prava i obaveze ili upravljamo postojeim
pravima i obavezama.
UGOVORNE
- DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI (UGOVORI)
Kod jednostranih pravnih poslova obaveza nastaje na osnovu izjave samo jednog lica
(primjer: izdavanje hartija od vrijednosti, javno obeanje nagrade, testament)
Prouzrokovanje tete za onoga ko protivpravnom radnjom prouzrokuje tetu drugom,
nastaje obaveza da tu tetu nadoknadi. teta moe biti materijalna i nematerijalna, a da bi
nastala nije potrebna samo krivnja tetnika ve i namjera i nepanja. Odgovornost za tetu
moe biti solidarna, vlastita i odgovornost za dugoga. Popravljanje tete moe ii :
restitucijom, naknadom tete, satisfakcijom.
Kod sticanja bez osnova nastaje obaveza da se vrati ono to je neosnovano primljeno
Primjer: plaanje neduga.
Poslovodstvo bez naloga postoji u situaciji kada neko u dobroj namjeri preduzme neku
radnju u interesu drugog lica, a bez njegovog ovlatenja. Moe biti nuno, korisno,
poslovodstvo uprkos zabrani gospodara, nepravo poslovodstvo.
-
Zakon
Ugovori
Nemogunost ispunjenja
Promijenjene okolnosti
Prekomjerno oteenje
Zelenaki ugovor i
Via sila
Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u ugovoru postalo nemogue zbog dogaaja za koji
nije odgovorna ni jedna strana, gasi se obaveza i druge strane, a ako je ona ve ispunila
neto od svoje obaveze moe zahtijevarti povrat onog to je dato .
Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze
jedne strane, ili ako se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora ugovor se moe
raskinuti.
Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u momentu sklapanja ugovora postojala
oigledna nesrazmjera, oteena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora, ako za pravu
vrijednost tada nije znala niti je morala znati.
Zelenaki ugovor postoji u sluaju kada neko, koristei se stanjem nude ili tekim
materijalnim prilikama, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou, ugovori za
sebe ili nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugoj
ugovornoj strani dao ili uinio.
Ugovorna strana oslobaa se odgovornosti po osnovu preuzetih obaveza iz ugovora ako
dokae da teta koja je nastala potie od nekog uzroka na koji on nije mogao uticati.
ZAKLJUIVANJE UGOVORA
Zakljuenju ugovora, u ovisnosti od njegovog znaaja i sloenosti prethode u pravilu
odreene predradnje odnosno dui ili krai pregovori. Ova faza svakako moe i da izostane, kao
to je sluaj npr. kod ugovora koji se sklapaju na unaprijed predvienim obrascima.
Svrha pregovora dovesti do ponude i prihvata ponude
Pregovori ne obavezuju ali mora da se potuje naelo savjesnosti i potenja
- Postoji odgovornost za voenje pregovora bez namjere zakljuenja ugovora (ako je ta namjera
postojala pa se od nje odustane bez valjanog razloga ili ako je prouzrokovana teta)
PONUDA I PRIHVAT PONUDE - nune faze u postupku zakljuenja ugovora
-
Ponuda jednostrana izjava volje koja obavezuje samo ponuaa da ostane pri ponudi u
periodu vremena koje je sam odredio
Prihvat ponude - takoer jednostrana izjava volje ponuenog da u svemu prihvata
ponudu
Momenat zakljuenja ugovora kad se radi o pravnim poslovima izmeu prisutnih lica
pravni posao sklapa se odmah, u suprotnom postoji nekoliko teorija:
teorija izjave volje (momenat kad je ponueni dao izjavu da prihvata ponudu)
Teorija otpravljanja (kada je ponueni otpremio svoju izjavu volje ameriki sistem)
Teorija saznanja (kada je ponua saznao za prihvat ponude)
Teorija prijema (kada je izjava volje ponuenog stigla do ponuaa, bez obzira da li je
on saznao za to ili ne prihvaena po naem ZOO)
Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za stvar koju od njega kupuje. Ona
mora biti odreena ili odrediva i izraena u novcu. U protivnom bismo imali ugovor o
zamjeni (razmjeni).
Odredivost podrazumijeva da u ugovoru imamo dovoljno elemenata i podataka na osnovu
kojih je mogue cijenu naknadno odrediti. Cijenu u pravilu odreuju same ugovorne strane
ali to mogu povjeriti i treem licu, a u tom sluaju tree lice mora se drati uputa
ugovaraa.
OBAVEZE PRODAVCA
1. Predaja predmeta prodaje
Zakljuenjem ugovora kupac eli da postane vlasnikom kupljene stvari, a da bi on to
postao, prodavac mu mora predati stvar. Prodavac je duan predati onu stvar koja je
predmet ugovora i to u ispravnom stanju i sa svim njenim pripacima, jer pripadak prati
sudbinu glavne stvari.
Ukoliko stvar daje i odreene plodove pravilo je da polodovi nastali do roka predaje
pripadaju prodavcu a nakon toga kupcu. Momentom predaje stvari kupcu na njega prelaze
rizici za sluajnu neskrivljenu propast stvari.
Vrijeme i mjesto predaje prodavac je duan kupcu predati stvar u mjestu i vremenu
predvienom ugovorom. Ako vrijeme predaje nije ugovorom odreeno, prodavac je duan
izvriti predaju stvari u razumnom roku poslije sklapanja ugovora, s obzirom na prirodu
stvari i na ostale okolnosti. Kad se radi o mjestu predaje stvari ako nita ugovorom nije
odreeno, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao
svoje prebivalite ili boravite. Ako i kupac i prodavac imaju isto mjesto boravka predaja
stvari se vri u skladitu/prodavnici/radnji/stanu prodavca. Ako je ugovorom dogovoren i
prevoz stvari stvar se smatra predatom kada je ona u mjestu prodavca predata prevozniku
ili osobi koja organizuje otpremu.
Kod ugovora o prodaji ugovarai su u pravilu (ako nije ta drugo dogovoreno) duni svoje
obaveze ispuniti istovremeno.
2. Odgovornost za materijalne nedostatke:
- Da bi kupac mogao koristiti stvar ona mora biti u ispravnom stanju i imati odreene
kvalitete i karakteristike kako bi je kupac mogao koristiti za onu svrhu za koju ju je i
kupio. Da bi odgovarao za postojanje materijalnog nedostatka moraju se ispuniti
sljedei uslovi:
a) Da postoji materijalni nedostatak
b) Da je on skriven
c) Da je postojao u momentu prelaska rizika
d) Da je kupac blagovremeno obavijestio prodavca
e) Da ugovorom nije iskljuena odgovornost prodavca
3. Odgovornost za pravne nedostatke
Ako na prodatoj stvari postoji neko pravo koje umanjuje, ograniava ili u potpunosti
iskljuuje kupevo pravo, prodavac je duan zatititi kupca od pravnog uznemiravanja
treih lica, pod uslovom da kupac nije znao za postojanje tih prava niti je pristao da uzme
stvar optereenu tim pravom. Pravni nedostatak da bi se tretirao kao takav on mora
postojati:
a) prije nego to je kupac stekao pravo vlasnitva
1. Predmet zajma
Predmet ugovora o zajmu je najee novac, a pored toga kao predmet ugovora se mogu
pojaviti i odreena koliina drugih zamjenjivih stvari. Iz ovakve definicije razlikujemo
novani i naturalni zajam. U momentu sklapanja ugovora zajmodavac mora biti vlasnik
stvari koja je predmet zajma., a zakljuenjem ugovora to pravo vlasnitva prenosi se na
zajmoprimca, i od tog momenta zajmoprimac kada primi predmet zajma snosi rizik
sluajne propasti stvari.
2. Vrijeme trajanja zajma
Vrijeme vraanja stvari koje su predmet zajma najee se odreuje ugovorom i tada se
radi o zajmu zakljuenom na odreeno vrijeme. Ako nita ugovorom nije definisano,
smatra se da je zakljuen zajam na neodreeno vrijeme. Iz toga zakljuujemo da vrijeme
vraanja zajma nije uvijek bitan element ugovora, to znai da ako odredba o trajanju
zajma izostane ugovor se smatra valjanim i u tom sluaju zajmoprimac je duan stvar
vratiti u primjerenom roku, koji ne moe biti krai od 2 mjeseca raunjui od dana kada je
zajmodavac traio vraanje pozajmljenih stvari.
Primjer: ZD je ZP-u pozajmio 2.000 KM bez kamata. Rok vraanja zajma nije ugovoren.
Dana 1.5. ZD trai povrat novca od ZP-a ostavljajui mu rok od 10 dana . ZP insistira na
duem roku, jer nije u mogunost skupiti novac za 10 dana. Mora li ZP vratiti 2000 KM do
10.5.?
OBAVEZE UGOVORNIH STRANA
Obaveze zajmodavca
1.) Predaja obeanih stvari
Ugovor o zajmu je obligacioni ugovor i njegovim sklapanjem zajmoprimac stie pravo da
zahtijeva predaju predmeta ugovora od zajmodavca. Tek nakon predaje stvari on na njima
stie pravo vlasnitva. Zajmodavac je obavezan stvari koje su predmet zajma predati u
mjestu i vremenu kako je ugovorom odreeno. Ako nita nije odreeno ugovorom ,
zajmodavac je obavezan stvar predati kada mu to zajmoprimac zatrai , ali ipak on ne
moe svoj zahtjev postaviti u nevrijeme. Pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju
odreenih stvari zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dolaska zajmodavca u zakanjenje, a
u svakom sluaju za godinu dana od dana sklapanja ugovora. Predajom se smatra i
situacija kada zajmodavac zajmoprimcu preda odreenu stvar da je on proda i da dobijeni
novac od prodaje zadri kao zajam.
Primjer: vlasnik V je ZP-u predao umjetniku sliku da je ZP proda i da prodajnu cijenu
zadri za sebe kao zajam. Poslije kraeg vremena umjetnika slika kod zajmoprimca je
propala bez njegove krivice. V trai od ZP-a novanu protuvrijednost unitene slike. Ima li
na to pravo?
2.) Odgovornost za nedostatke stvari
Osnovna obaveza zajmodavca je da na zajmoprimca prenese vlasnitvo nad predatom
stvari. Meutim, moe se desiti da stvar koja je predmet zajma ima odreene materijalne
ili pravne nedostatke. Kada se radi o materijalnom nedostatku:
-on mora postojati u vrijeme predaje stvari
- Ako se radi o zajmu s naknadom zajmodavac odgovara zajmoprimcu za svu pretrpljenu
tetu bez obzira da li je znao ili nije znao za postojanje nedostatka
- Ako se radi o zajmu bez naknade zajmodavac odgovara za tetu samo ako je znao za
materijalni nedostatak
Kada je rije o pravnim nedostacima takoer se vodi rauna o savjesnosti sticatelja prava
vlasnitva (zajmoprimca).
Obaveze zajmoprimca
1.) Vraanje predmeta zajma
prijemom stvari zajmoprimac stie na njima pravo vlasnitva, ali ima obavezu da vrati istu
koliinu stvari iste vrste. To je njegova osnovna obaveza. Obzirom da predmet zajma
moe biti samo zamjenjiva stvar isto tako samo zamjenjiva stvar moe biti predmet
vraanja zajma. Obzirom da je po prijemu stvari zajmoprimac postao njihov vlasnik, on
moe sa primljenom stvari da postupa kako eli, jer nema obavezu vraanja ISTE
STVARI, ve vraanja stvari ISTE VRSTE. KOLIINE I KVALITETA. Meutim to ne
iskljuuje mogunost da on vrati istu stvar ukoliko je nije koristio. Isto tako sloboda
ugovaranja moe omoguiti da se ugovorne strane dogovore da zajmoprimac vrati i stvari
druge vrste. Ako on mora vratiti vie stvari ili stvari bolje kvalitete onda se radi o teretnom
Zajmu, a u suprotnom radi se o mjeovitom pravnom poslu sastavljenom od zajma i
poklona.
2.) Plaanje naknade
Zajam moe biti besplatan i naplatan. Ako se ugovori kamata, radi se o teretnom ugovoru, i
tada postoji obaveza plaanja naknade od strane zajmoprimca za dobijene stvari.
U pogledu kamate kao naknade za zajma vai pravilo u privrednim ugovorima da ona u
svakom sluaju postoji ako ona nije ugovorena odnosno ako ugovorom nije izriito
dogovoren zajam bez naknade. Kod ugovora koji se zakljuuju izmeu pojedinaca vrijedi
pretpostavka o njegovoj besplatnosti ako drugaije nije izriito dogovoreno. Kamata ne
mora uvijek biti izraena u novcu a moramo razlikovati ugovornu i zateznu kamatu.
12. UGOVOR O ZAKUPU
Ugovorom o zakupu obavezuje se jedna ugovorna strana predati drugoj ugovornoj
strani odreenu stvar na upotrebu, a druga strana se obavezuje platiti odreenu
naknadu.
Zakup ukljuuje KORITENJE I PLODOUIVANJE, ako drugaije nije ugovoreno. Iz
navedenog zakljuujemo da su ugovorne strane po osnovu ovog ugovora zakupodavac i
zakupoprimac. Ugovorom o zakupu zakupoprimac na predatoj stvari ne stie pravo
vlasnitva kao to je to sluaj sa prethodna dva ugovora. Svrha ovog ugovora ogleda se u
tome da zakupoprimac dobije na upotrebu i iskoritavanje predmet zakupa na odreeni
vremenski period, i to bez plaanja njegove pune vrijednosti.
KARAKTERISTIKE UGOVORA O ZAKUPU:
- konsenzualan, teretan, dvostrano obavezujui, trajan.
BITNI ELEMENTI UGOVORA O ZAKUPU:
1.) PREDMET ZAKUPA
- predmet zakupa moe biti stvar ili neko imovinsko pravo, a mora ispunjavati ope uslove
koji su potrebni za svaki objekt pravnog prometa mora biti mogu, mora biti u prometu,
odreen ili odrediv. Predmet zakupa mogu biti, pokretne ili nepokretne stvari. U pravilu u
zajam se obino daju nepotrone i nezamjenjive stvari ali to mogu biti i potrone stvari pod
uslovom da se one ne potroe i da se iste vrate zakupodavcu nakon odreenog vremena.
2.) ZAKUPNINA
budui da je ugovor o zakupu teretan, zakupodavac je obavezan zakupoprimcu dati odreeni
iznos naknade za koritenje predmeta zakupa. Ta naknada zove se zakupnina ili zakupna
cijena. U sluaju da iz ugovora o zakupu izostavimo ovaj bitan elemenat, tada vie ne bismo
mogli govoriti o zakupu, ve o ugovoru o posudbi. Zakupnina se najee iskazuje u novcu a
moe i u nekim drugim stvarima. Moe biti odreena u fiksnom iznosu ili dijelovima, pa se u
skladu s tim moe isplatiti odjedanput ili u obrocima (ratama).
3.) TRAJANJE ZAKUPA
ugovor o zakupu moe se zakljuiti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Kad je sklopljen na
neodreeno vrijeme, njegovo trajanje je neizvjesno i on prestaje otkazom. Kod ugovora o
zakupu na odreeno vrijeme, zna se tano kada ugovor prestaje a moe se produiti
sporazumom stranaka ili preutno.
OBAVEZE ZAKUPODAVCA:
-
se time ne nanosi teta zakupodavcu. Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ukoliko
je stvar data u podzakup bez njegovog ovlatenja, ako je to doputenje bilo potrebno.
Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava zakupcu davanje stvari u podzakup izuzev:
- Ako je to zakonom ili ugovorom iskljueno
- Ako bi davanjem stvari u podzakup zakupodavac pretrpio tetu ili
- Ako je davanje stvari u pozakup uslovljeno zakupodavevom saglasnou
PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU.
Istekom vremena na koje je ugovor zakljuen
- Otkazom, ako je ugovor zakljuen na neodreeno vrijeme (otkazni rok 8 dana)
- Propast stvari unitenje zbog vie sile
- U sluaju smrti jedne od ugovornih strana ugovor o zakupu prelazi na njegove
nasljednike, ukoliko nije drugaije ugovoreno ili ukoliko to proizilazi iz prirode
ugovora /npr. Zakup poslovnog prostora za slikarski atelje.
13. UGOVOR O POSLUZI (POSUDBI)
Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru
Karakteristike:
- Pravni posao meu ivima
- Besplatan pravni posao
- Konsenzualan
- Dvostrano obavezan zato?
- Dobroin
- Kauzalan
- Trajan
BITNI ELEMENTI UGOVORA O POSLUZI
1. PREDMET POSLUGE
Odreena stvar koju poslugoprimac ima pravo koristiti odreeno vrijeme i to bez ikakve
Naknade. Stvar mora ispunjavati ope uslove koji se trae za svaku stvar koja moe biti
predmet pravnog prometa da je u prometu, da je odreena ili odrediva, a predmet posluge
moe biti i budua stvar, moe biti nepotrona stvar ali i potrona pod uslovom da se vrate
iste one stvari koje su posuene, jer ovaj ugovor NIJE OSNOV ZA STICANJE PRAVA
VLASNITVA NA STVARIMA.
2. VRIJEME TRAJANJA POSLUGE
Moe se odrediti ugovorom, a ko se to prospusti utvrditi u tom sluaju vrijeme trajanja
posudbe odreuje se prema svrsi koja se ugovorom eli postii. Ako se ni na taj nain ne
moe utvrditi vrijeme trajanja posudbe onda posudbodavac u bilo kojem roku moe traiti
povrat predatih stvari
OBAVEZE POSLUGODAVCA
1. PREDAJA STVARI
Osnovna obaveza poslugodavca jeste predaja stvari poslugoprimcu na koritenje. Vrijeme
i mjesto predaje stvari odreuje se ugovorom, ako ugovarai propuste odrediti vrijeme i
mjesti predaje stvari, tada se u obzir uzima priroda samog posla i cilj koji se poslugom eli
postii.
2. ODGOVORNOST ZA TETU
Poslugodavac odgovara za tetu koja nastane poslugoprimcu zbog toga to mu nije predao
stvar na vrijeme. Nasuprot tome, ako se desi da posuena stvar nema odreena svojsva
koja omoguavaju njenu redovnu upotrebu, poslugoprimac ne moe pozvati poslugodavca
na odgovornost zbog materijalnih ili pravnih nedostataka jer je to karakteristika kod
teretnih ali ne i kod dobroinih ugovora. Meutim, ako bi poslugodavac namjerno preutio
postojanje nekih nedostataka, zbog kojih poslugoprimcu nastane teta, onda bi se mogao
pozvati naodgovornost u sluaju da ni posudboprimac nije znao za te nedostatke u
momentu sklapanja ugovora.
3. NAKNADA TROKOVA
Trokove koji su vezani za upotrebu stvari snosi poslugoprimac, jer on i koristi stvar, ali
vanredne trokove vezane za odravanje stvari snosi poslugodavac.
OBAVEZE POSLUGOPRIMCA
1. UVANJE I UPOTREBA STVARI
Ugovorom o posluzi poslugoprimac stie pravo da koristi stvar i to samo onako kako je to
ugovorom odreeno . Ako ugovorom nije utvren nain koritenja stvari onda je
Poslugoprimac obavezan da stvar koristi u skladu sa nenom namjenom i specifinostima.
Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi poslugodavac jer je on svo vrijeme trajanja
ugovora vlasnik stvari, osim u sluaju kad je poslugoprimac u kanjenju s vraanjem
stvari.
2. TROKOVI REDOVNOG ODRAVANJA STVARI
Redovni trokovi su oni koji nastaju u vezi sa koritenjem stvari i odnose se na odravanje
i uvanje stvari u onom stanju u kakvom ju je poslugoprimac i dobio na koritenje. Zbog
toga je on obavezan snositi trokove redovnog odravanja stvari.
3. VRAANJE STVARI
Vraanje stvari je jedna od osnovnih obaveza poslugoprimca . Ako poslugoprimac
izgubi primljenu stvar duan je poslugodavcu nadoknaditi njenu vrijednost, a ako se desi
situacija da nakon davanja naknade za izgubljenu stvar, ista bude pronaena on nema
pravo da je zadri protivno volji poslugodavca, ve je na njegov zahtjev mora vratiti
poslugodavcu , pod uslovom da je poslugodavac spreman vratiti ono to mu je
poslugoprimac dao kao naknadu za igubljenu stvar.
PRESTANAK UGOVORA O POSLUZI
Ugovor o posluzi prestaje:
- Protekom roka za koji je ugovor zakljuen
- Otkazom (ako poslugoprimac ne uva i ne upotrebljava stvar u skladu s njenom
namjenom ili protivno volji poslugodavca preputa stvar treem licu, ili ukoliko je
posuena stvar poslugodavcu usljed nepredvienih okolnosti hitno potrebna)
- Smru poslugoprimca
KARAKTERISTIKE UGOVORA:
-
OBAVEZE OSTAVODAVCA
1. NAKNADA TROKOVA
Ostavodavac je duan ostavoprimcu nadoknaditi trokove koji su nastali radi uvanja
stvari. Npr. Trokovi ishrane i lijeenja ivotinje. On je duan nadoknaditi nune trokove,
a korisne samo ako je to ugovoreno.
2. ISPLATA NAKNADE
Ako je za ostavu ugovorena naknada, onda je ugovor teretan i ostavodavac ima obavezu da
isplati naknadu.
3. NAKNADA TETE
Pravo na naknadu tete imaju i ostavodavac i ostavoprimac u zavisnosti od toga ijom
krivicom je teta nastala
15. UGOVOR O DJELU
Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru
Karakteristike:
- Pravni posao meu ivima
- Naplatan
- Konsenzualan
- Dvostrano obavezan
- Teretan
- Neformalan
- Kauzalan
- Trajan
BITNI ELEMENTI UGOVORA O DJELU
1. PREDMET UGOVORA O DJELU
etiri mogue varijante PREDMETA ugovora o djelu prema ZOO:
- Izrada neke stvari
- Popravka neke stvari
- Izvrenje fizikog rada
- Izvrenje intelektualnog rada
Predmet ugovora mora biti odreen ili odrediv, mogu i doputen.
2. NAKNADA
Ugovor o djelu je teretan i ekvivalentan gdje je naknada ustanovljena kao protuvrijednost
za izvoaev rad. Ako ne bi bila ustanovljena naknada ugovor bi imao dobroini karakter i
ne bi se mogao okvalifikovati kao ugovor o djelu. Naknada se obino odreuje u novcu ali
moe biti iskazana i u nekoj drugoj vrijednosti (npr. u stvarima). Ako su ugovarai
propustili utvrditi iznos naknade a on nije propisan obaveznom tarifom, cijenu utvruje sud
prema vrijednosti podla i uobiajene naknade koja se daje za taj posao.
OBAVEZE IZVOAA
1. IZVRENJE DJELA
Osnovna obaveza izvoaa je izvrenje djela koje je predmet ugovora i to obavljanjem
fizikog ili intelektualnog rada. Izvoa je obavezan djelo izvriti uredno i na vrijeme,
onako kako je to ugovoreno. Ako vrijeme izvrenja nije odreeno izvoa je duan izvriti
djelo za vrijeme koje je uobiajeno potrebno za takve poslove, a ako se ne moe utvrditi ni
na taj nain odluku donosi sud. Izvoa koji zakasni s izvrenjem djela pada u duniku
docnju (kanjenje) i snosi posljedice te docnje. Izvoa nee odgovarati za kanjenje
nastalo zbog toga to mu naruilac nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga to je
traio izmjene ili to mu nije isplatio ugovoreni predujam, ili uopte za kanjenje nastalo
ponaanjem naruioca
2. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE IZVRENOG DJELA
- Djelo mora sluiti svrsi utvrenoj ugovorom, u protivnom izvoa odgovara za
nedostatke djela. To znai da djelo ne smije imati nedostatke koji umanjuju njegovu
vrijednost, odnosno ne smije imati ni pravne ni materijalne nedostatke. U sluaju da je
izvoa duan izvriti neko djelo od materijala koje mu predaje naruilac radova, on je
duan pregledati primljeni materijal koji mu je naruitelj predao i upozoriti ga na
eventualne nedostatke koje materijal ima, jer e u protivnom odgovarati za tetu.
Prava koja ima naruilac posla u sluaju nedostatka djela:
- Raskid ugovora ukoliko djelo ima takav nedostatak koji ga ini neupotrebljivim +
naknada tete
- Zahtjev za otklanjanje nedostataka - ako djelo ima manje nedostatake uz ostavljanje
primjerenog roka. Ako izvoa radova ne ukloni nedostatak u predvienom roku
naruilac radova moe:
a) sam otkloniti nedostatak na troa izvoaa
b) sniziti naknadu namijenjenu izvoau
c) raskinuti ugovor
+ u svakom od ovih sluajeva ima pravo na naknadu tete
3. PREDAJA PREDMETA POSLA
Ako je predmet ugovora izrada neka tjelesne stvari, obaveza izvoaa sastoji se u faktikoj
predaji izraene stvari naruiocu, a u protivnom njegova obaveza sastoji se u izvoenju
odreenog posla, drei se pravila struke. Vrijeme i mjesto predaje odreuje se ugovorom,
a ako ugovorom nita nije odreeno onda prema svrsi i prirodi posla, ili o tome cijeni sud u
svakom konkretnom sluaju.
OBAVEZE NARUIOCA POSLA
1.
ISPLATA NAKNADE
Naknada je protuvrijednost koja se daje izvoau radova za izvreni posao i njena visina
obino se ureuje ugovorom, a u protivnom odreena je obaveznim tarifama ili drugim
obaveznim aktom (cjenovnikom); moe se utvrditi u novcu ili drugoj vrijednosti, ako po
osnovu odreenja visine naknade nastane spor izmeu ugovornih strana odluku o tome
donosi sud. Ako u toku radova nastane potreba za dodatnim radovima izvoa moe traiti
poveanje naknade ukoliko je radio u skladu s ugovorom i ako je o potrebi poveanja
posla obavijestio naruioca.
2. OBAVEZA PRIJEMA POSLA
Naruilac ima pravo i obavezu da primi izvreni posao (djelo). Obaveza prijema sastoji se,
prije svega u preduzimanju odreenih radnji koje omoguavaju preuzimanje rezultata
Posla. Naruilac je duan izvriti pregled i prijem predmeta ugovora im je to mogue i pri
tome obavijestiti bez odlaganja izvoaa radova. Ako to propusti uiniti on pada u
povjerilaku docnju (zakanjenje) i snosi sve tetne posljedice te docnje.
3. SARADNJA PRI IZVRENJU POSLA
Ugovor o djelu podrazumijeva izvrenje odreenog posla za naruioca. Nekada naruilac
mora preduzeti odreene radnje da bi uope dolo do otpoinjanja posla. Ako naruilac ne
sarauje pri izvrenju posla, a na to se obavezao ugovorom ili to proizilazi iz prirode posla,
izvoa mu moe odrediti naknadni rok za ispunjenje njegove obaveze, a ako on ne
postupi u skladu s tim i u ostavljenom periodu, izvoa ima pravo raskinuti ugovor i
zahtijevati naknadu tete.
PRESTANAK UGOVORA O DJELU
Ugovor o djelu prestaje:
- Izvrenjem posla
- Raskidom ugovora
- Smrt neke od ugovornih strana
- Propast stvari usljed vie sile ili sluaja
16. UGOVOR O NALOGU (MANDATU)
Radi se o dvostranom pravnom poslu tj ugovoru
Karakteristike:
- Pravni posao meu ivima
- Naplatan
- Konsenzualan
- Dvostrano obavezan
- Teretan
- Neformalan
- Kauzalan
- Trajan
BITNI ELEMENTI UGOVORA O NALOGU (MANDATU)
1. PREDMET UGOVORA O NALOGU (MANDATU)
- Pravni poslovi
- Faktiki poslovi
Postoje i osobe koje se profesionalno bave obavljanjem tuih poslova (pediter,
komisionar)
2. NAKNADA
Ugovor o nalogu je teretan ugovor to znai da je jedna od osnovnih obaveza nalogodavca
isplata naknade za rad nalogoprimca). Izuzetno ovaj ugovor moe se zakljuiti i kao
dobroin, ali se to mora izriito ugovoriti.
Da bi dolo do sklapanja ovog ugovora nalogoprimac mora dati svoju izriitu izjavu da
posao prihvata. U protivnom utnja se smatra kao odobravanje samo kod osoba koje se
profesionalno bave obavljanjem posla za druge.
OBAVEZE NALOGOPRIMCA
1. IZVRENJE NALOGA
Nalogoprimac je duan izvriti nalog sa panjom dobrog privrednika. Akonalogoprimac
bez razloga ili saglasnosti nalogodavca prekorai granice naloga, nee se smatrati
nalogoprimcem ve poslovoom bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono
to je on uradio.
Nalogoprimac je duan nalog izvriti lino, osim ako mu je nalogodavac dopusti da povjeri
izvrenje naloga nekom drugom ili ako je on na to primoran usljed odreenih okolnosti. U
oba ova sluaja nalogoprimac odgovara za rad svog zamjenika, pa i za sluajnu propast ili
oteenje stvari koje se dogodi dok je stvar kod zamjenika.
2. POLAGANJE RAUNA ZA IZVRENI POSAO
Nakon obavljenog posla, nalogoprimac je duan nalogodavca bez odlaganja obavijestiti o
obavljenom poslu i poloiti mu raun za isto.
OBAVEZE NALOGODAVCA
1. ISPLATA PREDUJMA ZA POKRIE TROKOVA
Na zahtjev nalogoprimca, nalogodavac je duan predujmiti mu odreenu svotu
novca koja je potrebna za pokrie trokova u vezi s izvrenjem posla.
2. ISPLATA NAKNADE
Osnovna obaveza nalogodavca je plaanje naknade za rad nalogoprimca, a ako
on posao nije u cjelosti izvrio bez svoje krivice, duan je platiti onoliko koliko
je nalogoprimac zasluio.
3. NAKNADA TROKOVA
ak i ako trud nalogoprimca nije bio uspjean, bez njegove krivnje, nalogodavac
je duan nadoknaditi nalogoprimcu sve trokove koje je on imao u vezi sa
izvrenjem posla.
4. PREUZIMANJE OBAVEZA
Sve obaveze koje je nalogoprimac prihvatio na sebe poduzimanjem posla za
nalogodavca, nalogodavac je duan preuzeti, obzirom da nalogoprimac obavlja
poslove u svoje ime a za raun nalogodavca.
5. NAKNADA TETE
Ukoliko je nalogoprimac bez svoje krivnje pretrpio odreenu tetu obavljajui
posao za nalogodavca, nalogodavac mu je duan istu nadoknaditi.
Pravo zaloga na pokretnim stvarima radi namirenja svojih potraivanja pripada
nalogoprimcu sve dok se stvari nalogodavca nalaze kod njega, a isto pravo ima i
na naplaenim iznosima koje je naplatio u ime nalogodavca.
UGOVORNA TVOREVINA
PRAVNO LICE
Komanditno drutvo kao drutvo lica nema svojih organa koji bi upravljali drutvom.
Poslovima komanditnog drutva upravljaju komplementari. Komanditor ima pravo
uvida u poslovne knjige i isprave drutva i godinji finansijski izvjetaj.
Iz navedene zakonske odredbe uoavamo da komanditori nemaju pravo na upravljanje
drutvom ali nemaju ni obaveze povodom toga, samo da bi se zatitili njihovi interesi
osnivanja d.o.o. Obezbjeuju osnivai ulozima u novcu, stvarima i pravima, ija se vrijednost
izraava u novcu, s tim da ulozi u novcu ne mogu biti manji od 2.000 KM. Za obaveze d.o.o.
Odgovara drutvo cjelokupnom svojom imovinom, dok lanovi drutva ne odgovaraju za
obaveze drutva, ali snose poslovni rizik do visine svog uloga, tako da lan moe izgubiti
samo ono to je uloio.
Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba.
Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi
osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave.
Ako drutvo s ogranienom odgovornou osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje
izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika.
Sadraj drutvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva
Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju drutva mora sadravati:
1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, a ako je osniva
fizika osoba i njen jedinstveni matini broj graana,
2. tvrtku i sjedite drutva,
3. predmet poslovanja drutva,
4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga osnivaa, a
sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu
vrijednost,
5. odredbu o tome osniva li se drutvo s ogranienom odgovornou na odreeno ili na
neodreeno vrijeme,
6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te prava i
obveze koje drutvo ima prema osnivaima.
Nitave su odredbe drutvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju drutva koje su protivne
odredbama Zakona o trgovakim drutvima.
Temeljni kapital i temeljni ulozi
Po naem pravu temeljni kapital d.o.o. mora iznositi najmanje 2.000 KM osim ako drugim
zakonom nije drugaije odreeno. Vrijednost pojedinanog uloga svakog lana ne moe biti
manja od 100 KM. Ulozi osnivaa,pored novca mogu biti u stvarima i pravima, ali ne samo u
jednom obliku, npr. Samo u stvarima bez obaveznog propisanog novanog iznosa od 2.000
KM. Osnovni kapital drutva nije statina kategorija i on se moe mijenjati tokom poslovanja
preduzea u smislu da se moe poveavati i smanjivati ali ne ispod zakonskog minimuma
(2.000 KM). Poveanje osnovnog kapitala moe se vriti na 3 naina:
- Uplatom novih uloga lanova drutva
- Sticanjem novih udjela na osnovu novih uloga lanova
- Poveanjem nominalne vrijednosti postojeih udjela
U pogledu smanjenja osnovnog kapitala, ono moe biti po 2 osnova:
- Dobrovoljno smanjenje
- Prinudno smanjenje kao posljedica loeg poslovanja drutva
Statut
Drutvo s ogranienom odgovornou ima statut.
Statut drutva donose osnivai, u roku odreenom osnivakim aktom, koji ne
moe biti dui od 60 dana od dana upisa osnivanja drutva u sudski registar.
Statutom drutva obavezno se ureuje:
1) firma i sjedite;
2) djelatnost;
3) iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog lana;
4) voenje poslovanja i zastupanje drutva;
5) nain utvrivanja i diobe dobiti i pokria gubitka;
6) prava i obaveze lanova;
7) organizacija drutva;
8) upravljanje i nain donoenja odluka, sastav, nain imenovanja i razrjeenja,
ovlatenja i odgovornosti organa drutva, ako se formiraju;
9) nain informiranja lanova o poslovanju drutva i voenja knjige udjela;
10) nain promjene visine osnovnog kapitala;
11) nain pristupanja drutvu i prestanka lanstva u drutvu;
12) prestanak drutva;
13) postupak izmjena i dopuna statuta.
PRAVA I OBAVEZE LANOVA
Prava
1. Imovinska prava (pravo na udio u drutvu, pravo na uee u dobiti - dividenda)
2. Upravljaka prava (pravo upravljanja, pravo glasa, pravo na informisanje, pravo na
pobijanje odluka drutva, pravo na istupanje iz lanstva)
Obaveze
1. Obaveza uplate osnivakog uloga
2. Zabrana konkurencije
3. Obaveza na ispunjenje nekih drugih inidbi za drutvo
Raspolaganje udjelima
Udjeli u drutvu su prenosivi. Prenos udjela vri se pismenim ugovorom i nasljeivanjem.
lanovi drutva imaju pravo pree kupnje udjela. lan drutva koji prodaje udio duan je u
pismenoj formi preko uprave drutva obavijestiti ostale lanove o cijeni i drugim uslovima
prodaje. Ako niko od lanova u pismenoj formi preko uprave drutva ne prihvati ponudu
za kupnju, ili izjavi interes a posao ne bude zakljuen, u roku od 30 dana, lan moe svoj udio
prodati treim licima pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od ponude koju je dao ostalim
lanovima drutva.
Dobit
Dobit se dijeli meu lanovima drutva u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugaije nije
ugovoreno.
Istupanje i iskljuenje lana
Ugovorom ili statutom utvruju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz drutva.
lan drutva ima pravo tubom kod suda traiti istupanje iz drutva, ako su mu Ostali lanovi
ili organi drutva prouzrokovali tetu ili je sprijeen da ispunjava svoje obaveze, ili mu
drutvo namee nesrazmjerne obaveze. lan moe biti iskljuen iz drutva iz razloga i u
postupku koji su unaprijed odreeni ugovorom ili statutom drutva. Odluka o iskljuenju
dostavlja se lanu u pismenoj formi, uz navoenje razloga za iskljuenje. lan koji je
iskljuen iz drutva moe pobijati odluku o iskljuenju tubom kod Suda u roku od 30 dana
od dana kada mu je odluka dostavljena
UPRAVLJANJE
1. Skuptina drutva
Drutvo ima skuptinu, koju ine svi lanovi drutva.
Ukupan iznos osnovnog kapitala drutva predstavljen je u skuptini sa 100