Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 7

Engleski (smjernice za pisanje eseja)

Esej treba imati 200-250 rijei s tim da se tolerira 10% rijei ispod granice, dakle 180. Eseji,
koji imaju ispod 180 rijei, ne boduju se.
Gornja granica nije tono odreena (iako bi se i ona mogla shvatiti kao 250+10% vika rijei,
dakle 275 rijei), ali ne gube se (svi) bodovi ako se napie vie od 250 rijei, npr. 300, 350...
Dodue, preporuljivo je ostati u opsegu do 300-tinjak rijei i ne pisati vie od potrebnog.
Bitno je da teze, obrazloenja, gramatika, rijei i svi elementi budu kratki, jasni, udarni,
'soni'.
Kriterij izvrenja zadatka je najbitniji jer, ako se on ocjeni ocjenom 2 ili 3 to povlai odreene
posljedice, primjerice da, ako se za izvrenje zadatka dobije 2, u ostalim se elementima ne
moe postii vie od 3 ili 4 boda. Ako se za vokabular, na primjer, dobije 2, iz ostalih
elemenata se svejedno moe dobiti 5 bodova. Dakle, izvrenje zadatka je 'alfa i omega' i
dobro je iz njega dobiti u najmanju ruku 3, ako ne i 4 boda da bi sve drugo bilo pristojno.
Esej ocjenjuju dva ocjenjivaa po elementima. Ako jedan ocjenjiva, primjerice, za vokabular
da 4 boda, a drugi 5 bodova, uzima se onaj nii broj bodova kao konani. Iako se esej moe
shvatiti kao 90 % zadatak, onih 10% (grubo reeno) otpada na neizbjenu dozu 'umjetnikog',
subjektivnog dojma.
Esej se boduje prema etiri kriterija. Svaki kriterij nosi 5 bodova, dakle ukupno 20 bodova.
Kriteriji: -izvrenje zadatka: -esej treba imati 180 ili vie rijei (govorei za rukopis relativno
normalne irine i veliine (kakav je na slikama priloenog
eseja), 1 stranica i par redaka trebali bi biti dovoljni za 180-190
rijei (najmanje doputeno), dok ve stranica i tri etvrtine
druge stranice mogu brojati 300 rijei, stoga, preporuljivo je
napisati stranicu i pol bez 'straha' od manjka rijei)
-ako se ini da ima previe rijei, rijei kao to su 'do not', 'will
not' i slino mogu se kratiti u 'don't' i 'won't' to se broji kao
jedna rije, s druge strane, neke sloenice s crticama (npr. 18year-old) broje se kao jedna rije)
-treba biti pogoena i razraena zadana tema, a ne neto drugo,
da se okolia ili, na primjer, spomene jedna teza i onda do kraja
samo ona razrauje umjesto spominjanja i obrazlaganja svih
ostalih
-esej treba biti podijeljen u 4 odlomka: 1.uvod 40-ak rijei
2.+strane (do 100 rijei)
3.- strane (do 100 rijei)
4.zakljuak 40-ak rijei
-ukupno: oko 280 rijei
-odlomci se dijele (oznauju) na dva naina:
1.poetni red se uvue i ne preskae se red izmeu dva odlomka,
2.poetni red se ne uvlai, ali se preskae red izmeu dva
odlomka; ne radi se oboje (i uvlaenje reda i preskakanje, iako,
u krajnjoj liniji, i nije toliko vano, ne bi smjelo oduzeti
bodove i raditi probleme, bitno je samo da su odvojeni
odlomci vidljivi kao zasebne cjeline)
-uvod i zakljuak trebaju (barem priblino, 'od oka') biti jednake
duljine i, svaki pojedinano, dosta manji od razrade koja sadri
+ i - strane, isto tako, + i strane trebale bi biti priblino jednake
duljine

-vokabular: -irina, koliina i pravopisna tonost upotrijebljenih rijei


-potrebno je koristiti nesvakidanje, zanimljive, 'pametne' (recimo
'komplicirane') rijei (npr. 'contemplation' umjesto 'thought' (misao), 'I
am capable of' umjesto 'I can' (ja mogu, sposoban sam) te vie naziva za
istu stvar, npr. za 'lijepo': nice, pretty, beautiful, handsome, gorgeous ili
za 'nevaljalac': delinquent, hooligan, bully itd., banalni primjeri, ali
slue za poantu
-ako se negdje napie npr. 'politicall' umjesto 'political' to se
kako-tako tolerira (nee se, npr., samo zbog toga oduzeti cijeli bod iz
vokabulara, pa ak i da je pravopisna greka na 2-3 mjesta recimo), no
sve je to relativno i nije dobro puno grijeiti u pravopisu jer, ak i ako
se upotrijebi sva sila 'pametnih' rijei, bod(ovi) se lako mogu oduzeti
-kohezija i koherencija (vezanje reenica veznicima i rijeima (skupom rijei) koje
tome slue, potrebno ih je upotrijebiti to vie i
raznovrsnije, gotovo svaka reenica se moe tako zapoeti
ili zavriti, pogotovo kod + i - strana ili zakljuaka, kad se
neto istie, odjeljuje, suprotstavlja, nadovezuje, naglaava,
evo nekoliko dobrih, estih i
korisnih veznika: Suprotnosti:
-but = ali
-(al)though = premda
-even though = premda
-despite the = unato
-in spite of = unato
-however = ipak
-after all = ipak, poslije svega
-still = ipak, ali, jo uvijek
-on the other hand = s druge strane
-on the contrary = unato, suprotno
-otherwise = inae
-alternatively = na drugi nain
-in other words = drugim rijeima
-in contrast = naprotiv
-while = dok (u smislu suprotnosti (igram,
dok oni pjevaju)
Nizanje:
-and = i
-also = takoer
-what is more = tovie
-moreover/nevertheless = tovie, uz to
-besides = osim toga
-above all = iznad svega
-as well as = kao i
-it follows that = slijedi da
-in the same way = na isti nain
-in addition = u dodatku, k tome

-secondly = kao drugo


-furthermore = nadalje
-therefore = stoga
Zapoinjanje:
-to begin/start with/for starters = za
poetak
-the good/bad sides are = dobre/loe strane
su
-first of all = prije svega
Zakljuivanje:
-so = pa
-surely, naturally, clearly, obviously =
sigurno, naravno, oito
-that implies that = to ukazuje da
-finally = konano
-to sum up/summarise = kad (da) se zbroji
-in the end = na kraju
-in my (modest) opinion = po mom
(skromnom)
miljenju
-in conclusion = u zakljuku
-to conclude with = da se zakljui s(a)
-as long as I'm concerned = to se mene
tie
-for me = za mene
Ostalo:
-under the circumstances = pod
okolnostima
-in that case = u tom sluaju
-in comparison = u usporedbi
-as can be expected = kao to se moe
oekivati
-correspondingly = podudarajui se
-with reference to = s osvrtom na
-likewise = tako, na isti nain
-consequently = posljedino
-when it comes to = to se tie
-especially/particularly = posebno
-to put it simply = jednostavno
-as a result of = kao rezultat
-for example/instance = na primjer
-in this case = u ovom sluaju
-generally/ on the whole = openito
-due to = zbog

-because of = zbog
-according to = prema
-for some reason = zbog nekog razloga
-taught by = pouen
-eventually = konano
-approximately = prosjeno
-nowadays = u dananje vrijeme...
-gramatika: -koliina, raznovrsnost i pravopisna tonost upotrijebljenih vremena
-npr. nije dovoljno (tj. monotono je) koristiti samo present i past simple,
treba se upotrijebiti i pluperfect simple, present perfect gerund, pasiv i
sline stvari
-potrebno je koristiti pravilne konstrukcije, paziti na pravopisnu tonost i
redoslijed rijei kod vremena i glagolskih struktura koje imaju vie
rijei ili koje se slau s neim (imenicama, prilozima...)
Uvod: Nije dobro prepisivati (doslovno - kopirati!) zadani naslov koji je, obino, zadan kao
cijela reenica, ve je dobro rei neto openito o zadanoj temi u par reenica, npr., ako
se radi o dobrim i loim stranama sporta, u uvod moe ii: danas je sport svugdje
rairen, ima mnogo vrsta sporta, mnogi se njime bave, ulae se puno novaca u njega i
slino (naravno, malo ljepe), zanimljivo (dobro) je postaviti i neko retoriko pitanje
tipa:,,No, je li sport stvarno koristan?'', i time zavriti uvod, a na pitanje se odgovara
sljedeim + i stranama.
Razrada: Dijeli se na + i strane. Broj strana u jednom i drugom dijelu (kojih se dosjeti),
mora biti priblino jednak, dakle nije dobro da bude 5 pozitivnih i 2 negativne
strane, prijedlog je da bude 3-3, ali, naravno, to nije obavezno ili zadano, ak i ako
se nae 5 pozitivnih strana i 3 negativne ne mora se svih 5 pisati (zbog neravnotee
+ i strana te, posljedino, prevelikog broja rijei u eseju), ve se 2 mogu odbaciti,
a one 3 i 3 bolje razraditi, + ili strane razrauju se po principu:
-1.teza
-obrazloenje, potkrijepljenje
-2.teza
-obrazloenje, potkrijepljenje
-3.teza
-obrazloenje, potkrijepljenje...
Vrlo je bitno jasno istaknuti tvrdnju u 1 reenici i u daljnoj reenici-dvije objasniti
ju (npr. teza: u sport se puno ulae i oko njega se vrte veliki novci; potkrijepljenje:
svjedoci smo toga da neki igrai primaju ogromne plae, nedavne statistike su
pokazale da...). Statistike i svjedoanstva su dobre 'cake' ili izlike za objanjenje,
slobodno se mogu izmisliti postotci i sline stvari, bitno je potkrijepiti neim.

Zakljuak: Zakljuak se doslovno svodi na puko ponovno (ali jasno i saeto) nabrajanje bez
uljepavanja i obrazglanja s tim da, zadnja reenica-dvije, pripadaju osobnom
osvrtu na zadanu temu, miljenju, stavu i priklanjaju uz dobre ili pozitivne strane,
tj. uz neku od navedenih teza (ili se moe ostati suzdranim), uglavnom, bitno je
izraziti kakvo-takvo miljenje (npr. konano, dobre strane su: to, to i to, dok su
loe strane to, to i to, po mom miljenju dobre strane su naglaenije i nadvladavaju
one loe jer...)
Primjer eseja koji je dobio 20/20 bodova:
*ima preko 300 rijei koliko se ne mora napisati, ali je rezultat tu unato toj injenici
Tema (zadani naslov): Some people say that 18-year-olds are too young to vote. Others
disagree.
Nowadays, modern democracy permits 18-year-olds to vote either in
presidential or parlamental elections. However, this fact is a matter of a worldwide polemic should it be allowed to 18-year-olds to vote at this age or not? Both views are there to be
discussed.
To begin with the good sides, 18-year-olds form a more rellevant public
opinion by voting at this age. Nevertheless, recent statistics have shown that certain political
parties have won the race for a few parlament chairs exclusively due to the young who, for
some reason, support their programme. Therefore, the young influence on how the parlament
is built. Furthermore, voting, which is kind of a civil obligation, stimulates a serious
implementation in social events. Although one could be immature at 18, voting leads him/her
to crucially important contemplation that he/she is the one who, eventually, decides about the
future of his country. We all have witnessed fine examples of those who had changed their
political attitude becoming more aware of political happenings which, also, refer to them.
On the other hand, opposers to this theory emphasise that 18-year-olds are
simply not capable of being rational about voting. First of all, they are too young to take care
about political situation. According to various psychological studies, people are,
approximately, far more mature at their twenties. So, two years of waiting could make a
significant progress when it comes to perception of politics. Also, 18-year-olds tend to
choose parties which promise liberalism, legalisations... In spite of this, these parties may
come out to be the wrong ones because of their incapability to act as promised, while the
more rational adults will choose serious parties, rather than 18-year-olds. In addition, the
young are preoccupied with their own problems at school and home. Putting an additional
pressure on them is not a good thing to do.
To sum up, 18-year-old voting has its advantages when it comes to
parlamental structure and building up as a social persona. Despite these statements, some of
the young are immature, recklessly rushing into electing without having considered all the
options. Taught by personal example, my modest opinion is that the aging vote should be
moved to 21 because the main mission of the young is to develop the country by studying and
hard-working habits while the adults are there to elect.

Boldane rijei - veznici (kohezija i koherencija)

Plave rijei - 'pametne' rijei (vokabular):


- npr.: -one (jedan, netko openiti)
-the young (lan 'the' oznaava sav skup mladih, a ne samo pridjev 'mlado')
itd.
Crvene rijei - gramatike strukture: -form (present simple)
-have shown (present perfect)
-could be (modalni glagol + infinitiv)
-had changed (pluperfect simple ili past perfect simple)
-becoming (gerund)
-come out to be (tzv. fraza, frazalni glagol, paziti na
njenu strukturu i redoslijed rijei,
broji se i u vokabular)
-will choose (future simple)
-taught by (pasiv)

Tema (zadani naslov): Some people say that 18-year-olds are too young to vote. Others
disagree.
Nowadays, modern democracy permits 18-year-olds to vote either in
presidential or parlamental elections. However, this fact is a matter of a worldwide polemic should it be allowed to 18-year-olds to vote at this age or not? Both views are there to be
discussed.
To begin with the good sides, 18-year-olds form a more rellevant public
opinion by voting at this age. Nevertheless, recent statistics have shown that certain political
parties have won the race for a few parlament chairs exclusively due to the young who, for
some reason, support their programme. Therefore, the young influence on how the parlament
is built. Furthermore, voting, which is kind of a civil obligation, stimulates a serious
implementation in social events. Although one could be immature at 18, voting leads him/her
to crucially important contemplation that he/she is the one who, eventually, decides about the
future of his country. We all have witnessed fine examples of those who had changed their
political attitude becoming more aware of political happenings which, also, refer to them.
On the other hand, opposers to this theory emphasise that 18-year-olds are
simply not capable of being rational about voting. First of all, they are too young to take care
about political situation. According to various psychological studies, people are,
approximately, far more mature at their twenties. So, two years of waiting could make a
significant progress when it comes to perception of politics. Also, 18-year-olds tend to choose
parties which promise liberalism, legalisations... In spite of this, these parties may come out to
be the wrong ones because of their incapability to act as promised, while the more rational
adults will choose serious parties, rather than 18-year-olds. In addition, the young are
preoccupied with their own problems at school and home. Putting an additional pressure on
them is not a good thing to do.
To sum up, 18-year-old voting has its advantages when it comes to parlamental
structure and building up as a social persona. Despite these statements, some of the young are
immature, recklessly rushing into electing without having considered all the options. Taught
by personal example, my modest opinion is that the aging vote should be moved to 21

because the main mission of the young is to develop the country by studying and hardworking habits while the adults are there to elect.
Plava boja - teza
Crvena boja - obrazloenje, potkrijepljenje
Zelena boja nabrajanje (potvrivanje, nizanje) + i strana
Ljubiasta boja - osobno miljenje

Prijevod eseja:
Tema (zadani naslov): Neki ljudi kau da su osamnaestogodinjaci premladi da glasuju. Ostali
se ne slau.
U dananje vrijeme, moderna demokracija doputa osamnaestogodinjacima da
glasuju bilo na predsjednikim, bilo na parlamentarnim izborima. Kako bilo, ova injenica je
predmet svjetske polemike - bi li se trebalo dopustiti osamnaestogodinjacima da glasuju u
ovoj dobi ili ne? Oba stava su tu da se o njima raspravi.
Da se pone s dobrim stranama, osamnaestogodinjaci oblikuju obzirnije javno
miljenje glasujui u toj dobi. tovie, nedavne statistike su pokazale da su odreene politike
stranke pobijedile u utrci za nekoliko parlamentskih stolica iskljuivo zbog mladih koji, zbog
nekog razloga, podravaju njihov program. Stoga, mladi utjeu na to kako se parlament gradi.
Nadalje, glasovanje, koje je jedna vrsta graanske dunosti, potie ozbiljno ucijepljenje u
drutvene dogaaje. Premda bi netko mogao biti nezreo u osamnaestoj, glasovanje ga/ju vodi
do iznimno vanog miljenja da je on/ona taj koji/koja, u konanici, odluuje o budunosti
svoje vlastite zemlje. Svi smo svjedoili dobrim primjerima onih koji su izmijenili svoj
politiki stav i postali svjesniji politikih dogaanja koja se, takoer, odnose i na njih.
S druge strane, protivnici ove teorije naglaavaju da osamnaestogodinjaci
jednostavno nisu sposobno biti razumni oko glasovanja. Prije svega, premladi su da brinu o
politikoj situaciji. Prema raznim psiholokim prouavanjima, ljudi su, prosjeno, daleko
zreliji u svojim dvadesetima. Stoga, dvije godine ekanja bi mogle napraviti znaajni pomak
kada se radi o shvaanju politike. Takoer, osamnaestogodinjaci su skloni biranju stranaka
koje obeavaju liberalizam, legalizacije... Unato ovome, za te stranke moe se pokazati da su
krive zbog njihove nemogunosi da postupe kao to su obeali, dok e zreliji odrasli izabrati
ozbiljnije stranke, za razliku od osamnaestogodinjaka. K tome, mladi su prezauzeti svojim
vlastitim problemima u koli i domu. Nametanje dodatnog pritiska na njih ne ini se kao
dobar potez.
Kad se zbroji, osamnaestogodinje glasovanje ima svoje prednosti to se tie
parlamentarne strukture i izgraivanja kao drutvene linosti. Unato ovim tvrdnjama, neki
mladi su nezreli, bezglavo srljajui u biranje bez da su razmotrili sve izbore. Pouen osobnim
primjerom, moje skromno miljenje je to da bi se glasaka dob trebala prebaciti na dvadeset i
jednu godinu jer je glavni cilj mladih razvoj zemlje uenjem i jakim radnim navikama, dok su
odrasli tu da glasuju.
Boja - uvod
Boja - + strane
Boja - - strane
Boja - zakljuak

You might also like