PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE ZNANJA U NASTAVI

Jedan od najkoritenijih teoretskih okvira za planiranje, pripremu i vrednovanje

osnovnokolskog, srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja, te teajeva i kurseva za
odrasle na podruju obrazovanja i industrije je BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA
(Kirkpatrikov model vrednovanja uenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je
podjednako rairen). Nastala je tijekom 50. tih godina 20. stoljea na temelju analiza
intelektualnih ponaanja uz pomo kojih uenici stjeu akademska znanja.
Krajnji cilj kolskog uenja je stjecanje trajnih i upotrebljivih znanja i umijea. Znanje i
umijee su produkt miljenja. Miljenje se odvija u mozgu osobe, a u njemu su
pohranjeni i znanje i umijee, te nisu direktno opaljivi i mjerljivi. O njima zakljuujemo na
temelju onoga to uenik pokae prema vani: na temelju opaljivog ponaanja.
Bloom i suradnici na uenje gledaju kao na umijee ponaanja. Cilj njihovog rada
bilo je sistematiziranje kategorija ponaanja koja se koriste tijekom uenja kako bi
uiteljima pomogli pri planiranju i procjeni kolskog uenja. Ciljevi uenja i ponaanja koja
uenik koristi tijekom uenja razvrstani su u 3 kategorije koje su meusobno povezane i
preklapaju se. Kategorije su podruja uenja:
1. kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili miljenje)
2. afektivno (osjeaji ili odnos ili stav)
3. psihomotoriko (fizike vjetine ili ono to osoba moe initi)
Bloomova taksonomija je godinama znanstveno provjeravana, koritena i doraivana.
1990. godine revidirali su je Anderson i Krathwohl. Povezana je sa suvremenim teorijama
uenja i pouavanja. U poetku je bila orjentirana samo na kognitivno podruje. Kasnije je
definirano i afektivno i psihomotoriko podruje. Sva tri podruja znanja su jednako
vrijedna. Unutar svakog podruja obrazovni ciljevi su razvrstani u kategorije koje
predstavljaju razine znanja i hijerarhijski su poredane na temelju teine ili sloenosti, od
najjednostavnijih do najsloenijih.
Razine znanja su zapravo nivoi napredovanja u uenju i rastu u teini od
najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve sloenijih i apstraktnijih. To znai da uenik ija je
izvedba na vioj razini znanja demonstrira koritenje sloenijih misaonih operacija. Osoba
ne moe prijei na viu razinu dok nije savladala prethodnu.
Najnia razina znanja je razina dosjeanja. Znanje na toj razini predstavlja
mogunost dosjeanja i definiranja pojmova u obliku u kojem su nauene. Dosjeanje ne
podrazumijeva nuno razumijevanje nauenog (dijete moe prepoznati i ponoviti ono to je
vidjelo, ulo, proitalo,... u izvornom obliku, a da to ne razumije), a bez razumijevanja gradivo
e biti neupotrebljivo, brzo e se zaboraviti i nee potaknuti intelektualni razvoj djeteta, kao
ni motivaciju za bavljenje odreenim podrujem i samoinicijativno i samostalno uenje.
Razina shvaanja je via razina znanja i podrazumijeva razumijevanje informacija.
Informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog oblika u drugi. To se oituje kao
mogunost prevoenja, prepriavanja i objanjavanja svojim rijeima, saetog
prikazivanja, razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obiljeja, davanja primjera za
neki pojam ili princip, izvoenja loginih zakljuaka na temelju dostupnih informacija.
Razumijevanje je pretpostavka za slijedee etiri razine.
Trea razina znanja je razina primjenjivanja. Znanje te razine ukljuuje poopavanje
i moe se samostalno primjenjivati unutar i van konteksta u kojem je steeno na rutinski i
nov nain koji dijete nije vjebalo.
Prve dvije razine znanja i razina jednostavnije primjene postupaka koji su naueni
napamet opisuju miljenje nie razine. Sloenija primjena znanja (primjena znanja van
konteksta uenja na nov i neizvjeban nain) i zadnje tri razine zahtijevaju koritenje
sposobnosti miljenja vieg reda i najsloenije intelektualne funkcije.

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

Sposobnosti miljenja vieg reda su: promatranje, usporeivanje, klasificiranje,

zamiljanje, postavljanje hipoteza, kritiziranje, prikupljanje i ureivanje podataka, traenje
pretpostavki, saimanje, kodiranje, tumaenje i rjeavanje problema.
Kada koriste te sposobnosti uenici kombiniraju injenice i ideje, rekonstruiraju i
reorganiziraju informacijske cjeline, spajaju, poopavaju, objanjavaju, pretpostavljaju,
donose neke zakljuke ili interpretiraju. To im omoguava da rijee probleme, postignu
razumijevanje i otkriju novo znaenje. Ishod ovakvog rjeavanja problema je nepredvidiv i
time kreativan.
Najinteligentniji (daroviti) uenici ponekad mogu i bez adekvatne stimulacije i
posebnog poticanja doi do ove razine znanja (1-3% uenika). Ta razina je mogua i za
veinu (prosjenih) uenika pod uvjetom da se nastava temelji na dobro programiranoj i
metodiki valjano realiziranoj problemskoj poduci. Uiteljev zadatak je da pripremi
aktivnosti ili okruenje koje e omoguiti uenicima koritenje miljenja vie razine. Pri
tome valja voditi rauna da je transfer opih vjetina miljenja u podruja koja se razlikuju
od onog u okviru kojega su vjebane slab. To znai da je nuno s uenicima vjebati
razliite vjetine miljenja unutar razliitih specifinih podruja. Osoba ne moe prijei na
viu razinu dok nije savladala prethodnu.

Razine znanja i ciljevi uenja na kognitivnom podruju

RAZINE

Revidirana Bloomova taksonomija

CILJEVI (ISHODI) UENJA
Znaenje razine

DOSJETITI SE (Znanje)
I. Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u priblino onakvom
obliku u kojem su naueni.
SHVATITI (Razumijevanje)
Uoiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadraj.
II.
Opisati tijek dogaaja ili procesa. Izvesti logian zakljuak iz dostupnih informacija.
Zakljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice.
PRIMIJENITI (Primjena)
Rjeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski
III. ili na nov nain. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rjeavanje
problema ili zadatka u drugom podruju uz minimum voenja.
ANALIZIRATI (Analiza)
Razlikovati vane od nevanih dijelova prezentiranog materijala. Ralanjivati informacije
IV. kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi meusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i
posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podrale generalizacije.Uoiti obrazac. Prepoznati
skriveno znaenje. Razlikovati injenice i zakljuke.
PROSUIVATI (Evaluacija)
Usporediti i pronai slinosti i razlike meu idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete
V. uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta.
Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati
mogunost i argumentirano obrazloiti.
STVARATI (Sinteza)
Kreativno ili divergentno koristiti postojee znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati
VI.
poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rjeenja. Izvoditi generalizacije na
temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz razliitih podruja. Uoavati nove obrasce.
U ispitima i provjerama znanja od uenika se najee trai puko dosjeanje i
reprodukcija informacija. Najea pitanja koja se postavljaju su: Nabroji, Reci to?,
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

RAZINE

Kada?, Tko?, Opii, Zaokrui, Kako je cilj kolovanja priprema uenika za rjeavanje
problema s kojima e se susretati u svakodnevnom ivotu, a za rjeavanje tih sloenih
problema nije dovoljno dosjeanje i reprodukcija, nuno je razvijati njihove sveukupne
potencijale. Stoga je vano poticati ih da koriste irok spektar intelektualnih sposobnosti.
Novija istraivanja pokazuju da uenje mijenja mozak i samu sposobnost za uenje.
Mozak se oblikuje ovisno o vrsti i koliini uporabe. Uenici koji imaju zahtjevniju i
izazovniju nastavu imaju bogatiji i sloeniji mozak, jer rast mozga stimuliraju novi i tei
zadaci. Mozgovi onih koji se provlae kroz razrede imaju manje veza od mozgova onih koji
ulau napor u savladavanje nastavnog gradiva. Rast i razvoj mozga posljedica su procesa
uenja i rjeavanja problema, a ne poznavanja rjeenja. Drugim rijeima, nije vano
poznaje li dijete tone odgovore i rjeenja, ve je li vlastitom aktivnou dolo do spoznaja,
koliki je trud uloilo u to i koje je svoje sposobnosti koristilo. Zato se tijekom planiranja i
programiranja nastave sve vea panja pridaje odabiru odgovarajuih aktivnosti uenika
kroz koje e se postii jasno definirani obrazovni ciljevi.
U revidiranoj Bloomovoj taksonimiji za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto
imenica (u staroj verziji koriste se imenice koje su napisane u zagradi). Time se naglaava da
su obrazovni ciljevi opisani kao razliiti oblici miljenja, a miljenje je aktivan proces. Za
opis svake razine znanja odabrani su oni glagoli koji najbolje odraavaju prirodu misaonih
operacija koje se koriste kada osoba stjee ili pokazuje znanje ba te razine sloenosti i
apstrakcije. Uz svaku razinu znanja popisani su kljuni glagoli koji opisuju aktivnosti
uenika koritenjem kojih se moe stei znanje i pomou kojih se moe provjeriti znanje
odreene razine. To omoguava uiteljima da djelotvorno definiraju ciljeve pouavanja i
odaberu odgovarajue aktivnosti za stjecanje i procjenu znanja uenika na razliitim
razinama.

I.

II.

III.

IV.

CILJEVI (ishodi)
UENJA
Znaenje razine
DOSJETITI SE

(Znanje)
SHVATITI

(Razumijevanje)

PRIMIJENITI

(Primjena)

ANALIZIRATI

(Analiza)

KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vjebati i mjeriti na svakoj razini.
prepoznati, pokazati, pronai, oznaiti, povezati, dopuniti, smjestiti,
poredati, imenovati, navesti, nabrojati, rei tko, kada, gdje, zato,
koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati
izraziti, ispriati/napisati svojim rijeima, izvijestiti, opisati, saeti,
proiriti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom,
rastumaiti, objasniti, raspraviti, obrazloiti, dokazati, dati primjer,
procijeniti, izraunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti,
istaknuti, (aktivno) sudjelovati
demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti
(pokus), izvriti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (grafiki),
izvesti (formulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti,
dovriti, otkriti, rijeiti (problem), predloiti (rjeenje), isplanirati,
izabrati, napraviti, izraunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati ,
sastaviti
rastaviti, ralaniti, razdijeliti, pronai, izdvojiti, istaknuti, prepoznati
neizreene pretpostavke, opravdati, protumaiti, objasniti, usporediti,
razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopiti, izvijestiti,
raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati,
organizirati, urediti, oblikovati, grafiki prikazati, napraviti pokus,
ispitati, istraiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proraunati, odrediti
vanost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti,
razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti to ako?, zakljuiti

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

V.

VI.

PROSUIVATI

(Evaluacija)

STVARATI

(Sinteza)

provjeriti, prosuditi (primjerenost zakljuka), procijeniti, ocijeniti,

izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti,
razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati,
uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati miljenje,
istraiti, odluiti, izabrati mogunost, odabrati, preporuiti, otkloniti,
poredati (s obzirom na vanost), rangirati, stupnjevati, pretpostaviti,
predvidjeti, zakljuiti, rei zato, izvesti
zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti,
konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu),
predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan,
skicirati, predloiti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti,
spojiti, povezati, sloiti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati,
preurediti, promijeniti, presloiti, preraditi, poboljati, kompletirati,
kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predoiti,
postaviti (teoriju), poopiti

U fazi pripreme za nastavu uitelji uz pomo Bloomove taksonomije mogu jasno i

jednoznano definirati specifine ciljeve pouavanja (ono to elimo ili oekujemo da uenici
naue), to im kasnije olakava vrednovanje postignua uenika (ishoda
uenja/pouavanja) i samog nastavnog procesa. Pri tome je vano da ciljevi budu
operacionalizirani: definirani u terminima opaljivog ponaanja (treba tono definirati to e
uenik uiniti ili rei, a na temelju ega emo zakljuiti da je postigao znanje odreene vrste i
razine).
SUBJEKTIVNO
(openito, apstraktno)
Znati proirenu i neproirenu reenicu.
Nauiti najvanije dijelove romana.

OBJEKTIVNO
(specifrino, konkretno, operacionalizirano)
Meu napisanim reenicama prepoznati
neproirenu i proirenu.
Objasniti uloge dvaju najvanijih likova i
napisati jednu stranicu o tome.

Obrazovna postignua se operacionaliziraju tako da se iz Bloomove tablice u kojoj

su opisani ciljevi uenja i kljuni glagoli uz svaku razinu znanja odabere nekoliko
odgovarajuih kljunih glagola uz pomo kojih se opiu aktivnosti uenika kroz koje oni
mogu stei znanje te razine i uz pomo kojih uitelj moe provjeriti jesu li uenici stekli
oekivano znanje.
Pri odabiru glagola mora se voditi rauna o znaenju pojedine razine znanja tj. o
kognitivnim procesima koje zahtijeva. Operacionalizirani ciljevi trebaju biti u skladu s opim
ciljevima predmeta. Oni opisuju ponaanje uenika, a ne ponaanje uitelja ili sadraje
koje uenik treba nauiti. Vano je koristiti jednostavne formulacije koje su razumljive i
laicima (uenicima i roditeljima). Tako definirana obrazovna postignua opisuju ishode (a ne
proces) uenja.
Kada se precizno i jasno definiraju oekivani ishodi uenja, lake je birati zadatke za
provjeru kvalitete znanja razliitih razina, a uenici postiu bolje rezultate, jer im je potpuno
jasno to se od njih oekuje i razumiju svrhu predloenih ili oekivanih aktivnosti. Svrha
jasnog i jednoznanog definiranja obrazovnih ciljeva je da uitelju i uenicima bude
potpuno jasno to uenici trebaju nauiti.Osim toga, na takav nain postie se vea
objektivnost procjene kvalitete znanja. Kada su kompetencije definirane apstraktnim
terminima, ne mogu se direktno opaati, pa je vea subjektivnost vrednovanja i mogunost
samozavaravanja (uenika i uitelja).

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

Primjer 1: tema: JEDNOSTAVNA REENICA. NEPROIRENA I PROIRENA REENICA.

- Definirati jednostavnu reenicu.
DOSJETITI SE

- Navesti dijelove neproirene reenice. Navesti dijelove proirene

reenice.
- Imenovati vritelja radnje.
- Meu napisanim reenicama prepoznati neproirenu i proirenu.

SHVATITI

- U reenici oznaiti predikat i subjekt.

- Razvrstati zadane reenice u proirene i neproirene i obrazloiti izbor
- Proiriti zadanu neproirenu reenicu u proirenu.

PRIMIJENITI

- Saeti zadanu proirenu reenicu u neproirenu.

- Od zadanih dijelova sastaviti proirenu i neproirenu reenicu.

ANALIZIRATI

PROSUIVATI

STVARATI

- Usporediti proirenu i neproirenu reenicu: navesti slinosti i razlike.

- Usporediti dva predloena postupka za proirivanje neproirene reenice
u proirenu, odabrati bolji i obrazloiti odabir.
- Usporediti dva predloena postupka za saimanje proirene reenice u
neproirenu, odabrati bolji i obrazloiti odabir.
- Formulirati pravilo za proirivanje neproirene reenice u proirenu.
- Formulirati pravilo za saimanje proirene reenice u neproirenu.

Primjer 2: tema: ILJASTI I TUPI KUTOVI

DOSJETITI SE

SHVATITI

- Na crteu pokazati pravi, iljasti i tupi kut.

- Nabrojati tri vrste kuteva.
- Objasniti razliku izmeu pravog, iljastog i tupog kuta.
- Navesti primjer pravog, iljastog i tupog kuta iz okoline.

PRIMIJENITI

- Uz pomo dva trokuta nacrtati pravi, iljasti i tupi kut i oznaiti njihove
dijelove.

ANALIZIRATI

- Na zadanom geometrijskom tijelu pronai tri zadane vrste kuteva.

PROSUIVATI

- Usporediti pravi, iljasti i tupi kut: navesti slinosti i razlike.

STVARATI

- Kreirati geometrijski lik kombiniranjem kuteva.

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

Primjer 3: tema: ZAGREB GLAVNI GRAD RH

DOSJETITI SE

Imenovati glavni grad RH.

Pokazati Zagreb na zemljovidu.
Na zemljovidu imenovati i pokazati glavne gradove susjednih drava.
Uz pomo fotografija nabrojati kulturno povijesne znamenitosti Zagreba.
Uz pomo fotografija nabrojati politike ustanove u Zagrebu.

SHVATITI

Uz pomo zemljovida opisati geografski smjetaj Zagreba.

Svojim rijeima definirati pojam glavnog grada.
Objasniti zato je Zagreb glavni grad RH.
Objasniti pojmove kulturno sredite, zdravstveno sredite, politiko
sredite i prosvjetno sredite.

PRIMIJENITI

- Na temelju podataka o aktivnostima koje se odvijaju u njima razvrstati

ustanove u politike, zdravstvene, prosvjetne i kulturne.

ANALIZIRATI

- Pronai uzroke i posljedice razvoja Zagreba kao glavnog grada.

PROSUIVATI

- Usporediti kvalitetu ivota u Zagrebu i nekom manjem gradu ( navesti dobre i

loe strane) i zakljuiti gdje bi voljeli ivjeti, te to obrazloiti.

STVARATI

- Napraviti turistiki vodi kroz Zagreb.

Primjer 4: tema: HRVATSKA U DOBA NARODNIH VLADARA

DOSJETITI SE

SHVATITI

PRIMIJENITI

ANALIZIRATI

PROSUIVATI

STVARATI

Nabrojiti hrvatske kneeve i kraljeve.

Poredati ih kronolokim redosljedom.
Na zemljovidu pokazati podruje kojim su vladali.
Svojim rijeima objasniti pojam vladar, knez , kneevina, kralj i
kraljevina.
Opisati nain vladanja kralja i kneza.
Objasniti okolnosti jaanja Hrvatske u vrijeme vladavine kralja Tomislava.
Navesti primjer za to.
Na lenti vremena grafiki prikazati razdoblje vladanja svakog pojedinog
vladara.
Na temelju dobivenih podataka izraunati duinu trajanja vladavine svakog
pojedinom vladara.
Pronai osobitosti vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja.
Usporediti veliinu teritorija za vrijeme vladavine pojedinog vladara.
Dovesti u vezu veliinu teritorija i tadanja povijesna zbivanja.
Usporediti nain vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja
(pronai slinosti i razlike).
Poredati te vladare po vanosti i obrazloiti hijerarhiju.
Predloiti i obrazloiti mogui scenarij vlastite vladavine u tome razdoblju.
Kombinirati osobitosti vladanja svih vladara iz toga razdoblja i na temelju
toga stvoriti hipotetskog vladara i mogue posljedice njegovog vladanja.

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

Primjer 5: tema: ISUS JE VAAN OVJEK

DOSJETITI SE

- Prepriati dogaaj ozdravljenja u subotu.

- Navesti sudionike, vrijeme i mjesto toga dogaaja.
- Navesti koji je propis Isus prekrio.

SHVATITI

PRIMIJENITI

- Dati primjere primijene Isusovog stava prema potrebnima u svakodnevnim

ivotnim situacijama.

ANALIZIRATI

- Pronai uzroke i posljedice Isusovog krenja propisa u sluaju udesnog

ozdravljenja.

PROSUIVATI

- Objasniti to je zapravo ozdravilo bolesnika.

- Usporediti pojmove subota-sveti dan i nedjelja-dan Gospodnji (nai
slinosti).

STVARATI

- Predvidjeti to bi se dogodilo ako bi se krila konkretna djeja prava.

- Poopiti kakve bi to imalo posljedice za sve ljude.

Svojim rijeima definirati propis i pravo.

Objasniti zato je subota-sveti dan za idove.
Interpretirati udesno ozdravljenje.
Objasniti zato je za idove ozdravljenje u subotu bilo teak prekraj.
Objasniti zato Isus kri propise.
Dati primjere situacija u kojima je Isus slino postupao (povezati ovaj
dogaaj s ranije poznatima).

U revidiranoj Taksonomiji autori povezuju vrstu znanja koje se treba stei (dimenzija
znanja) i kognitivne procese za stjecanje razliitih vrsta znanja (dimenzija kognitivnih
procesa). Znanje moe biti injenino, konceptualno, proceduralno i metakognitivno.
DIMENZIJA
ZNANJA

DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA

dosjetiti se

shvatiti

primijeniti analizirati

prosuivati

stvarati

injenino
Konceptualno
Proceduralno
Meta-kognitivno

Diferencirano davanje zadataka razliite razine

Kada se uz pomo tablice operacionaliziraju oekivana obrazovna postignua, pred
uenike se stavljaju diferencirani zadaci ovisno o dostignutoj razini znanja, tako da im se
postepeno daju sve zahtjevniji zadaci. Na takav nain se odrava njihova motivacija za rad
i postepeno podie razina misaonog funkcioniranja tj. oni postepeno koriste sve sloenije i
apstraktnije misaone operacije za rjeavanje problema, a time se potie razvoj njihovog
mozga. Naime, uenici su motivirani za rad samo onda kada se pred njih stavljaju
optimalno teki zadaci, ni prelagani, ni preteki, a to su oni koji su neto malo iznad
njihovog trenutnog spoznajnog stupnja. Prelagani zadaci rezultiraju dosadom, a preteki

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

odustajanjem, jer ih ne mogu rijeiti. Ponavljani neuspjeh ima za posljedicu gubitak

samopouzdanja i interesa za podruje neuspjeha.
U razredu su mogui slijedei pristupi:
Svi uenici rjeavaju zadatke na razini dosjeanja i shvaanja, a zatim izaberu
najmanje jednu ponuenu aktivnosti iz svakog slijedeeg nivoa
Svi uenici prou prva dva nivoa, a zatim izaberu jednu ponuenu aktivnost iz
nekog od viih nivoa
Uitelj unaprijed odredi koji e uenici raditi na nioj razini, a koji na viima
Svako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa
Neke aktivnosti su oznaene kao obavezne, a neke kao izborne
Uenici rade na niim razinama, a zatim sami osmiljavaju aktivnosti na viim
razinama
Svi uenici sami osmiljavaju aktivnosti
Da bi se pred uenike stavljali zadaci optimalne teine, nuno je voditi rauna o
mogunostima uenja djece odreene dobi:
-

predznanju
kapacitetu radne memorije
razliitim stilovima uenja
razvijenosti razliitih inteligencija
postupnosti i heterogenosti razvoja kognitivnih sposobnosti
vanosti neposredne povratne informacije o kvaliteti uratka

Zbog znanstveno utvrene injenice da razvoj mozga i kapaciteta za uenje ovisi o

koliini i kvaliteti uenja tijekom djetinjstva, vano je uenike poticati da koriste irok
spektar kognitivnih sposobnosti. Tradicionalna kola iskoritava spontano razvijene
potencijale uenika (ili moda potencijale iji razvoj stimulira primarna obitelj), a mogla bi
poticati njihov razvoj i omoguiti napredovanje i onoj djeci koja nisu dovoljno stimulirana
kod kue. U 7. i 8. razredu osnovne kole postotak pravih odlinih uenika (uenici koji bi
imali opi uspjeh odlian i kada ne bi bilo ocjena iz odgojnih predmeta) je oko 25%. Postotak
djece koja u dobi od 14 godina (7. - 8. razred) imaju razvijeno formalno-logiko miljenje
iznosi 25%. Mada uspjeh uenika ne ovisi samo o razvijenosti kognitivnih sposobnosti,
vjerujem da ova podudarnost nije sluajna i da nam govori da naa kola uglavnom prati,
a nedovoljno potie, razvoj kognitivnih sposobnosti.
Zbog obaveznog kolovanja greke pri pouavanju mogu imati daleko ozbiljnije
posljedice za djecu i njihov razvoj nego to je to ranije bio sluaj. Stoga je obaveza svakog
uitelja da se u svom radu rukovodi suvremenim znanstvenim spoznajama o radu mozga i
nainu i mogunostima uenja djece odreene dobi. Koliina i kvaliteta ivanih veza u
mozgu 30-60% ovise o nasljeu, a 40-70% o utjecaju okoline. Kako uenici velik i
znaajan dio vremena moraju boraviti u koli Uitelji imaju ogromnu moralnu i etiku
odgovornost za poveanje ili smanjenje doivotnih potencijala uenikahoe li ti sati biti
utroeni u odgajanje boljeg mozga ili suavanje granica potencijala. (Jensen, 2005.)
Izvori informacija:
1) Vizek-Vidovi V., Vlahovi-teti V., Rijavec M., Miljkovi M., "PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA
", IEP, Zagreb, 2003.
2) Andrilovi V., udina-Obradovi M., PSIHOLOGIJA UENJA I NASTAVE, kolska knjiga,
Zagreb, 1996.
3) Dryden G., Vos J., REVOLUCIJA U UENJU, Educa, Zagreb, 2001.
4) Jensen E., SUPERNASTAVA, Educa, Zagreb, 2003.
5) Armstrong T., VIESTRUKE INTELIGENCIJE U RAZREDU, Educa, Zagreb, 2006.
6) Jensen E., POUAVANJE S MOZGOM NA UMU, Educa, Zagreb, 2005.
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

7) Desforges C., "USPJENO UENJE I POUAVANJE - PSIHOLOGIJSKI PRISTUPI", Educa,

Zagreb, 2001.
8) Meyer H., "TO JE DOBRA NASTAVA?", Erudita, Zagreb, 2005.
9) Matijevi M., OCJENJIVANJE U OSNOVNOJ KOLI, Tipex, Zagreb, 2004.
10) Grgin T., KOLSKA DOKIMOLOGIJA, Slap, Jastrebarsko, 1994.
11) Grgin, EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1997.
12) Sternberg R. J., KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA , Jastrebarsko, Slap, 2004.
13) Beck R. C., MOTIVACIJA, Jastrebarsko, Slap, 2003.
14) Klippert H., KAKO USPJENO UITI U TIMU, Educa, 2001.
15) Gardner H., DISCIPLINARNI UM, Educa, 2004.
16) D. Goleman, EMOCIONALNA INTELIGENCIJA , Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.
17) Green B., NOVE PARADIGME ZA STVARANJE KVALITETNIH KOLA, Alinea, Zagreb,
1996.
18) Glasser W., SVAKI UENIK MOE USPJETI, Alinea, Zagreb
19) Glasser W., KVALITETNA KOLA, Educa, Zagreb, 1994.
20) Vasta R., Haith M. H., Miller S. A., DJEJA PSIHOLOGIJA, Jastrebarsko, Slap, 1998.
21) Wood D., KAKO DJECA MISLE I UE, Zagreb, Educa,
22) George D., Obrazovanje darovitih, Zagreb, Educa, 2004.
http://www.businessballs.com/bloomstaxonomyoflearningdomains.htm
http://coe.sdsu.edu/eet/articles/bloomrev/start.htm
http://coe.sdsu.edu/eet/Articles/BloomsT/start.htm
http://coe.sdsu.edu/eet/Articles/BloomsLD/start.htm
http://officeport.com/edu/blooms/htm
http://www.eecs.usma.edu/cs383/bloom/default/htm
http://www.valdosta.edu/-whuitt/psy702/cogsys/bloom.html
http://www.eecs.usma.edu/usma/academic/eecs/instruct/howard/slidesho/sigcse2/index.htm
http://www.uct.ac.za/projects/cbe/mcqman/mcqappc.html
http://valdosta.edu/whuitt/col/cogsys/bloom.html
http://rite.ed.qut.edu.au/oz-teachernet/training/bloom.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Bloom's_Taxonomy
http://coe.sdsu.edu/eet/articles/bloomrev/index.htm
http://education.ed.pacificu.edu/aacu/workshop/reconcept2B.html
http://eduscapes.com/tap/topic69.htm
http://www.tedi.uq.edu.au/Assess/Assessment/bloomtax.html
http://www.acps.k12.va.us/hammond/readstrat/BloomsTaxonomy2.html
http://www.teachers.ash.org.au/researchskills/dalton.htm
http://www.officeport.com/edu/blooms.htm
http://www.quia.com/fc/90134.html
http://www.utexas.edu/student/utlc/handouts/1414.html
http://schools.sd68.bc.ca/webquests/blooms.htm
http://www.coun.uvic.ca/learn/program/hndouts/bloom.html
http://caribou.cc.trincoll.edu/depts_educ/Resources/Bloom.htm
http://www.kent.wednet.edu/KSD/MA/resources/blooms/teachers_blooms.html
http://www.hcc.hawaii.edu/intranet/committees/FacDevCom/guidebk/teachtip/questype.htm
http://www.nexus.edu.au/teachstud/gat/painter.htm
http://scs.une.edu.au/TalentEd/EdSupport/Snugglepot.htm
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

I. DOSJETITI SE (Znanje)
Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u priblino onakvom obliku u kojem su naueni.
KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost
koju treba vjebati i
mjeriti.

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?

prepoznati
pokazati
pronai
oznaiti
povezati
dopuniti
smjestiti
poredati
imenovati
navesti
nabrojati
rei tko, kada, gdje,
zato, koliko
definirati
citirati
ponoviti
opisati
ispriati

Definirati Bloomovu taksonomiju.

Navesti autore originalne i revidirane
Taksonomije.
Navesti i definirati podruja uenikih
postignua.
Navesti 6 nivoa Taksonomije u kognitivnom
podruju.
Navesti razlike izmeu originalne i revidirane
Taksonomije.
Navesti dimenzije znanja.

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA

MJERENJE
Proitaj tekst i potcrtaj ....
U novinama pronai i izrei
U tekstu potrai odgovore na pitanja.
Pokai na karti
Na slijepoj karti ucrtaj
Na karti oznai
Uz oznake upii odgovarajua imena.
Povei s odgovarajuim
Meu pronai
Pogledaj dokumentarni film o i zapii naine
Posluaj snimku i zatim odgovori na pitanja zaokruivanjem jednog odgovora.
Paljivo sluaj i digni crveni karton ako je tvrdnja netona, a zeleni ako je tona.
Proitaj tvrdnju i zaokrui T ako je tona, a N ako je netona.
Zapamti redosljed dogaaja .
to se dogodilo nakon ? to je prethodilo ?
Prepii s ploe
Napravi popis
Opii pokus kojim smo dokazali
Sjeti se to se dogodilo nakon...?
Reci tko, to, kada, koliko, gdje, kako, ...?
Nabroji ... najvanijih dogaaja ...
Reci definiciju
Imenuj
to je ?
Koja teorija objanjava?
Kako glasi formula za ...?
Meu zadanim likovima zaokrui
Citiraj ...
Ponovi
Naui napamet Recitiraj pjesmicu.

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

10

II. SHVATITI (Razumijevanje)

Uoiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadraj. Opisati tijek dogaaja ili procesa. Izvesti logian zakljuak iz
dostupnih informacija. Zakljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice.
KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost
koju treba vjebati i
mjeriti.

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA

ZA MJERENJE

to e uenik moi?

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

11

izraziti
ispriati/napisati
svojim rijeima
izvijestiti
opisati
saeti
proiriti
preoblikovati
pretvoriti
prevesti
izraziti formulom
rastumaiti
objasniti
raspraviti
obrazloiti
dokazati
dati primjer
procijeniti
izraunati
predvidjeti
razvrstati
smjestiti
izdvojiti
istaknuti
(aktivno) sudjelovati

Svojim rijeima saeto opisati Bloomovu taksonomiju.

Slikovito grafiki prikazati Taksonomiju.
Opisati nain nastanka Taksonomije.
Objasniti primjenu Taksonomije u kognitivnom podruju u
nastavi.
Objasniti znaenje svake pojedine razine znanja.
Na temelju primjera obrazovnih postignua prepoznati
razinu znanja i imenovati je.
Objasniti vanost operacionaliziranja obrazovnih
postignua.
Opisati postupak definiranja obrazovnih postignua i
odabira odgovarajuih aktivnosti uenika uz pomo
Taksonomije.
Objasniti vanost i nain diferenciranog zadavanja zadataka
razliite razine.
Operacionalizrane obrazovne ciljeve rasporediti u tablicu
koja povezuje dimezije znanja i dimenzije kognitivnih
procesa.

Izrei slike da bi opisao dogaaj.

Naslikaj ono to ti se najvie svia u prii.
Nacrtaj konkretan dogaaj.
Napravi strip kojim e prikazati dio dogaaja.
Napii i prikai igrokaz na temelju prie.
Prepriaj svojim rijeima. Opii ...
Prevedi tekst na ...
Kako bi to mogao drugaije rei?
Napii izvjee o dogaaju.
Napii kratak saetak.
Skiciraj tijek dogaaja.
Grafiki prikai
Daj primjer za
Objasni zato
Objasni znaenje teksta.
Dovri priu. Zaponi priu.
to misli o...?
to se moe zakljuiti iz ?
Koji su glavni, a koji sporedni likovi?
Razvrstaj s obzirom na
Raspravi o
Definiraj svojim rijeima...
Zakljui zbog ega je ?
Predvidi to e se dogoditi u sluaju ?
Zna li jo neki primjer gdje...?
Smisli pitanja kojima e provjeriti znanje o
Opii to se dogodilo....

III. PRIMIJENITI (Primjena)

Rjeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov nain. Odabrati i primijeniti u drugom podruju
podatke i principe za rjeavanje problema ili zadatka uz minimum voenja.

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

12

KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju
treba vjebati i mjeriti.
demonstrirati
dramatizirati
pokazati (postupak)
dokazati
provesti (pokus)
izvriti
upotrijebiti
primijeniti
koristiti
prikazati (grafiki)
izvesti (formulu)
prikazati u kratkim crtama
prilagoditi
promijeniti
dovriti
otkriti
rijeiti (problem)
predloiti (rjeenje)
isplanirati
izabrati
napraviti
izraunati
procijeniti
napisati
razvrstati, svrstati
sastaviti

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?

Za nastavnu temu napisati obrazovne ciljeve za svaki

nivo Bloomove taksonomije.
Predloiti aktivnosti uenika za postizanje
obrazovnih ciljeva na razliitim razinama znanja.
Predloiti aktivnosti i pitanja za provjeru znanja
razliite razine.

IV. ANALIZIRATI

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA

MJERENJE
Kako bi ovo mogao primijeniti u praksi?
Kako ovu metodu moe primijeniti u svom svakodnevnom ivotu?
Predloi rjeenje za problem
Demonstriraj
Izvri aktivnost.
Razvrstaj s obzirom na...
to bi se promijenilo kad bi...
Na temelju dobivenih informacija sastavi niz uputa za...
Upotrijebi formulu . za
Napii izvjetaj o tome kako si
Primijeni postupak dobivanja na ...
Provedi pokus
Dovri ovu priu tako da zavrtak bude
Napravi
Prilagodi / promijeni tako da
Upotrijebi za
Procijeni
Izraunaj
Ilustriraj
Naslikaj koristei tehniku i materijale iz razdoblja
Pripremi igrokaz u kojem e prikazati
Napravi u glini model
Predloi postupak ili rjeenje za zadani problem.

(Analiza)

Razlikovati vane od nevanih dijelova prezentiranog materijala. Ralanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi meusobni odnosi,
organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podrale generalizacije. Uoiti obrazac. Prepoznati skriveno znaenje. Razlikovati
injenice i zakljuke.
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

13

KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju
treba vjebati i mjeriti.

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?

rastaviti, ralaniti,
razdijeliti, pronai, izdvojiti,
istaknuti
prepoznati neizreene
pretpostavke
opravdati, protumaiti,
objasniti
usporediti, razlikovati,
suprotstaviti, komentirati,
kritizirati, saopiti,
izvijestiti, raspraviti
razvrstati, svrstati, grupirati,
rasporediti, poredati
organizirati, urediti,
oblikovati, grafiki prikazati
napraviti pokus, ispitati,
istraiti, provjeriti,
preispitati, procijeniti,
proraunati, odrediti vanost
podataka, prekontrolirati
dovesti u vezu, pretpostaviti,
razlikovati uzrok i
posljedicu, odgovoriti to
ako?, zakljuiti

U razredu formirati grupe uenika na temelju

dosegnute razine znanja.
Formirati grupe uenika na temelju
dominantnog stila uenja.
Prekontrolirati uenikov uradak tako da se
odredi razina znanja koju on iskazuje.
Otkriti pogrene pretpostavke od kojih uenik
polazi i neuinkovite strategije koje koristi pri
rjeavanju problema.

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA

MJERENJE
to bi se moglo dogoditi kad bi...?
emu je ovo slino?
Koje se teme obrauju u ovoj cjelini?
Koji je jo ishod mogu?
Usporedi svoj ... sa prezentiranim u ...
Zato je dolo do ovih promjena?
Objasni to e se dogoditi kad...
Dokai da je .... slino ...
Po emu se ... razlikuje od ...?
Usporedi .
Pronai slinosti i razlike.
Koji su skriveni motivi...? Pronai skriveno znaenje. to je htio rei ?
to je problem ...?
Rastavi metodu ili proces na sastavne dijelove.
Smisli analogiju/metaforu uz pomo koje e objasniti
Pronai uzroke
Objasni vezu izmeu
Ispitaj Provjeri Isplaniraj istraivanje kojim e dokazati
Iz izdvoji najvanije podatke za
Napii kritiku o Osvrni se na
Napravi anketu kojom e ispitati
Pronai greku.
Napravi obiteljsko stablo. Istakni uz svakog lana visinu, boju oiju i kose.
Povei osobine potmaka s osobinama predaka. Uoava li koju zakonitost?
Analiziraj umjetniko djelo Navedi elemente na temelju kojih
zakljuuje o
Dokai da

V. PROSUIVATI (Evaluacija)
Usporediti i pronai slinosti i razlike meu idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost
unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogunost i argumentirano
obrazloiti.
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

14

KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba
vjebati i mjeriti.

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?

provjeriti, prosuditi (primjerenost

zakljuka), procijeniti, ocijeniti,
izmjeriti

Usporediti postignue uenika prije i nakon

koritenja Taksonomije i na temelju toga braniti
vlastiti stav o Taksonomiji.

odrediti vrijednost, utvrditi,

odmjeriti, vrednovati, usporediti,
razlikovati

Pronai i obrazloiti prednosti i nedostatke

koritenja Taksonomije i na temelju toga braniti
svoj stav o njoj.

kritizirati, raspraviti, diskutirati,

preispitati
dokazati, uvjeriti, obraniti stav,
opravdati, poduprijeti, zastupati
miljenje, istraiti
odluiti, izabrati mogunost,
odabrati, preporuiti, otkloniti
poredati (s obzirom na vanost),
rangirati, stupnjevati
pretpostaviti, predvidjeti,
zakljuiti, rei zato, izvesti

Procijeniti i obrazloiti korisnost definiranja

ciljeva pouavanja uz pomo Bloomove
taksonomije.
Usporediti uenikov uradak s jasno definiranim
kriterijima i ocijeniti ga.
Ocjenu obrazloiti uz pomo kriterija.
Istaknuti i komentirati u uenikovom uratku ono to
je posebno dobro i ono na emu uenik treba raditi.
Napisati komentare koji e biti smjernice za
unapreivanje uenikovog postignua.

VI. STVARATI

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA

MJERENJE
Predloi bolje rjeenje za...
Procijeni vrijednost ...
Obrani svoj stav o ...
Procijeni vrijednost ovog djela i procjenu obrazloi.
Kakve bi promjene preporuio u ...? Zato?
Vjeruje li da ...? Obrazloi!
Raspravi
Kako bi se osjeao da ...?
to misli o...?
Preispitaj i procijeni efikasnost moguih strategija za
Procijeni odrivost ovog plana. Predvidi mogue uinke plana.
Izraunaj efekte plana ili strategije.
Osvrni se na cijenu izvedivosti.
Prikai iscrpnu analizu trokova s prijedlozima i opravdanjima.
Usporedi predloeno rjeenje sa alternativnima. Istakni prednosti i
nedostatke svakoga od njih.
Daj financijsko opravdanje za prijedlog.
Ocijeni svoje znanje i obrazloi ocjenu.
Promatraj i procijeni
Prati i analiziraj
Rangiraj s obzirom na
Napii izvjee o
Napii kritiku za
Napravi kriterije za procjenu vrijednosti
Napravi listu 5 najvanijih pravila za
Pregledaj kontrolni, oznai tone i netone odgovore i komentiraj
ono to je vano (napii smjernice za poboljanje uratka).

(Sinteza)

Kreativno ili divergentno koristiti postojee znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu).
PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

15

Stvarati nove ideje i rjeenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz razliitih podruja.Uoavati nove obrasce.
KLJUNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba
vjebati i mjeriti.
zamisliti, dizajnirati, razviti,
stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti,
konstruirati, kreirati, proizvesti,
izazvati
formulirati (hipotezu), predvidjeti,
prognozirati
prirediti, pripremiti, propisati,
napraviti plan, skicirati,
predloiti, objediniti, kombinirati
skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti,
povezati, sloiti, skladati,
komponirati, sabrati, organizirati
preurediti, promijeniti, presloiti,
preraditi, poboljati, kompletirati,
kompilirati
voditi, upravljati
napisati, podnijeti, iznijeti,
predoiti

PRIMJERI OBRAZOVNIH POSTIGNUA

to e uenik moi?

Povezati najvanije spoznaje iz kognitivne i

razvojne psihologije s primjenom Bloomove
taksonomije.
Napraviti instrument za praenje napretka
uenika u kognitivnom podruju i predloiti
najekonominiji nain pravljenja biljeki u
imeniku.
Izraditi precizne kriterije za ocjenjivanje
znanja uenika na razliitim razinama.
Na temelju analize postignua uenika i
praenja njegovog napretka, Bloomove
taksonomije i vanih spoznaja iz kognitivne i
razvojne psihologije napraviti individualni
plan poticanja napretka uenika.
Davati uenicima diferencirane zadatke ovisno
o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja.

postaviti (teoriju), poopiti

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI, Elvira Nimac, prof. psiholog

PRIMJERI ZADATAKA (aktivnosti uenika) I PITANJA ZA

MJERENJE
Kako bi dokazao da...?
Skiciraj/nacrtaj ... za...
Napii pjesmu/priu/lanak o ...
Napravi film o
Napii dramu/igrokaz na temu
Predloi mogue rjeenje za ...
Kad bi imao pristup svim potrebnim sredstvima kako bi rijeio ...?
to bi se dogodilo kad bi ...?
Na koliko naina moe ...?
Predloi nove i neobine naine koritenja ...
Napravi plan ili razradi proceduru za
Prilagodi metodu, dio, ideju,...
Napravi protokole za
Kreiraj timove za...
Kreiraj novi pristup za ...
Osmisli reklamu kojom e prodati
Smisli ime za
Opii svoje osjeaje u odnosu na
Dizajniraj omot za
Napii oglas o
Predloi promjene u da bi
Napii pismo upueno u kojem e preporuiti potrebne
promjene za
Podnesi izvijee o
Smisli igru za vjebanje
Napravi projekt na temu
Uredi novine.

16