Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Jasmina Kardo, O Drago Gervais Breca

Nera Malbaa Kovai, O Drago Gervais Breca i O Fran Frankovi, Rijeka
Karmen Toi Dlai, O Fran Frankovi, Rijeka

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Saetak
Da bi se klasina nastava prilagodila potrebama i stilovima uenja dananjih uenika
osnovne kole, a ujedno da bi se integrirala znanja iz vie podruja/predmeta potrebno je
uvoditi nove naine pouavanja pomou informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Kroz
integraciju predmeta Informatika/Povijest/Graanski odgoj i obrazovanje obradio se nastavni
sadraj o ljudskim/djejim pravima a koja se temelje na dva dokumenta: Opoj deklaraciji o
pravima ovjeka i Konvenciji o pravima djeteta. Obraeni sadraji propisani su Nacionalnim
planom i programom te nisu odstupali od onih koji su trenutno prisutni u nastavi, ali su se
razlikovali pristupom sadraju i nainu prezentacije. Tehnologije koje su se koristile pri
pouavanju su Wiki, Cartoon Story Maker, HotPotatoes s naglaskom na suradniko uenje.

Uvod
Pouavanje o ljudskim pravima sastavni je dio cjeloivotnog obrazovanja i sve vie
panje pridaje se vrijednostima poput znanja, solidarnosti, identiteta i odgovornosti [1, str.
14]. Cjeloivotno uenje potie razvoj kritikog promiljanja kako samoga sebe tako i svega
to nas okruuje te pomae u osposobljavanju djece i mladih za osjetljivost prema ugroenim
skupinama suvremenog drutva. U dananje doba globalizacije uenike odgajamo za budue
graane svijeta pri emu treba buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga
povezujui s potivanjem razliitosti [1, str. 14].
Prema Nastavnom planu i programu [2, str. 284] obveznog predmeta Povijest, uenici
ve u petom razredu osnovne kole upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poiva
suvremeno drutvo, kritiki razmiljaju o svijetu u kojem ive, pripremajui se tako za ivot u
pluralistikom i demokratskom drutvu.
Kako bi uenici osmih razreda kritiki pristupili i obradili sadraj s dubljim
razumijevanjem, odluili smo kombinirati meupredmetne teme Graanski odgoj i
obrazovanje te Uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija s predmetima Informatika
i Povijest.
Osim to dobro ue u kooperativnim skupinama i vole izraivati zahtjevnije zadatke,
14-godinjaci su zainteresirani za tekue dogaaje kao i za tehnologiju [3, str. iv]. Prensky
navodi kako su dananji uenici ili tzv, digitalni uroenici odrasli uz tehnologiju (raunala,
mobiteli, videoigre i sl.) te su njome okrueni od samog roenja [4]. Navikli su ubrzano
primati informacije i uivaju u trenutnim zadovoljstvima pa im brzo postane dosadno. Da
bismo mi, uitelji, ili u korak s digitalnim uroenicima, odluili smo prilagoditi
metodologiju potrebama i stilovima uenja naih uenika. Smisao radionice bio je odmak od
klasinih metoda pouavanja i pribliavanje e-uenju izvoenjem nastave pomou
informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Opis radionice
Radionica Tehnologija i ljudska/djeja prava realizirana je sa dvije skupine po 16
uenika osmih razreda. Prije same realizacije, uiteljica Informatike upoznala je i pripremila
uenike s alatima (Wiki, Cartoon Story Maker, HotPotatoes) u trajanju od 2 kolska sata.
Ishodi radionice
Nakon radionice uenici e moi:
-

nabrojati najmanje 3 djeja prava iz Konvencije UN-a o pravima djeteta,

nabrojati najmanje 3 ljudska prava iz Ope deklaracije o pravima ovjeka,

identificirati koja su ljudska i djeja prava ugroena u odreenim situacijama (npr.

nevidljiva djeca, zlostavljanje mukaraca, uvjeti u kojima djeca spavaju/ive),

prepoznati i imenovati poznate osobe u borbi za ljudska prava te ukratko opisati na koji
nain sudjeluju u borbi za ljudska prava,

osmisliti i kreirati strip pomou alata Cartoon Story Maker na teme Gdje djeca spavaju?
te Nevidljiva/nepostojea djeca i djeca vojnici,

koristiti alat wiki za kreiranje dokumenta na temu Zlostavljanje ena i mukaraca,

osmisliti i kreirati kviz u alatu HotPotatoes na temu Poznati u borbi za ljudska prava.
Opis alata
Cartoon Story Maker [7] besplatni je softver namijenjen uenju stranog jezika i

kulturnih obiaja. Moe se koristiti i u obradi drugih predmeta pa smo ga za ovu priliku
koristili s ciljem izrade suradnikog zadatka i kritikog pristupanja sadraju. Alat je
interaktivan a nudi mogunost izmjene pozadine, kreiranje dijaloga, uivljavanje uenika u
autentinu situaciju i dr.
Wiki je drutveni softver za koji Zahirovi [8] istie: Jednostavnost koritenja wikija
ini ga gotovo idealnim alatom za sve oblike suradnikog rada u nastavi.. Osim suradnikog
uenja, wiki omoguuje interaktivno i dinamino uenje te potie razvoj vjetine pisanja.
HotPotatoes [9] je besplatni softver pomou kojeg se mogu izraditi interaktivne vjebe
s viestrukim odabirom, kratkim odgovorima, ispremetanim reenicama, krialjkama,
uparivanjem/redanjem i vjebama s ispunjavanjem praznina.

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Tijek radionice
S ciljem prisjeanja prethodno usvojenih znanja i motivacije uenika za sadraj
radionice, postavili smo nekoliko motivacijskih pitanja: Znate li kada je poela borba za
ljudska prava?, Koji dokument je donesen odlukom UN-a 10. prosinca 1948. godine?, to
znate o ljudskim/djejim pravima?, Moete li nabrojati nekoliko primjera krenja
ljudskih/djejih prava?. Kratkom raspravom potaknuli smo uenike na izraavanje vlastitog
miljenja, prihvaanje miljenja drugih i promatranja iste situacije iz razliitih perspektiva [5,
str. 80].
Kako bi uenici od pasivnih sudionika postali aktivni i pritom uili jedni od drugih,
usmjerili smo se na strategiju suradnikog uenja koristei raznovrsne metode u sredinjem
dijelu nastave. Uenici su u manjim skupinama (do 4) zajedniki radili na rjeavanju
problema i izradi zadataka pomou tehnologije. Ujedno su razvijali odnos pozitivne ovisnosti,
individualne odgovornosti kao i vjetinu odravanja meuljudskih odnosa [6].
Uiteljica Informatike prethodno je pripremila uenike za rad na potrebnim alatima.
Radionica je realizirana sa dvije grupe uenika po dva kolska sata. Vodili su je uiteljica
Povijesti, Informatike i gostujua psihologinja.
Uenici su podijeljeni u 4 skupine pri emu je svaka skupina dobila tekstove i upute za izradu
zadatka:
-

Skupina 1 (strip) Nevidljiva/nepostojea djeca i djeca vojnici,

Skupina 2 (strip) Gdje spavaju djeca?,

Skupina 3 (wiki) Zlostavljanje mukaraca i ena,

Skupina 4 (kviz) Poznate osobe u borbi za ljudska prava.

Svaka skupina trebala je proitati zadani sadraj, te pomou Konvencije o pravima djeteta i/ili
Ope deklaracije o pravima ovjeka doi do zakljuaka koja su prava prekrena u proitanom
sadraju. Tijekom rada u skupini, uitelji su promatrali i usmjeravali uenike po potrebi, dok
su uspjeniji uenici postajali timski uitelji a oni slabiji dobivali pomo od svojih vrnjaka
[5, str. 51]. Zakljuke je trebalo prikazati i prezentirati pomou zadanog alata (Wiki, Cartoon
Story Maker, HotPotatoes). Skupine su svoje uratke prezentirale na velikom platnu pomou
LCD projektora nakon ega su slijedila pitanja uenika i kratka rasprava meu uenicima.
Po zavretku radionice, uenici su imali priliku iskazati dojmove o radionici popunjavanjem
evaluacijskog listia.

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Atmosfera radionice
Slika 1. Kreiranje kviza u HotPotatoes-u

Slika 2. Prezentacija kviza

HotPotatoes i

poznati u borbi za
ljudska prava
kreacija (slika 1.)
i prezentacija
(slika 2.).

Slika 3. Osmiljavanje i kreiranje stripa

Slika 4. Prezentacija stripa

Izrada stripa
(slika 3.) u
Cartoon Story
Maker-u te
prezentacija
(slika 4.).

Slika 5. Prezentacija wiki dokumenta

Slika 6. Izgled wikija

Prezentacija wiki
dokumenta
Zlostavljanje
mukaraca i
ena (slika 5. i
6.).

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Evaluacija radionice
Naglasak radionice stavljen je na koritenje tehnologije u nastavi (obradi sadraja) a
ne sadraj sam po sebi. Zanimali su nas dojmovi uenika vezano uz koritenje razliitih alata
pa smo osmislili kratak upitnik. Uenici su trebali zaokruiti u kojoj mjeri se odgovor na
pojedino pitanje odnosi na njih (od 1 - uope se ne slaem do 5 - slaem se u potpunosti).
Prikazani su samo odgovori vezani uz koritenje tehnologije.

Iz grafikona je vidljivo da se veini uenika svidio rad u kojem su imali priliku koristiti
informacijsko-komunikacijske tehnologije (x=3,83: N=28).

Uenici su procijenili da podjednako usvajaju sadraj pomou ili bez tehnologije

(x=3,48; N=28).

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Veina uenika se uglavnom ili u potpunosti slae da je uenje pomou tehnologija

zanimljivije i zabavnije (x=3,69; N=27) to dodatno potvruju svojim komentarima u opem
dojmu o radionici.

Uenici su podijeljeni u miljenju vezano uz vrijeme koje su imali na raspolaganju za

izradu zadatka (x=3,59; N=28).
Uenici su imali priliku slobodno izrei miljenje o opem dojmu o radionici pa
navodimo neke njihove komentare: Super je, Svidjelo mi se, Zabavno je i obrazovno,
Edukativno, Masu toga se naui, Bilo bi dobro da esto radimo neto slino, uenje uz
stripove i krialjke je zabavno, Zanimljivo, korisno bi bilo organizirati ovakve radionice s
vremena na vrijeme i sl.

Tehnologija u pouavanju ljudskih/djejih prava

Zakljuak
Radionica se pokazala zanimljiva i sadrajem prilagoena dobi uenika. Odabrane
tehnologije su izazovne i zanimljive uenicima to se vidjelo tijekom same realizacije a potom
i iz evaluacije uenika. Uenici su s lakoom koristili zadane alate te pokazali inicijativu i
kreativnost prilikom izrade (koristili su sve mogunosti odreenog alata).
Nedostatak radionice lei u injenici da su dva kolska sata nedovoljna za kvalitetniju
izvedbu zadataka te bi ubudue trebalo planirati barem jo jedan kolski sat.
Uenici veinom tehnologiju doivljavaju kao izvor zabave, to uitelji mogu
upotrijebiti za poticanje i motiviranje uenika na usvajanje znanja pomou tehnologija. Pritom
trebaju imati na umu potrebe i razvojnu dob uenika, te u skladu s time prilagoditi sadraje i
metode. Zadaci trebaju biti jednostavni, s jasnim uputama kako bi se uenike potaknulo na
daljnje istraivanje s ciljem produbljivanja sadraja.
Koritenje tehnologije u nastavi uiteljima nudi brojne mogunosti suradnje (npr.
korelacije, integrirani dan, terenska nastava, kolski projekti, suradnja meu kolama i dr.) to
doprinosi unaprjeenju kako kvalitete pouavanja tako i pozitivnog ozraja meu uiteljima i
uenicima.

Popis literature
1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Nacionalni okvirni kurikulum. Zagreb, 2008.
2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Nacionalni plan i program za osnovnu kolu.
Zagreb, 2006.
3. Razvojne smjernice za uenike od 11 do 14 godina. Dijete, kola, obitelj, broj 27, 2011.
4. Prensky, M. Digitalni uroenici, digitalni pridolice. Edupoint, 40(V), 2005. Preuzeto
23.11.2010. s http://www.carnet.hr/casopis/40/clanci/3.
5. Mattes, W. Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike. Zagreb,
Ljevak: 2007.
6. Srinivas, H. Collaborative Learning - 44 Benefits of Collaborative Learning. (The Global
Development
Research
Center,
bez
datuma).
Preuzeto
21.3.2011.
s
http://www.gdrc.org/kmgmt/c-learn/44.html.
7. Cartoon Story Maker. (Languages online, bez datuma). Preuzeto 27.5.2011. s
http://www.education.vic.gov.au/languagesonline/games/cartoon/.
8. Zahirovi, V. Upotreba wikija u nastavi.
http://www.carnet.hr/ela/alumni/izdvajamo/wiki.

(2010).

Preuzeto

9. Hotpotatoes. (bez datuma). Preuzeto 27.5.2011. s http://hotpot.uvic.ca/.

27.5.2011.