MONTANE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

VEZE I SPOJEVI

Prof. dr. sc. Darko Metrovi

SADRAJ PREDAVANJA
1.

2.
3.
4.

SPOJEVI OPTEREENI NA TLAK

(TLANE SPOJNICE)
PATENTIRANI SPOJEVI
PRIKLJUCI GREDA-STUP
PRIKLJUAK STUP-TEMELJ

TLANE SPOJNICE
Normalna sila N u spoju
optereenom na tlak, prenosi se s
gornjeg kata na onaj ispod preko
dijela podne ploe koji sudjeluje u
spoju, sitnozrnatog betona ili
cementnog morta ugraenog u
spoj i neposrednog gornjeg i
donjeg sloja cementnog morta.
Dva osnovna tipa spojeva
optereenih na tlak, uskih i
irokih, koji se razlikuju u koliini
betona ugraenog u njih su
ilistrirani na slijedeim slikama.
Spojevi u kojima su podne ploe
oslonjene na iljcima odnosno
samo dijelom visine poprenog
presjeka se klasificiraju kao iroki
spojevi.

Vrste spojeva optereenih na tlak:

a - c uski spojevi ; d - f iroki
spojevi ;
I - I kritina zona u zidu ; II - II
kritina zona betona u spoju
1 - gornji dio spoja ; 2 - donji dio spoja

TLANE SPOJNICE

vrstoa uskih spojeva je odreena s vrstoom dijela zida koji sudjeluje u

spoju ( prijanja slika kritina zona I-I ), dok vrstoa irokih spojeva moe
ovisiti i od vrstoe betona u spoju ( slika kritina zona II-II ).

Kako se kritina zona I-I moe nalaziti ili u zidu iznad spoja ili u zidu ispod
spoja, vrstou uskih spojeva treba provjeriti odvojeno za gornji i donji zid.

vrstoa uskih spojeva ovisi i o vrstoi horizontalnih slojeva sitnozrnatog

betona, posebice ako su ti slojevi vrlo debeli.

irina podne ploe a koja zadire u spoj moe posluiti za odreivanje vrste
spoja:
ab nosiva irina, at gornja irina. Kada je a t > 25 mm / nominalna
vrijednost, ( slika), spoj se tretira kao uski.

TLANE SPOJNICE
to se tie tlanih spojeva izmeu podne ploe i zida, postoje tri vrste:
1. tvrdi spojevi sa usidrenom armaturom u gornjoj vlanoj zoni ili sa
armaturom koja se neprekinuta protee kroz spoj od jedne do druge ploe
2. meki spojevi sa specifinom vrstom ojaanja tj. armature ( sl. 3.2.c sa
spiralnim vezaima armature )
3. slobodni spojevi koji dozvoljavaju rotaciju sudjelujueg poprenog
presjeka podne ploe u spoju

Tvrdi spojevi se ponaaju vrlo slino kao monolitni. Konstruktivni zahtjevi za

ojaanjima ovih spojeva su isti kao i za obine betonske elemente ojaane
armaturom i mogu se i analizirati kao takvi.

TLANE SPOJNICE

Vrste tlanih spojeva

podne ploe i zida:
b) tvrdi spojevi ; c)
meki spojevi ; d)
slobodni spojevi

TLANE SPOJNICE

Tvrdi spojevi gornjom armaturom optereeni preko svoje

nosivosti se transformiraju u meke spojeve.
Meki spojevi daju malo rastereenje nosaima podnih
ploa. Ovo je jedino vano kod detaljne analize
konstrukcije.
Slobodni spojevi su kao zglobne veze podne ploe i zida.
To ne znai da zato ne treba spojiti podnu plou sa zidom
adekvatnom usidrenom armaturom.
Konstruktivni detalji slobodnih spojeva bi trebali osigurati
integritet veze poda i zida, istovremeno dozvoljavajui
rotaciju sudjelujueg poprenog presjeka podne ploe.

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE

?
at at,min

ab ab,min
as
?

Nosiva irina i preklop armature

TLANE SPOJNICE
Preklop armature ne smije biti manji
od:

TLANE SPOJNICE
U sluaju kada ploa nema gornju armaturu, gornja irina a t
mora biti vea od (s uvjetom 10 mm):
40 mm = za zidove bez poprene armature za preuzimanje
vlanih napona
30 mm = za zidove s poprenom aramturom
Manje vrijednosti at poveavaju opasnost krtog loma ploe od
spojnice.
Za ploe s gornjom armaturom (min. 3 ipke po m' irine
ploe), gornja irina at je mjerena od kraja armature.
U sluaju kada je ploa slobodno oslonjena na zid a t = 0

TLANE SPOJNICE
Otpornost spojnice
Normalna sila N djeluje na
spojnicu s ekscentricitetom ej.
Ekscentricitet ej ine:
1) ekscentricitet e0 od sile
vlastite teine zida.
2) dodatni ekscentricitet ea ,
pokriva oekivana odstupanja
geometrije zida
3) dodatni ekscentricitet eaj,
pokriva odstupanja u
geometriji i elastina svojstva
zgloba.
1-vertikalna ravnina gornjeg zida
2- vertikalna ravnina doljnjeg zida
3- vertikalna ravnina zgloba

TLANE SPOJNICE
Vrijednost ekscentriciteta , dodana gornjem dijelu zgloba
uglavnom e se razlikovati od ekscetriciteta , dodane doljnjem
dijelu zgloba:
s

e jt eot

e e
aj
2 at
e jb eob s eab eaj
2

i dosljedno tome otpornost zgloba bi trebala biti provjerena

za gornji i doljnji dio odvojeno

TLANE SPOJNICE

Jednostavan statiki model za

analizu ponaanja zidova i podova

TLANE SPOJNICE
R jNd R j i Aw f cwd

1 1
d n1

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE

e
Model za utvrivanje
vrijednosti

1) dva dijela spoja: I-I kritina

zona uskog spoja
2) smanjeni modul
elastinosti (donji dio spoja)
3) naprezanje bloka (donji dio
spoja)

TLANE SPOJNICE

Osnovna pretpostavka metode je hipotetska razdioba spoja u

neovisne vertikalne stupove, kako je prikazano na prethodnoj
slici
Neovisni vertikalni stupovi, koriteni u modelu tlanog spoja,
karakterizirani su reducirani modul elastinosti E i, koji ovisi o
ukupnoj deformabilnosti materijala stupova.
Pretpostavlja se da je normalna sila N raspodijeljena na
pojedinane stupove ovisno o njihovim reduciranim modulima
elastinosti Ei i poloaju sile. Poloaj sile N odnosno
ekscentricitet od vertikalne osi spoja moe se definirati ovisno
da li se pretpostavlja jednostavni ili kontinuirani okvirni model
ponaanja zidne konstrukcije
Reducirani modul elastinosti E i pojedinog stupa definira se kao:

TLANE SPOJNICE
Reducirani modul elastinosti Ei pojedinog stupa definira se kao:
n

Ei

t
1
n

tm

E
1

gdje su Em, tm modul elastinosti i debljina pojedinog sloja materijala

m u stupu.
Kako se krajnji dijelovi morta u horizontalnom sloju spoja gnjee pod
velikim optereenjem / ili postaju manje korisni u prenosu normalne sile
N/, trebalo bi uzeti u obzir raunsku debljinu leaja kao:
bjd = tw - tmo
gdje tw debljina zida,
tmo debljina sloja morta

Efektivna irina leaja bjd

TLANE SPOJNICE
Dijelovi poda u spojevima obuhvaaju vei dio spoja od
hipotetskih stupova te se stoga modul elastinosti E c u skladu
sa vrstoom betona ploe poda mora poveati :
E cf*

a c 0,25t f
ac

E cf

gdje su : ac raunska irina stupa / na prijanoj slici

oznaena sa aA, aB, aC/,
tf debljina ploe poda / na prijanoj slici oznaena kao tA2
ili tC2/.
Modul elastinosti Eci dijela monolitnog betona u spoju
susjednom dijelu poda, treba se reducirati na 2/3 Eci kako bi
se uzelo u obzir skupljanje

TLANE SPOJNICE
Za model spoja prikazan na koriste se
slijedee formule:

TLANE SPOJNICE

Ako se pretpostavlja potpuno plastina deformacija zida betona

(za moment otkazivanja), za potrebe prorauna moe se
pretpostaviti pravokutni dijagram napona
Prema tome, koeficijent e moe biti dobiven iz izraza

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE

Utjecaj vlanih napona dobivenih od momenta ukljetenja AB

meukatne konstrukcije odnosi se jedino na gornji dio samog vora .
U sluaju kada su AB meukatne konstrukcije povezane
kontinuirano pomou vrne armature preko oslonca ili sa
projektiranom armaturom kroz itav vor moe biti usvojeno da je
M = 1
Na oblikovanje vertikalnih stupova se esto pazilo tijekom
eksperimentalnih ispitivanja samih vorova.
Vertikalne pukotine u unutarnjem dijelu stlaenog vora nastaju
usljed relativno male tlane sile N / katkada kod N < 0,3 R jN / .
Slaba prionjivost in-situ betona na prefabrikate ne moe kontrolirati
vlane napone uzrokovane tlanim naponima . Kada poveanje sile
N uzrokuje paralelna poveanja vlanih napona u sloju buke za
zidanje, vertikalne pukotine u unutanjem dijelu vora se proiruju u
zidne djelove vora

TLANE SPOJNICE

Vertikalne pukotine u tlanim vorovima :

a ) pukotine kod krajnjeg graninog
stanja ,
b ) rasipanje AB meukatne

TLANE SPOJNICE

Razvoj pukotina u zidnom dijelu je takoer nastao

utjecajem momenata savijanja iz AB meukatnih
konstrukcija uvrenih u zid .
U sluajevima gdje gornja duljina AB meukatnih
konstrukcija a t ugraena u vor je manja od 25 mm, AB
meukatne konstrukcije koje nemaju projektiranu vrnu
armaturu mogu, u ekstremnim sluajevima, otkazati u
voru prije nego je dosegnuta projektirrana otpornost
vora
Meutim, u sluajevima gdje imamo dovoljno veliku duljinu
a t , momenti savijanja uzrokuju kosi smjer vertikalnih
pukotina u zidu, bez bilo kakvog znaajnog utjecaja
otpornosti vora.

TLANE SPOJNICE
Vrijednosti mo za vorove sa bukom od f mo 20 MPa date su u tablici

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE
Za priblini izraun raunske otpornosti tlanog spoja R jNd, mogu
se koristiti i dani u tablici
Vrijednosti i iz tablice moraju se pomnoiti sa:
mo faktor // za slojeve morta tanje od 0,1 tw,
s faktor / kada je u dijelu zida poprena armatura

TLANE SPOJNICE

definicija N*d

TLANE SPOJNICE
MOMENT UPETOSTI PODA PLOE

Veliina momenta upetosti ploa poda M A potrebna je za

statiku analizu ploa poda i analizu ponaanja zida,
ukljuujui i ponaanjae samih tlanih spojeva.
Kako moment upetosti MA ovisi o veliini normalne tlane
sile N koja djeluje u spoju / posebno za spojeve sa
ploama poda bez gornje armature kontinuirano iznad
leaja poda / , veliina M A varira od kata do kata i
najmanja je na najviem katu.
Montane ploe se normalno proraunavaju s istom
armaturom za sve katove zgrade. Zbog uvjeta krajnjih
graninih stanja , najmanja veliina M A kontrolira ovu
armaturu , MA veliina na najviem katu

TLANE SPOJNICE

Ovaj uvjet se primjenjuje i na granino stanje uporabivosti, iako

stupanj upetosti nije nuno jednak za oba granina stanja
12

MA
p d l 2f

gdje je pd raunsko optereenje poda, razliito za granino

stanje uporabivosti i krajnje granino stanje
Moment upetosti MA na najniem katu je vaan u analizi zidova i u
raunanju ej, kada se koristi kontinuirani okvirni model, jer veliina
tlane sile N je vea na niim katovima. Uvjeti modela koji se
pojavljuju u tlanom spoju na ovom mjestu mogu takoer biti
vani za kontrolu prorauna ploa poda.

TLANE SPOJNICE
Moment upetosti MA na najviem katu
moe se izraunati :

qd l 2
M A 0,8 N d at
12

M A 3at 2 f ctd

Nd raunska sila, raunata sa f <

1,0 ,
at gornja duljina ploe poda koja se
unosi u spoj, reducirana sa 0,7 tmo
debljinom sloja morta,
qd raunsko optereenje poda, osim
vlastite teine ploe poda,
stupanj upetosti, prema formuli,
kao za spojeve u tlaku,
fctd raunska vlana vrstoa
betonskog zida.

TLANE SPOJNICE
Zbog jednakih rubnih uvjeta na oba
leaja meukatne konstrukcije,
stvarni model sa gornje slike moemo
pojednostaviti kao sto je nacrtano na
donjoj slici

Momenti upetosti (proraunski modeli)

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE

TLANE SPOJNICE

Krutosti B ovisi o krutosti na savijanje EcI u teoriji prvog reda gdje

vrijede linearni zakoni. Reducirnje krutosti u odnosu na pojavu pukotina
kao i plastine deformacije betona, zanemarene su zbog
pojednostavljenja. Podna krutost Bf je pod utjecajem oba iznosa
ojaanja i tlane sile s zidova koje se zalaze iznad.
Ojaanje poda mora biti dimenzionirani tako da je u mogunosti
prenijeti moment savijanja MA.
Podaci o materijalu pretpostavljaju se u ovisnosti o graninom
stanju za pojedine elemente kao to je prikazano na slijedeim slikama

TLANE SPOJNICE

Podaci o materijalu pretpostavljeni u

ovisnosti o tlanim spoju

Podaci o materijalu pretpostavljeni

u ovisnosti o krajnjem graninom
stanju zida

TLANE SPOJNICE

Podaci o materijalu pretpostavljeni u

ovisnosti o podu

Podaci o materijalu
pretpostavljeni u ovisnosti o
graninom stanju poda na

TLANE SPOJNICE
Krutost na savijanje tlanih spojeva
Krutost na savijanje tlanih spojeva odnosi se na integrirani
kontinuirani model
Tu krutost tvore krutosti pojedinih dijelova spoja.
krutost na vrhu i dnu dijelova spoja zid-zid
krutost dijelova spoja zid-pod lijevo i desno
Krutost moe se dokazati direktno iz eksperimentalnih podataka,
uzevi u obzir da je krutost izraunata iz izraza:
KM

1
1
1

K *j K t* K b

TLANE SPOJNICE

Model stupa za spoj , kako je opisano u toki mogao je posluiti

kao osnova za analitiko odreivanje krutosti .
U ovom sluaju pojedini stupovi se ponaaju kao jedan stup /
teorem o ravnim poprenim presjecima .
Popreni presjek pojedinog stupa ukljuuje poprene presjeke
itavog spoja sa elastinim modulom koji odgovara reduciranom
modulu elastinosti pojedinog stupova. To je prikladno za spojeve
u tlaku.
Horizontalni spojevi u velikim panelnim zidovima nisu u poziciji
da preuzimaju vlane sile i u sluaju kad se te sile pojave,
povrina poprenog presjeka spoja mora se reducirati.
Osnovni moduli elastinosti za spoj ilustrirani na moduli
EC I j
elastinosti stupa C.
K jN
Prema tome krutost se moe izraziti iz: h j

gdje je Ij moment tromosti poprenog presjeka spoja s reduciranim

modulom
elastinosti , a hj visina spoja

TLANE SPOJNICE
w

3 4

d
O*

M=Pxd
3 4

> 6 tw

tw

Uzorak testa za
izradjivanje radnog
dijagrama

TLANE SPOJNICE
Kako se w poveava, poveava se i Kj do neke granine
vrijednosti
za kruti spoj w 2 Mpa
za meki spoj w 3 Mpa

elastino

plastino podruje

Bilinearni (M) dijagram

TLANE SPOJNICE
Granica K*j je definirana dvjema tokama koje ovise o rasponu
nosaa lf, korisnom teretu q, magnitudi MA u sluaju da K*j i
magnitudi lim u sluaju da je K*j = 0 npr. za slobodno poduprtu
gredu. Ravna linija koja povezuje obje toke predstavlja
pojednostavljenje problema, meutim nije ni daleko od
odgovarajue eksperimentalne linije.
I prva i druga granina toka su razliite za granino stanje
uporabivosti i krajnje granino stanje.
Prva toka granine linije ne zahtijeva objanjenje.
Druga toka granine linije za granino stanje uporabivosti
odgovara dozvoljenom progibu aadm kata / kutu rotacije potpornog
presjeka u sluaju slobodno oslonjenog_poduprtog kata/ .
Meutim mora se zapamtiti da je progib kata prouzrokovan
teretom q'd i vlastitom teinom
Za aadm = 1/300 /kratkotrajna deformacija/ vrijednost *s,lim bi

TLANE SPOJNICE

qd l
12

q'd l
12

*s,lim

Matoda nalaenja K*jpl

*u,lim

TLANE SPOJNICE
Druga toka granice za analizu krajnjeg graninog stanja
odgovara progibu slobodno poduprtog kata optereenog q d i
vlastitom teinom kata, izraunatoj za se s = fyd
/pretpostavljajui da je koliina armature prikladna/ .
Ta deformacija i prema tome u,lim , ovisi o rasponu nosaa lf,
debljini poda tf i vrijednosti granice fyd elika.
Za lf = 6.0 m , tf = 0.16 m i qd = 4.0 kN/m2 vrijednost *u,lim
se moe pretpostaviti sa 33%.

PATENTIRANI SPOJEVI
Proraun ovakvih patentiranih sustava se
prema slinim dokazima koji su objanjeni u
prijanjim predavanjima, jedino se uzimaju u
nosivosti koje propisuje proizvoa
Za ovakve patentirane sustave postoje i
posebni softveri pomou kojih se moe provesti
dokaz nosivosti

Halfen patentirani spoj

PATENTIRANI SPOJEVI

Detalji

PATENTIRANI SPOJEVI

Arena Zagreb

PATENTIRANI SPOJEVI

Postavljanje ankera

Detalj nakon
betoniranja

PATENTIRANI SPOJEVI

Postavljanje stupa

PATENTIRANI SPOJEVI

Spojen stup

GREDA STUP

Spajanje na vrh stupita

Spoj greda greda
Princip spajanja greda-greda
Spregnuti spojevi
Spoj varenom ploom
Spoj uvlaenjem armature
Predgotovljeni ugraeni spoj
Spoj elinom stopom
Stupovi u depovima
Stupovi na baznim ploama
Stupovi sa zamortanim ljebovima

GREDA STUP

1.
2.
3.

4.

Glavni tipovi prikljuaka su :

greda stup licem
greda stup nadglavno
stup na temelj preko uporine
ploe stupa
stup na temeljne aice

GREDA STUP

Prikljuak greda na stup licem.

Asimetrino optereena greda
zahtjeva par prikljuaka kako bi se
sprijeilo izvrtanje grede

GREDA STUP

Prikljuak grede na stup nadglavno.

Nosiva ploa i zalivene sidrene rupe
su takoer vidljivi.

GREDA STUP

Prikljuak stupa na temelj preko produene eline

uporine ploe.

GREDA STUP

Prikljuak grede na temelj pomou

aice ispunjene mortom

GREDA STUP

Svi prikljuci moraju imati odgovarajuu vrstou, krutost i ilavost.

Zahtjevi na mehaniko ponaanje razliitih vrsta prikljuaka ovise o
njihovoj predvienoj namjeni i kao to se vidi na slijedeoj slici
mogu se jako razlikovati iako savreno odgovaraju potrebi.

Dijagram siladeformacija

GREDA STUP

U prikljuku A se moe zbog uestalo promjenjivog optereenja

zahtijevati velika elastina krutost dok ilavost nije toliko bitna jer
nema opasnosti od preoptereenja prikljuka.
U prikljuku B nelinearna deformacija moe odgovarati ako je za
njega najznaajnija nosivost.
U prikljuku C, mala krutost sa smanjenom ilavou nakon granice
teenja moe biti zahtjevana ako su prihvatljive velike deformacije.
U svim sluajevima, strukturalno ponaanje prikljuka bi trebalo
premaiti ponaanje prikljunih elemenata kao to je prikazano na
slici 9.7.
Prikljuak X je prikladan prikljuak jer je njegov deformacijski
kapacitet vei od onog kojeg zahtjevaju prikljuni elementi (crtkana
linija prikazuje beam line koncept). Pri oblikovanju prikljuka esto
se radije koristi rezidualna vrstoa umjesto vrne (najvee).

GREDA STUP
Prikljuak X je prikladan prikljuak jer je njegov deformacijski kapacitet vei
od onog kojeg zahtjevaju prikljuni elementi (crtkana linija prikazuje beam
line koncept). Pri oblikovanju prikljuka esto se radije koristi rezidualna
vrstoa umjesto vrne (najvee).

Dijagram siladeformacija

GREDA STUP

Vrste prikljuaka greda stup

I
vertikalni lan
je kontinuiran (i u
oblikovanju i u
izvedbi), a
horizontalni
lanovi su
prikljueni na
njega;

II
vertikalni lan
nije kontinuiran
(samo u izvedbi),
a horizontalni
lanovi su ili
strukturalno
kontinuirani ili
odvojeni na spoju;

GREDA STUP

Nadalje se podvrsta I moe podjeliti u dvije

kategorije:

skriveni prikljuci, koji danas postoje u

ogromnom broju, neki su prikazani na
slikama;

vidljivi prikljuci, kao to su plitki ili

duboki konzolni oslonci ili istake, prikazani
na slikama

GREDA STUP

Skriveni prikljuak greda stup

pomou ipke.

Skriveni prikljuak greda stup

pomou zavarene ploe

GREDA STUP

klinjeni skriveni prikljuak greda stup

Klizna ploa u detalju skrivenog

prikljuka greda stup

GREDA STUP

Klizna ploa u detalju skrivenog

prikljuka greda stup izometrijski

GREDA STUP

Plitki konzolni oslonac vidljivog

prikljuka greda stup

GREDA STUP

Dublji konzolni oslonac na vidljivom

prikljuku greda stup

GREDA STUP

Istaka na vidljivom
prikljuku greda stup (ili
zid

GREDA STUP

Podvrsta II se takoer da podijeliti u dvije kategorije:

zavreci greda su jednostavno poduprti i

uklinjeni na glavu stupa

kontinuirane grede su poduprte i uklinjene na

glavu stupa Polu spoj greda greda je izveden na
nekoj udaljenosti od lica stupa ili inae greda tvori
balkonastu konzolu;

GREDA STUP

Prikljuak greda stup nadglavno

GREDA STUP

Prikljuak kontinuirane grede na

diskontinuirani stup

GREDA STUP

Horizontalne
komponente sile se
prenose sidrenjem na
vrhu stupa, a
betoniranjem se dobija
vrst spoj
Dosta est sluaj je
izvedba tzv.
kontinuiranih greda

GREDA STUP
SPOJ GREDA - GREDA
Za vee raspone izvode se primarne
grede sa nizom sekundarnih

Izvedba spoja ovisi o:

Posminoj sili na sekundarnoj gredi
Udaljenost sekundarne grede od kraja
primarne
Razlika visina spojenih greda

GREDA STUP
PRINCIP SPAJANJA
GREDA-GREDA

Sluaj spajanja sa
elinom
hrptenom ploom

GREDA STUP
STUPOVI SA
ZAMORTANIM
LJEBOVIMA

Puna tlana ili vlana duljina

sidrenja je postojea i u
predgotovljenom stupu i u
temelju
ljebiranje ne moe naknadno
biti inspicirano i tako nema
garancije da je armatura u
potpunosti vezana
Karakteristike spoja na
interakciju uzduna silamoment
jednake karakteristikama samog
stupa

GREDA STUP
SPOJEVI GREDA-STUP

najvaniji dio
predgotovljenog
viekatnog
okvira je spoj
izmeu
vertikalnog i
horizontalnog
elementa
spoj moe biti
sa betonskom
istakom ili sa
elinim
umetkom

GREDA STUP
SPOJEVI SA UMETCIMA

najei oblik
spoja grede i
stupa
zadovoljava
statiku
stabilnost,
krutost, prijenos
optereenja i
konstrukcijsku
cjelovitost

GREDA STUP
OSNOVE PROJEKTIRANJA SPOJA

A prenosi
poprenu silu
armiranog betona
na kraju grede u
spoj
B osigurava
otpornost na
posmik preko
elinog dijela ili
T-klina
C prenosi tlana
naprezanja na
stup i preko stupa

GREDA STUP
VRSTE UMETAKA
betonski umetak
koji viri iz stupa i
na taj dio naslanja
se greda
- otpornost torziji
postie se
dodatnom
armaturom iz
grede u stup
isto kao i prethodni
ali je stabilnost
poveana klinom i

GREDA STUP
VRSTE UMETAKA
ploica (elina)
ugraena u gredu i
vari se na istaku
stupa uslijed vara
nema torzije
ploica ugraena u
gredu koja se
smjeta u dep u
stupu (na zub)
sloeni oblici
umetaka

GREDA STUP
PROJEKTIRANJE UMETAKA
sastoji se od:
odabir vrste umetka
odreivanje irine umetka u odnosu na
irinu stupa bp / b

projektiranje s obzirom na topografiju

greda na stupu

GREDA STUP
PROJEKTIRANJE UMETAKA

umetak moe biti pun ili cjevast, te

djelomino ili potpuno umetnut
moe se ugraditi na dva naina:
- nakon betoniranja stupa u ovrsli
beton
- formiranjem upljine u stupu i
postavljanje umetka upotrebom
buke
ili morta

GREDA STUP
PROJEKTIRANJE
UMETAKA

poloaj neutralne osi

je pretpostavljena
konstanta, s obzirom
na razliiti
ekscentricitet i
veliinu tereta, to
ovisi o djelovanju
relativnog
ogranienja betona
iznad i ispod elinih
umetaka

GREDA STUP
PROJEKTIRANJE UMETAKA
raspodjela
deformacija ispod
eline poluge sa
spojnicom na
jednoj strani

PROJEKTIRANJE
OGRANIAVAJUE VEZE OKO
SPOJA ZA STUP

prouavan je efekt
osnog saimanja,
ekscentricitet
optereenja, oblik i
irina umetka i
naknadno
pojaanje
zavareno na
mjesto gdje je
umetak

GREDA STUP
PROJEKTIRANJE OGRANIAVAJUE VEZE OKO SPOJA ZA
STUP

za veze koje su jako pribliene (manje

od 75 mm) potrebno je omoguiti
povezanost i u duktilnom smislu
vrlo velika osna optereenja, 0.75
cijelog optereenja, rezultira
smanjenjem duktilnosti nakon preloma

GREDA STUP

ELINA POLUGA SA
SPOJNICOM NA JEDNOJ
STRANI

detalj etverokutne
uplje kutije za
podupiranje
pravokutnog
predgotovljenog
stupa
maksimalna
udaljenost od
povrine stupa do
centra grede je 60
mm
kritina reakcija
grede je 150 kN,

GREDA STUP
DODATNA ZAVARA POJAANJA
UMETKA

kada umetak lei

blizu vrha stupa
trebalo bi na
umetak zavariti
ipku i usidriti je u
stup kao to je
prikazano

GREDA STUP

dodavanjem ipaka i s
prednje i sa stranje
strane umetka,
poveava se kapacitet
vrstoe umetka
proraunato je tako da
dodatna ipka moe
podnijeti i tlak i vlak i
iznad i ispod umetka, i
moe pridonijeti
njegovom konanom
iznosu vrstoe
ipke su rasporeene
tako da im je jednaka
udaljenost od krajeva
kao to je prikazano

GREDA STUP
POLUGA SA OBJE STRANE

koristimo kad s
obje strane stupa
imamo grede
podjednake teine

GREDA STUP
POLUGA SA OBJE STRANE

raspodjela
naprezanja ispod
ugraenog
elinog umetka

GREDA STUP
POLUGA SA OBJE STRANE
projektiranje veze vara izmeu
dva dijela umetka takoer se
temelji na savijanju i posmiku, i
torziji ako umetak nije na pravom
kutu
odreeno je da osnovno
optereenje/a treba biti na
primarnom kontinuiranom umetku,
i sekundarno optereenje/a na
umetku zavarenom na primarni

GREDA STUP
TROKRAKI I ETVOROKRAKI NAIN
POVEZIVANJA

ovisi o broju strana na kojima je stup

optereen
trokraki nain povezivanja je kompliciraniji
za analizu zbog torzijskog ponaanja
izazvanog sa dvo-osnim optereenjem
etverokraki nain povezivanja je rijedak
nain u predgotovljenim elementima (elik
koji se koristi je razliit i pojavljuje se kao
trei materijal)

GREDA STUP

TROKRAKI I ETVOROKRAKI
NAIN POVEZIVANJA

glavna i
sekundarna poluga
u trokrakom ili
etverokrakom
nainu
povezivanja
greda-stup

GREDA STUP

TROKRAKI I ETVOROKRAKI
NAIN POVEZIVANJA

(a) Prikaz plana

povezivanja sa tri
strane
(b) dio u koji ide
primarni umetak

GREDA STUP
USKI PLOASTI STUPNI UMETCI

uski ploasti umetci su

eline ploe ne deblje od
1/10 irine stupa, ili 50
mm, mjerodavna manja
vrijednost, postavljeni
vertikalno u stup kao
potpora reakciji sa grede
Kada su optereene,
takve ploe imaju
tendenciju izazivanja
efekta cijepanja u
stupovima, ispod nosive
povrine, osim ako nisu
oslonjene na
transverzalne nosive
ploe ili zavarenu
armaturu

GREDA STUP
UGRAENI MODANICI

upotreba
ugraenih
modanika u vidu
prijenosa
vertikalnih i
horizontalnih sila
u stupu nije
iroko
rasprostranjena

GREDA STUP
UGRAENI MODANICI

razmaci izmeu ugraenih modanika ne bi

trebali biti manji od dva promjera vanjskog
navoja, ili veliina agregata + 5 mm,
mjerodavna vea vrijednost
veze su proraunate na pretpostavci da
naprezanje ispod modanika proizvodi efekt
odreza (iako je umetak krunog presjeka) koji
se iri pod kutom od 45 od modanika

GREDA STUP
UGRAENI MODANICI

ako su dva
modanika u istoj
horizontalnoj
ravnini (est
sluaj) naprezanja
se preklapaju i
tvore jednoliku
tlanu zonu

GREDA STUP
VIJCI U NAGLAVCIMA

u ovoj metodi eline

ili vrste plastine
cijevi su ugraene u
stup, povezane sa
ograniavajuim
sponama i glavnom
armaturom
elini vijci ili ipke sa
navojima su umetnuti
kroz naglavke te se
na njih montiraju
stezne ploice ili
slini prikljuci na

GREDA STUP
SPREGNUTI SPOJEVI

mehaniki spoj, sposoban je

preuzeti i uzdune sile i
momente
Potrebna visoka preciznost, te
se spaja istovremeno
Spoj se zapunjava betonom
kako bi bio stabilniji i sposobniji
za preuzimanje opt
Visina spoja je normalno
200mm, a ako je vei od
300mm potrebno betonirati u 2
sloja

GREDA STUP
SPOJ VARENOM
PLOOM

Tlana vrstoa temeljena

na vrstoi betonskog
punjenja sa nosivou
sistema armatura-matica ili
sredinje varene ploe
Fleksibilnost i posmina
vrstoa ploe se poveava
ograniavanjem betonom
Fleksibilnost ploe moe
izazvati probleme u
privremenom stanju
montae
Put naprezanja obilazi plou,
no uloga ploe je esencijalna
za zadovoljavanje
preformanci spoja

GREDA STUP
SPOJ UVLAENJEM
ARMATURE

Jedan od najpopularnjih
(i najekonominijh)
spojeva
Spoj ima veinu
prednosti: ogranienje
betona, tanki sloj suhog
spoja, kontinuitet
armature, jednostavnost
proizvodnje
Nekoliko mana: popuno
komprimirano punjenje
betona u ljebovima
gornjeg elementa

GREDA STUP
PREDGOTOVLJENI
UGRAENI SPOJ

Armatura koja treba biti

spojena se uvue se u elini
ljeb i zaljeva betonom pod
pritiskom

Smislio ga je A.A. Yee u SAD-u

Princip je dovoljno
jednostavan da sidrena
duljina armature moe biti
znatno smanjena jer je beton
utisnut u spoj komprimiran
samim spojem koji je iznutra
profiliran i naribane povrine

STUP-TEMELJ
Prikljuci sa temeljima, kao temeljenje trenjem, kapom
pilota, pridranim zidovima, temeljnim gredama itd.,
se ostvaruju na jedan od ova tri naina:

1. temeljna metalna ploa

2. bukom zapunjena aica
3. bukom zapunjena ahura

STUP-TEMELJ

Detalj prikljuka temeljne metalne ploe

STUP-TEMELJ

Prikljuak stupa i temelja koristei

ispunjenu temeljnu metalnu plou

STUP-TEMELJ

Ovo je najekonominija
solucija sa stajalita
montae, ali koritenje je
ogranieno na podruja gdje
je mogue izvesti relativno
velike stope za stupove
Dubina depa je odreena
prema dubini duljine
sidrenja armature iz stupa
Stupovi na svojim krajevima
mogu biti narebrani ime se
smanje dubina sidrenja

Detalj prikljuka aice za stup

STUP-TEMELJ
Stup na temeljnoj metalnoj
ploi
Kao odgovarajui upotrebljavaju se drai vijci
klase 4.6 ili 8.8. Duina sidrenog vijka je obino
375 450 mm za promjer vijka od 20 32 mm.
Podruje noenja glave vijka je poveano kod
uporabe metalne ploe, obino 100 x 100 x 8
mm.
Dno vijka je najmanje 100 mm iznad ojaanja dna
temelja. Ogranienje ojaanja (u obliku veze) se
obino zahtijeva, pogotovo gdje je uska greda i/ili
gdje se upotrebljavaju zidovi i gdje je rubna
udaljenost manja od oko 200 mm. elik je izraen
na naelu trenja ali ne smije biti manji od 4 R8
veza od 75 mm centralno postavljenih blizu vrha
vijka.
Rupa sidra je obino postavljena oko vijka kako bi
aktivirala vrstou vijka ako je horizontalni
razmak rubova manji od oko 200 mm. Rupa

STUP-TEMELJ
PRORAU
N STUPA
NA
TEMELJNOJ
METALNOJ
PLOI

STUP-TEMELJ

STUP-TEMELJ

STUP-TEMELJ

Prikljuak temeljne metalne ploe za

4 vijka (istaknuto mjesto) i 2 vijka
(lijevo

STUP-TEMELJ

Nesimetrino proirena temeljna

metalna ploa

STUP-TEMELJ
PRIMJER
PRORAUNA

STUP-TEMELJ
PRORAUN TEMLJENE
AICE
To je najekonominije rijeenje s gledita
sigurnosti, ali je njegova uporaba ograniena
na situacije kada se dosta velika in situ
betonirana stopa moe lako izvesti. Stup
zahtjeva samo dodatnu vezu kako bi izdrao
pritisak generiran od krajnjeg noenja sile, i
kemijskih agensa za onemoguavanje
hrapavosti radi izlaganja agregata u
podruju aice. U sluajevima kada je
ojaanje stupa napregnuto, ipke produene
u aici moraju biti potpuno usidrene (BS
dio 1,
toka 3.12.8). Radi smanjenja
Dizajn8110,
temeljne
aice

STUP-TEMELJ
To je najekonominije rijeenje s gledita sigurnosti, ali je njegova uporaba
ograniena na situacije kada se dosta velika in situ betonirana stopa moe
lako izvesti. Stup zahtjeva samo dodatnu vezu kako bi izdrao pritisak
generiran od krajnjeg noenja sile, i kemijskih agensa za onemoguavanje
hrapavosti radi izlaganja agregata u podruju aice. U sluajevima kada je
ojaanje stupa napregnuto, ipke produene u aici moraju biti potpuno
usidrene.
Radi smanjenja dubine aice do veliine prikladne za rukovanje te ipke bi
trebale biti zakvaene za njihov kraj.
Betonski temelji su lijevani in situ koristei epasti sanduk kako bi formirao
aicu. Rupa izmeu aice i stupa mora biti najmanje 75 mm od vrha aice.
Unutranjost aice je s nagibom od 5 prema vertikali radi olakanja
postavljanja betona ili rjetke buke u otvor. To daje izlaz klinastoj sili jednakoj
N je 5 , gdje je N krajnje centriko optereenje u stupu. Stup zahtijeva samo
dodatnu vezu kako bi prenio pritisak generiran od kraja nanoenja sile
koristei

STUP-TEMELJ

Vertikalno optereenje prenosi se u temelj sa trenjem

plohe (izmeu stupa in situ popunjenja) i krajnjeg
noenja.
Nije pouno da se zna veliina prenesenog
optereenja od jednog od tih mehanizma, samo da je
ukupno optereenje preneseno u temelj.
Za poveanje povrinskog trenja moe se formirati
hrapavost na strani aice ili na strani stupa kako bi
se prenosilo osovinsko optereenje od akcije
hrapavog klina

STUP-TEMELJ

STUP-TEMELJ
Analiza se provodi samo za jednoosno stanje. Nema
metode za vieosno savijanje, iako metoda za
vieosno savijanje u stupu moe se prisvojiti ovdje,
poveanje momenta u kritinom smijeru smatra se
jednoosnim momentom. Potpuna dubina temelja je
jednaka dubini aice plus debljini podlone ploe.
Nema analize za odreivanje dubine podlone ploe
jer kad je otvor ispunjen dizajn temelja baziran je na
ukupnoj dubini, a ne na dubini podlone ploe. Nema
udaranja jer je optereenje preneseno direktno u
temelj. Iako je udarac prisutan kod stvrdnjavanja
sredstva
za
ispunjavanje,
u
konstruktivnim
vremenskim fazama. Do tog kraja, dubina podlone
ploe je normalno jednaka sa manjom veliinom
stupa sve do najvee dubine od 400 mm. Kao okvirna
vrijednost ukupna dubina trebala bi biti oko 45
distribuciona linija optereenja nacrtana od kraja
stupa do donjeg kuta temelja. Tako, ako je veliina
temelja B, a veliina stupa b, dubina temelja bi
trebala biti otprilike
(B-b)/2.

Odreivanje dubine temelja

STUP-TEMELJ
PRORAUN
TEMLJENE AICE
- PRIMJER

STUP-TEMELJ

STUP-TEMELJ
SPOJ ELINOM STOPOM

koriste se na spojevima
gdje je potrebno moi
preuzeti momente i druga
naprezanja
alternativa za varene ploe
kod veih spojeva
Takvi spojevi su skupi u
pogledu na materijal i
proizvodnju, ali se to
kompenzira brzom i
sigurnom montaom na
gradilitu

STUP-TEMELJ
STUPOVI NA BAZNIM
PLOAMA

Bazne ploe koje su

povrinom vee od
presjeka stupova
spoj sposoban za
prijenos momenata
Prednosti baznih ploa
u odnosu na depne
spojeve vie u samoj
proizvodnji nego
njihovim strukturalnim
karakteristikama

VEZA ZA STUP NA
BETONSKOJ ISTACI

istake su kratke
konzolne projekcije od
lica stupa (ili zida) koje
podupiru nosivu
komponentu na svojem
gornjem horizontalnom
dijelu
kao i kod bilo koje vrste
okvira, potrebno je
minimizirati strukturnu
zonu zadravajui spoj
unutar sveukupne
dubine grede
zbog svog izgleda
nazivaju se plitke
istake, proraunavane
kao kratka konzola

VEZA ZA STUP NA
BETONSKOJ ISTACI

prijenos poprene sile izmeu

grede i stupa pomou poluzgloba i istake

PLITKE ISTAKE

istaka je plitka ako je

udaljenost
av < 0.6d, plus jo
odreeni kriteriji
naini sidrenja glavne
armature u gornji vrh
istake prema
sljedeem:
- varenjem glavne
armature za ipku
preko puta
vanjske povrine
istake
- ugradnjom ipke u
profil istake
- upotrebom

DUBOKE ISTAKE

duboke istake
imitiraju nakoene
stupove
da bi istaka bila
duboka, udaljenost av
ne bi trebala biti vea
od 0.2d.
vanjski rub istake ne
mora uvijek biti
vertikalan, no
potrebno je obratiti
panju na gornjem
uglu istake, gdje je 25
25 kosina bitan

STUPOVI S VUTAMA

ovaj detalj se moe

upotrebljavati u
niskim
konstrukcijama
gdje je povean
stup kljuan za
ponaanje konzole,
ili u situacijama
gdje veliina grede
i reakcije ne mogu
praktino ili
strukturno biti
zadovoljene plitkim

PRORAUN VUTE STUPA

(a) definicije
upotrijebljene u
proraunu vuta
stupova
(b) vuta sa
zavarenom
sidrenom ipkom
(c) vuta sa
poveznicama