Ekonomskeinterkeiepojavluj se kao muzne 2a razitak svake privrade, Razzi su tome rast. Na gloaln ‘azn, aktivna medunerodnarizmjenaosiuraa, sje strane kvinitatio i hvala Seaje potra domach rezidenats, sa druge strane osgurava povesanje moguénest zalovljnja ih poteba. Uoga | zatenje ‘medunarodne ruzjene (varie wgovine)ogleda sw sheet 1). obogacivanj domae pomude dotima i uslugama iz inoremsva 2). doprinosu syetskoj pode rad (smanjenem proivodnihtrotkovak; 3) stimuliranja konkurencije izmeda kugaca te ime poizvodac, 4) olakSavanju prometa kpitalom, Ovisno o tame kolo je nek privrsda orvorena spam sveskeprivred, yednae ve logs i aaj medunarodne ruznjne, Slotods uvora i izvoza dobara genera prednosti za sve zemlje. Tribe domace privrae se Si jr se omaéoj poten pide nto potraéna iz inozemstva. lito tako je povetana ukxpna ponuda donate priveds jer 1= == 1 > LB 1 1 i-p-t)-1, +m 1p) ko se uvozizraziw pojmovima domatih dobara(eU), moguée je jednadebu (14.1) iat ina natin: Y=C +1 +G+E-, 297Drag etna, azo mullite ore pivrede vel og wea (eee sono worn od smlpltatrazatverene pride Pod im jena Wor ima ogaantomathog Aaa pte, Bo vet _Sanjuje amplitude gospodarskih aktivnost. 7 =~ me ALTERNATIVNI POGLED NA ZNACAJ VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENI Anata. waka wot ayaa nak oa nical pines motes ine kite alternativnog pristupa, U tu svrbu neka se, temeljem relacije otvorene privrede, davede u svezu " CHET HURCHIHGHE, Ponitevanjem Cu gornjem iru, dobit se SEETHUATHO4E Sm som kp +6 +f joa je ven noe hat ej (#1) or Ueki wean or |e a BDF ii sh > ta pes prin pT So rsd ka Ska 13.1 Utne avora i woz na sean BOP ‘Slika 13.14: Vanjkotrpovinsk deficit (neto Sika 13.18: Vanjskotrgovinsk sui (nto smanjenje ealnog BDP-3) povetanje relnog BDP-a) ‘Uvedene autonomnih kompaneati(,G, F) doprinos! poveéaj ravnoeznog ralpog BDP-2. Suklatno tome, ‘avnottni reali BDP je pomakut s azine ¥pna Y, (pri wodeaju 1G), tna razin Y; (pi uvodenjuE,uzostale _eiamijenjeneuvet), a Moje vdjivo nasi 13.1 LUveCavane bruto domaée Stedaje ($* +1) velitinom woza(U) uzzokuje promjen ravnoteineg realnog BOP, jako ne ror promjens vijedaesti autonomoih kornponnt. Name, obziom dase vvoznm povetavajyrspoloziva ssedsta,krvuljabruto Sede je zartrana uljevo za veldinu uvoza ma pozicij hrivulje F + TU. Raynoteini realhi BDP je srazine ¥; pomalint na rains Yi. ‘Neto inak uvodenja vanskorgovinske razmjene na reali BPP jedmak je povedanju zbog izvora, a smanjenja ‘og uvoza. U sla kada je nto ievoznepativan (kad vanjsotrgovinska bilan bij defc),neto utinak ‘vanshtrgovinske ramjene ese ipo kao smanjejeravnoteznog reanog BOP? (prema sic 13.la) sa razine ‘Ys na Ys, stim da vrei Ys > ¥5). LU suiaju kad je nto voz posiivan (j,kada vanshourgovnska blanc biljesufc), net utinak vanjsko= tngovinske razmjene ipo e se kao povetanje ravnotednag reainog BDP-a (prema slick 13.19) sa ¥; ma Vs tim a ried p< Ve U slugaj kada je neto ivoz jednak 0 (j vanskotpovinska blanc je uravnoteden),neée utjecai na promjenu ravmote@og realnog BDP-2 [shod vansto-trgovinskerazmjene je ovsan ted o deviznom tej. Stog je nnn pi sna wind vanjsko: ‘epovinskeruzmjene na makroekanonsku ravmoteu i peormancu Oba pozarnod ina devin tes 13.2. KLASICNI MODEL MALE OTVORENE PRIVREDE. Model ovorene pve, oj serait u msavk ovog oda”, opie ponsane otvorene pride tiekom dagoronngvremenskog razdbla na tt robs | sha. Ujedno rerezzntia medansrodn ek kept ob ‘bsiom das vel 3.1 net inozemne investi definian ko raza ized nacionale Mee | domaih ‘ave 10 net naerne investi bilejanjene poset Ji var abl Nada, sak je stom ej da co inozere invest moray bit edhe Reto iver (anshtrgvinsoj rave). Oda se te mol aoder wpe za bj vanshotrgovinske raynotete U Klsiom mods opie ranotete zatvrene pried (pplaie 8) karate slope sv imale log mehanizma warmseena Stednje i aes. U uveina etvrene prrede,t pripstvka posse era je tvorena Frieda omoguéava metimarodi pomet kaptakom. U uvjetima perfekne mobiles kapitala (to mma da omaci reid inaju pani pristop ma syjesha Fiaancijska ti, al stan reid a dome wit) i Postjra male otvreneprorede,ujecs te pivede na fomizae vse svjeshe kanane stpe je statistic zaneml. Otuia je Kanata spa u malo} otvoeto pre jedmka veto) kama} stop) Ta sepa prevladva na syeskifinnoiskim wiina, a njerina je wijedost orden ravnatcom svjeske Sede Sse aves (kekili, avnotedom ma syeskom 2 zajmodavnh sedan). Sa sali domée prbrede seta Kamat spa je erage zadana Modelom 36 takoder pretpostivlja da je kolitinn outputs odredena proizvodnim Eimbenicina i proizvodnom ‘ehnologjom, U bilo Kooj tock vemena, ouput privrede je fiksan jer su ponudeni Kapital i ad, te primijenjena fehnologja isn, Otua vrei Bs) * Mankiw, G.N: Macroeconomics, Worth Publishers, New York, 1997, str. 188,~ 195, 299Klasiéai meds! male owvorene prvrede tre sea sledeéem skupu olacija Y=c+l+0+Nl (39) cy—1) 3.10) 0 «3p NI=NI, (313) ‘Tumadenje je edna modela (13.9 — 13.12) vot nekoliko puts dano w kaj toga se ode nebo ponav i, UV ‘djl 7.1 iaknuto je da veto izvorevisi 0 realnom deviznom tetaju, Ta je ovisnost w mosh (13.9 ~ 13.12) ‘eprcentian jednadzom ponakaja (13.12). Neo ivoze fk realnog devimog tj, ee wd Ne < 0 Problematika devizng tea bit éedtalnoanalizianau poglavlj 15. a sda je dovan usted da je ean ‘devi taj ons) mebanizam koji osigravajednakostimeda medunarodng tek roba slugs i medunarodaog ‘eka kaptala.Endogene su variable model C, I, NI. Oxtale su variable egangsne lena (19) eve dnt tine M=("-¢-0)-14 Mesa os Litas di lj poate ode (13.10) (3.1) nabs (13.132 rota de dota rata slp asco mason =) ab ese MF e€F)-0}- 40.6 ay NieS te (15) Terai (13.14) i (13.15) india na odredroeSednje invest te sudo tome ima net evo. Seda je pod Uijeejem fskaloe poitke. Porat dezavae powoinje ii pak smanjerio pore smanjuo nacional Sedu, Investcijeoviseo syetskojrealno) Kamatno stol. Ta Je vez negara; veéa Kamat stopa ete a sanjenje investcske potminje. Neto ior je odreden razliom tamed nacionalne Sednje i investiia pr sve kamatno stop, Kada je Sednja manja od investi, i inozarsiva se posudye nesta ios. Signo tome, ako je domata edna vo od domatin investi, vtakStedje se posuduje drug zeijama, Sica 15.2. eraiki rect ulogu yetse reane kama stope(*) Apscisa slike 13.2 reprezntia investi sn, dk ordinaa reprezntnarealnu kasi tops, Obeiom da je tna egzogeno zadana, ne mode se prilagadava lj iidstenia See {investi u dora pried, kak je to Gila w klasitnom modelazavorene privrede(poglevle 8), Pr rain syjeske kamatne slope od * Stedja (8) e mana od investi (I), te je stoga net ivox (NI) negatvan. Neto ivoz je predavjenudaljenoten iad Aivulje ted invest pe ssjetskoj karan} sop. Obzrom da je Stodnja pod wtjecajem instrumental fikalnih varjbli, nagose je salar, pte saugavsnog modela otvotene privtede, utc) fskalne politike na itedju, investi, a zaim ina net voz. Une iskalne politike na elni devi tej bit analiziraniw oglu 143, Potebno je wtitiraziku w odnosu na odjeljak 7.1 gle je definranapoctvna oisnost et ivoza o reno evienom tetsu, Raza je proumoiena raziitim defsiranjem reainog dviznog tefje, U over pogavju smanjenje realnog devimog tetaja cma relma deprecjcju (koa ve ras net izvoz), 3 povetanerealoog povetarem dabota 1 inzrmno) wid 2) poretarem potatnj a domain hail .) hoje je prouoseno ies + povearjm domace nominal kana tops il ‘+ ofskivanim slbjenjem valuteu budusnost 3071) povetanje pote za inoeemrimn dabrima /ushgama = kajeje prouzogene povedanjem domaeg dobotka 3) poveéanjem pone a inoemnim kaptlom koje je rouzotsno 4+ povetanem inozeme kama tops 4+ ockivain jatanem alte w bude Potretno je itt da navodi kao Sto su “devin tes} rast” i “devant se smanjuje” mogu prouzzoctt ‘odredenu konfuaju u rumijevanu, U situacj kad je devin aj defnirn kao odnos domace valte prema stan) valuti, porastdevizng tetaja mai da je potrebno advo vile jeinica domacevalte za kupovnu je Jedinice strane valle (obmuto taker vied). Medutim, ako je devi tfajdefiniran kao ods sana vata / ala a, ving te al es ema vad Go wien se tog, rast devizog tetaia mode mati preiplju domace value (ak je taj definiran hao odnos_inovemna valuta oman vais), i depreiucju damage value (ako je tej definran kao oda damaa vat /inozemna valuta Jako teorticari medinarbne ckonomije dena tes) Kav wdnos domaca/ inozemma. valuta (jet je © Uv. D, ako je r> #, Ivan de invest uw hats drtavne obvezice, a ne w njemathe eta obvemice (WU tom slugajn posto moti 2a ulaganjom « Hrvatska. Used priors Kapital i inozemste i toga ovedanja pone kapialn desi Ge i do tendoneje smanjenaprompinog i paveéana terminskog (esi) Ako je D- 004 (ledsjui unacad za jednu godine, nominal porate prekoraio onajna vse drzuvne obvemnice (wz pretpostavr tog, dospija | uobicajenog riika). Medutim, ta rafunica ne wine w obzir moguce romjene devimog teaja ~apreeaciia kung, obi sli” poi u eur. «) Na temejujedadabe "pokriveneg!" amatnog parteta izratunava se (erminski te (9) fof #1) "74S (004-005 + 1316 Deviants sljdete godine nije tzosa0 na nominalne povnte satel obziom da je poi w cura *gokrivena®prodajom cura nape na terminskom wis, 152, UCINC KRETANJA KAPITALA NA PLATNU BILANCU Suklin prthocnim ramatranjims, sue je neto fever Kapital ka rain iam eave i poe knits, (x), dois kao opaljuey fj domaée kamatne stope Nig =f, dNyddr <0 Povetanje domaée lamatne tone w odnces na inozemna Kamat sopu rele prijevom kapitala ua domnée finanejsko trite i reduiaajem oileva Kapital iz zemlje. Oud poveéanje domate kansine slope vo kx nto prev kala, Ako se domaéa kamal toe sane Wodhost ta inzemam aa stop, kite, cert arts, sya wept soe, aPotretno je wt tinjeicu da hretanje domaée kamane stope me uljete sao na kretanekaptala, vein ketanjo rob i usluga. Ako poveéarjedamaée kamatne slope vi areca damage value (kroz poweéane potrainje za -domaéom valutom),tada ono time posredno ujeve i na poveéaneuvora smanjnje ivora, odnoso ma pogorSane at ra (vba ks) Kk ppt resin x pl lie oar fo sledets analiza [Neka se zanemare tickov transferih plana izmedu dome inozsmne pried. Analiza de bi koncentriana na bilanea vanskotgovinskih trast a inozerstvom te bine kapitalnih task, Devin ets dale 0, S50, ae ww U-UCY,o,edewiedi Loo, Seo HY, ead elie 0, ‘Obrirm dj neto vor kapitala opadajut funkeija damage kamatne stp, jnada plane blanca (PB) je PB = (E-U)~Nh PB=ECY*, 6) -ULY, #)-Nic (0, a jednadzba omoguiava razmatranje wcinaka promjene bilo koje hemponente plane blancs. Obezom d su dna ponadanja ves objainene, mer tea promjena ilo koje odrednice na platy bilan prepozaiv ‘U rasta ée bit detalieobjainjen. ‘Vanjskotrgovinskabilnea treba bit wraynotedana jer neuavpotebena vanjkotrgovnsk blanc ieazivavitestuko negativne poslodice. Tako deficit vajskatgoviaske bilance moze vod rast inozermeg dag, itiskivan produkt akumolal Kapital i wsporavenju dugoroéaog ospodarskog rash Na prvi poled netaynoteda ‘vanjskotrgovinskebilanceprowzroten sufcitom bi mogla igledat privé. Mein, nepativ tic! sufcita se Ispotavau kroz prekomjemo povecanle agregaine potainje, a preko nje i ma cslkupms privredy i njecina petfommeu. Sukladno tome, sve zambe suogene sa neuravntcienom vanjskotrgoviaskor biltcom, pri ii ase pristupajunjezinam uravnotezenj, 153, URAVNOTEZENJE PLATNE (VANJSKOTRGOVINSKE) BILANCE, Uravnoteteje plane (vanskotgovinske) bilance mode se esvariti a dva nation; akivranjem michanizma sutomatskog uravnotedeja Qoje se ostvarue promjenama razine cera w domatcpivredi if inozemstv, te promjenama realnog BDP-a) ii pok myjerams makroekonomske politike, Dok se meba ‘uavnotebenja aktvityju po. pojavi nervnotede u plato (sanskotgovinko)) bine, defi makroskonomskih mera prisupa se takon izvjosnog kafnjanja, Pozomost ée u nastavkw kajige bit dant ‘makrockonomskoj politi koja omoguésva uraynoticne plate (vanjshotgoviske) bilan, Prije upomsavanja s ‘om polikom, porebeo je ypoznat ses krveljom vanskeravotee. ODREBENJE VANJSKE RAVNOTEZE Vans ranted se odnosi na ravnotedo w pltna bilan ".. kad je saldo tekutih wansaki jednak satu ‘aptalni transl spot predznakom, aj promjena reer ednaka nl” Promjna vanjskotovinske bilnce ii bilan Kapitan tansakelja, ceteris paribus, uzrokaje narafavanie ravnotede plate bilance. Sede 6 analiza prvi tj nave ‘Uvoz je ovisan 0 relnom BDP-u(Y).Povetane realnog BDP-apridonjtée, eters paribus, poveéanju woz te smanjenju net ivora(iuzev ako je odnasn porastrealnog BOP-a wjetovanporstom izvoza). Neo tzvoz mode se pikazaitakoder kao opaajuc furkeijerealnog BDP-a, ant amo, <0 niewign, 2 ‘Neto ior kite defini ao pads fink kane top, Nix whG9, Me <0, Kila vanjke ravntefe (PE = 0) mote se grafic histimtlu (Y, ) posto. Sika 15.1 prikazje natin invedena krivalje plate bilace, Ta se slik sastoji od 4 dijela. Pri dio shai za izvodenje bv neto izvora ‘aptala Prirazini kamatnestpe od ry, net ivox kapitala je na raz (Ni. Spustanjem okomice eit} raint nto izvora kaiala do drugog dil slike, do hivulje VIB » NI koja osigurava ijednacenest eto izvora{ ‘eto fvoza Kapila (.varjshomgevinske bilane sbiancom kept transac), odreduje se wijednostneto javora, sda vanshotgovinskebilance, VB, ko zadovoljavaunet VIB = Nix. Povladenem horiontle do tof djl slike ia etodka koja epreaeniravijednost nto izvoa pri raz od ‘VIB, i Ys. Okomica pe razinirealnog BDP.a od Ye do detvrog diel grata ukazaje da to razinireainog BDP- ‘odgovara kamatna tp ody Ts kamatn stopa oigurava ostvarenje yanske ramoteée nakrvuli plane bine PR 0, Analog logika made se primijent prilikom fvedenja dragih tok, Niovim spajanjem ized je Isivulj pane bike P= (jkrvulja vanjke ravnotede) Mote se zai da svaka tosh ns kev plane blanc prezentia par vijdost ri ¥pei ko vied FB = Drugizsijtima, svaka tka koja du krivulje PB = 0 indica na ona kombinaiju 1 Y ei Kojo) ostvarera sanskaravnoteda. Podraje iad spod rivulje PB = 0, indicia na neuravnoteenost plan bilance. Podrasje Tamed krvuje P= 0 ¥apsiseobuhvaca sve Korbinaije £1 Y kod Koi Je FB ~0. Sukladnn wre, to podrutie indicia na deficit plane bilance,Podrje iad krivulle PB = 0 sada sve korbinaier1Y pri koja je PB > 0, {one kombinacije kod koji je pista sft plane blaee. Kcivaia vanjske ramotbe ima poitivannagi, Sto se mode cbasit na sede natin. Neka poéeina totke bude ‘ilo Koja totka koje led du krivae PB. Svako poveéanje dobotka wrokovat G povetanje wvoza i stops deficit ‘anskotgovinse bilance. Ciljem eran pte blane u ravnoteli,Kamaina sop moratée rast, Rast Kamin stops vodit Ge prijewu kepitla sufi bilnes Kapital tranakeija, Tj sufick mora biti dostatan reakralziranje vanskergovinskog deta, Stog, cljem odvanja ravnolede, dobadsk i kama stopa mora ‘eagira istom se, "Babi, M: Medunarodna ekonomi, Mate, Zagreb, 196, st. 297 nsSika 15.1: lvodenje rival pate blancs sumer or Ofc Me Ska 5.1} New fer bap ‘fia 15 1; Paina ML wm) (Nido (Nh)y Ni vr ‘Slika.1b}:Uyjel VTB =Nig Sika 1.1¢): VB ‘U mastavcu ese analiza win’ smanjena net izvoza na plat bilan, Sonanjnj to ivezadprnesi arava atte pane ilance, Cif oan ple blanc wry, ovedanje ¥tebalo bi wt prsak na povetane kamsine ste, Obi ds je net evox Kapital pases fink kamae ope, to adsevatn Foran kanatnestpe uvetovao odgovaryjuce amanjeje neo Evora Japiala, Remit uvjeovanoe sjeds dgutyja move bii vdlivii ko se jednadfba plane bince alno iene eproijenenom devia ean ina Tine ce doi ay. Mk y aro=0- Say. 36 Ny aviv a Ole Deeb eo ol gn m2) es ep a oo aman sope a ). Dok prva odredica determinia vliinu vanjkotrgovinskog deficit prouzrogenog dani pevctarem dota, dug pokazsje Hoo mora pres dma Kanata stop kao i bio genera dost Priv laps hj Genelia vanjskorgovins efi: Kevan PB ~ Oe oko, je vec grant $hionos wons ur dan granu soot vos xp. On je vodka, oe vec rine one voz (hua perfektne ‘mobilnost kala), tj, kada je Krvulla PB ~ 0 vodoravna na rain svjeske karate stope (Sto vedi x malo ‘tvorens privredu).Krivla plane bilance jeu razijenim zemjama vodoraija jer se obo petpostajaveika mobilostkapitala Naprotv unerzvijenim zemljama,kriulja PB je kort, Promjena krivulje PB se ispoljva kao promjena nagia ili pozice kivlje. Pomicanje krivule PB i promjena nagitarezatiratée 2bog povecanja il smanjenja konkurentnosti domacih dobaa u odnosu na inczemna dobra. U2 rnepromijenjen nagib rival, blo koji imbenk koji ued na konkurentnost, uzzokovatée pomicaje krivulje rivala PB 6 se pomakut prema gore ako dede do poveSana uvoza ili smanjenja izvora (np. used poveéanja ddomace racine cijena,apresjcije domage value, povetanjadahotks,povecanja tari smanjenja prodktvnost 5), Supome bi utinke proumoilepromjene navedenih vara nakrvulju plate blanc. POLITIKA URAVNOTEZENJA PLATNE (VANJSKOTRGOVINSKE) BILANCE, [Neuravaotezen plana (fanskotgovinska) bilanca se mode uravnoedt primjerice,polikom devizog ta ili poltikom oeranienja ketnja vanjshotzovinskih i kata tijekova LP tka te¥aja: Marshall - Lernerov uvjet ‘Obzirm da je nto ivr fnkeija i eainog devizng tts, tose promjene realnog devieng tga mogu odaziti i na neo iver, vnjskotrgovinsku razmjena,Postslia se pitane, Sto subekti makrockonomske politike moraju ‘iit kako bi pobobai vanjskotrgovincku bana. Tz dosadaiih je iutavanj isahnuto da realna deprecijacia vedi povedanju netofxoza, Da bi depreijacia pobolials vanjskomgovinsk blancs, potrbno je da ievox porate, ‘8 wor se san ona mjetiu koje homer poveéanj ejene wos, Uj haji gover’ tome kad ge reslna deprecjaia povetatineto icv, je poznat pod nazivom Marshall. Lernerov uyje. Uviet je dobio ime prema ckonomisia Alfiedy Marshall (1842 ~ 1928) i Abbau Lereru (1903, ~ 1982) koji su pridonjel njegovoy formulae. Mrshall-Lemerov uyjt je adovoljn ako Je Ee, + Ey, > 1, Dak prema Marshall-Lernerovom avjet,realna depreciacia €e pobolat vunjskotrgovinsk bilancu domace peivrede a7koje bro latgnostipotreije 2a irvoaom te privrede i nese potraje za vozom obriom na realni devin ‘eta vei od jdinice. Smatra se da je Marsal-Lererov uve ofan ako suvelitineuvozaiavoaa podjednake, Name, ako wie ee +e > 1, posttn porastizvoa bit e via posttnog poasta woz. Metin, ako je y+ ¢y «malo veée od, toda fe ek relativno vei real devalvaija /depresjacijapobolga vanjskotovinku ila, Moje pak sua oy. «+ 4, ve, fo je potrebna anja deprecijaiacilem pobolanjs vanjskotrgovinke bance Brimise Pretpostavite dina voz tint 60% uvoza, tj da je E/(¢ -U) jednak 0.6 ada Ge smanjenje devienog tej za 10% povetati iver 2a 8% (ee = 0.8) i smanjit vor za. 6% (6 ~0.6). Marshall-Lernerov uj je zadovljen (0.8 (0.6)+ 06> 1), ako da Ge se vanjskorgovinska bilanes pobolSt Potro je imati na umu da se pobojtanj vanjsketrpovinke bilance ne esau neposredno nakon depreiacij, ‘ako ona utjecenepostedno na promjene cena uvoza i ivora, atime na pribode of voz | rashode od uvozs Tickom krstkoroénog raadobja, depecijacja pogoriava deficit vansktrgovinske bilance. To Je stoga Mo Aeprecincja wet neposedno na promjene nos ejena, ma porast ena wo i aanjenj cjna iavoes ako $e iavozfalturra v domacoj valu, Medutim, promjenarelativni ejena ne dove renutno do prmjeneievoraih | ‘worn koliin, Za t je potrebno odredenovijeme. A vremensko keinene ianedu pronjens devienog teaja ‘omens voumena izvoza j uvoza naziva se Kafnjenje w trgovinskom prilagodavanju. Razzi su katnenja ‘elatvao stabilne preference ud te uivdene poziclle inzemnih ponwata. Medutin, ne mogu seni preference judi, « ni smanjeni profi inozemnih ponudata odrdati beskonaéno wu shucaju kada devin tet. deprecira rimjrice, inozemni ponadat ce radije pretpjti smanjene svojth marl, nego dorvolit dase prmnjna devimog {sires oor Yee ene vom dota mx damata ta, tus f ManalHLemery wt mado ie Iskustva zemaljau pogledu winaka reaine deprecijacije ma vanjskotrgovnsk bilancu snetizirana su i voblitena ‘eval ii oi ii ova J (ka 152) Oda je a Kivu prs pod eave Skrvalja. va clk dinaiku proces. ‘Sika 15.2: vu ‘veeme) 228 Orda prikaaije nominsino jrateru vanskorgovins blanca, dok apscisaprkane wie. -krivalja puna wor ponaana neo izvoza koji se fomia nakon deprejacie dame vale (nak eens na slci 152): post jaa tendencjn pogranja vanskorpvinskog defn pe neg li dode do tendence reuovegsanena oboe raven varsktrgovinak bce Ist wor ponana, al inveran,ispoljava eu sla apreijucjedamace value. Subjeti makroekonomske politike kao i sudionct vanjsowrgovnske razmjene morau bit syjesniposjdica ‘emenskog katnenja u trovinskom prilagodavanjui-rvale I. Ogranienja kretanja vanjskotrgovinskih i kapitalih tijekova [Neranote2a plate blance mote se elimina, iev mjerama menetame politke i politke tia, whoder i proicksionisickim myjerama ogranterja woz | poticana izvara dobar | usluga, Te mjere imu nepostedne utinke. Obizno se u ypu takvibmjraubraaj carie i hvote, ive subvensij, rate pore oltiee a proizvodnju izvoznih dabara, kao i mjete deviene kore. Tin njerana subj) makroskonomske politike rovocirgju promjene elativnih jens te putem ajth ujetu na tickove dobara i ushuga, Cifjem neposredion lajecnja ma financiske trnsakcije sa inovemstvom, subjelt! malgoekonomske politke mogu taker poduztt slite mre ‘Sve mere ogranigavanj kretanja vanskotgovinkih i finaneijsikwekova proizvode nia neposednih, ali posedhihutinaka, Ceo seu nai th winaka zanemaryju upravopostedai uti U rastavku Ge biti ubratko rarmotren ulin! uvodeja carina {zabrane ivora Kapital, iako win vans ‘egovinske pole bil detajnije analizan vokvitu sedate poglala, Caine predtjaju namete koji se wodk na svaku jedinicu dobra wezenog u zemlju. Posedice uvodenja carina su vsesnue; uve} su met ovisneo lastgnostima potrdnje uvoza i pone wozih supa, U sua kad J potraaja za uvernim proizvoina potpuna necastina, uvodenje carina ne pridonostkolitnskom smanjenj _voza, iko poskupljue te proizvode. Ako je noviana pond nepronijejena, povetane ejene uvozih dobar ‘mai ojedno povetanje ovtani idatka 2a wo2, te smanjene iaka za domaée proizvode (tinak dob). rocesom muliplkatom unc! se Sie; vee smanjnj realnog BDP-a. Ako porastejena uvaznih proizveds zat poveéane eins inputs, zbog deg se Irvulja KAS pomie prema gore (lev), rezuhat proces mode biti nce (ese iene uz smanjenje damage proizvodnj) Za rau od carina kyte su kvaatitaivna opranieja wvoza U sugaju kade je potas za uvoznim proizvodima claténa, poskuplenjem uvozih proizvoda damati proigvodi = supsiutt posta jfinyj,zbog éepa rasiepotraéna za njima (utnak supstiije) Povecane poten vodi ‘poveéanjacjena uvoaih supsituta te stimula povecane proizvadnje wvozmh supstints, to preko muliplkatora ‘vodipoveéanju domaceg ealnog BDP-a ‘Ogranigenje finan tickova iarva life usinke kao optanigenje vanskotrgovinskih transakcja. Subjktt rmakroekonomske plitke moguciljemeliminianja defita ple bilunce uvesti zabranu izeczakapitals, Zabran invoza kapalautjece na porast ponude haptla uw 2erfj i smanjivanje njegove cjne ~ kamatne stope. Mano kamata stopa stimuli investce, so vod preko multiphikativaih proces, poveéanjutealnog BDP-2. Medutin, ppoveémjerealnog BDP- inci povetanje uvora, fo pak smanuje pozitivne winke zabrane izvora na plan bilancu. Poznat esta) Malezj i njeinog redsjednika Mahatr Mobaramada koji je predjedavao Malezijom od 1981. do 2003. gine, koji je 1997 godine, kako bi smanjii spit teme poste Siena tz. Aziske kre, ‘norm sayjete MMF-aiuveo stroga ogranifenja ivozakaptala i mje. Nakon to je kriza zavcila, ponovo je Niberizrao finance trite 30154, POLITIKA VANJSKE I UNUTARNJE RAVNOTEZE Nek je unum ravnoteda oedema presjcitem IS i LM kraj. Rie jo ara vidos, Y) pri kojem je IS LM. Nets ao pretpostnt da rived unkcioaira na ravini pune zaposlenost vz stale cine. Dovedener sven ti hiv, koe detemniraju unary rayotedskrvuljom plane blace (kevabon vanike raved), ‘mogucena je analiza ednosa izmedu unure | vanskeravoice. Unutama i vansksravnoeda eps took sect lrivuje untae i wanske ravmoteze. Dostzanje te tke moze se definirat kao lj kojegZele start sje makroekonomske pole ‘Slik 15.3 dvodi w sven 18 i LM krivlju, te krvulju ple blana (PB). U tek A, je su koordinate (Ye), ‘spostavena je unuamjaranoteza,Obztom da je uspostavliena u tog ko je poeeionirana ipod krivule plane tilance, pos vanjska neuavnoteenost. Totnj, pista je deficit plate ilace Sika 15.3: Krivuljaunatane vais ravnotede Subjektima makrockonomske politike soja rspolaganju ni mer koje mogu podurt cillem dstzayja tothe w joj post unuimja | vanskaraymoteda. Hoc I w navedeno saci nastoaidjelovati na pomicane krvule ‘lame bile prema dol, ii pak ma uspostjanje untae aymote2e pi vio razini kama stop, ai ini) ‘arin Y, le pak nstojt tect fon brivulju unutrje | vanske rayne, ovis o eljevima makrockononiske politike, te sanju makrockonomske performance, Ako odredena makrockonomska mjerapridonosi oxen Jedaog ela (primjerice unuamyje ravnotede), Sto pak ide nab drugos cilia, tada ta mjera ima kontradikiome ‘ink, jo trebaju subjelt makroekonomske politike cain povesi iu, ‘Usinedsltemaivalh mje makrockonomske politike se mogu istratiti pomocu Swanovog dijageama, line 0, Investile a funkejedchotkat Karate ope (L~ IY, 1). Sto je dohodak vei, tos investije ve, © 0 je aman stops ve, to su one mani, Otuda vrjed AVY = 1, >, dV de = I = 0, Neto izvor ovis © domaem i inozemnom dootku te deviznom ‘eéaju (NI = NKY, Y' 6). Viledi ANVAY <0; ANLiGY' > 0; ANVde < 0, Prepostavla se da je inozerni dobodak fiksan,Obzirom ‘da Mundel-Flemingoy model ne pas raz ized rominanog i ealnog devimog tia, kori ese smb e za devia ta, Razlikaizmed nj ne post jer se pretpotavja da je ravina elem (domaéa i inorerind) fiksna. Zalo su promjene realnog deviznog isésia roporcionane promjensma nominabwog devieno teaja, Jednadab (16.1) repreaentie rawmotebu na tri robs. Prepostavja se da vijedi Mashal-Lermerovuyjt. Jednadtba (162) reprezentira ravnoteda na tilt nove). LM hivulj,Ponadena Kolitina realnog noves (MP) ‘mora bt jednaks potrazivano koi relnog novca. Potradaja 2a noveem je funkcijarealnoe dobotka i kamaine stope.Funkcij polranje za realnor kolitinom novea je negativo ovisna o kamanoj sop, a poitivno ovisna © dobothu (3 L/21r< 0; 31/2 Y >, espektivno). Ponda je novea px! kontrolom scedisne banke, ednadzba (162) reprezetia “edoadzba (163) ukxaaje da je karat stopa domaceprivrede()oredena syetskom kamanom stopom (),Toje ‘soga Sto mode! potva na pretpstaeioperfeno} mebilnost kapitala. Obzirom dase pretposaja da je x*= posi alka izmedu ominalne iran kamatnestope,Pltna blanca je definirana na shjede nan: PB=NIY, ¥,<) Niko, (164) ‘ge NI reprezetia neo vor (bilancu tekucth transikeja, odnosno vanjskotrgovinshu bilan), a Nix net izvox aptala (bianca kapitalni transakj). Ako je PB > 0 prisuan je sft pate bilance, a ako je PB < prisuan je debit plate bilane, Plat bila je uravnotebna kad je PB Neto voz kaa je Fuki kamate tope, 4. NI fp), aN ide (6s) Nogaivanpredanaku edna (165) ozdava du Ge dog uve kamatnog paritetaw sutaju kaa jer > ¢* dot do enormnog wvoca kapital, Beskonano ust ednad?b indicia da je jo prfekto mobilnom Kapital, Nadal, medelom je peetpostviieno dae: 4 ravmoteda na tis roa i ualuga $ + avnoteZa ma trait novea M/P = L; anja raynoteza PB © E =U ~ Ni = 14NI,G. S-LNk gdiejeS =S" +t), a3‘Analza Mundet-Flemingovog mova wbifaleno se u makioekonomsko) lira provodigrafickim ptem. Stoga e gafica eliza Mundel-Flemingovog modela bit prednetom izuavaje ove kaise GRAFICKA ANALIZA MUNDELL-FLEMINGOVOG MODELA Grafik preeatacja Mundell ~ Fmingovog madela peetposaviia veravane 1 i LM krivule w CY, e) postr a bi se naglasilapretpostavca r= 1 i ralka w odnosu na IS-LM model zavorene privrede, IS LM krivulje posit ozake IS* i LM*. Shka 16.1a) prikazyje TS* lrivlu kao opedsiuén Frivlj. dok je LM hive Dredstavjenackomiim praveem, obzirom da ne ovsio devimom taj. Apstisn graf like 16,18) rprezantia ‘azinu outputs (¥), dok ocinata devizn ej (e). 1S* keialjarepezatira skip parove tofaka (Y, e) za hae se ‘stvargje ravnteia na tris roba | uslga. LM* kervulfa repeezsnia. sup parovatogaka (Y, e) 2a koje 32 ‘ostvangje rvmoefa na tia novea. U odjelku 103 ustvreno je da se istodobnaraynaeta na Wt bai nova uspostavlia u otk seca 18 LM drivulj. To je uta) Mundell Flemingovim modelo. Koordinate tocke siecifa IS* i LM" Krvulje odreduju ravaote2a! devi’ tet} (@) i rvnoteau cago agregatmog,oupita (Yo) tigledno je de 1M krivulja redo ravntedniagrepatni ouput bez abzrs aa devizni te. Krivlja PB® predstaj sup taka (Y,e) a koje se ostvarje vanskaravteda (PB =0), Poireno je mala da nag IS* krivuje ovis deine devimog ets, Slika 16.1) predstvlja graih prikae ‘modela wz pretpostva da je devin tts) definiran kao odaos interna / dasa valu Abo bi devin ej bio Sefniran kao odnns domaéa/ inozerna valuta, tda bi (S* Kili imalapovitvan nag (0 i krivula PB), Obzirom da je u IS-LM model zatvoreneprivede IS ksvulj ila acgatvannagib, ada Ge IS* kvl intl egatvan nagib iu slutajia hada se docvole Cuktuacijerarine cena, to Gee prom alize wiaka tmakrockonomske politike petpstavii sta inozera valuta / domats valuta. Takva defnca devignog lian implica nepativan magi 18° krivulle u (¥, <) posto, Sika 16.1: Mundel-lemingov model Slik 16.12): Mundel}-Flemingoy mode w(¥,<)prostora Slik 16.18}: Mandell-Flemingov model u (Y, 2) prstoru 6 7 Mandl-Fmingov model moe bit prikazan iw (Y, 9) prostru, Ts je suai vil na sc 16.1b). 1S" brivulja Je scala (per, La rl eg LM” ei u(y, de ce ‘analog ixvulj PB* w (¥, €) preston. PB hiv jeu (Y,)prostoryprikzana borzontalnitn peaveem pr razini svetske kamaine stopejerse prespsteli karat paritet.Bezobzira na razinudomaéeg Jobo, demas kamatna ‘ops iba bt jedaka syjetsho| Kem} sop kako bi se odrala vasa ravmoteda Uspredbom alls 168) 1610) war era. LAC hvala pstvan magi w (2) postr aa ews pets Sana aa sys Kane dope ‘U nasavk analize, (Ye) postu se neSe uetavatixvuja PB, obzrom da bile koje promjene, koje wrokaju promjene konkurennost domaco robe u odassu na iozemnu robu, uj ma pomicanje te krivulle promient njedinog nagiba. $ ickvim pronjerams graficka preeniacia winaka makrokononske politke postaje nepregloim. Dogadana sa Trivuljom FB bit Ge issnuta stoga samo u objaisjenja wSnaka maktoekonomske polite LN ivi ovisi sets kamatue stop LM kvl. Taj ovisnstiskazana slikom 162 Slike 162: kvodenje LM* krivalje 1 | — She 162) LACE Sta 1620): LM iva eyNa slic 162s) LM krivuja ima pozii magi, a poveauje agregatni ouput (Y) st tamamom stopem (1). ‘Vodorasn peavac rpreznia razinasveske Kamatne stop (*) Secte LM krivule i krivlje r= * odrefje razina culpa ber obzia na devi ta SpuStnjem okomice pri tj razini eutputa do drugog djl sik, tevodena je LM kvl lavodene IS*krivule je prikazano slkom 163, Ska 163: levadenjeIS*bivlje | | Sik 1630) Keyes ras ol Sika 1630): 18h Clem ievsena te krvujepotrebno je poveat krivulu nto izvoza | keynesjanski unakrsni diagram. U dijehs 1's) te like pikazana je hrvulia nto iver kao opadauca funkcijadevianog tesa. Neka se zapcne od tothe [Asie sukoordinate Ql). Pri eviznm tofu od fukn agregatnog rena, Gia ejednadPba AEs ~ CCY- 4) +H) + G 4 Ne) prikizan ena dla b) iste slice. Ravnotezno agregntoirodene je odredenosecistem aM Iaivulje avnotede (Y « AB) krvule AF: Ono odreduje razinuraynoednog agregamog ouput (Ye) i planiranog agreganog trosenja (Aa). Spustnjam ckomice pri tj rain outta uz devin ajo, wtvrden je prva toda 15¢ brivulj (aia 1630), NNoka se pretpstavi da je doo do poveéarja devimog tetsja sa ¢, mae}. Porastdevimog tea (apreticia) ‘smanjyje neto ior sa Nl na NI, (oka B), 2b0g éegu dolar do smanjenjaplanianog toni, sukladno tome pomicanj krivulle agregatang tonje prema dole. Novo je ravnotedno totenje uspostanjeno pei nidoj ra agregatog output (ri ¥) ino) raziniagregatnog trotenja (ri A). Sputtanjem okomice prems diet e) slike 163, aprirazin ouput od Yi deviznog tetaja oe izvedea je | drugatotka 18" krivulje.Nifvim spalanjen ‘rack’ je izvedena IS* krvula,Ostale tote koje lde du IS* krivulle mogle bi se ives mn analogni main ‘Otiledno vrij, oe vea stop devimog tefajs, to je nizaracina agregtnog ouput MunielLFlemingov model omoguéavs anal wtinaka makrockonomske politke na ponatayje male otvrene ‘rvted. Analza una fiskaine, monetame i vanjsotrgovinske politike bit e obavljenaw okvia fuktirajueg i {ks retima deviznog tetaa,Friikom razmutrana weak fiskalne i monetame politike, razmotrit Ge se wtnc ‘hspanzivne polite, Utne restritivne politike nee biti razmarani. Ostvljno je Gatlin dato wine, Anaiza ‘waka restrhtivne poitke mode se proves na anlogn nan. 16.2, UCINCI MAKROEKONOMSKE POLITIKE U SUSTAVU FLUKTUIRAJUCEG DEVIZNOG TECAJA LU sustav fltkirajugeg devioog sts, tej je farkeija panudene Kolitine nova, tj monetame politike (e {AM). Obzitom da sredinja banka ima Korirali nad ponudom nove, Kontrlin taker i poziiy LM krvale. \Vaniska raynoela se uspostavla nakon Sto je fksrana unutarja ravnoteda. Zato LM* krivula i PB* krivula e). Nida raza deviog tetaju omatava deprecjaciy made vate, U (¥, 2) prostoa (li 16.50), nova se ravnoeza wspostvla pe nepomijenjnoj rain) Kamat stope (¢ = 1*) i veo} razini Y (Y; > Yo). Slop, 1S" hvala psivnoreagiana promjene ponode nove cle ‘evarejaravnoteée. Drugim retina, pomicanje LM* hrivulje usljd ekspanzivne monetame politike uyjetovalo je smanjenje domaée Janatne siope, te suklano tome odijev kaptala iz zemfe i povecanje potraine 2a devizama, Povetane pone Ya) aime, ish je vanskoirgovinske polite rei ako se wsprede s enim koje vanjskorzovinsks polka ima y ‘torent rived koja fankcionra wunjetima Muktuajuées téaa,Vanjskotrgovnskaograigena pong ivaljy net voz idesno, Dovode do porsia new izvoa;vuyjetia fksoos feta one indaaju monetam ekspanziu je negorevalvacij dvianog Leta}, Monctaraekspanj posto poweéava agen cpr i dohoe), Kad Fast ouput li daha, ate edo, to ponovo aati poveéane net ivora, a Moje vidlive 1u (Yasar, Kako pkazaje stk 16.8) 16.4, VREDNOVANJE MAKROEKONOMSKE POLITIKE POMOCU MUNDELL-FLEMINGOVOG MODELA Na temeja gorajihranstrajao utnkentostmakroskonomski politika (fskalne, nonetare i vanjshotrovinske poli) ak je wi a jthoi utc osseo aktuslom rezimu deviznog tesa koje primjenjajetprvrda, Ti Sutin! sunamo prkazinitablcom 16.|, Potebao je mapomeruti da uinct makroekonomske potike ovise 0 stupnjdmobiost kept. U ji je razmatran ut perekine mobili Kapital, ‘ublca 161; Suman pk utinkoviost maktockonorske poli u okvi Mandel lemingovos modela ‘Napomem: 0 amaiva da a akcoetonomsla politika nena jeje na odgovaniutnvarbiu (Ye Ny 7 canaava deine proj (espunia kod kale | montare polite i vozse reste) see raat edgovarjde arable, omatna da jena pojesa ete nx smanere oovajuce Carjble U supe s neil devimim ijon c) eznotava apes donate vate, preci dame vate Inortibloe: @ N Mankiw Macroeconomics, Wart Publishes, Now York, 1997, 314 “abla 16.1 priksaje uti pojdinh makroskonoskik politika na agregatn output i druge variable (nominal devin! tet, e, neo ievor, NI) w osisnosto peimijenj-nom retimu devizog tej na jason, pregledan i sumaran natin, Pod iluktuirsjudim deviznin rezimom sino Je monems poltika winkovit, weve na pronjene fztezatog ouput, shod je moncame ekspanzile rst azreysinog outputs. Naprtiv, pod Fkssim deviznin: ‘eZanom, mone polit je newinkovit, a Sskalea polka i vajskotrgoviska pola so inarto utinkovit. 346 165, RAZLIKE U KAMATNIM STOPAMA U dosadainjn je analizama male oivorene puvredepretpetvlieno je da je kamatna stops te privredejednake ssjetskoj Karat} stop. Rarlag je tome sto ak je kamal stopa dace pivederalitaodsveske, u oisnosts tome je Ti ona vee ili man of syjtske, bit ée ubrzaniji priv il odljew kaptala, U konaénic, proces! pailgodavanjaizednatt e domaéu kamatnu sopu sa syjetskom. Mun, u tvarosi, to ne mora bit slat} anutn stopau dmc prived ne mora bi jednaka syjeskoj Kamat sop. Dva su razloge tome: 2) Span rizka koji se ede wz damit privet (vijeti Makro pogled 16.1), Ako je zemljsvoikog stupa rink, Ca ni vese Kamat stope ne mogu uspjesno peivuci strane investtre za logan u dma primed. U tom ée shéxju stani investor! G8ée szjesno pratt manje kamatne sope u nekoj drug zeniji manjeg stupajavizika, Drugin rijetima, vedi Kamat stopama nastji se kompenzirat ved ak, Makro pogled 16.1: zemalj Poste rite metodologije iaraunavara vsika Koji se veke ur neku zemlju. Posebno je respeltailna reladologie agenie Staci && Poor's, Novi se romubstl ojavlai w jeu mjsstnika Euromoney. Da bi Faratunao rk koe se vede we neku zemlju te sstavio ang Hist zemalja poredanih prema riitoost, Euromoney twine w obzir polieki rik (25%), ekononski utinak 25%), indkatowe diga (10%), reprogramicane il neoiplacvane dugove (10%), kreditn reting (10%), dostupnotbankownin fnania (5%), dostnostkrtkoroénih Sinaia (5%) te dosuapost rita kapitla (5%). Ponder koji i Gibenie maj w ieraéunavanjarizika zemlje dan Jewzagra Hevaska je odjhu 2008, gone poboisa svoju poziiu ws onosu nanan 2004, godine. Meta 185 zemlje ‘awela jew cfu 2005. godine 50. mjso; in vodetth zemlje SIE kakve su Slovenia @. mjsto), Cake Republik (25. mjest), Madusk (38, mjest), Polska (9, njeso) Shovatk 46 meso). Detaluifeinfomnacij o tome mega se profi u Privrednom vesnku, bj 3393 od 4. avnje 200, gone il prs na we strani fog mesetatka 2) Otckivane pronjene u deviznom tetju. Ako se ofekuje pad vjedsost jae value w odoosy na

You might also like

• Burzovno Trgovanje - Marijan Cvjetičanin

  

  Document97 pages

  Burzovno Trgovanje - Marijan Cvjetičanin

  ivzupic

  No ratings yet
• Osjetila

  

  Document14 pages

  Osjetila

  ivzupic

  No ratings yet
• Heinz Weihrich - Menadzment

  

  Document394 pages

  Heinz Weihrich - Menadzment

  Mrsavimo Zajedno

  100% (3)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Makroekonomija - Knjiga - Đula2

  

  Document38 pages

  Makroekonomija - Knjiga - Đula2

  ivzupic

  No ratings yet
• Gorska Hrvatska

  

  Document22 pages

  Gorska Hrvatska

  ivzupic

  No ratings yet
• Zbirka Zadataka Iz Matematike S Primjenom U Ekonomiji Soric

  

  Document118 pages

  Zbirka Zadataka Iz Matematike S Primjenom U Ekonomiji Soric

  Nedim Aličić

  No ratings yet
• Geodezija

  

  Document36 pages

  Geodezija

  ivzupic

  0% (1)
• Ispit Znanja (Biologija - 1 Razred)

  

  Document2 pages

  Ispit Znanja (Biologija - 1 Razred)

  ivzupic

  100% (1)
• Priručnik Mikroekonomika - MARIJAN KARIĆ 2007 PDF

  

  Document148 pages

  Priručnik Mikroekonomika - MARIJAN KARIĆ 2007 PDF

  ivzupic

  No ratings yet
• Misici Gornjih I Donjih Udova

  

  Document38 pages

  Misici Gornjih I Donjih Udova

  ivzupic

  No ratings yet
• Kardiovaskularni Sustav

  

  Document23 pages

  Kardiovaskularni Sustav

  ivzupic

  No ratings yet