Professional Documents
Culture Documents
Okvirna Direktiva EU o Vodama
Okvirna Direktiva EU o Vodama
(11) Kako je utvr deno clanom 174. Ugovora, politika Zajednice u oblasti ivotne sredine je da
doprinosi da se izvravaju ciljevi ocuvanja, zatite i poboljanja kvaliteta okoline, razumne
i racionalne upotrebe prirodnih resursa, i da bude zasnovana na principu predostronosti i
principima preduzimanja preventivne akcije da bi teta po okolinu bila ispravljena na izvoru i da
zagadivac treba da plati.
(12) Prema clanu 174 Ugovora, u pripremanju svoje politike u vezi ivotne sredine, Zajednica
treba da uzme u obzir raspoloive naucne i tehnicke podatke, uslove za zatitu ivotne
sredine u razlicitim regionima Zajednice, ekonomski i socijalni razvoj Zajednice u cjelini i
uravnoteen razvoj svojih regiona, kao i potencijalne koristi i trokove djelovanja odnosno
odsustva akcije.
(13) Raznovrsni uslovi i potrebe u okviru Zajednice zahtijevaju razlicita specificna rjeenja. Ovo
se mora uzeti u obzir pri planiranju i izvravanju mjera za osiguranje zatite i odrive
upotrebe vode u okviru rijecnog sliva. Odluke bi trebalo donositi to je moguce blie lokaciji
gdje se voda ugroava ili koristi. Prednost bi trebalo dati akciji u okviru odgovornosti
zemalja clanica kroz izradu programa mjera prilago denih regionalnim i lokalnim uslovima.
(14) Uspijeh Direktive zavisi kako od bliske saradnje i koherentne akcije Zajednice, zemalja
clanica i lokalnog nivoa, tako i od informisanja, konsultacija i angaovanja javnosti, ukljucujuci
korisnike.
(15) Vodosnabdijevanje je usluga od opteg interesa kako je to definisano u Saoptenju
Komisije o uslugama od opteg interesa u Evropi.
(16) Potrebna je dalja integracija zatite i odrivog upravljanja vodom u druge oblasti od
interesa za Zajednicu, kao to su energetika, transport, poljoprivreda, ribarstvo, regionalna
samouprava i turizam. Ova Direktiva treba da obezbijedi osnovu za stalni dijalog i razvoj
strategija ka daljoj integraciji pojedinih interesa. Ova Direktiva moe, takoder, uciniti vaan
doprinos drugim oblastima saradnje izme du zemalja clanica, inter alia , perspektivi evropskog
prostornog razvoja (ESDP).
(17) Efektivna i koherentna politika u oblasti voda mora uzeti u obzir ranjivost vodenih (akvaticnih)
ekosistema lociranih blizu obale i uca ili u zalivima ili relativno zatvorenim morima, buduci da
na
njihovu
ravnoteu snano utice kvalitet kopnenih voda koje teku prema njima. Zatita statusa voda
u
okviru
rijecnih bazena obezbjedivace ekonomske koristi kroz zatitu riblje populacije, ukljucujuci
morske
riblje
populacije.
(18) Politika Zajednice u oblasti voda zahtijeva transparentan, efektivan i koherentan
zakonodavni okvir; Zajednica bi trebalo da obezbijedi zajednicke principe i opti okvir za
djelovanje. Ova Direktiva treba da obezbijedi, za takav sveobuhvatni, uskladen i integralni, i za
duu perspektivu, dalji razvoj, opte principe i strukture za zatitu i odrivo koritenje vode u
Zajednici po principu dopunjavanja.
(19) Ova Direktiva ima za cilj odravanje i poboljavanje vodene (akvaticne ) ivotne sredine u
Zajednici. Ta namjena se primarno tice kvaliteta vode. Kontrolu kvantiteta, koja je pomocni
element u osiguravanju dobrog kvaliteta vode, trebalo bi, uz mjerenja kolicina, uspostaviti.
(20) Kvantitativni status podzemnih voda moe imati uticaj na ekoloki kvalitet povrinskih voda
i kopnene ekosisteme povezane sa tim podzemnim vodama.
(21) Zajednica i zemlje clanice su ucesnice u raznim me dunarodnim sporazumima koji sadre znacajne
obaveze o zatiti morskih voda od zaga divanja, a posebno: Konvencija o zatiti Baltickog mora,
potpisana
u Helsinkiju 9 aprila 1992 i odobrena odlukom Vijeca 94/157/EC, Konvencija o zatiti
Sjeveroistocnog
Atlantika, potpisana u Parizu 22 septembra 1992 i odobrena odlukom Vijeca 98/249/EC i
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagadivanja, potpisana u Barceloni 16 februara
1976 i
odobrena odlukom Vijeca 77/585/EEC, i njen Protokol za zatitu Sredozemnog mora od
zagadivanja iz kopnenih izvora, potpisan u Atini 17 maja 1980 i odobren odlukom Vijeca
83/101/EEC. Ova Direktiva treba da prui doprinos ispunjenju tih obaveza od strane
Zajednice i zemalja clanica.
(22) Ova Direktiva doprinosi progresivnom smanjenju emisije tetnih supstanci u vode.
(23) Zajednicki principi su neophodni za koordinaciju napora zemalja clanica radi poboljanja
zatite voda
Zajednice sa aspekta kvaliteta i kvantiteta, za promociju odrive upotrebe vode, za doprinos
kontroli
prekogranicnih problema sa vodom, za zatitu vodenih (akvaticnih) ekosistema i kopnenih
ekosistema i
mocvara direktno zavisnih od njih, i radi ocuvanja i razvoja potencijala za koritenje voda
Zajednice.
(24) Dobar kvalitet vode doprinijece osiguranju snabdjevanja pitkom vodom za stanovnitvo.
(25) Treba da se uspostave zajednicke definicije za status vode u odnosu na kvalitet i
kvantitet koji je relevantan sa aspekta zatite ivotne sredine. Ciljevi zatite ivotne sredine
treba da se donesu radi osiguranja dostizanja dobrog statusa povrinskih i podzemnih
voda u cijeloj Zajednici i prevencije, na nivou Zajednice, pogoranje statusa voda.
(26) Zemlje clanice treba da tee postizanju najmanje dobrog statusa vode putem definisanja
i primjene potrebnih mjera u okviru integralnih programa mjera, uzimajuci u obzir postojece
zahtijeve Zajednice. Tamo gdje dobar status vode vec postoji, treba ga odrati. Za podzemne
vode, zajedno sa zahtijevima za dobar status, treba identifikovati i preokrenuti bilo koji
znacajaniji uzlazni trend koncentracije bilo kog zagadivaca (polutanta ).
(27) Ultimativni cilj Direktive je da se postigne eliminacija prioritetnih tetnih supstanci i
doprinese postizanju koncentracija u morskoj sredini priblino vrijednostima koje se prirodno
javljaju.
(28) Povrinske i podzemne vode su u principu obnovljivi prirodni resursi; posebno, zadatak
osiguravanja
dobrog statusa podzemnih voda zahtijeva, zbog prirode njihovog dugotrajnog formiranja i
obnavljanja,
pravovremenu akciju i stabilno dugorocno planiranje zatitnih mera. Tu dugorocnost
poboljavanja treba
uzeti u obzir kada se utvr duju mjere za postizanje dobrog statusa podzemnih voda i
preokretanja
pretrpljenog znacajnijeg povecanja koncentracije bilo kog zagadivaca (polutanta u podzemnoj
vodi.
(29) U svrhu postizanja ciljeva utvrdenih u ovoj Direktivi, i radi utvrdivanja programa
mjera, zemlje clanice mogu razdvojiti po fazama implementaciju programa mjera da bi
rasporedile trokove implementacije.
(30) Da bi se osigurala potpuna i dosljedna primjena Direktive potrebno je da svako
produenje dinamickog plana bude ucinjeno na bazi odgovarajucih, evidentnih i transparentnih
kriterija i da od strane zemalja clanica bude obrazloeno u Planovima za upravljanje rijecnim
bazenima (RBMP).
(31) U slucajevima gdje je voda toliko pod uticajem ljudskih aktivnosti, ili gjde su prirodni uslovi
takvi da je neizvodivo ili nerazumno skupo postizanje dobrog statusa, manje strogi ciljevi
mogu se utvrditi na osnovi odgovarajucih, evidentnih i transparentnih kriterija; i treba preduzeti
sve prakticne korake radi
sprjecavanja daljeg pogoranja statusa vode.
(32) Izuzeci od zahtijeva za sprjecavanje daljeg pogoranja ili postizanja dobrog statusa mogu
postojati, ali pod posebnim uslovima, ukoliko bi pogoranje bilo rezultat nepredvi denih ili
izuzetnih okolnosti,
posebno poplava i sua, ili zbog vanih javnih interesa, izmjena fizickih karakteristika povrinskih
voda
ili promjena nivoa podzemnih voda, uz osiguranje da su preduzeti svi prakticni koraci radi
ublaavanja
nepovoljnih uticaja na status vodnog tela.
(33) Postizanje dobrog statusa vode, kao cilj, treba da vai za sve rijecne slivove, tako da
mjere koje se odnose na povrinske i podzemne vode pripadaju istom ekolokom,
hidrolokom i hidrogeolokom sistemu, budu koordinirane.
(34) U cilju zatite ivotne sredine postoji potreba za vecom integracijom kvalitativnih i
kvantitativnih aspekata i podzemnih i povrinskih voda, uzimajuci u obzir prirodne uslove
tecenja vode u okviru
hidrolokog cuklusa.
(35) U rijecnim slivovima gdje upotreba voda moe imati prekogranicne uticaje, zahtjevi za
postizanje ciljeva zatite ivotne sredine ustanovljeni ovom Direktivom, a posebno svi programi
mjera, treba da budu
koordinirani za cijeli distrikt (vodno podrucje) recnog sliva. Za slivove koji se prostiru izvan
granica
Zajednice, zemlje clanice ce nastojati da osiguraju odgovarajucu koordinaciju sa relevantnim
zemljama
neclanicama. Ova Direktiva treba da doprinese primjeni obaveza Zajednice prema
internacionalnim
konvencijama o zatiti i upravljanju vodama, a narocito UN Konvencije o zatiti i koritenju
prekogranicnih
vodotoka i medjunarodnih jezera, odobrene Odlukom Vijeca 95/308/EC, i svih sporazuma
koji slijede na osnovu nje.
(36) Treba izvriti analize karakteristika rijecnog sliva i uticaja ljudskih aktivnosti, kao i
ekonomske analize
upotrebe vode. Napredovanje u statusu voda treba da bude praceno od strane zemalja
clanica na
osnovama sistematicnosti i kompatibilanosti u cijeloj Zajednici. Ova informisanost je neophodna
radi
obezbjedivanja pouzdanih osnova za razvoj programa mjera radi postizanja ciljeva utvr denih
ovom
Direktivom.
(37) Zemlje clanice treba da identifikuju vode koje se koriste za zahvatanje radi
snabdjevanja pitkom vodom i osiguraju potovanje Direktive Vijeca 80/778/EEC od 15 jula 1980
koja se odnosi na kvalitet vode namijenjene za snabdjevanje stanovnitva.
(38) Upotreba ekonomskih instrumenata moe se primijeniti kao dio programa mjera. Princip povracaja
trokova za usluge u isporuci vode, ukljucujuci trokove zatite ivotne sredine i trokove za koritenje
vode kao resursa, zajedno sa tetom ili negativnim uticajem na vodenu (akvaticnu ) ivotnu
sredinu, treba
da su, narocito, u skladu, sa principom zagadivac placa. U tu svrhu, bice potrebne ekonomske
analize
usluga u distribuciji vode a na bazi dugorocnih prognoza snabdjevanja i zahtijeva za vodom u
slivu.
(39) Potrebno je sprijeciti ili smanjiti uticaj incidenata u kojima se voda akcedentno zagaduje.
Mjere sa ciljem za ostvarenje toga, treba da budu ukljucene u program mjera.
(40) Sa aspekta prevencije i kontrole zagadenja, politika Zajednice treba da bude
bazirana na kombinovanom pristupu koji se odnosi na kontrolu zagadenja na njegovom izvoru
putem uspostavljanja kako emisionih granicnih vr ijednosti tako i imisionih standarda
kvaliteta ivotne sredine.
(41) U vezi kvantiteta vode, trebalo bi uspostaviti opte principe kontrole zahvatanja i
akumulisanja vode radi osiguranja odrivosti vodnih sistema na koje se odnose.
(42) U propisima Zajednice treba utvrditi opte imisione standarde kvaliteta ivotne sredine
i emisione granice za izvjesne grupe zagadivaca (polutanata ) kao minimalne zahteve. Treba
obezbijediti propise za usvajanje takvih standarda na nivou Zajednice.
(43) Zagadenje koje nastaje isputanjem, emisijom ili gubitkom prioritetno tetnih supstanci
mora prestati ili se postepeno ukidati. Evropski Parlament i Vijece bi trebalo, na prijedlog
Komisije, da se saglase
sa supstancama koje se smatraju prioritetne za akciju, kao i sa specificnim mjerama koje treba
preduzeti protiv zagadenja vode ovim supstancama, uzimajuci u obzir sve znacajne izvore i
identifikujuci ekonomski opravdan i odgovarajuci nivo i izbor kontrola.
(45) Zemlje clanice treba da usvoje mjere za eliminisanje zagadenja povrinskih voda
prioritetnim supstancama i da progresivno smanjuju zagadenja drugim supstancama to bi u
suprotnom, moglo da sprijeci zemlje clanice u dostizanju postavljenih ciljeva za povrinske
vodotoke.
(46) Radi osiguranja uceca javnosti uopte, ukljucujuci korisnike vode, u ustanovljavanju i
auriranju planova upravljanja slivom, potrebno je obezbijediti odgovarajuce informacije o
planiranim mjerama; i izvjetavati o napredovanju u njihovoj primjeni uzimajuci u obzir
ucece javnosti prije finalnih odluka o usvajanju potrebnih mjera.
(47) Ova Direktiva tr eba da obezbijedi mehanizme za utvrdivanje prepreka napretku u
poboljavanju statusa voda koje su izvan zakonske regulative Zajednice, uzimajuci u obzir razvoj
strategija Zajednice za njihovo prevazilaenje.
(48) Komisija treba da svake godine podnosi auriran plan za sve inicijative koje namjerava da
predloi za sektor voda.
(49) Tehnicke specifikacije, kao dio u primjeni Direktive, treba uspostaviti radi osiguranja
koherentnog pristupa u okviru Zajednice. Kriteriji za ocjenu statusa vode su vaan korak
naprijed. Uskladivanje odredenih tehnickih elemenata sa tehnickim razvojem i standardizacija
monitoringa, uzorkovanja i
analitickih metoda treba da se usvoji kroz proceduru Komiteta. Radi promoviranja potpunog
razumijevanja i dosljedne primjene kriterija za karakterizaciju vodnog podrucja (distrikta)
rijecnih slivova i procjenu
statusa voda, Komisija moe usvojiti vodice za primjenu tih kriterija.
(50) Mjere potrebne za primjenu ove Direktive treba da se usvoje u skladu sa
Odlukom
Vijeca
1994/468/EC od 28 juna 1999 koja se odnosi na procedure za primjenu izvrnih ovlatenja
dodijeljenih
Komisiji.
(51) Implementacija ove Direktive treba da ostvari nivo zatite voda najmanje jednak
onom koji je osiguran u odgovarajucim ranijim aktima, a koji, dakle, treba da budu ukinuti
cim se relevantne odredbe ove Direktive u potpunosti implementiraju.
(52) Odluke ove Direktive prevazilaze okvir kontrole zagadivanja opasnim materijama utvr den
Direktivom 76/464/EEC. Ta Direktiva stoga treba da se ukine cim se relevantne odluke ove
Direktive u potpunosti
implementiraju.
(53) Treba osigurati potpunu implementaciju i primjenu postojecih propisa za zatitu voda.
Neophodno je, odgovarajucim kaznama u pravnoj regulativi zemalja clanica osigurati
odgovarajucu primjenu odredbi
za implementaciju ove Direktive irom Zajednice. Takve kaznene mjere treba da budu
efikasne, proporcionalne i stimulativne,
USVOJILI SU OVU DIREKTIVU
Clan 1
Svrha
Svrha ove Direktive je da uspostavi okvir za zatitu kopnenih povrinskih voda, tranzicijskih
(bocatnih) voda, obalnih morskih voda i podzemnih voda, cime se:
(a) sprijecava dalje pogoravanje i zaticuje i poboljava status vodenih (akvatickih)
ekosistema, kao i kopnenih i mocvarnih ekosistema koji su direktno zavisni od vodenih
(akvatickih) sistema;
(b) promovira odrivo koritenje vode zasnovano na dugorocnoj zatiti raspoloivih vodnih resursa;
(c) usmjerava i unaprijeduje zatita i poboljava vodena (akvaticna) sredina u celini, kroz
specificne mjere za progresivno umanjenje isputanja, emisija i gubitaka prioritetnih supstanci i
prekid ili postepeno fazno ukidanje isputanja, emisija i gubitaka prioritetno opasnih supstanci;
(d) osigurava progresivno umanjenje zagadenja podzemne vode i sprijecava njeno dalje zaga divanje, i
(e) doprinosi ublaavanju efekata poplava i sua; i time doprinosi:
- obezbjedenju odgovarajuce kvalitetne povrinske i podzemne vode za potrebe odrivog,
izbalansiranog i pravicnog koritenja vode;
- znacajnom smanjenju zagadivanja podzemnih
voda; - zatiti kopnenih i morskih voda i
- obezbjedenju ciljeva va nih medunarodnih sporazuma, ukljucujuci one sporazume kojima je cilj
prevencija i eliminacija zagasenja morske sredine, u okviru akcije Evropske unije na
ukidanju
ili
postepenom ukidanju isputanja, emisija i gubitaka prioritetnih opasnih supstanci prema
clanu
16(3),
sa
krajnjim ciljem postizanja koncentracija prirodnih supstanci u morskoj vodi, koje su
pribline
nenaruenim/neporemecenim vrijednostima, a bliske su nuli za sinteticke supstance
proizvedene
od
strane covjeka.
Clan 2:
Definicije
Za svrhe ove Direktive primjenjuju se slijedece definicije:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
Povrinske vode oznacavaju kopnene vode, izuzev podzemnih voda; tranzicijske i priobalne morske vode, izuzev onih
morskih voda koje u pogledu hemijskog statusa pripadaju teritorijalnim vodama.
Podzemne vode oznacavaju sve vode ispod povrine zemlje u zasicenoj zoni i u direktnom su kontaktu sa
povrinom terena i podzemnim slojevima.
Kopnene vode oznacavaju sve stajace ili tekuce vode na povrini zemlje, i sve podzemne vode na kopnenoj strani
od linije od koje se mjeri sirina teritorjalnih voda.
Rijeka oznacava kopneno vodno tijelo koja najvecim dijelom tece po povrini zemlje, ali koja takodjer moe teci i
podzemno na jednom dijelu svoga toka.
Jezero oznacava stajace kopneno vodno tijelo.
Tranzicijske (bocatne) vode oznacavaju povrinska vodna tijela u blizini uca rijeka, koja su po karakteru
djelimicno
slana usljed njihove blizine priobalnim morskim vodama, ali su prvenstveno izlozena uticajima doticanja slatke vode.
Priobalne morske vode oznacavaju povrsinske vode na strani prema kopnu ogranicene linijom cija je svaka
tacka
udaljena jednu nauticku milju od granicne linije od koje se mjeri irina teritorijaln ih voda, sa prosirenjem u odredjenim
slucajevima do vanjske granice tranzicijskih (bocatnih) voda.
Vjetacko vodno tijelo oznacava povrsinsko vodno tijelo oformljeno ljudskim aktivnostima.
Jako izmijenjeno vodno tijelo oznacava povrsinsko vodno tijelo ciji se karkater znacajno promijenio usljed
ljudskih djelatnosti i oznaceno je kao takvo od zemlje clanice u skladu odredbama Aneksa II.
Povrsinsko vodno tijelo oznacava veci, ograniceni dio povrsinske vode kao to je jezero, akumulacija, potok, rijeka
ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, tranzicijska voda ili pojas priobalne vode.
Akvifer oznacava podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geolokih formacija dovoljn e poroznosti i propusnosti koji
omogucuje ili znacajan proticaj podzemne vode ili zahvatanje znacajnih kolicina podzemne vode.
Podzemno vodno tijelo oznacava odredenu zapreminu podzemne vode unutar jednog ili vie akvifera.
Rijecni bazen (sliv) oznacava dio zemljista sa kojeg se povrsinsko oticanje putem potoka, rijeka i eventualno
jezera sliva u more i to kroz jedno rijecno usce, estuariju ili deltu.
Podbazen (podsliv) oznacava teritorij sa kojeg se svo povrsinsko oticanje slijeva putem potoka, rijeka i
eventualno jezera do odredene tacke nekog vodotoka (najcesce jezero ili rijecno usce).
Vodno podrucje (distrikt) oznacava podrucje kopna i mora, koje cini jedan ili vie susjednih rijecnih bazena (slivova)
15
16
17
zajedno sa njima pripadajucim podzemn im i priobalnom morskim vodama , koje je Clanom 3(1) odredeno kao osnovna
jedinica za upravljanje rijecnim bazenom (slivom).
Nadleni organ/institucija oznacava organ/instituciju ili organe/institucije utvrdjene Clanom 3(2) i 3(3).
Status povrinskih voda je generalni iskaz o statusu vodnog tijela povrinske vode koji je utvrdjen za njegov
najlosiji ekoloski i/ili hemijski status .
18
Dobar status povrinske vode oznacava status vodnog tijela povrinske vode kada su oba statusa, ekoloki i
hemijski, ocijenjeni najmnaje ocjenom "dobar"
19
Status podzemne vode je generalni iskaz o statusu vodnog tijela podzemne vode koji je utvrdjen za njegov
najlosiji kvantitativni i/ili hemijski status
20
Dobar status podzemne vode oznacava status vodnog tijela podzemne vode, kada su oba statusa,
kvantitativni i hemijski, ocijenjeni najmanje ocjenom "dobar".
21
Ekoloki status je iskaz o kvalitetu strukture i funkcionisanja vodnih (akvaticknih) ekosistema ppovezanih sa
povrinskim vodama i to u skladu sa Aneksom V.
22
Dobar ekoloki status oznacava status vodnog tijela povrinske vode kalsificiran u skladu sa Aneksom V.
Dobar ekoloki potencijal oznacava status jako izmijenjenog ili vjetackog vodnog ijela povrinske vode,
klasificiran u skladu sa Aneksom V.
Dobar hemijski status povrinske vode oznacava hemijski status potreban da se dostignu ciljevi zatite
ivotne
sredine za povrinske vode koji su uspostavljenim Clanom 4(1)(a), odnosno hemijski status vodnog tijela povrinske vode o
kojem koncentracija zagadivaca (polutanata) ne prelazi standarde kvaliteta zatite ivotne sredine date u Aneksu IX i u
Clanu 16(7), kao i shodno ostaloj relevantnoj legislativi Zajednice kojom se utvrdjuju standardi kvaliteta ivotne sredine na
nivou Zajednice.
Dobar hemijski status podzemne vode oznacava hemijski status vodnog tijela podzemne vode koji
zadovoljava uslove postavljene u tabeli 2.3.2. u Aneksu V.
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
Kvantitativni status je iskaz o stepenu ugrozenosti tijela podzemnih voda uzrokovanog direktnim ili
indirektnim zahvatanjem
Raspoloivi resurs podzemnih voda oznacava srednju viegodinju kolicinu ukupnog prihranjivanja tijela
podzemnih voda umanjenu za srednji viegodinji proticaj potreban za dostizanje ciljeva ekoloskog kvaliteta povrsinskih
voda definisanih Clanom 4, kako bi se izbjeglo svako znacajnije slabljenje ekolokog statusa tih voda kao i da se izbjegne
svaka znacajnija teta okolno povezanih kopnenih ekosisteme.
Dobar kvantitativni status je status definisan u tabeli 2.1.2. Aneksa V
Opasne supstance oznacavaju supstance ili grupe supstanci koje su toksicne, persistentne i podlone
bioakumuliranju; i druge supstance ili grupe supstanci koje uzrokuju slican nivo zabrinutosti.
Prioritetne supstance oznacavaju supstance utvrdjene Clanom 16(2) i pobrojane u Aneksu X. Unutar tih supstanci
postoje prioritetno opasne supstance koje predstavljaju supstance utvrdjene u skaldu sa Clanom 16(3) i (6), a
za koje se moraju primjeniti mjere u skladu sa Clanom 16(1) i 16(8).
Zagadivac oznacava svaku supstancu sposobnu da prouzrokuje zagadenje, a narocito one supstance navedene u
Aneksu VIII.
Direktno isputanje u podzemn e vode oznacava isputanje zagadivaca u podzemnu bez procjedjivanja
kroz kroz povrinske i podzemne slojeve zemljita.
Zagadivanje oznacava direktno ili indirektno unosenje , izazvano ljudskim aktivnostima , supstanci ili toplote u zrak, vodu
ili zemljite koje mogu biti tetne po ljudsko zdravlje ili kvalitet vodnih (akvatickih) ekosistema ili kopnenih ekosistema
direktno ovisnih o vodnim (akvaticnim) ekosistemima,koji rezultiraju ostecenjima materijalnih dobara, ili koji ugrozavaju ili
remete karakteristke i druge legitimne oblike koritenja ivotne sredine.
Ciljevi zastite ivotne sredine oznacavaju ciljeve navedene u Clanu 4.
35
36
37
38
39
40
41
Standard kvaliteta zivotne sredine oznacava koncentraciju pojedinacnog zagadivaca ili grupe zagadujucivaca u vodi,
sedimentu ili bioti, koja se ne smije prekoraciti u cilju zatite ljudskog zdravlja i ivotne sredine.
Kombinovani pristup oznacava kontrolu isputanja i emisije u povrinske vode u skladu sa postupkom navedenim u
Cl
10.
Voda namijenjena za ljudsku upotrebu ima istovjetno znacenje kao i u Direktivi 80/778/EEC, dopunjenoj
Direktivom 98/83/EC.
Vodne usluge oznacavaju sve usluge koje se pruzaju domacinstvima , javnim ili privrednim institucijama u cilju :
(a) zahvatanje, zajaavanje, skladitenje, tretman i distribucija povrinske ili podzemne vode, (b) sakupljanje i tretman
otpadn ih voda koje se potom ispustaju u povrinske vode.
Koritenje voda oznacava vodne usluge u zajednici sa ostalim aktivnostima odredenim Cl. 5 i Aneksom II a koje
imaju znacajan uticaj na status vode. Ovaj koncept se primijenjuje za potrebe Clana 1 i ekonomskih analiza koje se imaju
provesti saglasno Clanu 5 i Aneksu III, tacka (b).
Granicne vrijednoste emisije oznacavaju masu, iskazanu odredjenim specificnim parametrima , koncentracijom i
/ili nivoom emisije, koji ne mogu biti prekoraceni u toku jednog ili vise vremenskih perioda . Granicne vrijednosti emisija mogu
se takodjer postaviti za odredene grupe, porodice ili kategorije supstanci a posebno za one navedene u clanu 16. Granicne
vrijednosti za supstance se odnose na tacku gdje efluent (otpadna voda) naputa postrojenje za precicavanje otpadne
vode, ne uzimajuci u obzir razblazenje. U slucaju indirektnog isputanja u vodu, granicna vrijednost emisije za postrojenje se
odreduje tako da efekat precicavanja bude takav da garantuje odgovarajuci nivo zatite ivotne sredine u cjelini, a i da nece
voditi ka povecanju nivoa zagadenja u okolinu.
Kontrola emisije je kontro la koja zahtijeva specificno ogranicenje emisije kao to je granicna vrijednosti emisije ili
drugacije utvrdjeno ogranicenje i uslovi u vezi uticaja, prirode ili drugih karakteristika emisije ili funkcionalnih uslova koji
uticu na emisiju. Koritenje termi na kontrola emisije, u ovoj Direktivi ne redefinie isti termin koji se koristi u bilo kojoj
drugoj direktivi.
Clan 3
5. Tamo gdje se vodno podrucje prua izvan teritorije Zajednice, drava clanica ili drave
clanice ce nastojati da uspostave odgovarajucu koordinaciju sa relevantnim dravama
neclanicama, u nameri osiguranja ciljeva ove Direktive na cijeloj teritoriji sliva. Dr ave
clanice ce osigurati primjenu pravila ove Direktive unutar njihovih teritorija.
6. Drave clanice mogu odrediti postojece dravno ili medudravno tijelo kao nadleno za
primjenu ove Direktive.
7. Drave clanice ce odrediti nadlene organizacije do datuma propisanog u Clanu 24.
8. Drave clanice ce obezbijeditii Komisiji listu njihovih nadlenih organizacija kao i organizacija za sva
medudravna tijela u kojima one participiraju, najkasnije 6 meseci poslije datuma navedenog u
Clanu 24. Za svaku nadlenu organizaciju bice obezbijedene informacije pos tavljene Aneksom
I,
9. Drave clanice ce obavijestiti Komisiju o svakoj promjeni podataka datih prema paragrafu 8,
najkasnije tri mjeseca od nastale promjene.
Clan 4
(ii) Drave clanice ce tititi, unaprijedivati i obnavljati sve podzemne vode, osiguravati
ravnoteu
zahvatanja i nadoknadivanja podzemnih voda, u cilju osiguranja dobrog statusa podzemnih
voda,
najkasnije 15 godina od stupanja na snagu ove Direktive, u saglasnosti sa mjerama iz Aneksa V,
izuzev kada su produenja omogucena u saglasnosti sa paragrafom 4, uzimajuci u obzir i
navedeno u paragrafima 5, 6 i 7 ali ne zanemarujuci paragraf 8, i uz primjenu clana 11(3)(j);
(iii) Drave clanice ce implementirati neophodne mjere radi preokreta svakog znacajnijeg trenda
povecanja koncentracije kod bilo kog zagadenja, a koje je rezultat uticaja aktivnosti covjeka, sve
u cilju progresivnog umanjivanja zaga divanja podzemne vode. Mjere kojima ce se postici
preokret
bice
implementirane u saglasnosti sa paragrafima 2, 4 i 5 Clana 17, uz primjenu standarda datih u
relevantnoj
legislativi Zajednice, uzimajuci u obzir i navedeno u paragrafima 6 i 7 ali ne zanemarujuci
paragraf 8.
(c) za zaticena podrucja
1. Drave clanice ce postici saglasnost sa svim standardima i ciljevima najkasnije 15 godina od stupanja
na snagu ove Direktive, osim ako nije drugacije specificirano u legislativi Zajednice, prema
kojoj je uspostavljena odredena zaticena zona.
2. Tamo gdje postoji vie od jednog cilja iz paragrafa 1 za date vode, primjenjivace se najstroiji.
3. Drave clanice mogu oznaciti vodno tijelo povrinske vode kao vjetacko ili znacajno izmijenjeno:
(a) ako bi promjene hidromorfolokih karakteristika (koje su, inace, neophodne za
postizanje dobrog ekolokog statusa), mogle imati znacajne negativne efekte na:
(i) iru ivotnu sredinu;
(ii) navigaciju, ukljucujuci pristanine kapacitete, ili rekreaciju;
(iii) aktivnosti u svrhe skladitenja vode, kao to je snabdjevanje vodom za pice,
koritenje vodnih snaga ili navodnjavanje;
(iv) regulacije vodotokova, zatitu od poplava, odvodnjavanje; ili
(v) ostale jednako vane razvojne aktivnosti covjeka.
(b) kada se korisni efekti koji bi se mogli dobiti upotrebom vjetackih i vrlo izmijenjenih voda,
ne mogu dostici na drugi nacin, iz razloga tehnicke neizvodljivosti ili previsokog kotanja, iako
bi to bila znacajnije bolja opcija sa aspekta zatite ivotne sredine.
Ovakvo opredjeljenje i razlozi za to, bice posebno istaknuti u planovima upravljanja
rijecnim slivom zahtijevanih clanom 13, uz novelaciju na svakih est godina.
4. Rok uspostavljen paragrafom 1 moe biti produen u svrhu faznog dostizanja ciljeva vezanih za vode,
uz obezbjedenje da nece biti pojave daljeg pogoranja u statusu predmetnih voda, pod
slijedecim uslovima:
(a) da drave clanice odluce da sva neophodna poboljanja u statusu voda ne mogu biti realno
dostignuta prema dinamickim planovima navedenim u paragrafu 1, iz najmanje jednog od
slijedecih razloga:
(i) redoslijed zahtijevanih poboljanja moe biti izmijenjen iz razloga tehnicke izvodljivosti;
Clan 5
Clan 6
Clan 7
Clan 8
Clan 9
Clan 10
Clan 11
Program mjera
1. Svaka drava clanica ce osigurati proceduru uspostavljanja programa mjera za svako vodno
podrucje, ili za dio medudravnog vodnog podrucja u okviru njene teritorije, uzimajuci u obzir
rezultate analiza
zahtijevanih Clanom 5, a radi dostizanja ciljeva uspostavljenih Clanom 4. Ovi programi mjera
se odnose prema mjerama koje proisticu iz dravne legislative koja se usvaja na
dravnom nivou i pokriva cjelokupnu teritoriju drave clanice. Drava clanica moe
usvojiti da te mjere primjenjuje za vodna podrucja i/ili za dio medudravnog vodnog podrucja
unutar njene teritorije.
2. Svaki program mjera ce ukljucivati osnovne mjere specificirane u paragrafu 3 i, gdje je to
neophodno, dopunske mjere.
3. Osnovne mjere cine minimum zahtijeva koje treba potovati, a koje sadre:
(a) one mjere koje se imaju implementirati u legislativu Zajednice u cilju zatite voda,
ukljucujuci mjere iz legislative specificirane u Clanu 10 i u dijelu Aneksa VI;
(b) mjere koje se smatraju pogodnim za ispunjenje odredbi Clana 9;
(c ) mjere koje promoviraju racionalno i odrivo koritenje voda radi dostizanja ciljeva
specificiranih u Clanu 4;
(d ) mjere za zadovoljenje zahtijeva Clana 7, ukljucujuci mjere zatite kvaliteta vode ciji je
krajnji cilj primjena manjeg stepena precicavanja potrebnog za proizvodnju vode za pice;
(e) mjere nadzora nad zahvatanjem sirove povrinske i podzemne vode i akumulisanja povrinske vode,
pracenje kroz registar ili registre zahvatanja vode kao i zahtijeva za dozvole u pogledu
zahvatanja i akumulisanja vode. Te mjere nadzora bice periodicno preispitivane i, gdje je
neophodno, novelirane.
Drave clanice mogu da izuzmu iz ovih mjera nadzora zahvatanja ili akumulisanja vode koja po
svom
znacaju nemaju uticaj na status vode;
(f) mjere nadzora koje se odnose na zahtijeve za dozvole u pogledu vjetackog
prihranjivanja ili povecanja zapremine podzemnih voda. Voda za prehranjivanje moe
poticati iz bilo koje povrinske ili podzemne vode, pod uslovom da se upotrebom iz tog
izvora ne kompromituje ostvarenje ciljeva zatite uspostavljenih za izvor, nadopunjavanje
(prihranjivanje) ili povecanje zapremine podzemnih voda. Te mjere nadzora bice periodicno
preispitivane i, gdje je neophodno, novelirane;
(g) za koncentrisane izvore zaga divanja, osnovne mere" sadre zahteve za prethodno ure
denje
stanja,
kao to je zabrana unoenja zagadenja u vodu, pribavljanje dozvola, vodenje evedencija
zasnovanih
na
relevantnim pravilima, uspostavljanje pracenja emisija odredenih zagadenja, ukljucujuci
kontrole
u
saglasnosti za Clanom 10. i 16. Te mjere bice periodicno razmatrane i, gdje je neophodno,
novelirane;
(h) za difuzne (rasute) izvore zagadivanja, Osnovne mjere se odnose na mjere prevencije i kotrole
unosa zagadenja. One mogu biti u formi procedura za prethodno uredenje stanja, kao to je
zabrana unosa zaga denja u vodu, pribavljanje dozvola, vodenje evedencija zasnovanih na
relevantnim pravilima tamo gdje te procedure nisu obezbijedene legislativom Zajednice. Te
mjere bice periodicno razmatrane i, gdje je neophodno, novelirane;
(i) za svaki znacajniji negativni uticaj na status voda u vjetackim i znacajno izmijenjenim
vodama, a
prema Clanu 5 i Aneksu II, posebnim mjerama se osigurava da se ostvare hidromorfoloki
uslovi kojima se postie zahtijevani ekoloki status ili dobar ekoloki potencijal vode. Kontrole u
tu svrhu mogu biti u
formi procedura za izdavanje dozvola, vodenja evedencija zasnovanih na vaecim propisima,
tamo gdje
takvi zahtijevi nisu postavljeni legislativom Zajednice. Te mjere bice periodicno razmatrane i,
gdje je
neophodno, novelirane;
(j) zabrana direktnog isputanja zagadenja u podzemnu vodu predmet su ove odredbe.
Drave clanice mogu dozvoliti vracanje u akvifer vode koja se koristi u geotermalne
namjene. Drave clanice mogu, takoder, propisati specificne uslove za:
- injektiranje vode koje sadre supstance iz procesa istraivanja i ekstrakcije hidrokarbonata ili
rudarskih aktivnosti, kao i injektiranje vode iz tehnickih razloga, i to u geoloke formacije iz
kojih
su hidrokarbonati ili druge supstance bile ekstrahovane, ili u geoloke formacije, koje iz
prirodnih
razloga ne mogu biti koritene ni za ta drugo. Ova injektiranja nece sadravati druge
supstance,
osim onih koje su rezultat gornjih operacija;
- vracanje crpljene podzemne vode iz rudnika i kamenoloma ili vode u vezi sa
odravanjem ili izvodenjem gradevinskih radova;
- injektiranje prirodnog i tecnog gasa u namjene skladitenja u geoloke formacije koje su, iz
prirodnih razloga, nepogodne za druge namjene;
- injektiranje prirodnog i tecnog gasa u namjene skladitenja u druge geolo ke
formacije, tamo gdje postoji potreba za visokim stepenom sigurnosti u pogledu
snabdjevanja gasom, a pri tome je injektiranje takvo da se sprijecava bilo koji sadanji
ili buduci rizik od pogoranja kvaliteta prisutne podzemne vode;
- izgradnju, gradevinske radove i slicne aktivnosti na tlu i ispod povrine zemlje koji dolaze
u kontakt sa podzemnom vodom. U ove svrhe, Drave clanice mogu propisati da takve
aktivnosti
moraju imati dozvole, cime se obezbjeduje da se one sprovode u saglasnosti sa
relevantnim
propisima razvijenim u dravama clanicama;
- isputanja malih kolicina supstanci u naucne svrhe karakterizacije, zatite ili remedijacije vode,
uz ogranicenje da su te kolicine strogo onolike koliko je neophodno za tu namenu;
obezbjedujuci da takva isputanja ne kompromituju dostizanje ciljeva zatite ivotne
sredine uspostavljenih za podzemnu vodu.
(k) mjere u saglasnosti sa aktivnostima u vezi Clana 16, za obustavljanje zagadivanja
povrinskih
voda
od
supstanci specificiranih u prioritetnoj listi saglasno Clanu 16(2) i za progresivnu redukciju
(smanjkenje)
zagadenja za ostale supstance, koje ce drave clanice preventirati na drugi nacin ostvarujuci
realno prognozirani, a sve navedeno u cilju umanjenja rizika za vodene (akvaticke ) ekosisteme;
4. Dopunske mjre su mere predvidene i primijenjene uz osnovne mjere, sa namjerom
dostizanja ciljeva uspostavljenih Clanom 4. Dio B. Aneksa VI sadri dopunsku listu takvih mjera.
Drave clanice mogu proiriti listu dopunskih mjera da bi obezbijedile dodatnu zatitu voda
na
koje
se
odnosi ova Direktiva, ukljucujuci i ugradivanje postavki odgovarajucih medunarodnih
dogovora iz Clana 1.
5. Tamo gdje monitoring ili drugi podaci ukazuju da su slabi izgledi da ce se ciljevi clana 4.
postici, drave clanice ce osigurati da se:
- istrae uzroci moguceg neuspjeha;
- vaece dozvole i licence ispitaju i posebno
razmotre;
- programi monitoringa razmotre i posebno
prilagode; i
- uspostave dodatne mjere koje mogu biti neophodne za osiguranje ciljeva, ukljucujuci, kao pogodno,
uspostavljanje strogih standarda kvaliteta za zatitu ivotne sredine, sadrane u Aneksu V.
Tamo gdje su slabi izgledi rezultat posljedica dejstva prirodnih okolnosti prozrokovanih viom
silom a koja se nisu mogla realno prognozirati, posebno ekstremne poplave i dugotrajne
sue, drave clanice mogu donijeti odluku da dodatne mjere nisu izvodljive, to je predmet
Clana 4(6).
6. U implementaciji mjera iz paragrafa 3, drave clanice ce preduzeti sve odgovarajuce
korake
da
se
ne
povecava zagadenje morske vode. Ne zanemarujuci postojecu legislativu, primjena mjera
preduzetih
shodno paragrafu 3, ne bi trebalo da vodi, bilo direktno ili indirektno, uvecanju zagadivanja
povrinskih
voda. Takoder, ove mjere se nece primijenjivati tamo gdje bi to rezultiralo povecanjem zaga
denja
ivotne
sredine u cjelini.
7. Programi mjera ce se uspostaviti najkasnije devet godina od dana stupanja na snagu ove
Direktive a sve mjere ce biti operativne najkasnije dvanaest godina od datuma stupanja na
snagu Direktive.
8. Programi mjera ce se povremeno preispitivati, i ako je neophodno novelirati najkasnije 15 godina od
dana stupanja na snagu ove Direktive i svakih est godina poslije toga. Sve nove ili
izmijenjene mjere uspostavljene noveliranim programom bice operativne u roku od tri godine
od uspostavljanja noveliranog programa.
Clan 12
Clan 13
clanice
ce
osigurati koordinaciju u cilju izrade jedinstvenog medudrcavnog plana upravljanja rijecnim
slivom.
Tamo
gdje se takav plan upravljanja rijecnim slivom ne sacini, drave clanice ce pojedinacno saciniti
planove
upravljanja rijecnim slivom koji pokriva bar one dijelove me dunarodnog vodnog podrucja koji
lee unutar njihove teritorije potujuci ostvarenje ciljeva postavljenih ovom Direktivom.
3. U slucaju da se medudravno vodno podrucje prua preko granica Zajednice, Drave
clanice
ce
nastojati da se izradi jedinstveni plan upravljanja rijecnim slivom, a, tamo gdje to nije
moguce,
plan
ce
pokrivati bar dio medudravnog vodnog podrucja koji leci unutar teritorija zainteresovanih
drava clanica.
4. Plan upravljanja rijecnim slivom ukljucice informacije specificirane Aneksom VII.
5. U zavisnosti od specificnih aspekata upravljanja vodama, plan upravljanja rijecnim slivom moe biti
dopunjen izradom detaljnijih programa i planova upravljanja za podsliv, sektor, lokalitet,
tip
vode.
Implementacija ovih mjera nece osloboditi drave clanice ni jedne od njihovih obaveza prema
ostatku
ove
Direktive.
6. Planovi upravljanja rijecnim slivom bice objavljenii najkasnije devet godina od dana stupanja
na snagu ove Direktive.
7. Planovi upravljanja rijecnim slivom bice preispitani i novelirani najkasnije 15 godina od
dana stupanja na snagu ove Direktive, a potom svakih est godina.
Clan 14
Clan 15
Izvjetavanje
1. Drave clanice ce dostaviti kopije planova upravljanja rijecnim slivom i sva slijedeca
noveliranja, Komisiji kao i svim drugim zainteresovanim dravama clanicama u roku od tri
mjeseca od dana
objavljivanja, i to:
(a) za vodna podrucja koja u cjelini padaju unutar teritorije drave clanice, sve planove
upravljanja rijecnim slivom koji pokrivaju tu dravnu teritoriju, objavljeni shodno Clanu
13;
(b) za medudrcavna vodna podrucja, a najmanje dio planova upravljanja rijecnim slivom
koji pokriva teritoriju te drave clanice.
2. Drave clanice ce podnijeti zbirne (sumarne)
izvjetaje za: - analize zahtijevane Clanom 5; i
- programe monitoringa definisane Clanom 8
preduzetih radi izrade prvog plana upravljanja rijecnim slivom, u roku od tri mjeseca od
njihovog kompletiranja.
3. Drave clanice ce, u roku od tri godine od donoenja plana upravljanja rijecnim slivom, ili njegovog
noveliranja u skladu sa Clanom 13, podnijeti jedan preliminarni izvjetaj o napredovanju u
implementaciji planiranog programa mjera.
Clan 16
odgovarajucim prijedlozima.
navedene
u Aneksu IX. Ona ce preporuciti, do roka iz paragrafa 8, izmijene i dopune kontrola iz Aneksa
IX
za
sve
one supstance koje su ukljucene u listu prioritetnih supstanci, i preporucice
odgovarajuce
mjere
ukljucujuci moguce ukidanje kontrola iz Aneksa IX za sve ostale supstance. Sve kontrole iz
Aneksa
IX
za
koje se preporuce izmijene i dopune, bice ukinute danom stupanja na snagu tih izmijena i
dopuna.
11. Lista prioritetnih supstanci iz spiska supstanci pomenutih u paragrafima 2 i 3 preporucena od strane
Komisije, po usvajanju od strane Evropskog Parlamenta i Vijeca postace Aneks X 2 ove
Direktive. Ista procedura ce se primijeniti i za njene izmjene i dopune pomenute u paragrafu 4.
Clan 17
voda. Te mjere ce biti usmjerene na postizanje ciljeva dobrog hemijskog statusa voda u
saglasnosti sa Clanom 4 (1)(b) i bice usvojene od strane Komisije u saglasnosti sa procedurama
datim u Ugovoru, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Direktive.
2. U predlaganju mjera Komisija ce potovati analize prema Clanu5 i Aneksu II. Te mjere ce se
preporuciti i ranije ako su podaci raspoloivi i ukljucice:
a) kriterije za procjenu dobrog hemijskog statusa podzemne vode, u saglasnosti sa
Aneksom II.2.2 i Aneksom V 2.3.2 i 2.4.5;
b) kriterije za identifikaciju znacajnih i odrivih trendova poboljanja stanja, kao i za
odredivanje startnih tacaka za promjene trenda, a u skladu sa Aneksom V 2.4.4.
3. Mjere proistekle iz primjene paragrafa 1 bice ukljucene u programe mjera zahtijevane Clanom 11.
prim. prev.: Odlukom broj 2455/2001/EC Evropskog Parlamenta i Vijeca od 20.11.2001.god. usvojena je Lista prioritetnig
supstanci. Ona je postala Aneks X Direktive.
2
Clan 18
Izvjetaj Komisije
1. Komisija ce objaviti izvetaj o implementaciji ove Direktive najkasnije 12 godina od dana
stupanja na snagu Direktive i svakih est godina potom, a bice podnoen Evropskom
Parlamentu i Vijecu.
2. Izvetaj ce sadrati slijedece:
(a) prikaz napredovanja u implementaciji Direktive;
(b) prikaz statusa povrinske i podzemne vode u Zajednici, a izvren u koordinaciji sa
Evropskom Agencijom za ivotnu sredinu;
(c) pregled planova upravljanja rijecnim slivom podnijetim u saglasnosti sa clanom 15, ukljucujuci
sugestije za poboljanje buducih planova;
(d) rezime odgovora na pojedinacne izvjetaje ili preporuke upucene Komisiji sacinjenih od
strane drava clanica shodno Clanu 12;
(e) rezime svih prijedloga, mjera kontrole i strategija razvijanih u skladu sa Clanom 16;
(f) rezime odgovora na komentare sacinjene od strane Evropskog Parlamenta i Vijeca na
prethodni izvjetaj o implementaciji.
3. Komisija ce takose objaviti izvjetaj o napredovanju u implementaciji na osnovu rezimea
izvjetaja
koje
su drave clanice podnijele shodno Clanu 15(2), i podnijeti ga Evropskom Parlamentu i
dravama
clanicama, najkasnije 2 godine od datuma iznijetih u Clanovima 5 i 8.
4. Komisija ce, u roku od tri godine od objavljivanja svakog izvjetaja iz paragrafa 1, objaviti
meduizvjetaj opisujuci napredak u implementaciji na bazi meduizvjetaja drava clanica
kao to je to naznaceno u Clanu 15(3). On ce biti podnijet Evropskom Parlamentu i Vijecu.
5. Komisija ce, po potrebi, sazvati konferenciju zainteresovanih strana za politiku Zajednice u
oblasti voda iz svih drava clanica, radi komentara na izvjetaje o implementaciji i razmjene
stecenih iskustava.
Ucece treba da uzmu predstavnici nadlenih organizacija, Evropskog Parlamenta, nevladinih
organizacija, socijalni i ekonomski partneri, udruenja korisnika, akademici i drugi strucnjaci.
Clan 19
Clan 20
Clan 21
Nadzorni komitet
1. Komisija ce biti pomognuta od komiteta ( u daljem tekstu Komitet).
2. Kada se stekne potreba za primjenom ovog clana, primjenjivace se Clanovi 5. i 7. Odluke
1999/468/EC
uzimajuci pri tome u obzir odredbe Clana 8. Rok postavljen u Clanu 5(6) Odluke
1999/468/EC bice
odreden za tri mjeseca.
3. Komitet ce usvojiti poslovnik.
Clan 22
clan 23
Kaznene mjere
Drave clanice ce odrediti kaznene mjere za neispunjavanje dravnih obaveza preuzetih ovom
Direktivom. Tako predvidene kaznene mjere bice efikasne, srazmjerne i odvracajuce.
Clan 24
Implementacija
1. Drave clanice ce donijeti zakone, regulativu i administrativne odredbe neophodne za uskladivanje sa
ovom Direktivom najkasnije tri godine od dana stupanja na snagu Direktive. O tome ce odmah
informisati Komisiju. Kada drave clanice usvoje ove mjere, te mjere ce sadravati vezu sa
Direktivom i pri zvanicnom objavljivanju bice istaknuta veza sa njom. Nacin isticanja te veze
sa Direktivom bice odreden od strane drava clanica.
2. Drave clanice ce dostaviti Komisiji tekst koji se odnosi na osnovne odredbe nacionalnog
zakonodavstva
koje one usvajaju za oblast pod ingerencijom ove Direktive. Komisija ce o tome informisati
ostale
drave
clanice.
Clan 25
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenom Glasniku Evropske Zajednice.
Clan 26
Adresiranje
Ova Direktiva se adresira na drave clanice.
Doneseno u Luksemburgu,
Za Evropski Parlament
Preds jednik
Za Vijece
Predsjednik