UDK 624.044.001.8:69.008.

182

Primljeno 28. 1. 2009.

Nelinearni statiki seizmiki

prorauni konstrukcija
Saa Mitrovi, Mehmed auevi
Kljune rijei
konstrukcija, nelinearni
seizmiki proraun,
statika metoda N2,
nelinearna statika
metoda koeficijenata NSP,
metoda spektra kapaciteta
CSM
Key words
structure,
nonlinear seismic analysis,
static method N2,
nonlinear static
procedure NSP,
capacity spectrum
method CSM

S. Mitrovi, M. auevi

Pregledni rad

Nelinearni statiki seizmiki prorauni konstrukcija

U radu su prikazane statike i dinamike metode nelinearnog seizmikog prorauna konstrukcija koje
su razvijane u posljednjih desetak godina, a nale su mjesto u europskim i amerikim seizmikim
propisima. Te su metode: nelinearna statika metoda N2 (Eurokod 8), nelinearna statika metoda
koeficijenata NSP (FEMA 356) i unaprijeena metoda spektra kapaciteta CSM (FEMA 440). Metode su
ilustrirane na primjeru osmerokatne zgrade s ab okvirima, a rezultati su meusobno usporeeni.
S. Mitrovi, M. auevi

Subject review

Nonlinear static seismic analysis of structures

Static and dynamic methods of nonlinear seismic analysis of structures, developed over the past decade,
and incorporated in European and American seismic regulations, are presented. These methods are the
nonlinear static method N2 (Eurocode 8), the nonlinear static procedure NSP (FEMA 356), and the
revised capacity spectrum method CSM (FEMA 440). The methods are illustrated by an example of an
eight-storey building with reinforced-concrete frames, and the results obtained are compared.

Mots cls

S. Mitrovi, M. auevi

structure,
analyse sismique nonlinaire,
mthode statique N2,
procdure non-linaire
statique NSP,
mthode de capacit
spectrale CSM

Analyse sismique non-linaire statique des structures

. , M. y

,
,
N2,

NSP,

CSM

aa
,
. : N2
(Eurokod 8), NSP (FEMA 356) CSM (FEMA 440).
, .

Schlsselworte

S. Mitrovi, M. auevi

Konstruktion,
unlineare seismische
Berechnung,
statische Methode N2,
unlineare statische
Methode der Koeffizienten
NSP, Methode des
Kapazittsspektrums CSM

Unlineare statische seismische Berechnung von Konstruktionen

Ouvrage de syntse

Les mthodes statiques et dynamiques pour l'analyse sismique non-linaire des structures, dveloppes
au cours de la dcennie passe, et incorpores dans la rglementation sismique europenne et
amricaine, sont prsentes. Ces mthodes sont la mthode non-linaire statique N2 (Eurocode 8), la
procdure non-linaire statique NSP (FEMA 356), et la mthode rvise de capacit spectrale CSM
(FEMA 440). Les mthodes suscites sont illustres par un exemple d'immeuble huit tages avec les
cadres on bton arm, et les rsultats obtenus sont compars.

bersichtsarbeit

Im Artikel sind statische und dynamische Methoden der unlinearen seismischen Berechnung von
Konstruktionen dargestellt die in den letzten zehn Jahren entwickelt wurden, und die in den
europischen und amerikanischen seismischen Vorschriften ihren Platz gefunden haben. Diese
Methoden sind: die unlineare statische Methode N2 (Eurokode 8), die unlineare statische Methode der
Koeffizienten NSP (FEMA 356) und die verbesserte Methode des Kapazittsspektrums CSM (FEMA
440). Die Methoden sind illustriert am Beispiel eines achtstckigen Gebudes mit Stb. Rahmen, und die
Ergebnisse sind miteinander verglichen.

Autori: Mr. sc. Saa Mitrovi, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Mehmed auevi, dipl. ing. gra.,Sveuilite u
Rijeci, Graevinski fakultet
GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

521

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

1 Uvod

Suvremeni pristup

Cilj je suvremenih propisa i norma za proraun konstrukcija u seizmikim podrujima osigurati dostatan kapacitet
troenja energije bez bitnog smanjenja lokalne i globalne nosivosti na horizontalna i vertikalna optereenja i
bez oteenja koja bi ograniila uporabljivost graevine.
Metode koje su na raspolaganju pri ispunjavanju tih ciljeva su sljedee [1, 2]:

Posljednjih godina razvijaju se nove metode koje sadre

inenjerske koncepte temeljene na ponaanju konstrukcije (performance based engineering concept), ime se
eli posvetiti vea panja kontroli oteenja. Pristup na
osnovi pomaka (displacement-based approach) pokazuje se kao puno bolji izbor u tenji za realnijim spoznavanjem problema seizmikog djelovanja od tradicionalnog pristupa na osnovi sila (force-based approach).

a) linearni statiki proraun primjenom ekvivalentnoga

statikog djelovanja
b) linearni dinamiki modalni proraun spektrima odziva
c) nelinearna statika metoda postupnoga guranja
(pushover)
d) nelinearni dinamiki proraun uporabom zapisa
ubrzanja u vremenu (time-history).
Redoslijed kojim su ove metode nabrojene odgovara i
njihovoj tonosti. Meutim, kako raste tonost metode,
tako raste i njezina sloenost, to poveava napor i vrijeme potrebno za njezino provoenje.

Tradicionalni pristup
Tradicionalni pristup u seizmikim proraunima konstrukcija zasniva se na zadovoljavanju temeljnih zahtjeva provjerom graninog stanja nosivosti i graninog
stanja uporabljivosti elastinim proraunom konstrukcije.
Da bi se izbjegao nelinearni proraun konstrukcije, kapacitet troenja energije u konstrukciji uzima se u obzir
provodei linearni proraun koji se zasniva na reduciranim elastinim spektrima odziva ubrzanja podloge. Redukcija se izvodi koeficijentom koji je u europskim metodama nazvan faktorom ponaanja q, a tako reducirani
elastini spektri nazivaju se proraunskim spektrima.
Meutim, postoje nedostaci takvog pristupa, a oni su
sljedei:

Najtoniji u opisu problema jest svakako nelinearni seizmiki proraun uporabom zapisa ubrzanja u vremenu
ija je primjena, dugorono gledano, ispravan put razvoja i konaan cilj. Meutim, zbog svoje kompleksnosti i
zahtjevnosti jo uvijek izlazi iz okvira praktine primjene.
Izmeu linearnih metoda i nelinearnoga dinamikog
prorauna uporabom zapisa ubrzanja u vremenu, kao
spona i trenutano najracionalnije odrivo rjeenje, rabi
se nelinearni statiki pristup. Tako je u novije vrijeme u
europske norme ula metoda N2 [1, 2, 3]. U amerikom
ATC-u 40 [4] obraena je metoda spektra kapaciteta
(Capacity Spectrum Method). Njezina novija unaprijeena varijanta prikazana je u FEMA-i 440 [5]. Metoda
koeficijenata (Coefficient Method) odnosno NSP (Nonlinear Static Procedure) uvedena je u FEMA-i 274 [6], a
novija unaprijeena verzija prikazana je u FEMA-i 356 [7].

Primjer za ilustraciju metoda

Primjenu navedenih nelinearnih metoda pokazat emo
na primjeru armiranobetonske graevine prikazane na
slici 1. Graevina ima 8 katova od kojih su prva dva visine 5,00 m, a ostali 3,10 m. Svi stupovi su dimenzija
60x60 cm, a grede 40x60 cm (slika 2.). Ploa je debljine
20 cm. Beton je razreda C30/37, a armatura B500. Mase
katova okvira za visine 3,10 m su 66,96 t, a mase katova
visine 5,00 m su 73,80 t, to daje ukupnu masu od 549,36 t.

x preporuene vrijednosti za faktor ponaanja su pribline i ne predstavljaju nuno konkretnu konstrukciju

x kada ponaanje konstrukcije ue u nelinearno podruje dolazi do preraspodjela sila i deformiranja, to
nije obuhvaeno proraunom
x mehanizam koji dovodi do sloma ne moe se predvidjeti elastinom raspodjelom sila i deformiranja
x raspodjela i vrijednosti deformiranja u neelastinom
podruju nemaju nikakvu slinost s onima u elastinom podruju.
Elastine metode, unato ovim nedostacima, zbog svoje
jednostavnosti i pristupanosti, zauzimaju glavno mjesto
u dananjoj inenjerskoj praksi.
522

Slika 1. Armiranobetonska konstrukcija dijela garae Tower

centra u Rijeci

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

Sd

P
RP

S de

P T2
S ae
RP 4S 2

T2
Sa
4S 2

(2)

gdje je P koeficijent duktilnosti definiran kao odnos

maksimalnog pomaka i pomaka na granici poputanja, a
RP redukcijski faktor zbog duktilnosti zbog histereznog
rasipanja energije duktilnih konstrukcija.
Slika 2. Popreni presjeci stupova i greda s armaturom

Konstrukcija je projektirana prema europskoj normi EN

1998-1:2004 [1] sa sljedeim parametrima: razred tla B,
kategorija vanosti II (JI = 1), tip spektra 1, viskozno priguenje [ = 5 % i faktor ponaanja 5,85. Provest emo
proraune za razinu vrnog ubrzanja podloge agR = 0,3
g. Prvi vlastiti period ove konstrukcije jest oko 1 s, a
doprinos prvog oblika na odziv konstrukcije vie od 88 %.
Na slici 3. prikazan je elastini spektar odziva ubrzanja i
odgovarajui proraunski spektar, ime je definiran seizmiki zahtjev.

Faktor redukcije RP odreen je bilinearnim spektrom definiranim na sljedei nain:

T
 1 za T  TC
TC

RP

(P  1)

RP

P za T t TC

(3)
(4)

gdje je TC karakteristian period gibanja podloge ija se

vrijednost obino definira kao prijelazni period izmeu
segmenta konstantnog ubrzanja spektra odziva (podruje kratkih perioda) i segmenta konstantne brzine (podruje srednjih perioda), slika 3.
Korak 3. - metoda postupnog guranja

Slika 3. Elastini spektar ubrzanja Sae s 5 % priguenja za vrno

ubrzanje podloge od 0,3 g i odgovarajui proraunski
spektar za faktor ponaanja q = 5, 85

2 Europska nelinearna statika metoda N2

Metoda N2 provodi se u 8 koraka koji su ukratko
prikazani u nastavku [1, 2, 3].
Korak 1. - podaci
Podaci o konstrukciji i seizmiki zahtjev dani su na
slikama 1., 2. i 3.
Korak 2. - seizmiko optereenje u formatu AD
Poevi od uobiajenog spektra ubrzanja, u kojem je
ubrzanje dano u odnosu na period, odredit emo nelinearni spektar u formatu ubrzanje pomak (format AD
acceleration - displacement). Za nelinearni sustav s jednim stupnjem slobode s bilinearnim odnosom sila deformiranje, spektar ubrzanja Sa i spektar pomaka Sd mogu se odrediti na sljedei nain:
Sa

S ae
RP

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

(1)

Metoda postupnog guranja provodi se tako da se konstrukcija podvrgne monotono rastuem bonom optereenju [8]. Takvo optereenje predstavlja inercijske sile
koje nastaju kao posljedica ubrzanja temeljnog tla. Postupnim poveavanjem bonog optereenja dolazi do
progresivnog poputanja elemenata konstrukcije, to
dovodi do smanjenja njezine krutosti. Metoda postupnog guranja daje karakteristinu nelinearnu krivulju
odnosa sile i pomaka, a najee se prikazuje kao odnos
ukupne poprene sile V u razini temelja i pomaka vrha
zgrade Dt. Takav je prikaz vrlo zanimljiv jer istodobno
daje podatke o nosivosti, duktilnosti i krutosti konstrukcije, slika 4.
Vektor bonog optereenja P odreuje se na sljedei
nain:
P=pm

(5)

gdje je p intenzitet bonih sila, m matrica masa i

pretpostavljeni oblik pomaka.Matrica masa konstrukcije
kvadratna je dijagonalna matrica reda osam (8x8), ije
su vrijednosti dijagonalnih lanova mase katova, poevi od najvieg, a svi izvandijagonalni lanovi jednaki su
nuli.

m=

0
0
0
0
0
0
0
73,80
0

73
,
80
0
0
0
0
0
0

0
0
66,96
0
0
0
0
0

0
0
66,96
0
0
0
0
0
t
0
0
0
0
66,96
0
0
0

0
0
0
0
66,96
0
0
0
0
0
0
0
0
0
66,96
0

0
0
0
0
0
0
66,96
0

523

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

Pretpostavljeni oblici pomaka jesu:

)T = [1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00]
jednolika raspodjela
)T = [0,17 0,35 0,46 0,57 0,67 0,78 0,89 1,00]
trokutasta raspodjela
)T = [0,24 0,56 0,69 0,79 0,87 0,93 0,971,00]
modalna raspodjela
Oblik raspodjele bonih sila dobiva se iz jednadbe (6) i
normalizira se tako da sila na krovu ima jedininu
vrijednost:
PT =

[1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00]

jednolika raspodjela

PT =

[0,15 0,31 0,41 0,51 0,60 0,70 0,89 1,00]

trokutasta raspodjela.

PT =

[0,26 0,62 0,69 0,79 0,87 0,93 0,97 1,00]

modalna raspodjela

Na slici 4. prikazane su krivulje kapaciteta usporedno za

tri pretpostavljena oblika pomaka, a na slici 5. krivulja
kapaciteta za pretpostavljeni trokutasti oblik pomaka i
njezina bilinearna idealizacija.

Slika 5.

Krivulja kapaciteta (isprekidanom je crtom prikazana

stvarna krivulja kapaciteta, a punom crtom bilinearna
idealizacija)

Korak 4. - ekvivalentni model s jednim stupnjem

slobode i dijagram kapaciteta

Potresni zahtjev u metodi N2 odreuje se uporabom spektara odziva koji su dani za sustave s jednim stupnjem
slobode. Prema tome, potrebno je provesti transformaciju originalnog sustava s vie stupnjeva slobode u ekvivalentni sustav s jednim stupnjem slobode ija jednadba gibanja ima oblik [1, 2, 3]:

  F
m D

m a

(6)

gdje je m* ekvivalentna masa sustava s jednim stupnjem

slobode.
m Tm 1

m )
i

(7)

D* je pomak, a F* je sila ekvivalentnog sustava s

jednim stupnjem slobode.

Slika 4. Usporedni prikaz krivulje postupnog guranja za tri

pretpostavljena oblika pomaka: jednoliko (1), trokutasto
(2), prvi oblik vibracija (3)

Krivulja kapaciteta idealizira se bilinearnim, elastoplastinim odnosom sila-pomak. Za odreivanje granica poputanja potrebna je inenjerska prosudba. Ako se potuje pristup jednakih energija, vea usvojena vrijednost
granice poputanja znai i manju inicijalnu krutost i obrnuto.
524

Dt
*

(8)

V
*

(9)

Konstanta * kontrolira transformaciju sustava s vie

stupnjeva slobode u sustav s jednim stupnjem slobode i
obrnuto.
*

Tm 1
Tm

m
m )
m) m )
i

2
i

2
i

(10)

Ista konstanta * vrijedi za transformaciju pomaka i za

transformaciju sila. Kao posljedica, odnos sila pomak
GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

jednak je za oba sustava i razlikuje se samo za faktor

mjerila *. Oba sustava imaju i istu poetnu krutost.
Ekvivalentna masa i faktor transformacije za trokutasti
oblik raspodjele imaju sljedee vrijednosti:
m

Na slici 6. prikazani su zahtijevani spektar za ubrzanje

tla 0,3 g i dijagram kapaciteta za konstrukciju iz ovog
primjera.

0,17 73,80  0,35 73,80  0,46 66,96 

 0,57 66,96  0,67 66,96  0,78 66,96 

 0,89 66,96  1,00 66,96 331,60 t
*

Ako je elastini period T* vei ili jednak TC, zahtijevani

neelastini pomak Sd jednak je zahtijevanom elastinom
pomaku Sde, a zahtijevana duktilnost jednaka faktoru
redukcije RP (pravilo jednakih pomaka).

331,60 /( 0,17 73,80 2  0,35 73,80 2  0,46 66,96 2 

 0,57 66,96 2  0,67 66,96 2  0,78 66,96 2  0,89 66,96 2 

 1,00 66,96 2 ) 1,39

Iz bilinearne krivulje kapaciteta prikazane na slici 5.

mogu se oitati vrijednosti otpornosti Fy i pomaka na
granici poputanja Dy. Pomou faktora transformacije *
proraunaju se odgovarajue vrijednosti za sustav s jednim stupnjem slobode za trokutasti oblik raspodjele:
Fy

Dy

Fy

786,51 kN
1,39

Dy

565,86 kN

16,99 cm
12,22 cm
1,39

Elastini period sustava s jednim stupnjem slobode:

T

m Dy

2S

Fy

2S

331,60 t 12,22 cm
565,86 kN

1,68 s

Ubrzanje na granici poputanja (slika 6.):

S ay

0,174g

Faktori transformacije za jednoliki i modalni oblik raspodjele pomaka imaju vrijednosti 1,00 i 1,21.
Korak 5. - potresni zahtjev za ekvivalentni sustav s
jednim stupnjem slobode

Rjeenje je mogue odrediti grafiki i analitiki. Presjecite radijalnog pravca koji odgovara elastinom periodu
T*=1,68 s idealiziranoga bilinearnog sustava s elastinim zahtijevanim spektrom odreuje zahtijevano ubrzanje Sae = 0,268 g potrebno za elastino ponaanje i odgovarajui zahtijevani elastini pomak Sde = 18,8 cm
(slika 6.). Ubrzanje na granici poputanja Say = 0,174 g
predstavlja i zahtijevano ubrzanje i kapacitet neelastinog sustava. Faktor redukcije R odreen je kao omjer
ubrzanja koja odgovaraju elastinom i neelastinom
sustavu:
RP

S ae (T )
S ay

0,268g
0,174 g

1,54 P

RP

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

1,54

Slika 6. Zahtijevani spektar za ubrzanje tla 0,3 g i dijagram kapaciteta za konstrukciju iz primjera

Korak 6. - globalni seizmiki zahtjev za model s vie

stupnjeva slobode (ciljani pomaci)

Zahtijevani pomak ekvivalentnog sustava s jednim stupnjem slobode transformira se natrag u ciljani pomak vrha
zgrade sustava s vie stupnjeva slobode (13). Maksimalni pomaci katova predstavljeni su anvelopom rezultata
dobivenih proraunima s razliitim pretpostavljenim
oblicima pomaka. Za ubrzanje podloge od 0,3 g ciljani
pomaci imaju vrijednosti:
Dt

1,39 18,8 cm

26,1 cm trokutasta raspodjela

Dt

1,00 22,1 cm

22,1 cm

Dt

1,21 20,7 cm

25,1 cm modalna raspodjela

jednolika raspodjela

Korak 7. - lokalni potresni zahtjevi

Proraun postupnim guranjem izvodi se do trenutka kada pomak vrha zgrade ne dostigne vrijednosti ciljanih
pomaka dobivenih u 6. koraku, to daje oblik pomaka za
cijelu konstrukciju, odnosno lokalne potresne zahtjeve u
smislu apsolutnih i relativnih pomaka katova. Na slikama 7. i 8. prikazani su apsolutni i relativni pomaci kato-

525

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

va za razinu ubrzanja tla od 0,3 g za sva tri pretpostavljena oblika pomaka.

Slika 7. Usporedni prikaz apsolutnih pomaka za tri pretpostavljena oblika pomaka: jednoliko (plavo), trokutasto
(crveno), prvi oblik vibracija (zeleno)

Analiza oteenja konstrukcije provodi se usporedbom

potresnih zahtjeva s kapacitetima odgovarajuih razina
ponaanja. Mehanizam sloma i redoslijed formiranja
plastinih zglobova za analiziranu konstrukciju prikazani su na slikama 9. i 10.

Slika 10. Redoslijed formiranja plastinih zglobova u analiziranoj

konstrukciji

3 Amerika nelinearna statika metoda

koeficijenata NSP
Ciljani pomak t metodom koeficijenata odreuje se na
sljedei nain:
Gt

C0C1C2C3 Sa

Te2
g
4S 2

(11)

t - ciljani pomak

Slika 8. Usporedni prikaz relativnih pomaka za tri pretpostavljena oblika pomaka: jednoliko (plavo), trokutasto
(crveno), prvi oblik vibracija (zeleno)

Korak 8. - procjena ponaanja (analiza oteenja)

Te - efektivni period konstrukcije

C - modifikacijski faktori, vrijednosti su dane u tablicama [6, 7]
Sa - vrijednost spektra odziva ubrzanja za efektivni temeljni period konstrukcije za zadani smjer izraen
kao dio gravitacijskog ubrzanja g
Vrijednost ciljanog pomaka, efektivni period i idealizacija krivulje postupnog guranja su meusobno ovisni, pa
je tako nuan iterativni postupak da bi se dolo do konanog rjeenja.

Odreivanje efektivnog perioda konstrukcije

Nelinearni odnos izmeu ukupne poprene sile u razini
temelja i pomaka vrha zgrade idealizira se bilinearnim
odnosom prema kojemu se odreuje efektivna krutost
konstrukcije Ke i sila na granici poputanja Vy. Efektivna
bona krutost konstrukcije uzima se da je jednaka sekantnoj krutosti koja je odreena poprenom silom u vrijednosti od 60 % sile na granici poputanja.
Modifikacijski faktor C0
Slika 9. Pomak konstrukcije u trenutku prije formiranja mehanizma

526

Modifikacijski faktor C0 jednak je 1ii , gdje je 1i prvi

lan vektora pomaka koji odgovara vrhu konstrukcije, a
GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

i faktor participacije vlastitog oblika i. Treba naglasiti

da je faktor participacije i ovisan o skaliranju oblika
pomaka, dok 1ii nije. Ako se vektor oblika pomaka
normira na nain da je pomak vrha konstrukcije jednak
jedinici (kao to je sluaj u metodi N2), onda je modifikacijski faktor C0 jednak faktoru participacije i odnosno faktoru transformacije u metodi N2.

Za sluaj jednolike raspodjele ciljani pomak jest 19,5 cm.

Na slici 12. prikazana je idealizacija krivulje postupnog
guranja za trokutastu raspodjelu i tonu vrijednost koeficijenta C0. U ovom sluaju ciljani pomak ima vrijednost 25,4 cm. Za sluaj jednolike raspodjele i tonu vrijednost C0 ciljani je pomak 16,3 cm.

Modifikacijski faktor C1
Ako se rabi bilinearni spektar redukcije kao kod metode
N2, faktor C1 predstavlja odnos duktilnosti P i faktora
redukcije RP.

C1

(12)

RP

Modifikacijski faktor C2
Modifikacijski faktor C2 predstavlja efekt degradacije
krutosti i vrstoe na maksimalne pomake konstrukcije.
Pri upotrebi nelinearnih metoda doputeno je za faktor
C2 usvojiti vrijednost 1,0.
Modifikacijski faktor C3
Modifikacijski faktor C3 predstavlja poveanje pomaka
zbog dinamikog uinka P-. Za konstrukcije ija je krutost nakon dosezanja toke poputanja pozitivna, C3 ima
vrijednost 1,0.

Za trokutastu raspodjelu i vrijednost modifikacijskog faktora C0 iz tablice [6, 7] proraunani su efektivni period i
ciljani pomak (slika 11.).
Ki
Ke

1,00 s

15600 kN/m
5529 kN/m

Te

Ti

Gt

1,3 1,0 1,0 1,0 0,268

1,68 s

(1,68s) 2
m
9,81 2
4S 2
s

24,4 cm

Slika 12. Bilinearna idealizacija krivulje postupnog guranja za

trokutasti oblik i za tonu vrijednost C0

Raspodjela apsolutnih i relativnih pomaka po visini graevine ima isti oblik kao kod metode N2 (slike 7. i 8.) i
razlika je samo kvantitativna.

5 Amerika nelinearna statika metoda spektra

kapaciteta CSM
Osnovna je pretpostavka metode spektra kapaciteta da
se maksimalna nelinearna deformiranja sustava s jednim
stupnjem slobode mogu aproksimirati deformiranjem ekvivalentnoga linearnog sustava iji je koeficijent unutranjega viskoznoga priguenja vei od poetne vrijednosti priguenja nelinearnog sustava. Prema tome, u
odreivanju potresnog zahtjeva rabi se ekvivalentni
linearni spektar definiran ekvivalentnim priguenjem.
Idealizacija krivulje postupnog guranja temelji se na
sekantnoj krutosti na slian nain kao i u prethodno
opisanoj metodi koeficijenata. Bilinearna idealizacija
sastoji se od elastine linije s krutosti k koja, nakon dosezanja granice poputanja definirane s fy i uy,, prelazi u
liniju s krutosti Dk (slika 13.). Maksimalni pomak nelinearnog sustava oznaen je sa um, a osnovni period sustava u linearnom podruju T0.
Ekvivalentno viskozno priguenje dobiva se izjednaavanjem disipirane energije u jednom ciklusu vibriranja
nelinearnog sustava i ekvivalentnog linearnog sustava.
Moe se pokazati da je ekvivalentni koeficijent priguenja dan izrazom [11, 12, 13]:

pomak vrha zgrade [cm]

Slika 11. Bilinearna idealizacija krivulje postupnog guranja za
trokutasti oblik i C0 iz tablice

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

[ eq

1 ED
4S ES

(13)

527

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

ED energija disipirana u nelinearnom sustavu koja je

jednaka plotini histerezne petlje (paralelograma)

tar s ekvivalentnim priguenjem Eeff odreuje se prema

sljedeem izrazu, ime je definiran ADRS(Eeff) (reduciraju se samo ordinate dijagrama odnosno ubrzanja):

ES energija deformacije linearnog sustava krutosti ksec

jednaka ksecum/2 (plotina trokuta).

S aE

gdje je:

Sa 0
B ( E eff )

(14)

SaE ubrzanje elastinog spektra s viskoznim priguenjem Eeff

Sa0 ubrzanje elastinog spektra s 5%-tnim viskoznim
priguenjem
B(Eeff ) faktor redukcije koji iznosi 4/(5,6 lnEeff).
Modificirani spektar odziva - MADRS(Eeff, M) dobiva
se mnoenjem ordinate dijagrama ADRS(Eeff ) s modifikacijskim faktorom M (slika 14.):

Slika 13. Prikaz ekvivalentnoga viskoznoga priguenja na temelju

histerezne disipacije energije za nelinearni sustav s jednim
stupnjem slobode

amax
aeff

Teff

Tsec

(15)

Na slici 14. prikazani su rezultati za trokutastu raspodjelu. Ciljani pomak ekvivalentnog sustava s jednim
stupnjem slobode iznosi 19,3 cm, a originalnog sustava
26,8 cm.

Postupak prema ATC-u 40

Chopra i Goel [12] pokazali su da, u sluaju kada se
upotrebljavaju realni spektri, postupci prema ATC-u 40
ne konvergiraju uvijek, a mogua su i viestruka rjeenja. Takoer je pokazano da se rezultati dobiveni ovom
metodom u odnosu na rezultate dobivene nelinearnim
dinamikim proraunima uporabom zapisa ubrzanja u
vremenu razlikuju i do 50 %, to ovu metodu ini nepouzdanom.

Unaprijeeni postupak prema FEMA-i 440

Unaprijeeni se postupak takoer oslanja na ekvivalentnu linearizaciju, pri emu su ekvivalentne vrijednosti
odreene koeficijentima ovisnim o histereznom ponaanju i krutosti sustava nakon poputanja [7]. U nastavku
se uvode nove oznake: Eeff za ukupno viskozno priguenje i E0 za koeficijent viskoznog priguenja sustava za
vibracije u linearnom podruju, Tsec za ekvivalentni period i Teff za efektivni period.
Na slici 14. ciljani pomak predstavljen je sjecitem efektivnog perioda i spektra odziva u formatu AD za ekvivalentno priguenje ADRS(Eeff) postupak A. Isto rjeenje daje i sjecite sekantnog perioda s dijagramom
kapaciteta, odnosno s modificiranim spektrom odziva
MADRS-om (Eeff,M) postupak B. Redukcija elastinog spektra s 5%-tnim viskoznim priguenjem na spek-

528

Slika 14. Grafiki prikaz rjeenja za trokutastu raspodjelu

bonog optereenja, postupci A i B

6 Usporedba dobivenih rezultata prema

prikazanim nelinearnim statikim metodama i
zakljuci
Prikazane nelinearne statike metode utemeljene su na
metodi postupnog guranja, a razlikuju se u odreivanju
granice ''guranja'', odnosno ciljanog pomaka. U nastavku emo prikazati osnovne korake zajednike svim metodama, a zatim i one po kojima se razlikuju.
Kratak opis provedbe nelinearnih statikih metoda

Prikazane nelinearne statike metode namijenjene

su proraunu simetrinih konstrukcija koje osciliGRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitrovi, M. auevi
raju dominantno u prvom obliku, tako da se redovito upotrebljava ravninski model konstrukcije. Konstrukcija se preliminarno dimenzionira jednom od
konvencionalnih linearnih metoda da bi se dobila
koliina armature. Seizmiki se zahtjev definira u
obliku elastinog spektra (pseudo)ubrzanja Sae.
x

Metodom postupnog guranja odreuje se karakteristini nelinearni odnos maksimalne poprene sile
u razini temelja i apsolutnog pomaka vrha konstrukcije. Upotrebljava se vie oblika raspodjele bonog
optereenja, kako bi se pokrili mogui odzivi konstrukcije.

Seizmiki se zahtjev odreuje spektrom odziva, to

znai da treba odrediti ekvivalentni sustav s jednim
stupnjem slobode. Pri tome su u upotrebi razliiti
postupci za odreivanje karakteristika sustava s jednim stupnjem slobode. Pretpostavlja se da je oblik
pomaka konstantan, tj. da se ne mijenja tijekom odziva konstrukcije pri ubrzanju tla. To je osnovna
pretpostavka koja je ukljuena u sve metode, ime
je njihova uporaba ograniena na one konstrukcije
koje nemaju znaajan doprinos viih oblika oscilacije.

U svim je metodama potrebno provesti bilinearnu

idealizaciju krivulje postupnog guranja. Iako su u
odgovarajuim normama za to dane smjernice, idealizacija je donekle ovisna i o inenjerskoj prosudbi. U nekim je metodama idealizacija krivulje ovisna o ciljanom pomaku. Takav postupak, iako toniji, zahtijeva iterativni postupak.

Postoje dva osnovna pristupa za odreivanje ciljanog pomaka sustava s jednim stupnjem slobode. Prvi pristup temelji se na ekvivalentnom elastinom
sustavu i elastinom spektru, a drugi se temelji na
neelastinom spektru.

Ciljani pomak sustava s jednim stupnjem slobode

transformira se u ciljani pomak originalnog sustava.
Za tu vrijednost odreuju se apsolutni i relativni
pomaci katova, rotacije vorova, itd. U svim prikazanim metodama ova se transformacija provodi
faktorom participacije prvog oblika u razini vrha
zgrade.

U posljednjem se koraku oekivano ponaanje

konstrukcije usporeuje s kapacitetom za traenu
razinu ponaanja.

Seizmiki prorauni konstrukcija

x

konzistentnost pretvorbe sustava s jednim stupnjem

slobode u sustav s vie stupnjeva slobode

mogunost grafikog prikaza.

Metoda N2

U metodi N2 ciljani pomak temelji se na nelinearnom

spektru. U prikazanoj formulaciji metode N2 rabi se
pojednostavnjeni bilinearni nelinearni spektar, koji se za
konstrukcije sa srednjim i dugim periodima temelji na
pravilu jednakosti pomaka. Primjenjivost ovog pravila
potvrena je brojnim statistikim studijama, a najbolje
rezultate daje za vrsta tla i za konstrukcije sa stabilnim
i punim histereznim petljama.
Bilinearna idealizacija krivulje nuna je u metodi N2 i
zbog jednostavnosti predloen je elastian - savreno
plastian odnos sile i pomaka. Zahtijevani pomak ovisi
o ekvivalentnoj krutosti koja, u sluaju energijskog pristupa, ovisi o ciljanom pomaku. To znai da je u principu potreban iterativni postupak. Bilinearna idealizacija
moe se provesti energijskim pristupom i tako da se za
silu poputanja usvoji vrijednost sile pri formiranju
plastinog mehanizma ili maksimalna vrijednost sile.
Na taj nain, uinivi idealizaciju neovisnom o ciljanom
pomaku, izostaje potreba za iterativnim postupkom, to
znatno pojednostavnjuje cijeli proraun. Takav pristup
daje openito neto konzervativniju procjenu ciljanog
pomaka. Ako se oekuje vrijednost ciljanog pomaka
koja je puno manja od pomaka pri stvaranju plastinog
mehanizma, razumno je postaviti pravilo jednakih energija na manji pomak, to dovodi do vee ekvivalentne
krutosti. Idealizacija je u odreenoj mjeri ovisna o inenjerskoj prosudbi.
Transformacija maksimalnog pomaka sustava s jednim
stupnjem slobode u maksimalni pomak vrha originalne
konstrukcije provodi se modalnim faktorom participacije u razini vrha, rabei odgovarajui vektor oblika
pomaka. Ovaj faktor u metodi N2 naziva se faktorom
transformacije . Pri tome je raspodjela pomaka i sila
meusobno povezana pa je transformacija sustava s
jednim stupnjem slobode u originalni sustav i obratno
transparentna i proizlazi isto matematiki. Odabir bonog optereenja je proizvoljan i bez restrikcija.

U tablici 1. je saeti prikaz osnovnih razlika obraenih

metoda. Analizirane su sljedee posebnosti:

Grafiki prikaz rjeenja vrlo je bitan i koristan u praktinoj primjeni metode N2. Vizualizacija rjeenja ostvaruje
se u formatu ubrzanje pomak (AD) koji omoguuje
istodobni prikaz dijagrama kapaciteta i zahtijevanog spektra. Ciljani pomak predstavljen je presjecitem zahtijevanog spektra s dijagramom kapaciteta.

vrsta upotrijebljenog spektra

Metoda koeficijenata - NSP

idealizacija krivulje postupnog guranja i potreba za

iterativnim postupkom

Nelinearni spektar upotrijebljen u ovoj metodi jednak je

nelinearnom spektru upotrijebljenom u metodi N2.

Posebnosti metoda

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

529

S. Mitrovi, M. auevi

Seizmiki prorauni konstrukcija

Nuna je idealizacija krivulje postupnog guranja, koja
ovisi o ciljanom pomaku, to ini postupak iterativnim.
Krivulja se idealizira bilinearnim odnosom pri emu je
krutost nakon dosezanja toke poputanja openito razliita od nule. Pozitivna vrijednost krutosti nakon poputanja ( > 0) nema vie utjecaja na ciljani pomak.
Koeficijent C0 definiran je na jednak nain kao i faktor
transformacije u metodi N2. Meutim, transformacija
sustava s jednim stupnjem slobode u originalni sustav
teorijski je nekonzistentna zbog doputene djelomine
ili potpune neovisnosti oblika pomaka i sila. Time se
gubi na transparentnosti i jasnoi, ali bez znatnijeg utjecaja na tonost.
Nema mogunosti grafikog prikaza.
Metoda spektra kapaciteta - CSM

Metoda spektra kapaciteta upotrebljava ekvivalentni

linearni spektar koji je odreen ekvivalentnim priguenjem. Spektar pseudoubrzanja s kojim je zadan seizmiki zahtjev praktiki je jednak spektru totalnog ubrzanja
za male vrijednosti priguenja. Meutim, poveavajui
priguenje, razlika izmeu pseudoubrzanja i totalnog
ubrzanja postaje sve vea i to na strani nesigurnosti. Pogreka se poveava i s duljinom osnovnog perioda [13].
Imajui to na umu, kao i samu teorijsku podlogu ekvivalentnog lineariziranja, prednost nelinearnih spektara
upotrijebljenih u ostale dvije metode je oita.
Nuna je bilinearna idealizacija krivulje postupnog guranja. Vrijednost efektivnog koeficijenta priguenja ovisi o duktilnosti i krutosti nakon poputanja. Idealizacija
je i u ovoj metodi ovisna o ciljanom pomaku pa je nuan
iterativni postupak.
Transformacija sustava s jednim stupnjem slobode u
originalni sustav jednaka je kao i kod metode N2.
Omoguen je grafiki prikaz putem formata ubrzanjepomak (AD).
Tablica 1. Pregled osnovnih karakteristika nelinearnih
statikih metoda

Potreba Konzistentnost
Vrsta
Grafiki
pretvorbe
za
Metoda
spektra
prikaz
iteracijom SDOFoMDOF
ne
da
da
N2 nelinearni
ekv.
da
ne
ne
NSP
linearni
da
ne
da
CSM nelinearni
Prema svemu prethodno reenom, moe se zakljuiti da
su metoda N2 i metoda koeficijenata sutinski vrlo sline i da, uz jednake poetne pretpostavke, daju bliske rezultate (tablice 2. i 3.).

530

Tablica 2. Karakteristine vrijednosti prorauna za trokutastu raspodjelu pomaka

Trokutasta
raspodjela
C0 / *
Ke [kN/m]

D
Tef / T* [s]
t / Dt [cm]

N2

1,39
4629
0
1,68
26,1

NSP

NSP*

1,3
5529
0,19
1,68
24,4

1,39
5838
0,19
1,64
25,4

CSM

1,39
4980
0,09
1,85
26,8

Tablica 3. Karakteristine vrijednosti prorauna za jednoliku raspodjelu pomaka

Jednolika
raspodjela
C0 / *
Ke [kN/m]

D
Tef / T* [s]
t / Dt [cm]

N2

1,0
5526
0
1,98
22,1

NSP

NSP*

1,2
7351
0,23
1,46
19,5

1,0
7325
0,24
1,64
16,3

CSM

1,0
5800
0,15
1,84
25,0

Tablica 4. Ciljani pomaci po metodama

N2

NSP

maksimalni pomak [cm] 26,1

24,4

Metoda

NSP* CSM

25,4

26,8

Ni jedna od obraenih metoda ne vodi rauna o akumulaciji oteenja, koja moe biti znatna pri potresima duljeg trajanja. Ukljuivanje ovog efekta u postojee metode mogue je poveanjem seizmikog zahtjeva. Uputno je ispitati ponaanje konstrukcije i za ekstremne sluajeve optereenja, to se postie poveanjem ciljanog
pomaka. U Eurokodu 8 dana je preporuka da to poveanje iznosi do 150 %.

7 Usporedba svih linearnih i nelinearnih (statikih i

dinamikih) metoda i zakljuci
Suvremeni trendovi u seizmikim proraunima stavljaju
u prvi plan ponaanje konstrukcije i kontrolu oteenja,
to je omogueno novim pristupom na osnovi pomaka.
Da bi se dobila vjerna slika o ponaanju konstrukcije za
zadano seizmiko optereenje, potrebno je znati pomake
katova konstrukcije. Relativni pomaci katova najbolji su
indikator oteenja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih
elemenata, dok su apsolutni pomaci iznimno vani u
sluajevima guste gradnje kada postoji opasnost od sudara susjednih zgrada. Zbog toga je nainjena usporedba
svih raspoloivih metoda seizmikog prorauna s obzirom na proraunane maksimalne apsolutne i relativne
pomake (slika 15.).
GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

S. Mitrovi, M. auevi

Slika 15. Usporedba apsolutnih i relativnih pomaka proraunanih

razliitim metodama

Pomaci proraunani linearnim metodama bez uzimanja

u obzir efekta raspucavanja (proraun s inicijalnom kru-

Seizmiki prorauni konstrukcija

tosti konstrukcije) znatno su manji od stvarnih. Pritom
modalna analiza spektrima odziva daje neto vee vrijednosti od prorauna ekvivalentnim statikim djelovanjem jer uzima u obzir i vie oblike osciliranja. Ukljuivi u linearne metode i efekt raspucavanja presjeka,
rezultati se pribliavaju rezultatima dobivenim nelinearnim statikim metodama. Linearne metode za konstrukcije za koje se usvajaju veliki faktori ponaanja uz pomake
esto potcjenjuju i vrijednosti posminih sila pogotovo
za konstrukcije velike duktilnosti (DCH). U tim sluajevima potrebno je predvidjeti odgovarajue detalje
armiranja koji e smanjiti mogunost krhkih slomova
elemenata optereenih na posmik. Unato tome, uz
odgovarajue detalje armiranja, konstrukcije dimenzionirane linearnim metodama esto imaju bitno veu nosivost od projektirane, to uporabu nelinearnih metoda
ini zanimljivom i s obzirom na moguu utedu i racionalizaciju konstrukcije.

Istraivanja izloena u ovome radu provedena su u sklopu znanstvenoistraivakog projekta Razvoj konstrukcija
poveane pouzdanosti s obzirom na potrese, koji se izvodi uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske (broj projekta: 114-0821466-1470).

LITERATURA
[7]

auevi, M., Zahenter, E.: Nelinearni seizmiki proraun

konstrukcija prema EN 1998-1:200, Graevinar, 59 (2007) 9,
767-777

Federal Emergency Management Agency (FEMA), 2000,

Prestandard and Commentary for the Seismic Rehabilitation of
Buildings FEMA-356, Federal Emergency Management
Agency, Washington, D.C.

[8]

Fajfar, P.: A Nonlinear Analysis Method for Performance Based

Seismic Design, Earthquake Spectra 16, No. 3, pp 573-592,
2000.

SeismoSoft 2007 "SeismoStruct - A computer program for

static and dynamic nonlinear analysis of framed structures",
Available from URL: http://www.seismosoft.com.

[9]

auevi, M.: Potresno inenjerstvo, Sveuilini udbenik,

kolska knjiga, Zagreb, 2001.

[4]

ATC-40, Seismic Evaluation and Retrofit of Concrete

Buildings, Applied Technology Council, 1996.

[10]

auevi, M., Dinamika konstrukcija diskretni sustavi,

kolska knjiga, Zagreb, 2005.

[5]

Federal Emergency Management Agency (FEMA), 2005,

Improvement of Nonlinear Static Seismic Analysis Procedures
FEMA-440, Federal Emergency Management Agency,
Washington, D.C.

[11]

Chopra, A.K.: Dynamics of Structrures, Prentice-Hall, 1995.

[12]

Chopra. A.K., Goel, R.K.: Capacity-Demand-Diagram

Methods for Estimating Seismic Deformation of Inelastic
Structures, Pacific Earthquake Engineering Research Center,
April 1999.

[13]

Mitrovi, S., Analiza nelinearnih seizmikih prorauna po

europskim i amerikim metodama, Magistarski rad,
Graevinski fakultet Rijeka, 2009.

[1]

Eurocode 8 Design of structures for earthquake resistance

EN 1998-1: 2004, CEN, Brussels, November 2004.

[2]

[3]

[6]

Federal Emergency Management Agency (FEMA), 1997,

NEHRP guidelines for seismic rehabilitation of buildings,
FEMA 273, and NEHRP Commentary on the guidelines for the
seismic rehabilitation of buildings, FEMA 274, Federal
Emergency Management Agency, Washington, D.C.

GRAEVINAR 61 (2009) 6, 521-531

531