DRUTVENO NEGATIVNE ILI SOCIJALNOPATOLOKE POJAVE

Devijantna ponaanja koja

predstavljaju krenje normi ili
zabrana, brojna su i raznovrsna. U
drutvu se iskazuju kao pojave koje
mozemo nazvati drztveno negativne
ili socijalnopatoloske pojave.
U socijalnopatoloke pojave
ubrajamo kriminal, alkoholizam,
narkomaniju, nasilnitvi i slino.

Unutrasnja sigurnost
Pod unutrasnja sigurnost
podrazumjevamo zastitu
suvereniteta drazave i njenih
subjekata od svih antidrustvenih
pojava i svih pojava koja se ugrizava
drusveno uredjenje drzave-Tu
spadaju svi sociopatoloski oblici
ugrozavanja

KRIMINALITET
Kriminalitet je pojava u drutvu koja se manifestuje u vrenju
drutveno opasnih djela za koja je predviena krivina sankcija.
Dakle, pod kriminalitetom se ne podrazumijeva krenje onih
drutvenih pravila za koja nije predviena krivina sankcija.
Svaka drutvena zajednica preduzima mjere za suzbijanje
kriminaliteta[1].
Te mjere se u osnovi svode na preventivne i represivne.
Preventivne mjere usmjerene su na uklanjanje uzroka
kriminaliteta, dok se represivne primjenjuju prema uiniocu
krivinog djela nakon to je djelo izvreno.
Ova podjela je relativnog znaaja, jer i preventivne mjere mogu
sadravati elemente represije, a s druge strane represivne mjere
po pravilu za svrhu imaju prevenciju tj. suzbijanje kriminaliteta.

PROSTITUCIJA
Prostitucija(od latinske
rijeiProstituere, koja znai "javno
izlagati") je prodavanje seksualnih
usluga za novac ili neku drugu
uslugu. Prostitucija se esto spominje
kao najstariji zanat na svijetu

NARKOMANIJA
Narkomanija kao socijalnopatoloka pojava ima mnogobrojne uzorke i uvjete
sopstvenog nastanka i ekspanzije, ali je istovremeno pojava koja uzrokuje
kriminalno ponaane. Da je rije o ozbiljnom kriminogenom faktoru govore
opeprihvaena teoriska stajalita prema kojima je kriminalitet uzrokovan
narkomanijom svrstan u posebnu kategoriju kriminaliteta povezanog sa
drogom i karakteriziran kao sekundarni kriminalitet. Rije je dakle, o
katalogu krivinih djela koaja se ine radi pribavljanja droge, ili novca i
drugih sredstava za nabavku droge, kao i djela koja su uinjena pod
dejstvom droge.
Prema empiriskim iskustvima kriminologa, ustanovili su da narkomani
ovisnici, koji drogu konzumiraju svaki dan, troe dnevno 30-50 eura, zavisno
od vrste i koliine droge koju kupuju. Ako poemo od injenice da su ti
ovisnici preteno bez stalnog zaposlenja, onda logino trebamo postaviti
pitanje kako dolaze do novca za drogu, odgovor logino dobijamo injenjem
raznih krivinih dijela. Iskustva pokazuju da u najveem broju sluajeva
narkomani ovisnici u poetku ine krivina djela nad lanovima svoje najue
porodice. Kada govorimo o djelima narkomana ovisnika najee se
spominje kraa, nedozvoljenoj trgovini, iznudi i ucjeni.
Ukoliko su zaposleni, to nije est sluaj, narkomani ovisnici najee vre
pronevjere, krae i depne krae. U zavisnosti od zaposlenja kradu i
tehniku robu, garderobu, nakit, hranu, od radnih kolega i sranki naroito
novac.

NARKOMANIJA
Prema empiriskim iskustvima kriminologa, ustanovili su da
narkomani ovisnici, koji drogu konzumiraju svaki dan, troe
dnevno 30-50 eura, zavisno od vrste i koliine droge koju kupuju.
Ako poemo od injenice da su ti ovisnici preteno bez stalnog
zaposlenja, onda logino trebamo postaviti pitanje kako dolaze do
novca za drogu, odgovor logino dobijamo injenjem raznih
krivinih dijela. Iskustva pokazuju da u najveem broju sluajeva
narkomani ovisnici u poetku ine krivina djela nad lanovima
svoje najue porodice. Kada govorimo o djelima narkomana
ovisnika najee se spominje kraa, nedozvoljenoj trgovini,
iznudi i ucjeni.
Ukoliko su zaposleni, to nije est sluaj, narkomani ovisnici
najee vre pronevjere, krae i depne krae. U zavisnosti od
zaposlenja kradu i tehniku robu, garderobu, nakit, hranu, od
radnih kolega i sranki naroito novac.

Ugrozavanje zivotne sredine

Prirodna deavanja u odnosima inilaca ivotne sredine (voda, vazduh,

suneva svijetlost i dr.) u duem vremenskom periodu ostavljaju vidnog
traga na samu ivotnu sredinu. Ona se manifestuju promjenama u
klimatskim karakteristikama, promjenama konfiguracije i strukture tla,
vodenim tokovima i vodenim povrinama, izmjenama u karakteristikama i
sastavu biljnog ivotinjskog svijeta i dr. Meutim u kraem vremenskom
intervalu (vijeku ovjeka) one su doskora bile neznatno vidljive. Danas
ovjek i u intervalu od samo desetak godina uoava vidne, ak i drastine
klimatske promjene, izmjene reima vode, istoe zraka, demografske
promjene...
Ono to skree panju na promjene u uslovima ivotne sredine jesu
direktne ili indirektne, posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao
posljedica prilagoavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne
rijetko gube obiljeje zadovoljavanja potreba ljudske prirode. Podspjeenju
ovog prilagoavanja pogodovala je snana industrijalizacija krajem prolog
i tokom ovog vijeka, kao i tehnoloka i nauna revolucija koje su u toku.
One su mogunost ovjeka kod intervencija u prirodi (sjei, izgradnji
saobraajnica, izgradnji infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.) *17
podigle na zastraujui nivo.
Ovi momenti su uticali na snanu industrijalizaciju i na prostoru Bosne i
Hercegovine sa vidnim posljedicama po inioce ivotne sredine. Putevi
ugroavanja su viestruki. Mogua podjela je na direktne i indirektne.

 Ovakav oblik ugroavanja ivotne sredine ovjeka i ako u

svojoj poetnoj fazi (oslobaanja, izbacivanja, odlaganja)
predstavlja svjestan in, zbog ne uoavanja posljedica do
kojih dolazi, u drugoj fazi (kruenje materije, neunitivosti
materije i dr.) gdje se tetnost ovakvog odnosa vraa i samu
ovjeku, ubrajamo u kategoriju nedovoljno svjesnih,
odnosno nesvjesnih radnji.
Ugroavanje inilaca ivotne sredine iz kategorije svjesnog
ina sa neprijateljskim pobudama, odnosno namjerama,
spada u domen specijalnog rata, meteo rata ili klasina rata
kad se intervencijama u meteo uslovima (sua, padavine,
vjetrovi, zemljotresi, poari, razaranja i dr.) eli
destabilizirati odreeni politiki sistem, uiniti zavisnim od
drugih sistema ili ekonomija i sl.

 Ono to skree panju na promjene u uslovima ivotne sredine jesu direktne ili indirektne,
posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi. Uglavnom kao posljedica prilagoavanja prirode
oko sebe sopstvenim potrebama koje ne rijetko gube obiljeje zadovoljavanja potreba
ljudske prirode. Podspjeenju ovog prilagoavanja pogodovala je snana industrijalizacija
krajem prolog i tokom ovog vijeka, kao i tehnoloka i nauna revolucija koje su u toku.
One su mogunost ovjeka kod intervencija u prirodi (sjei, izgradnji saobraajnica,
izgradnji infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.) *17 podigle na zastraujui nivo.
Ovi momenti su uticali na snanu industrijalizaciju i na prostoru Bosne i Hercegovine sa
vidnim posljedicama po inioce ivotne sredine. Putevi ugroavanja su viestruki. Mogua
podjela je na direktne i indirektne. Direktno, bacanjem tetnih materija i otpadaka u neki
od faktora ivotne sredine (vazduh, voda u i na zemlju i dr.) ili indirektno kada tetne
materije, zbog kruenja vode u prirodi, kretanje materije i dr. prelazi iz jednog stanja u
drugi ili jednog faktora u drugi.
Ovakav oblik ugroavanja ivotne sredine ovjeka i ako u svojoj poetnoj fazi (oslobaanja,
izbacivanja, odlaganja) predstavlja svjestan in, zbog ne uoavanja posljedica do kojih
dolazi, u drugoj fazi (kruenje materije, neunitivosti materije i dr.) gdje se tetnost
ovakvog odnosa vraa i samu ovjeku, ubrajamo u kategoriju nedovoljno svjesnih, odnosno
nesvjesnih radnji.
Ugroavanje inilaca ivotne sredine iz kategorije svjesnog ina sa neprijateljskim
pobudama, odnosno namjerama, spada u domen specijalnog rata, meteo rata ili klasina
rata kad se intervencijama u meteo uslovima (sua, padavine, vjetrovi, zemljotresi, poari,
razaranja i dr.) eli destabilizirati odreeni politiki sistem, uiniti zavisnim od drugih
sistema ili ekonomija i sl.

 Poarje nekontrolisanosagorijevanje, koje nanosi

materijalne gubitke i dovodi do ugroavanja
ljudskogivota. Historijski poari su smatrani kao
velika opasnost. Uprkos modernim metodama
gaenjakako i novom tehnologijom poari jo
uvijek predstavljaju veliku opasnost kako za
stanovnitvo tako i za imovinu. Nekontrolisano
sagorijevanje je praeno oslobaanjemtoplotei
produkata sagorijevanja, koji mogu imatitoksine
osobine. Dim koji nastaje pri sagorijevanju
oteava kretanje i orijentaciju ljudi-ima veliku
stetnost na unutrasnju sigurnost drzave-

Povrede javnog reda i mira

Prekraji protiv javnog reda i mira su djela kojima
se na nedozvoljen nain remeti mir, rad ili
normalan nain ivota graana, stvara nemir,
neraspoloenje, uznemirenost ili ometa kretanje
graana na ulicama i drugim javnim mjestima ili
ometa ostvarivanje njihova prava i dunosti,
vrijea moral, ometa vrenje zakonitih mjera
dravnih organa i slubenih osoba, ugroava opa
sigurnost ljudi i imovine, vrijeaju dravni organi
ili se na drugi nain naruava javni red i mir
graana te djela utvrenatakodjer imaju
prouzrokuju stetnost za drusvo

 Amina Heric