Timski rad i odnosi u zdravstvu

Ponaanje pojedinaca u skupinama neto je vie od ukupnog zbroja pojedinaca koji djeluju na vlastiti
nain. Kada su pojedinci u skupinama, ponaaju se drukije nego kada su sami. Vrlo je vano definirati
znaenje pojma grupa.
Grupa se definira kao dva ili vie interaktivnih i meuovisnih pojedinaca koji su se udruili kako bi
postigli odreene ciljeve. 1979. Obozov definira: "Ako govorimo o grupi ljudi, onda je to ukupnost ljudi
povezanih zajednikim ciljem ijim ostvarivanjem mogu biti zadovoljene individualne potrebe njenih
lanova".
Tim je manja skupina ljudi koji imaju zajedniki cilj ije je postizanje mogue meusobnim
upotpunjavanjem vjetina i iskustava njegovih lanova. Tim karakterizira vea komunikacija nego grupu.
Naime, u timu se vie uvaavaju miljenja svih lanova dok je u grupi voa dominantan i o njemu ovisi
koliko e se uvaiti miljenje lanova grupe. Tim osim cilja mora imati jasnu i svrhu postojanja a lanovi
tima u ostvarenju cilja meusobno tijesno surauju i u svojim zadacima se nadopunjuju.

Primjena timskog rada

Timski (ekipni) rad u zdravstvu je jedini nain rada.
Budui da rad u zdravstvenoj zatiti stanovnitva postaje sve kompleksniji za struno rjeavanje
zdravstvenih problema potrebno je struno znanje i iskustvo lijenika (razliitih strunih profila),
medicinskih sestara, tehniara, ali i socijalnih radnika, sociologa, psihologa. U sluajevima kroninih
bolesti bolesnici sve vie postaju aktivni dio tima zajedno s terapeutima.
Timski rad
Timski rad je metoda koja omoguava nekolicini osoba sa zajednikim ciljem da svoje sposobnosti
najbolje iskoriste meusobnim upotpunjavanjem svojih vjetina i iskustava.
Definicija radne grupe Svjetske zdravstvene organizacije:
Timski rad pretpostavlja rad vie strunjaka na postizanju zajednikog cilja. Taj rad ne smije biti
fragmentiran i nepovezan ve dobro koordiniran voditeljem tima.

Pitanje je da li voditelj tima mora biti ona osoba u timu koja ima najvie kvalifikacije, ona koju lanovi
tima izaberu ili ona koja najbolje poznaje probleme. U zdravstvu se tradicionalno smatra normalnim da
tim vodi lijenik, bez obzira kakve su mu stvarne sposobnosti, to je s gledita efikasnosti tima
neopravdano. U strunim timovima voditelj tima ne postaje netko samo zbog izbora od strane lanova
tima, iako takav izbor moe biti koristan kao znak podrke i povjerenja. Voditelj tima mora prije svega
jasno znati i eljeti postii ciljeve tima te imati ope znanje o problemima kojima se tim bavi. Uz to vano
je da voditelj tima posjeduje kvalitete kao to su:
1. umijee organizacije i upravljanja
2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima
3. sposobnost uvaavanja tueg miljenja
4. sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja
Zadatak voditelja tima je da stalno upozorava na ciljeve i zadatke tima, koordinira akcije lanova, te
na osnovu prikupljenih miljenja lanova tima, uvaavajui ih formulira rjeenje te donosi konanu
odluku u sluaju spora meu lanovima tima. Vana karakteristika timskog rada je nain na koji se
donose odluke. U zdravstvu dominira ekipni rad hijerarhijskog tipa u kojem odluke donosi voa tima,
a ostali mu samo pomau. Drugi tip je takozvani procesni ekipni rad gdje se odluka donosi zajedniki
(demokratski). Ali takav nain rada esto nije dovoljno efikasan za obavljanje kritinih i vremenski
odreenih zadataka.
Tipian primjer za hijerarhijski tip ekipnog rada je kirurki tim za vrijeme operacije, a za procesni ekipni
rad lijenika obiteljske medicine i patronane sestre ili rad interdisciplinarnog tima s mentalno
retardiranom djecom.
Rukovoenje u grupi
Potreba za rukovoenjem javlja se kada grupa postane prevelika za spontanu samoorganizaciju ili ima
poseban sadraj i ciljeve. Rukovoenje grupe tada preuzima voa (lider, ef). Postoje razliiti pristupi u
definiranju pojma voe, no mogu se saeti na nekoliko osnovnih karakteristika:
osoba koja zna nametnuti autoritet
ima organizacijske sposobnosti
moe utjecati na ponaanje lanova grupe
Voa ima dominantan poloaj u grupi, a dominantnost se manifestira moi i utjecajem. Predstavlja
centralnu figuru za lanove grupe i prema njemu lanovi imaju razvijen intenzivan emocionalni odnos.
Njegov utjecaj je uvijek dobrovoljno prihvaen. Voa najee donosi najvanije odluke koje ostali
lanovi slijede. S pojavom voe u grupi se stvara hijerarhija odnosno dolazi do podjele na nadreenog
(vou) i podreene (ostali lanovi grupe). Prema nainu stjecanja poloaja voe mogu biti: postavljeni,
izabrani i u grupi iznikle voe. Takoer postoji podjela na formalne i neformalne voe.
1. formalne voe su osobe postavljene i izabrane na poloaj voe unaprijed predvien organizacijom
grupe ili drugim formalnim aktom. Za njih su utvreni poslovi rukovoenja, imaju fiksirana prava,
ovlatenja i predviena sredstva moi kojima e ostvariti svoj utjecaj.
2. u neformalnim grupama koje mogu biti dio formalne grupe znaju se javiti neformalne voe kao
odgovor na neuspjeno voenje formalnog voe. Formalni voe se razlikuju od neformalnih u tome to
su neformalni voe uglavnom u primarnim grupama i imaju zajednike karakteristike i interese kao i
ostali lanovi grupe.

Voe takoer moemo podijeliti i prema nainu rukovoenja, odnosno sredstvima kojima osiguravaju
svoj utjecaj i odnosu koji imaju prema lanovima grupe.
Naini rukovoenja
Postoje tri osnovna naina rukovoenja timom: autokratski, demokratski i laissez faire (lezafer). S
obzirom na naine rukovoenja voa ima razliitu ulogu.
1. autokratski voe ovi voe sami planiraju aktivnosti, donose odluke, lanove ne obavjetavaju o
tome to e ubudue raditi, svakome odreuju kratkotrajne zadatke
2. demokratske voe planiraju i donose odluke na osnovu savjetovanja s lanovima grupe,
lanovima nude alternative (sami biraju zadatke i suradnike), uinak ocjenjuju objektivno te prema tome
hvale odnosno kanjavaju
3. laissez faire voe ovakav voa preputa lanovima da cilj ostvare kako hoe a za uinak nisu
hvaljeni niti kanjavani, voa daje objanjenja i usmjerava skupinu
Prouavanjem skupina dolo se do zakljuka da razliiti naini rukovoenja uvjetuju razliite naine
ponaanja lanova grupe. Demokratsko rukovoenje dovodi do vezanosti za grupu i dobrih odnosa u
grupi. Demokratsko odluivanje unutar grupe ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Kao glavna prednost
treba navesti da grupa zasigurno raspolae s vie informacija nego sam pojedinac, te su odluke tonije i
kreativnije. Dobra strana demokratskog odluivanja je i poveanje prihvaanja rjeenja jer e grupa
lake prihvatiti neko rjeenje ako ga je sama donijela nego da im je rjeenje nametnuto. Takve odluke
su legitimnije od odluke pojedinca. Glavni nedostatak je vrijeme potrebno za odluivanje, zatim socijalni
pritisak (kod veih grupa javlja se grupno miljenje tj. gui se miljenje pojedinca). Kao trei nedostatak
treba navesti dvosmislenu odgovornost jer se u demokratskom voenju gubi pojam apsolutne
odgovornosti (niti jedan pojedinac ne preuzima odgovornost za odluke grupe). Produktivnost
demokratskog rukovoenja je dobra, ali nije uvijek tako velika kao kod autokratskog voenja. Kod
autokratskog voenja produktivnost je visoka, no esto je prisutna agresivnost lanova i postoji
zavisnost od voe. Kad je voa prisutan grupa radi dobro, ali slabo kad ga nema.
Autokratski i demokratski naini voenja su dva ekstremna pola jednog kontinuuma. To ne znai da u
autokratskom rukovoenju ne postoji briga o ljudima i uzimanja u obzir njihovog miljenja. S druge
strane, demokratsko rukovoenje ne znai nebrigu o izvrenju zadataka i odstupanje od zahtjeva da se
lanovi pridravaju propisanih uloga i discipline. Kod demokratskog voenja grupni pritisak zamjenjuje
pritisak autokratskog efa te se tako postie disciplina. Nain rukovoenja najvie ovisi o linosti voe i
o situaciji u kojoj se nalazi grupa.

Da bi ocijenili uinkovitost grupe moemo procijeniti nekoliko parametara: tonost, brzinu, kreativnost i
stupanj prihvaanja.
Tri stila rukovoenja
Autoritarni
Priroda autoriteta: Lider zadrava autoritet i odgovornost.
Dodjeljivanje zadataka: Lider rasporeuje pojedince na jasno definirane zadatke.
Komunikacija: Uglavnom je jednosmjerna, nanie prema lanovima grupe.
Prednosti: Brzina, urednost i predvidljivost
Nedostaci:
Gui individualnu inicijativu.
Demokratski
Priroda autoriteta: Voa delegira velik dio autoriteta, a politiku odreuje diskusija i grupne odluke
Dodjeljivanje zadataka: lanovi grupe raspodjeljuju zadatke i dijele odgovornost na osnovi participativnog procesa odluivanja.
Komunikacija: Aktivno tee navie i nanie.
Prednosti: Promie individualnu vezanost putem participacije i suradnje.
Nedostaci: Procedure i procesi zahtijevaju mnogo vremena i ponekad uzrokuju podjele u grupi.
Laissez-faire
Priroda autoriteta: Voa doputa lanovima grupe da djeluju po vlastitoj volji I odustaje od autoriteta
unutar grupe
Dodjeljivanje zadataka: lanovi grupe obavljaju zadatke zasebno, kako tko smatra prikladnim.
Komunikacija: Odvija se ponajprije horizontalno, meu jednakima.
Prednosti: Doputa visokomotiviranim i kompetentnim lanovima da rade bez smetnji izvana.
Nedostaci: Grupa esto djeluje besciljno jer joj nedostaje usmjeravanje.
Prema: Vander Zanden, J.W., The Social Experience, New York 1988, str. 115.

DESET ZAPOVJEDI O TIMOVIMA

("Why Teams Don't Work" H. Robins, M. Finley, 1998. London, Orion Buisness)
1. Ne stvaraj timove uzalud. Nikad ne organiziraj tim, kad to zadaci ne zahtijevaju
2. Svaki tim moe imati samo jedan primarni cilj. Nikada ne dodaj lane ciljeve timu.
3. Kad je cilj postignut tim treba odumrijeti.
4. Kad su nain rada i postupci izvrili zadatak, neka se promjene
5. U radu tima mora sudjelovati. lanovi koji ne ele sudjelovati, neka odustanu ili neka budu udaljeni.
6. U pravom timu svi su lanovi voe. Kad odreeni voa ne vodi, neka se tim sam usmjeri.
7. Ne otvaraj bitke s drugima u timu. Natjecanje unutar tima je otrov. Ako treba postojati neprijatelj, neka
bude izvan atora.
8. Moe se ne slagati. Timovi se grade na razlikama u miljenju, ali kad si izrekao svoje neslaganje,
vrati se u vrstu ili prekini sudjelovanje u timu.
9. Ne smije izdati. Kad jednom prekri rije, bit e deset puta tee ponovno izgraditi povjerenje.
10. Ne ometaj tijek informacija. Neka znanje i informacije teku slobodno.