Sadraj

1. Uvod.......................................................................................................2
2. Razvod elektrine energije u stanu........................................................3
3. Kuni prikljuak......................................................................................4
4. Razvodni ormari i brojila........................................................................6
5. Osigurai i prekidai i vodii..................................................................8
6. Izvedba uzemljivaa...............................................................................9
7. Rasvijeta..............................................................................................10
8. Izvoenje instalacija prikljunica.........................................................11
9. Izvoenje prikljuka fiksnih troila i termiki naprava.........................12
10.

Izvoenje elektroinstalacija u kupatilu..............................................14

11.

Zakljuak...........................................................................................15

Literatura...................................................................................................16

1. Uvod
Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji,
poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija:

elektroenergetske,
gromobranske,
telekomunijske
signalne.

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom

energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog
djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Telekomunikacijske instalacije omoguavaju
prijenos podataka. Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske
instalacije, instalacije interfona, instalacije zajednikih radio i TV antena, instalacije interne
televizije, instalacije razglasa, instalacije raunalskog sustava, instalacije centralnog sustava
itd. U signalne instalacije spadaju: instalacije elektrinog zvonca, instalacije protupoarnog
sustava, instalacije protuprovalnog sustava i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao
to se vidi, signalne i telekomunikacijske instalacije su srodne i oekivati je da e daljim
razvojem tehnike doi do njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije
spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije
ubrajaju u instalacije slabe struje.

16

2. Razvod elektrine energije u stanu

Elektrina instalacija u stanu obuhvaa sav razvod i prikljuke troila u stanu od razvodne
ploe i brojila u stanu, kao i sama troila koja su stalno prikljuena na razvod. Razvodna ploa
postavlja se obino kod ulazni vrata u stan s unutranje strane (ako nisu na fasadi kod
vanjskih ulaznih vrata). Na razdjelnoj se ploi prikljuak dijeli na pojedine strujne krugove,
koji moraju biti tako rasporeeni da u jednom strujnom krugu nema vie od 4 rasvijetna
mjesta, odnosno moguih prikljuaka rasvijetnih tijela ili drugih troila. Pogodno je osim toga
da se strujni krugovi rasvijete odijele od strujnih krugova za druga troila, tj od utinica. Na
razvodnoj ploi mora za svaki strujni krug biti odgovarajui osigura. Za strujne krugove ta
rasvijetu uzimaju se osigurai za nazivnu struju od 6A, a za strujne krugove utinica za
nazivnu struju 10A. Elektrina instalacija mora uvijek biti tako postavljena da je osigura u
vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom sluaju troilo i nakon pregaranja osiguraa ostalo
pod naponom i moglo dovesti do nesree ako bi netko dodirnuo vodljivi dio troila.
Uobiajena je primjena tzv. rastalnih osiguraa i elektromagnetskih osiguraa koji prekidaju
strujni krug kada struja u njemu prijee odreenu vrijednost i elektromagnet kod te struje
privue kotvu i time prekine strujni krug razdvajanjem kontakata. Strujni krug se ponovo
uspostavlja podizanjem ruice osiguraa u poetni poloaj i tu ne treba zamijena nekog dijela
kao kod rastalnih osiguraa.

16

3. Kuni prikljuak
Postoje dva naina izvoenja kunog prikljuka na distributivnu mreu: nadzemni prikljuak i
podzemni prikljuak. Nadzemni prikljuak se moe izvesti golim vodiima i kablovima.
Nadzemni prikljuak se moe izvesti pomou krovnog nosaa i pomou zidnog (konzolnog)
nosaa. Izvoenje kunog prikljuka pomou krovnog nosaa je prikazano na slici 1.

Slika 1 - Nadzemni prikljuak el. energije

Goli vodii od aluela moraju imati minimalan prijesjek 10 mm , a jo bolje da imaju

prijesjek 16 mm . Kabl mora biti tipa PP i mora imati prijesjek minimalno 6 mm , a jo
bolje je da ima prijesjek 10 mm . Svi metalni dijelovi (nosa, limeni crijep itd.) moraju biti
pocinani. Kabl PP-Y 5x10 mm kod trofaznog odnosno PP-Y 3x10 mm kod monofaznog
prikljuka se kroz nosa, a zatim kroz instalacionu cijev vodi do kunog prikljunog ormaria
(KPO) u kome su glavni (tarifni) osigurai. Kod monofaznog prikljuka trebamo jedan, a kod
trofaznog tri glavna osiguraa. Sa KPO se vodi kabl do glavne razvodne table (GRT).
Podzemni kuni prikljuak se izvodi pomou kunog prikljunog ormara (KPO) koji se
postavlja na fasadu objekta, 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO: sa jednim uvodom
kabla i sa dva uvoda kabla. KPO sa dva uvoda se koristi kao prolazni i njegova jednopolna
shema je prikazana na slici 2.

16

Slika 2 - Shema KPO sa dva uvoda

Unutar KPO se nalaze glavni osigurai, stezaljka za prikljuenje uzemljivaa i odvodnici

prenapona. Kablovi za napajanje KPO se ukopavaju na dubini minimalno 60 cm, a najee
80 cm. Iznad kabla se postavljaju plastine crvene koruge (GAL titnici). Kabl se zatrpava
slojem sitnog pijeska debljine 10 cm ili rastresitom zemljom bez kamenja. Zemlju treba nabiti
radi odvoenja toplote. Na 40 cm dubine se postavlja crvena traka upozorenja. Kabl mora biti
minimalnog prijesjeka 6 mm2 tipa PP 00 instalisan u cijevi.

16

4. Razvodni ormari i brojila

Razdjelnice ili razvodni ormari ili razvodne ploe su mjesta sa kojih se izvode pojedini strujni
krugovi elektrine instalacije. Razdjelnice industrijskih instalacija razlikuju se od razdjelnica
kunih instalacija po materijalu izrade, veliini, obliku, opremljenosti i funkciji. Te parametre
uglavnom diktiraju vrsta, karakter i reim rada troila, uvjeti okoline u industrijskom objektu,
stupanj automatizacije, vrste i nain polaganja vodova i sl. pa se za svaki takav objekt razvod
elektrine energije posebno planira i podreen je tehnolokom procesu. Tipino su to relativno
veliki metalni samostojei ormari prostorno razmjeteni u objektu prema logici tehnolokih
procesa proizvodnje i opremljeni zatitnim, mjernim, signalnim i upravljakim i rasklopnim
elementima.

esto

se

potpuno

razdvaja

razvod

npr. rasvjetnih

elektromotornih,

elektrokemijskih i termikih troila. Kod instalacija stambenih zgrada razdjelnice su

postavljene hijerarhijski prema koliini energije odnosno jakosti struje. Pri tome mjerno
mjesto moe biti u glavnoj ili katnoj razdjelnici (ne u razdjelnici stana) kako bi bilo uvijek
dostupno distributeru.

Slika 3 - Primjeri razvoda elektrine energije u stambenoj zgradi

U smjeru toka energije (od mree prema troilima) nakon svake razdjelnice smanjuje se jakost
struje a time i presjek vodova pa se shodno tomu u razdjelnice postavljaju odgovarajui
osigurai prema jakosti struje u vodu iza osiguraa. Time se osigurava da se zbog kratkog
spoja u nekom strujnom krugu iskljuuje samo taj strujni krug, a ne i njemu paralelni ili
nadreeni. To je selektivnost osiguraa.

16

U obiteljskim kuama se prikljuak i mjerenje potronje elektrine energije vri u KPMO

smjetenom na fasadi objekta ili granici parcele, a razdjelnica se postavlja unutar objekta,
obino u hodniku. Iz nje se mogu napajati jedna ili vie pomonih razdjelnica (npr. za
dvorinu zgradu ili za kat). Pri tome se napojni vodovi tih razdjelnica vode sa osiguraa
primarne razdjelnice, osobito ako dolazi do promjene presjeka voda.
Razdjelnice u kucnim instalacijama su obicno opremljene osiguracima, strujnom zatitnom
sklopkom, limitatorom, rednim stezaljkama i sabirnicama za neutralne i zatitne vodove (N i
PE).

Slika 4 - Domino i Ugradbena razdijelnica

Slika 5 - Elementi razijelnice

16

5. Osigurai i prekidai i vodii

Osigurai su elementi instalacije koji tite ostale elemente od kratkih spojeva i preoptereenja.
Postoje topivi osigurai i automatski prekidai (LS prekidai). Naziv LS potie kao skraenica
od njemakih rijei Leitungs Schutz (zatita vodia). Za automatske osigurae se jo koristi
termin instalacijski automatski prekidai.

Slika 6 - Rastalni i automatski osigurai

Koriste se sljedee vrste prekidaa (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni

prekida, jednopolni prekida sa regulacijom, dvopolni prekida, tropolni prekida, serijski
prekida izmjenini prekida i krini prekida. Uz prekidae se koriste ureaji: impulsni
automat i stubini automat. Koriste se sklopke sa sljedeim strujama: 6A, 10A, 16A i 25A.
Taster (tipkalo) se koristi za ukljuenje elektrinog zvonca i za davanje signala impulsnom i
stubinom automatu. Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih
grijalica, ventilatora itd. Prekida se obavezno postavlja na fazni vodi. Pri spajanju sijalinog
grla faza se spaja na sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Dvopolni prekida se
koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa polugom (kip prekida). Kablovi slue za
napajanje potroaa elektrinom energijom i za prijenos elektrinih odnosno optikih signala.
Elektrini signali se prenose bakarnim vodiima, dok se optiki signali provode kroz stakleno
vlakno. Optiki kablovi su u sve iroj upotrebi u komunikacijama. Provodnici (vodii) sa
izolacijom se zovu ile. Cjelina od nekoliko ila se zove jezgro. Plat se postavlja u cilju
zatite jezgra. Plat se izrauje od gume, PVC-a ili metala. Omota je mehanika zatita
kabla. Kod telekomunikacionih kablova ile se formiraju u parice i etvorke. Dvije ile ine
paricu, a etiri etvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od vie tanjih ica. Za pokretne
potroae se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se koriste sljedei
izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi izolirani
gumom se koriste za napajanje pokretnih potroaa. Kablovi izolirani polivinilhloridom su u
najiroj upotrebi.

16

6. Izvedba uzemljivaa
Temeljni uzemljiva je izveden od trake 25*4 P N.B4.901 , a polae se u armirano-betonske,
odnosno u temelje od nasutog betona prilikom izvedbi istih. Traka se polae na prethodno
mjesto nasutih 5 cm debeli sloj betona. U sluaju armirano-betonskih temelja traku treba na
svaka 2 m galvanski povezati sa armaturom. Zatim se postave svi potrebni spojevi na temeljni
uzemljiva praktiki nepristupaan. Spojeve traka treba izvesti varom od 10 cm duljine.
Nakon ponovne provjere potrebnog broja prikljuaka i poto se utvrdi broj i poloaj izvedenih
prikljuaka odgovara broju

i poloaju projektiranih prikljuaka, moe se zavriti sa

betoniranjem temelja. Betoniranjem treba izvesti paljivo (posebno kod nasutih temelja) tako
da ne oe do pomicanja uzemljivaa. Sloj betona izmeu uzemljivaa i zemlje treba da je na
svim mjestima minimalno 5 cm. Da ne bi dolo do korodiranja prikljuaka privreni na
uzemljiva, prikljuak treba do 30 cm od izlaska iz temeja premazati dvostrukim slojem
vrueg bitumena. Kako se sve metalne mase, vodovodne cijevi i toplovodi rade
ekvipotencijalizacije vezani preko ekvipotencijalnih traka i prikljuaka na temeljni
uzemljiva, potrebno je izraditi i antikorozivnoj zatiti uzemljivaa, prikljuaka i traka
posvetiti posebnu panju, jer u principu svi elementi ekvipotencijalazacije trebaju imati vijek
trajanja najmanje jednak vijeku trajanja objekta.Povezivanjem temeljnog uzemljivaa i svih
cjevovoda poloenih u pod ili zemlju, te pologanjem ekvipotencijalnih traka postie se veoma
povoljan otpor rasprostiranja i u podrujima s relativno visokim specifinim otporom tla, to
opradava dodatne trokove vezane uz izvedbu temeljnog uzemljivaa.

16

7. Rasvijeta
U stanu se preporuuje najmanje dva strujna za napajanje rasvjete s minimalnim presjekom
vodia 1,5 mm-Cu. Proraun potrebnog presjek vodia i zahtijevane rasvijetljenosti
objanjeni su u drugim poglavljima. U kuhinjama se , pored ope rasvjete , redovito predvia
i dodatna rasvjeta radnih ploha.
Rasvjetom u stanovima upravlja se pomou instalacijskih sklopki ugraenih kod ulaza u
svaku prostoriju. Sklopke tipkala postavljaju se na visinu cca 110 (70-150) cm od gotovog
poda. U javnim prostorijama (uionice, ekaonice i sl. ) obavezno se rasvjeta napaja iz dva ili
vie strujnih krugova. Sve svjetiljke moraju imati posebni vijak za spajanje sa zatitnim
vodiem.
Troila manjih snaga ( npr. ventilator) smiju se prikljuivati na strujni krug rasvjete. Vea
troila (ili prikljunica)

dozvoljena su ako ne optereuju vodie, odnosno uz kontrolu

optereenja i pada napona u vodiima.

Slika 7 - Primjer spajanja arulje

16

8. Izvoenje instalacija prikljunica

Troila ope namjene se na instalaciju prikljuuje preko prikljunica ( i utikaa ). U pravilu
se ovi strujni krugovi izvode vodiima presjeka 2,5 mm tieni osiguraem 16 A. U
stanovima su predviene prikljunice ope namjene u svim prostorima. Visina postavljana
ovisi o vrsti prostora i kree se 30-150 cm od gotovog poda. Primjer :

kuhinje i radni prostori ; cca 110 cm

ostali prostori ; cca 30-45 cm

Prikljunice s poklopcem ( IP43) za troila u kuhinju treba u svakom sluaju motriti iznad
kuhinjskih elemenata.
U hodniku se preporuuje ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske prikljunice
za prikljuak napojnog dijela telefonske sekretarice.
U tablici 1. navedeni su podaci o minimalnom broju prikljunica i svjetiljki prema vrsti
prostora kako se preporuuje u razvijenim europskim dravama.
Tabela 1 - Minimalni broj prikljunica i arulja po prostorima

Vrsta prostora

Prikljunice

Svijetiljke

Dnevna soba

Blagavaonica

Kuhinja

Radni prostor

Spavaa soba

Kupaonica

WC

Hodnik

Balkon

16

9. Izvoenje prikljuka fiksnih troila i termiki naprava

Fiksna (vrsta) troila npr. elektrini tednjak, el. bojler, klima , kuhinjska napa i drugo, na
instalaciju se prikljuuju izravno preko posebnih prikljunih kutija. Za prikljune vodove
rabe se instalacijski kablovi. Pri tome je vano napomenuti da troila snage > 2 kW moraju
imati posebni strujni krug.
U kuhinji je obino predvien prikljuak elektrinog tednjaka i perilice sua na visini cca
0,3 m od gotovog poda. Prostorni razmjetaj instalacije u stambenom prostoru

(stana)

prikazan je na slici 8.

Slika 8 - Prostori razmjetaj instalacije u stambenom prostoru

16

Termike naprave su aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz elektrine energije.
Osnovni element svih termikih naprava je elektrini grija koji se veinom sastoji od grijae
spirale smjetene u metalnoj cijevi ili ploi.
U elektrinim instalacijama najbrojnije termike naprave su :
elektrini bojleri
elektrini tednjaci
infra grijalice
termoakumulacijske pei
Njih u pravilu direktno prikljuujemo na el. instalaciju. Druge manje termike naprave
prikljuujemo na instalaciju preko utino-spojnih naprava . Termike naprave veih snaga
(termoakumulacijske pei, bojleri) esto se spajaju u posebne strujne krugove za koje postoji
mogunost MTK upravljanja . To znai da ih lokalni distributer ukljuuje u vrijeme nie
tarife. U takvom primjeru termoakumulacijska pe mora imati poseban prikljuak za pogon
ventilatora.

Slika 9 - Shema spajanja bojlera

Termika troila imaju u pravilu , osim odgovarajuih sklopki , i posebne zatitne i

regulacijske ureaje.

16

10.Izvoenje elektroinstalacija u kupatilu

Zbog poveane opasnosti od elektrinog udara uslijed smanjenja otpora tijela i dodira tijela s
potencijalom zemlje, za kupaonice vae posebni zahtjevi u pogledu izvedbe el. instalacija i
izbora elektrine opreme. Ovi zahtjevi odnose se na prostore s kadom, tu kadom i okolne
zone, a ne primjenjuju se na zatvorene tvorniki izraene tu kabine s vlastitom tu kadom i
odvodnim sustavom (jedino se primjenjuje odredba da se 60 cm od otvorenih vrata ne smiju
postavljati sklopke i utinice).
Prostori s kadom i tu kadom razvrstavaju se u 4 zone :

zona 0 je unutranjost kade ili tu kade

zona 1 je s jedne strne ograniena s uspravnom plohom, koja slijedi rubove kade ili
tu kade ili, kada nema tu kade , uspravnom plohom 60 cm od (odloene) mlaznica
tua te s druge strane podom i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda

zona 2 je ograniena s jedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 1 i

usporednom uspravnom plohom na razmaku 0,6 m od zone 1 te s druge strane podom
i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda

zona 3 je ograniena sjedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 2 i

usporednom plohom na razmaku 2,4 m od zone 2 te s druge strane podom i
vodoravnom plohom na razmaku 2,25 m iznad poda.

Slika 10 - Prikaz zona u kupatilu

16

11.Zakljuak
Razvod elektrine energije u stanu je jednostavan, ali veoma zahtijevan zadatak. Pri samoj
instalaciji moramo se drati odgovarajuih pravila, propisa, i standarda prilikom postavljanja
instalacije. U ovom radu sam opisao elektrine instalacije u stanu, od glavnog prikljunog
ormara pa do samih troila. Elektrine instalacije se izvode od glavnog razvodnog ormara
prema drugim prostorijama. U razvodnom ormaru, ili razdijlniku se postavljaju brojilo
prometa od strane distributera, glavni osigurai kuanstva. Prilikom instalacije rasvijete, moe
se koristiti jedan osigura za nju, jer nema nikakvi optereenja na ovoj fazi. Posebnu panju
posveujemo instalaciji velikih troila, kao to su, el. tednjak, el. hladnjak, bojler, grijalice.
Za ova troila se korite osigurai jaih snaga. Ova troila, moramo jednako raspodijeliti u
razdijelniku, da nebi dolo do preoptereenja i iskakanja osiguraa. Pri instalaciji kupaonice,
trebamo paziti na zone instalacije elektine energije. U kupaonicama se ne postavljaju
razvodne kutije, i tasteri. Instaliranje tastera se vri pri samom ulazu u kupaonicu, kao i
razvodne kutije.

16

Literatura
Vladimir Rode; Elektrine instalacije, Elektrostrojarska kola Varadin 2008. god.
Konarev tehniki prirunik; Konar 1991 god.
Tomi; Elektrine instalacije, k. Knjiga Zg. 1991 god.
Materijali sa predavanja iz predmeta Elektrine instalacije
Internet stranice

16