Historija

Kroz svoju historiju, BiH je bila u sastavu i pod utjecajem brojnih carstava i vladara, od rimskog i bizantskog
carstva, preko srednjovjekovnog kraljevstva Bosne i otomanske vladavine, do Austro-ugarske aneksije na kraju
19. stoljea. Nakon Prvog svjetskog rata postala je dio Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS Kraljevina
Jugoslavija). Nakon Drugog svjetskog rata postaje jedna od est socijalistikih republika Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije. Referendumom 1. marta 1992. godine Bosna i Hercegovina objavljuje
nezavisnost 3. marta iste godine, a lanicom Ujedinjenih nacija postaje 22. maja (rezolucijom Generalne
skuptine br. 757).
Kao rezultat nasilnog sukoba u razdoblju od 1992. do 1995. godine, polovina prijeratne populacije od 4,2 miliona
je trajno raseljena unutar ili izvan zemlje, preko 100,000 ljudi je ubijeno ili se smatra nestalim te je veina
ekonomije i infrastrukture zemlje unitena. Daytonski mirovni sporazum, potpisan 14. decembra 1995. godine je
okonao konflikt.
Daytonski mirovni sporazum je okonao rat, ali je i stvorio kompliciran i skup oblik strukturalne uprave za tri
konstitutivna naroda, Bonjake, Srbe i Hrvate, kao i 17 slubeno priznatih nacionalnih manjina nazvanih ostali.
Dva entiteta, Republika Srpska i Federacija Bosna i Hercegovina, deset kantona unutar Federacije, te distrikt
Brko, i 141 optina, potom, 13 premijera, 14 zakonodavnih tijela , gotovo 150 ministara, i pet predsjednika, te tri
ustavna suda ine upravnu strukturu ove male zemlje.
U poslijeratnom periodu `90-tih i ranih 2000-tih godina meunarodna je zajednica stabilizirala zemlju
poduzimajui niz politikih i sigurnosnih mjera, te pruajui humanitarnu i razvojnu pomo. U ovom periodu
primjeen je znaajan napredak drave kroz razvoj institucija, administrativnih i pravnih okvira, rekonstrukciju i
rehabilitaciju domova i infrastrukture, kao i povratak raseljenih osoba u prijeratna stanita i preuzimanje
prijanjih posjeda i vlasnitva.

Izazovi
Posljednjih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina je pretrpila niz politikih, ekonomskih i socijalnih izazova.
Rairena korupcija, slaba vladavina prava i komplikovana birokratija stvaraju teko okruenje za stvaranje
znaajnijih investicija, to ima utjecaja na smanjenje stranih direktnih investicija. Skupa i komplikovana
administracija predstavlja teret za dravni budet i oslabljelu ekonomiju.
Nakon obeavajueg porasta u ranim 2000-tim, ekonomija Bosne i Hercegovina postepeno doivljava pad.
Uzrok tomu su globalna recesija, ali i problemi specifini samo za ovu zemlju. Daljnji pad ekonomije je
karakteriziran visokim stepenom nezaposlenosti mladih (45-50%), visok opti stepen nezaposlenosti i visok
stepen neaktivnosti radno sposobnog stanovnitva. Meunarodna organizacija za rad (ILO) definira stepen
nezaposlenosti sa 29%, dok je neslubena ili registrovana brojka iznosi ak 46.1%. Kapital radne snage drave
pati od fenomena poznat kao odljev mozgova.
Hrvatska je jedan od veih stranih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Ulazak u Europsku uniju u julu
2013. godine se smatra nepogodnim za trgovinske odnose sa Bosnom i Hercegovinom, posebno nekih 50,000
poljoprivrednika iji proizvodi se nee moi plasirati na europsko trite zbog strogih certifikacijskih standarda.
Pristup Bosne i Hercegovine Europskoj uniji je vezan za potrebu stvaranja i ostvarivanja reformnih okvira. BiH
tei ka pristupu SAA ( Sporazum o stabilizaciji) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u potpunosti
podrava tenje BiH da se prikljui Europskoj uniji, te u saradnji sa EU i ostalim partnerima radi na tome kako bi
se poveao kapacitet BiH vlasti i graana u njihovim nastojanjima da se postigne ovaj cilj. Kako bi se EU
planovi ostvarili kljuno je potaknuti vlasti na sprovedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u sluaju
Sejdi-Finci.
Naslijee rata, posebno ratni zloini te spor proces sprovedbe tranzicijske pravde, kritini su izazovi s kojima se
suoava Bosna i Hercegovina. Suoavanje sa prolou, naracija istine, jaanje civilnog dijaloga s ciljem
zbliavanja i saradnje socijalnih i obrazovnih institucija, politikih tijela i medija. Procesi razvoja mira i pomirenja

su jo uvijek prijeko potrebni te predstavljaju jedno od arinih taaka interesa UNDP-a u Bosni i Hercegovini.
Ostaci prijanjeg sukoba predstavljaju prijetnju stanovnitvu ak i u razdoblju mira. BiH je minama najzagaenija
zemlja u Europi, te se ubraja u kritine zone u svijetu. Mnogo je napretka postignuto u godinama iza rata u
procesu deminiranja i dizanja svijesti stanovnitva o opasnosti mina kako bi se smanjili incidenti povreda i smrti
zbog nepoznavanja zagaenih podruja i protokola. Velika koliina naoruanja te tri etvrtine miliona nelegalnog
oruja koje posjeduje stanovnitvo predstavljaju prijetnju graanima i zajednicama.

USPJESI
Tokom prve dekade ovog milenija, Bosna i Hercegovina je postigla napredak u nizu podruja. Dravni prosjek
rasta GDP-a od 6% je smanjio stopu siromatva za 4%. Meutim, postignuti rezultati u podruju smanjenja
siromatva su krhki te imaju tendenciju nazadovanja, zato to i najmanji pad u ekonomskom rastu moe dovesti
do poveanja siromatva, jer mnogi graani ive na samoj granici siromatva.
Visok trgovinski deficit se znaajno smanjio, meutim jo uvijek je poprilino visok; strani dug je srednje visine a
stopa inflacije niska. Zavisnost Bosne i Hercegovine o meunarodnoj pomoi se znaajno smanjila, ali je jo
prisutna, posebno zavisnost domaeg stanovnitva o Bosancima i Hercegovcima koji ive izvan zemlje. Uz
potporu UNDP-a, 2009. godine, vlada je preuzela odgovornost za koordinaciju donatora s ciljem uspostave
boljeg upravljanja razvojnom pomoi. Meutim, ovo se pokazalo samo djelomino uspjenim.
Cilj osnovnog kolovanja za sve stanovnike bi se trebao ostvariti do 2015. godine (97.6% od 2011/2012). Upisi u
srednje kole su se znaajno poveali, od 68.3% u 2000. godini do 91.8% 2011. godine, dok upisi u
visokokolske ustanove, od 23% u 2000. godini do 38% u 2011. Godini. Meutim, kvaliteta visokog obrazovanja
se treba poboljati, kao i uskaenost sa potrebama trita rada.
Pravni i institucijski okviri poboljanja jednakosti spolova i osnaivanja ena, te stvarne pozitivne promjene u
praksi zapoljavanja, prilike doprinosa generacija i politika participacija ostaju umjereni. Kvantitativne razlike u
omjeru spolova u podruju obrazovanja su visoke, a naroito u stepenu visokog obrazovanja.
Smrtnost djece se smanjila, a opte zdravlje djece pokazuje stalan napredak, iako su daljnji koraci potrebni kako
bi se ostvarili razvojni ciljevi do 2015. godine. Zdravlje majki se znaajno poboljalo, a smrtnost trudnica je vrlo
niska. Meutim, Bosna i Hercegovina se suoava sa ozbiljnim populacijskim i demografskim problemima,
naroito po pitanju pada nataliteta. Rairenost HIV-a ostaje na niskoj stopi kao i turbekuloze, iako je meu
najviima u Europi.
Pristup pitkoj vodi i sanitarnim uslovima se znaajno poveao, ali su daljnji napori potrebni kako bi se osigurao
pristup svom stanovnitvu. Veina vodnih sistema i otpadnih voda trpe velike tete i gubitke, a gubitak vode se
procjenjuje na 60%.