Iz Kabura U

Posjetite www.islamski.
net
Posjetite www.islamski.net
PREDGOVOR
Hvala Tebi, o Allahu, mir I spas na Tvoga Poslanik a.s. njegovu porodicu i vrijedne ashabe, a potom:
Ovo je jedna vrijedna knjiga koja nosi naslov: Iz kabura u dennet ili dehennem. Autor je brat koji
Allahovoj vjeri poziva Abdullah b. Ahmed Ali Allaf El-Gamidi. Knjigu je okitio lijepim Kuranskim ajetima i
uljepao Poslanikovim a.s. hadisima. Ovo je, zapravo, najljepi nain u pisanju knjiga. Ova broura je svojim
brojnim koristima, radost, ullemi i drugima.
Allah e nagraditi autora najboljom nagradom i bit e koristi od ovoga to je napisao.InaAllah!
Aid G. Abdullah El-Karemi
UVOD
Hvala Allahu Jedinom, a mir i spas onome poslije koga nema vie Vjerovjesnika.
Znaj, moj brate muslimanu, da je kraj svakom stvorenju (na vome svijetu) smrt. Ali je smrt i poetak
stvarnog i vjenog ivota!!!
Da, jer ti e poslije smrti ui u kabur, a to je prva stanica za vjeni svijet, a u tom svijetu ima svega:
uivanja i patnje.
Iz kabura ide se na obraunavanje pred sudom, tako da e znati svako stvorenje svoje stanje i mjesto.
Da li e njegovo mjesto biti u dennetu u kojem e biti svega, to oi nisu vidjele i ui nisu ule, niti je ljudsko
srce moglo poeljeti. Ili e u vatru, neka nas sve skupa Allah d.. od nje sauva.
Moj brate!
Mnogo je napisano i objavljeno knjiga odd nae ulleme, ranije i sada, o dennetu i dehennemu, i ja
nisam poseban i jedini, ve sam odluio da sakupim u ovu brouru ajeta i hadisa te miljenje nae uvaene
ulleme, kao to je ejh Muhamed Salih Usejmin, zatim ejh Muhamed Nasiruddin Albani.
Molim Allaha Uzvienog da ovaj posao bude u Njegovo plemenito ime i da se s njom ljudi okoriste. On
je dobar i plemenit Gospodar.
Ovoj brouri dao sam ime Iz kabura u dennet ili dehennem, a onaj ko otkrije neto u ovoj brouri da
nije dobro neka me upozori.
A Allah d.. najbolje zna o svemu. Mir i spas neem Vjerovjesniku Muhammedu sallalahu alejhi ve
sellem.
Allahov rob Abdullah b. Ahmed Ali Allaf El-Gamidi
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog:
KADA U UMRIJETI?
Ka e nam doi smrt? Ovo vee ili sutra a mogue, a mogue i poslije heftu dana ili mjesec, a mogue
da bude i poslije nekoliko mjeseci ili godina!
Ali, smrt je stvarnost i niko je ne moe mimoii niti od nje pobjei.
Allah d.. u Kuranu kae:
Svaka osoba e okusiti smrt. (El-Embija, 35)
Da li sam spreman za vjenu kuu? Da li je moj islam, moja vjera potpuna? ta je to to kod mene
manjka? U emu sam slab? Ovo zna samo Allah d.., a svoja djela u nai u knjizi otvorenoj
Ja ne znam hou li knjigu primiti sa lijeve ili desne strane, onoga dana kada mi se kae:
itaj knjigu svoju, dosta ti je danas to to e svoj raun polagati. (El-Islra, 14)
Ako mi knjiga moja bude predata sa lijeve strane, teko meni, tada u biti stavljen u lance i okove i vartu
rasplamsalu. Neka me Allah d.. skupa sa vama spasi od toga.
A ako mi knjiga moja bude predata sa desne strane, moje prebivalite bit e dennet i imat u susret sa
naim Gospodarom u drutvu sa Vjerovjenmicima, iskrenim vjernicima i ehidima u lijepim i mirisnim
odajama denneta.
Pa zato da se ne trudim i ne pripremam za Dan obrauna i nagrade? A ono to znamo, nae mjesto e
biti ili sa stanovnicima denneta ili dehennema. Da li nam se nareuje poseban napor i trud?
Svakako Allah Uzvieni kae:
I onima to vam je potrebno za put, snadbijte se. (Al-Bekara, 197)
Ja tvrdim da smrt nee nikoga izostaviti i da e ona doi u odreeno vrijeme koje ne moemo ubrzati
niti usporiti. Allah Uzvieni kae:
Mi odreujemo dan kad e ko od vas umrijeti iniko Nas ne moe sprijeiti. (Al-Wakia, 60)
Bojim se trenutka kada mi doe sluga pokorni, onaj koji razdvaja ljude od ivota, bojim se svojih
grijeha i slabosti.
KA POKAJANJU
Brao moja!
Put kajanja je jedan od naina i puteva koji vode Allahovom d.. zadovoljstvu i tako ostaje uvijek.
Svima nam je poznato da su vrata kajanja Tevba otvorena, a ruka Milostivog je otvorena za one koji
se kaju, nou i danju.
A zato da se uzdiemo i oholimo? Dokle, da nam srca ostaju kruta? A Allah d.. u svojoj knjizi
poziva nas na Tevbu i kajanje:
O vi koji vjerujete, uinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va preko runih postupaka
vaih preao i da bi vas u Dennetske bae, kroz koje e rijeke tei, uveo, na Dan kojem Allah nee osramotiti
Vjerovjesnika i sve koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo e ii ispred njih i njihove desne strane.
Gospodaru na govorit e oni uini potpunim svjetlo nae i oprosti nam jer Ti, doista, sve moe. (Attahrim, 8)
Sigurno je da e neprijatelj ovjeka (ejtan) uvrivati na putu zla kroz igru i zabavu sve dok ovjek
potpuno ne uplovi u grijeh, ali kakvo e biti njegovo stanje kada doe Melek smrti?
Pogledajmo ta je dolo u Allahovoj d.. knjizi i Sunnetu Njegovog Vjerovjesnika a.s. gdje se obeaje
lijepa nagrada dobroiniteljima, a kazna grijenicima.
KAKO SE UZIMAJU DUE?
U Kuranu je navedeno i opisano stanje vjernika u asu odvajanja due od tijela, a o tome nas je
obavijestio i plemeniti Poslanik Muhammed a.s. a on ne govori po hiru svome. Allah Uzvieni kae:
Vjernicima meleki dou u lijepom izgledu i obraduju ih lijepim vijestima.
Allah Uzvieni kae:
3
Onima koji govore: Gospodar na je Allah, pa poslije ostanu pri tome dolaze meleki: Ne bojte se i ne
alostite se, radujte se dennetu koji vam je obean. Mi smo zatitnici vai u ivotu na ovom svijetu, a i na
onom; u njemu ete imati sve ono to due vae zaele, i to god zatraite imaete. Biete poaeni od
Onoga koji prata i koji je Milostiv. (Fussilat, 30, 31, 32).
A nevjernicima i pokvarenjacima e govoriti obrnuto:
A da si samo vidio kad su meleki nevjernicima due uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali:
Iskusite ptanju u ognju. To je za ono to ste rukama svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima
Svojim! (Al-Anfal, 50, 51).
Istina, ovaj ajet je objavljen povodom nevjernika koji su uestovali u bitci na Bedru. Ali, Ibn Kesir u
svome tefsiru kae da su ove Allahove d.. rijei opteg znaenja i da se odnose na sve nevjernike. U prilog
ovome ima dosta dokaza.
Mnogo je ajeta koji govore o nainu odlaska due iz tijela, kod vjernika na blag i lijep nain, a kod
nevjernika otro i grubo. O ovome govore brojni hadisi. U hadisu koji se prenosi od Berae b. Aziba ire se
objanjava ova tema, a govori i o ivotu poslije smrti (u Berzabu), a to je faza izmeu zemaljske smrti i
proivljenja.
Obratimo panju na stanje kod vjernika i nevjernika u fazi ivota u Berzehu. Prva stanica ka Ahiretu
jeste kabur, grob. Berae b. Azib prenosi hadis:
Izili smo sa Vjerovjesnikom a.s. da klanjamo denazu nekom ovjeku, od Ensarija. Pribliili smo se
kaburu, pa poto je tijelo sputeno u mezar, Allahov Poslanik a.s. je sjeo pored njega, okrenui se u pravcu
Kible, a i mi smo posjedali oko njega. Bili smo mirni kao da nam je na glavama ptica. U svojoj ruci je imao
tap s kojim je kuckao po zemlji. Ponekad bi gledao u nebo, a zatim u zemlju, svoj pogled je dizao prema gore
i sputao. Zatim ree: Utjeite se Allahu od kaburskih kazni. To je rekao dva ili tri puta, a zatim je
izgovorio tri puta: Moj Allahu, ja se utjeem Tebi od kaburskih kazni i iskuenja, I dodao: Zaista vjernik,
rob Allahov kad naputa ovaj svijet i ide na budui dou mu meleki sa visine, bijela izgleda u sjaju kao Sunce,
sa sobom nose dennetsku odjeu i dennetski miris. Priblie mu se tako da ih moe vidjeti. Zatim doe melek
smrti i sjedne pored njegove glave, pa kae: O Dobra duo, a u drugoj verziji o smirena duo, idi oprostu
svoga Gospodara i Njegovom zadovoljstvu. Dua zatim naputa svoje tijelo poput kapljice koja klizi sa svoga
mjesta. Zatim je prihvataju, a u drugoj predaji pa kad dua napusti tijelo blagosivaju ga meleki svi, na nebu i
na zemlji. Potom mu se otvaraju nebeska vrata I svu uvari tih vrata mole se Allahu za njegovu duu. Meleki
je prihvataju ne odvajaju se od nje ni jednog trena, sve dok je ne postave u haljine (kafine) i miris. O tome
govore sljedee Allahove rijei:
A kad nekom od vas smrt doe izaslanici Nai mu bez oklijevanja duu uzimaju. (En-Am, 61)
Od nje se proiri najljei miris kakvog na Zemlji nema, potom se, nosei je, penju u visine. Kad prou
pored grupe meleka svi upitaju: ija je ovo plemenita dua? A meleki odgovaraju: To je taj i taj, I tad
spomenu njegovo najljepe ime s kojim su ga ljudi zvali na zemlji. Tako biva sve dok ne preu zemaljsko
nebo, i zatrae dozvolu za prolazak, poto im se dozvoli idu dalje prema nebu koje slijedi. Tako biva sve dok
ne dou do sedmog neba. Allah Uzvieni tada kae:
Piite Moga roba u knjigu velikana. Uistinu, knjiga estitih je u Ilijjunu, a zna li ti ta je Ilijjun?
(Mutaffifun, 18,19).
I on bude upisan u knjigu velikana, a potom im se naredi: Vratite mog roba na zemlju jer Ja sam ljude
stvorio od zemlje, u nju e ih ponovo vratiti, a iz nje e biti proivljeni i drugi put.
Zatim se njegova dua vrati u tijelo i tada uje odjeke obue svojih drugova kako naputaju mezarje.
Tada mu dou dva snana meleka koji ga ponu ispitivati: Ko ti je Gospodar A on e odgovirti:
Moj Gospodar je Allah. Koja je tvoja vjera? oni ce ponovo pitati, a on e rei: Moja vjera je islam, a
ko je onaj ovjek koji je vama poslan? upitat e oni a on e rei: On je Allah Poslanik.
Njihv dalji razgovor e teci na sljedei nain: Kakvo ti je djelo? On e odgovoriti: itao sam
Allahovu knjigu i vjerovao u ono to tamo pie. Zatim e ga stegnuti i ponovo pitati: Ko ti je Gospodar?
Koje si vjere? Ko ti je Poslanik? I ovo e biti posljednje kabursko iskuenje s koji e biti izloen vjernik.
U ovome su skladu Allahove rijei:
Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onom svijetu. (Ibrahim, 27).
A on e rei: Moj Gospodar je Allah, moja je vjera Islam, moj Poslanik je Muhammed a.s. a zatim e
doi glas sa visine: istinu je rekao Moj rob, pripremite njemu mjesto u Dennetu, uputite ga u Dennet i
otvorite Dennetska vrata. Do njega e doprijeti dennetski lijep i ugodan miris, a kabur e se proiriti koliko
4
njegove oi mogu vidjeti. Zatim e mu doi ovjek lijepa izgleda, u lijepoj odjei, miris lijep i njega e udarati,
I rei e: Raduj se svojoj srei, Allahovom zadovosljstvu i Dennetu punom blagodati. Ovo je dan koji ti je
obean. A on e u radosti i srei upitati: Allah te nagradio, a ko si ti to mi donosi ovo dobro?, a on e
rei: Ja sam tvoje dobro djelo to si ga inio.
Bogami, ja sam to inio sa eljom da postignem Allahovo zadovoljstvo izbjegavajui grijeh. Allah
neka te nagradi, ree on. Zatim e otvoriti dennestksa i dehennemska vrata. Zatim e mu se pokazati mjesto
u vatri i rei: Ovo ti je bilo predvieno boravite, pa ti ga je Allah zamjenio mjestom u dennetu. Poto
pogleda u dennet rei e: Moj Gospodaru, ubrzaj Sudnji dan da bi se susreo sa svojom porodicom i
imetkom.
A nevjernik (u drugom hadisu se kae grijenik), kada neputa ovaj svijet i putuje za budui, dou mu sa
neba meleki, grubi i strani, crnog izgleda, sa sobom nose platno od kostrijeti. Priblie mu se tako da ih moe
vidjeti. A zatim e doi melek smrti i sjesti kod njegove glave i rei: O prljava duo izlazi, idi, Allah je srdit
na tebe i ljut. Zatim e njegova dua napustiti tijelo uz veliku muku, kao to se vru oeg vadi iz vlane vune,
kidajue vene i ivce, proklinju ga meleki i stanovnici neba. Njemu se zatvaraju nebeska vrata, a uvari tih
vrata mole Allaha d.. da im ne alje takvu duu.
Zatim je prihvataju ona dva meleka u svoje ruke i ne putaju je nijednog trena, sve dok je ne postave na
platno od kostrijeti. Tada se osjeti smrad kakvog nema na zemlji, i zatim se diu u visine. Kada prou pored
grupe meleka svaka od njih upita: Kakva li je ovo pokvarena dua? Njima se odgovara: To je taj i taj I
spomenu njegovo narunije ime s kojim su ga zvali na zemlji. Tako se dogaa sve dok ne dou do kapije prvog
neba i zatrae dozvolu, ali vrata im se nee otvoriti. Zatim je Poslanik prouio: Njima se nebeska vrata nee
otvoriti i prije e ue kroz iglene ui proi nego e oni u dennet ui.
Allah e tada rei: Piite ga u knjigu ponienih, a zatim ga vratite na zemlju, jer Ja sam rekao
da Sam ljude od zemlje stvorio, da ih u zemlju vraam i da u ih ponovo iz zemlje proivjeti.
Dua njegova bit e potjerana sa neba i spojit e se sa tijelom, zatim je izgovorio sljedee rijei:
A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan, bie kao onaj koji je s neba pao ikoga su ptice
razgrabile, ili kao onaj kojeg je vjetar u daleki predio odnio. (El-Hadd, 31)
Poto mu se dua vrati u tijelo, on uje odjeke koraka onih koji odlaze. Zatim mu dou dva meleka stranog
izgleda, podignu ga i ponu ispitivati: Ko ti je Gospodar? a on e reci: Ah, ah, ne znam, a meleki e rei:
Koje si vjere? a on e reci: Ah, ah, ne znam, ponovo e oni pitati: ta kae za ovjeka koji vam je
poslan, ne spominjui njegovo ime, neko e rei Muhammed Ah, ah, ne znam, odgovorit e on, ali sam
uo ljude da su o tome govorili. Oni e tada rei: Ne zna i nisi htio da zna, glas sa visine e povikati:
Lae on, pripremite mu mjesto u dehennemu, otvorite vrata njegova, neka do njega dopre vruina
dehennemaska i smrad, Kabur e se stisnuti tako da e kosti mimo kosti prolaziti.
Pojavit e se ovjek runog i stranog izgleda, u runoj odjei, smrad e iz njega udarati, i rei e mu:
Teko tebi sa tvojiim zlom, ovo je dan koji ti je obean. On e povikati: A ko si ti to mi donosi ovu
stranu vijest? A on e rei: Ja sam tvoje loe djelo. Bogami, kad god si uradio loe djelo ono te je udaljilo
od pokornosti Allahu, a ubrzalo tvoj put ka neposlunosti, i Allah te je kaznio.
Zatim e mu dovesti ovjeka koji je slijep, gluh i nijem, u ruci e imati kandiju od eljeza. Kad s njom
udari u brdo, pretvori ga u prainu. Udarit e ga tako da e od njega ostati samo praina. Zatim e ga Allah
povratiti u prvobitno stanje, ovaj e ga udariti drugi put. On e tada jaukati, tako da e ga uti sveosim ljudi i
dina. Zatim e mu otvoriti vrata dehennema i propremiti leaj od vatre. On e tada povikati: Moj Allahu,
odgodi Sudnji dan!
DUA VJERNIKA I DUA NEVJERNIKA
Ebu Hurejre, Allah je s njim zadovoljan, kae da je Poslanik a.s. rekao: Zaista kod bolesnika su
prisutni meleki i u asu smrti, ako je ovjek dobar, oni kau: Izai, o dobra duo, ti si bila u dobrom tijelu, idi
pohvaljena, raduj se ljepotom i mirisom, Tvoj Gospodar nije na tebe srdit. Tako joj govori sve dok dua ne
napusti tijelo. Zatim je nose u nebeske visine i zatree prolaz (od meleka), koji pitaju: Ko je ovo? A oni
odgovore: Taj i taj, zatim kau: Dobro dola lijepa duo. Bila si u dobrom tijelu. Ulazi pohvaljena i raduj
se ljepoti i mirisu, Gospodar nije na tebe ljut. Tako govore sve dok ne dou do visine gdje se nalazi Allahovo
prijestolje.
A kada bude lo ovjek, za njega kau: Izlazi, prljava duo, idi pokueno, eka te uzavrela vatra I
smrad. Posljenje to e mu se ukazati jesu ene. Tako e mu govoriti sve dok se dua ne odvoji od tijela.
5
Zatim e s njom krenuti u nebeske visine, trait e dozvolu za ulazak, uvari kapija e pitati: Ko je ovaj? a
meleki e rei: To je taj i taj. Odgovorit e uvari: Nema prijema toj prljavoj dui, to je bila u prljavom
tijelu. Vrati se pokuena, tebi se nee otvoriti vrata. Zatim e se dua vratiti sa visine i spustiti u kabur.
KABURSKA TJESKOBA
Od Ibn Omera, Allah je s njim zadovoljan, se prenosi da je Resulullah a.s. rekao: Kaburska tjeskoba je
stvarnost. Da je iko mogao to zaobii bio bi to Sad b. Muaz: Ovaj hadis prenosi Ahmed u Musnedu, sa
vjerodostojnim senedom.
Ima mnogo hadisa o ovome i oni su poznati. Govore kako niko nee zaobii kabursku tjeskobu, pa ak
ni djeca.
Od Enesa, Allah sa njim je zadovoljan, se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: Da je iko proao i izbjegao
kabursku tjeskobu bio bi to ovaj djeak, tj. Sad b. Muaz.
KABURSKA ISKUENJA
Musliman je obavezan vjerovati u istinitost i postojanje kaburskih iskuenja, bez pogovora i diskusije o
kakvoi. Vjerovati samo onako kao to nas je o tome obavijestio Allahov Poslanik a.s.
Ali radi onih koji sumnjaju naveemo primjer ovjeka kada spava i sanja. On tada moe da osjea
sreu i zadovoljstvo.
On sve to doivljava u stanju dok spava, njegovo tijelo je isprueno, oi zatvorene, a kako onda da ne
povjerujemo u ono to nas Allahov Poslanik a.s. obavjetavaju o kaburskim iskuenjima.
Majka muslimana Aia r.a. kae:
Dole su kod mene dvije starice idovkinje iz Medine, i rekle su mi: Zaista stanovnici kabura bie
podvrgnuti kaznama, a ja se nisam sloila s tim, kae Aia r.a., pa su one otile. Zatim je doao Allahov
Poslanik a.s. i ja sam ga upitala: O Allahov Poslanie, dvije starice jevrejke iz Medine bile su kod mene. One
tvrde da e ljudi u kaburu imati potekoa, a Poslanik a.s. je rekao: Istinu su govorile, ljudi e biti podvrgnuti
kaburskim iskuenjima tako da e i ivotinje na zemlji uti. Ja sam, kae Aia r.a., vidjela Poslanika a.s.
kako se poslije namaza utjee od kaburskih iskuenja. (Prenosi Muslim).
A Esma, kerka Ebu Bekra r.a. kae: Ustao je Poslanik a.s. da odri jedan govor, pa je spomenuo
kaburska iskuenja s kojim e ljudi biti iskuavani, pa kad je govorio o tome muslimani su to uzbudljivo
pratili. (Prenosi Buharija).
OPIS KABURSKIH ISKUENJA
Ranije smo istakli u hadisu od Berae b. Aziba kako se vjerniku pripremi ugodan boravak i pogled na dennet,
zatim kako mu se otvore vrata denneta iz kojeg dostie lijep i ugodan miris. Kabur se proiri toliko koliko
ljudsko oko moe vidjeti, a njegova djela koja je na zemlji radio predstave mu se u liku ovjeka lijepog igleda i
nonje koji mu donese radosnu vijest. Zatim mu se pokae mjesto u dehennemu koje mu je bilo pripremljeno
da je bio grijenik.
Saznali smo takoe da se nevjerniku ili greniku pripremi mjesto u dehennemu i da mu se otvore
dehennemska vrata iz kojeg se pojavi velika vruina i smrad. Zatim se kabur stisne tako da njegove kosti
mimo kosti prolaze. Tada mu se pojave njegova loa djela u liku runog ovjeka i od dijela iz kojeg smrad
udara. On mu donese rune vijesti. Zatim mu se pojavi, gluh i nijem ovjek u ijoj ruci je gvozdeni hmalj,
kada bi se njim udario u brdo petvorilo bi se u prainu.
Ovome jo moemo dodati hadis gdje Allahov Poslanik a.s. kae: Kada neko od vas umre pokae mu se
mjesto jutrom i veerom; ako je od stanovnika denneta mjesto u dennetu, a ako je od nevjernika mjesto u
dehenemu. Tada mu se rekne: Ovo e ti biti tvoje mjesto kada te Allah proivi na Sudnjem danu. (Prenosi
ga Buharija i Muslim).
UZROCI KABURSKIH ISKUENJA
Postupci koji uzrokuju kaburske kazne nabrojao je onaj koji istinu kazuje u vjerodostojnim hadisima. Ti
postupci su slijedei:
1.
nepanja od mokrae,
2.
ogovaranje,
3.
pretjerivanje
6
4.
odbacivanje Kurana (ne pridravanje Kuranskih principa),
5.
prostitucija
6.
jedenja kamate.
A to se tie hadisa koji govore o kanjavanju izvrioca ovih djela navesti emo slijedee:
Od Ibn Abbasa r.a. prenosi se da je rekao: Vjerovjesnik je proao pored dva kabura ih rekao: Oni su
sada u velikim mukama, ali ne zbog krupnih stvari zatim ree: Svakako, to se tie jednog od njih volio je
klevetanje, a drugi se nije pazio prskanja mokrae. Zatim je uzeo sirovu granu, slamio je u dva dijela i posadio
pored ova dva kabura i rekao: Neka im se olakaju tegobe bar dok su ove grane ovdje. (Prenosi Buharija i
Muslim).
Abdullah b. Amr kae:
Bio neki ovjek kod Vjerovjesnika a.s. koji se zvao Kerkere, pa je umro. Poslanik a.s. je za njega
rekao: On je u vatri. Neki ljudi su otili da se o njemu raspitaju i vidjeli su da je njegova cijena bila visoka
(kod ljudi). (Prenosi Buharija).
Semure b. Dendub kae:
Boiji Poslanik a.s. poto je klanjao namaz okrenuo je svoje lice prema nama i tada je rekao: Ko je od
vas neto noas sanjao? Pa ako je neko sanjao priao bi, a on bi dodao: Maallah, to Allah hoe to bie.
Tako jedan dan upitan: Ko je od vas neto sanjao? Mi smo rekli: Nije niko. A on tada ree: Ja sam
sino sanjao dva ovjeka kako dooe k meni, pa su uzeli moju ruku i izveli me u asnu zemlju. Vidio sam
tamo jednog ovjeka kako sjedi, a jedan stoji u ruci je drao kuku od eljeza. Neko od ashaba je spomenuo od
Musaa da je ta eljezna kuka bila ugraena u obraz i da je dostigla daljinom do zatiljka. Zatim je uradio sa
drugom kvakom isto to i sa prvom, pa je onda druga potiskivala prvu.
Rekao sam: Sta je ovo? Rekli su mi: Produi dalje. Pa samo produili i stigli smo do ovjeka koji
je leao ispruen na leima, a drugi je stajao na glavi, a ispred je bilo kamenje ili pijesak koje ga je probadalo.
Kada ga udari zakotrlja se kroz kamenje. Zatim ode do njega da bi ga vratio na isto, pa poto doe ponovo
zauze isti poloaj. Zatim ga ponovo udari, a ja samo upitao: Ko je ovo? Rekoe mi: Idi dalje, nastavili
smo i stigli do neke provalije koja je na poetku bila tijesna sa uskim ulazom, a dalje se jama rila. Na dnu
jame vidjela se vatra. U njoj su ljudi i ene pokuavali da izau, stignu do izlaza, uzmu malo ivota i ponovo se
vrate u vatru. Rekao sam: Sta je ovo? A oni meni rekoe: Produi dalje. Mi smo produili doli smo do
rijeke od krvi, u njoj je stajao neki ovjek na sredini, u ruci je imao kamen.
Jezid i Velid b Demir od Demir b. Hazima kae: Na obali rijeke stajao je drugi ovjek, pa kada onaj
pokua da izae onaj ga gaa kamenjem u usta i vrati ga odakle je i poao i tako se ponavljalo.
Rekao sam: ta je ovo? A oni meni odgovorie: Produi dalje. Mi smo nastavili put i doli do
zelene bae u kojoj je ogromno stablo. U korijenu stabla vidio sam starog ovjeka i malu djecu. Pored drveta
neki ovjek potpaljuje vatru. Mene su podigli visoko na drvo, a zatim smo uli u lijepu kuu kakvu do tada
nisam vidio. U njoj smo vidjeli stare i mlade ljude. Rekao sam: Hoete li me ove noi obavijestiti o onome
to sam vidio putujui sa vama? Rekli su: Da.
Onaj ovjek to si ga vidio sa eljeznom kukuom, to je laac koji je lagao i ija se la irila zemljom.
Tako e on ostati sve do Sudnjeg dana.
A onaj to na glavi stoji to je ovjek koji je poznavao Kuran, ali nije ivio kako Kuran nalae, i on
e tako ostati do Sudnjeg dana. A one to si vidio u jami to su oni to su inili blud. ovjek koji je bio u rijeci,
to je onaj to je jeo kamatu. A ovjek star u haladu onoga stabla, to je Ibrahim a.s., a djeca oko njega to su
pokoljenja poslije njega. A ovjek koji potpaljuje vatru, to je melek, uvar vatre. A kua u koju si uao, to je
kua vjernika, a odaja koja je najljepa ona je za ehide. A ja koji sam te pratio, ja sam Dibril, a ovo pored
mene je Mikail. Podigni svoju glavu, a kada sam to uradio vidio sam oblak, rekli su mi: To je tvoj stan.
Rekao sam: Dozvolite mi da uem tamo. Rekoe oni: Tebi je ostalo ivota jo na zemlji, a kada dovri
svoj ivot ui es u svoj stan. (Prenosi ga Buharija).
SUDNJI DAN
Puhanje u rog:
Allah u Kuranu kae:
I u rog e se puhnuti, i umrijet e oni na nebesima i oni na zemlji, ostae samo oni koje bude
Allah odabrao; poslije e se u rog po drugi put puhnuti i oni e, ustati i ekati. (Ez-Zumez 68)
7
Kada doe taj dan i kada se puhne u rog, ivot na zemlji i nebesima e stati osim ako Allah drugaije ne
odredi. To je trenutak koji niko ne moe zaustaviti osim Allaha.
Alejhisselam je rekao:
Sudnji as e nastupiti iznenada. Trgovci e ostaviti svoju trgovinu, nee pazariti, nee uspjeti robu
svoju sakupiti. Sudnji as e nastupiti tako da e ovjek napustiti mlijeko koje nosio radi sebe. edan e oko
bunara hodati, a nee se moi napiti, gladan e kaiku hrane nositi ka ustima i nee uspjeti da je pojede.
(Buharija).
A Ebu Hurejre kae da je Poslanik a.s. rekao: Onaj to je zaduen da pune u rog, eka spreman od trenutka
zaduenja, gleda u AR, Allahovo prijestolje, bojei se da mu ne doe naredba, a on da bude nespreman.
Njegove oi su kao blistave zvijezde. (Hakim).
Iz ovih hadisa razumijemo da je puhanje u rog blizu i da moe u svakom momentu nastupiti. Nareeno
nam je da u tom asu kaemo: Nama je dovoljan Allah, On je najbolji zatitnk, na naeg Gospodara se
oslanjamo. (Silsilet-El-Hadisi Sahih; 3:66)
KADA E NASTUPITI SUDNJI DAN
Sudnji dan e se dogoditi jednog petka. Hadis kojio govori o ovome prenosi Muslim od Ebu Hurejre u
kojem kae da je Poslanik a.s. rekao: Najbolji dan u kojem sunce izlazi je petak. U njemu je stvoren Adem
a.s. na taj dan je uao u dennet I izaao iz njega, a i Sudnji dan e se dogoditi petkom. (Mikatu Mesabih;
1:427).
Niko ne zna kada e se dogoditi smak svijeta osim Allah Uzvieni.
PUHANJE U ROG PO DRUGI PUT
U Kuranu se kae:
I u rog e se puhnuti, i umrijet e oni na nebesima i oni na zemlji, ostae samo oni koje bude Allah
odabrao; poslije e se u rugo po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. (Ez-Zumz; 68)
Prvo puhanje u rog je znak za nestanak ivota na zemlji, odnosno smrt.
A drugo putanje je znak za ivot i ponovo proivljenje. Ebu Hurejre r.a. prenosi hadis kojo govori o ova
dva dogaaja. U hadisu se kae: Izmeu dva puhanja u rog prei e etrdeset. Rekli smo O Ebu Hurejre:
Je li etrdeset dana? Rekao je: Ne znam. Je li etrdeset mjeseci? Ne znam. Je li etrdeset godina?
upitali smo, a on je rekao Ne znam. (Prenosi Buharija).
KAKO E SE DOGODITI PROIVLJENJE
Allah Uzvieni kae:
I puhnue se u rog, pa e oni iz grobova prema Gospodaru svome pohrliti, govorei: Teko nama! Ko
nas iz naih grobova oivi? Eto ostvaruje se prijetnja Milostivog, Poslanici su istinu govorili! Bie to samo
jedan glas i oni e se svi pred Nama obreti. Danas se nikome nepravda nee uiniti i vi ete, prema onim kako
ste radili, nagraeni biti.
Preneseno je i u hadisu da Allah d.. sputa sa neba kiu pomou koje nie bilje, a i ljudi imaju od nje
koristi. U Buharinom i Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre se prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao:
Izmeu dva puhanja u rog. Proi e etrdeset (prenosilac nije zabiljeio da li je Poslanik a.s. rekao etrdeset
dana ili godina). Zatim e sa neba pasti kia i ivot e ponovo poeti kao to poslije kie nie povre, a i ovjek
nije nita drugo do ivo bie, u njemu ima dio jedan iz kojeg e biti proivljen na Sudnjem danu.
Ovo potvruju Allahove d.. rijei:
Allah alje vjetrove koji pokreu oblake, a Mi ih onda u mrtve predjele upravljamo i njima zemlju
oivljavamo koja je mrtva bila, takvo e biti i oivljenje. (Fatir 9)
Obratite panju na slinost o oivljavanju zemlje i ponovog proivljenja. O tome govori I sljedei ajet:
On je taj koji alje vjetrove kao radosnu vijest milosti Svoje, a kad Oni pokrenu teke oblake, Mi ih
prema mrtvom predjelu otjeramo, pa na njeg kiu spustimo i uinimo da uz njenu pomo rastu plodov
svakovrsni, isto emo tako mrtve oivjeti, opametite se. (Al-Araf57)
Prvi koji e biti proivljeni iz svoga kabura bit e Poslanik Muhammed a.s. U Muslimovom Sahihu od
Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao: Ja sam prvak meu Ademovim a.s. potomstvom
na Sudnjem danu i prvi u biti proivljen i prvi posljednji koji e imati pravo na efaat (zauzimanje kod Allaha
d.. za drugog).
8
NIKO NE MOE IZBJEI SUDNJI DAN
Allah d.. kae:
Ta svi e oni, i oni na nebesima i oni na zemlji, kao robovi od Milostivog traiti utoite! On ih je sve
zapamtio i tano izbrojao, i svi e Mu na Sudnjem danu doi pojedinano. (Merjem 93,94,95).
Uzvieni je rekao i ovo:
A na dan kada planine uklonimo, i kad vidi Zemlju ugoljenu, a njih smo ve sakupili, ni jednog nismo
izostavili. (Kehf 47).
Allah d.. je rekao:
Ma gdje bili, Allah e vas sve sabrati Allah zaista sve moe. (Bekara 148).
Bit e proivljene i sve vrste ivotinja i stoka i ptice i druge. Allah d.. takoe u Kuranu kae:
Sve ivotinje koje po zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas
u Knjizi Mi nismo nita izostavili, i sakupie se poslije pred Gospodarom svojim. (Al-Anam38).
Allah d.. kae:
I kada se dvilje ivotinje saberu. (Tekvir 5)
KAKVI EMO BITI PROIVLJENI?
Na Sudnjem danu e ljudi biti proivljeni kao to su od majke roeni.
Buharija i Muslim prenose hadis od Ibn Abbasa r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao:
Vi ete biti proivljeni. A zatim je citirao ajet: Onoga dana kada smotamo nebesa kao to se smota
list papira za pisanje, onako kako smo prvi put iz nita stvorili, tako emo ponovo iz nita stvoriti, to je
obeanje nae. Mi smo doista kadri to uiniti. (El-Enbija 104).
STRAHOTE SUDNJEG DANA
Mnogo je Kuranskih ajeta koji govore i objanjavaju stanje Sudnjeg dana, koji e biti veliko
iznenaenje posebno za nevjernike, a i za druge ljude. Toga dana nee koristiti kajanje za uinjene grijehe.
Toga dana nee koristiti ni imetak niti sinovi.
Toga dana e prijatelj od prijatelja bjeati, roditelj od djece. Najbolji i najupeatljiviji opis ovoga stanje
dao je Allah d.. u Kuranu, kao to je ajet:
O ljudi, Gospodara svoga bojte se! Zaista e potres kada smak svijeta nastupi, veliki dogaaj biti! Na
dan kada doivite svaka dojilja e ono to doji zaboraviti, a svaka trudnica e svoj plod pobaciti, i ti es vidjeti
ljude pjanek, a oni nee pijani biti, ve e tako izgledati zato to e Allahova kazna takva biti. (AlHad 1,2,3).
O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu svome nee moi nimalo
pomoi, niti e dijete moi svome roditelju pomoi! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na
ovom svijetu ne zavara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba. (Lukman 33).
Bojte se dana kada niko ni za koga nee moi nita uiniti, kada se niiji zagovor nee prihvatiti, kada se
ni od koga otkupa nee primiti i kada im niko nee u pomo pritei. (Bekare 48).
U citiranim ajetima Allah d.. nas upozorava na oprez i podstie na djela koja e nam koristiti i poslije
smrti. Upozorava nas na dan kad e prijatelj od prijatelja bjeati i brat od brata. Svako e se o sebi zabaviti.
Allah d.. kae:
A kada doe glas zaguujui na dan kada e ovjek od brata svoga pobjei, i od majke svoje, i
od oca svoga, i od druge svoje i sinova svojih, toga dana e se svaki ovjek samo o sebi brinuti. Neka lica toga
Dana bie blistava, nasmijana, radosna, a na nekim licima toga Dana bie praina, tama e ih prekrivati, to e
nevjernici razvratinci biti. (Abese 33-42)
Da, moramo se pobrinuti za taj dan kada e neka lica biti svijetla i blistava, a neka e lica biti crna.
Nevjernici i veliki grijenici e sve initi da izbjegnu kaznu koja ih eka, ali nita im nee pomoi.
Allah d.. o tome kae:
Iako e jedni druge vidjeti, nevjernik bi jedva doekao da se od patnje toga Dana iskupi sinovima
svojim i enom svojom, i bratom svojim, porodicom svojom koja ga titi. I svim ostalim na zemlji samo da se
izbavi. (El-Mearid 11-14)
A u suri An-Neziat se kae:
9
Na dan kada se zemlja potresom zatrese, za kojim e slijediti sljedei, srca toga dana bie unemirena, a
pogledi njihovi oboreni. (An-Neziat, 6-9).
A kada doe nevolja najvea, Dan kada se ovjek bude sjeao onoga to je radio i kad se dahennem
svakome ko vidi bude ukazao, onda e onome ko bude objestan bio i ivot na ovom svijetu vie volio
Dehhennem pebivalite postati sigurno. A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i duu
od progtjeva uzdrao Dennet e boravite biti sigurno. Pitaju te o smaku svijeta: Kada e se dogoditi? Ti ne
zna, pa kako da o njemu zbori. O njemu samo Gospodar svoj zna. Tvoja opomena e koristiti samo onome
koji Ga se bude bojao, a njima e se uiniti, onoga Dana kada Ga doive, da su samo jedno vee ili jedno jutro
vjerno stali. (An-Neziat, 34-46)
Kako ete se, ako ostanete nevjernici, sauvati, Dana koji e djecu sjednom uiniti? Nebo e se tog
dana rascjepiti, prijetnja Njegova e se ispuniti. To je doista pouka i ko hoe put ka Gospodaru svome e
izabrati. (Al-Muzemmil, 17, 18, 19).
Na nama je da razmiljamo o ovim ajetima Uzvienog Allaha koji nam objnjava stanje i strahote
Sudnjeg dana, kao i brojni hadisi Muhammeda a.s. kao pojanjene za lake razumijevanje. Kada bi obuhvatili
sve ajete i hadise kojo govore o ovome oba broura bila bi mnogo vee. Ali nama je cilj da se nae koristi u
njoj, a poznato je da je vea korist od malo ako je trajno ve od mnogo ukoliko je kratkotrajno.
OPIS DENNETA
(da nas Allah d.. uini njegovim stanovnicima)
Brao moja!
Pourite ka oprostu vaeg Gospodara i dennetu ije je prostranstvo vee od povrine nebesa i zemlje.
U njemu ima to ljudsko oko nije vidjelo, niti uho ulo, niti moglo ljudsko srce poeljeti.
Allah Uzvieni kae:
Ovakav dennet je obean onima koji se budu Allaha bojali: vrtovi s rijekama, plodovima kojih uvijek
ima is trajnom hladovinom; to e biti nagrada onima koji se budu zla klonili, a nevjernicima e kazna vatra biti.
(Ar-Rad, 35)
Za dennet koji je obean onima koji se Allah boje u kome su rijeke od vode neustajale i rijeke od
mlijeka nepromjenjena ukusa i rijeke od vina prijatna svima koji piju, i rijeke od meda procijeenog i gdje ima
voa svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova zar je to isto to ipatnja koja eka one koji e u vatri vjeno
boraviti, koji e se uzavrelom vodom pojiti, koja e im crijeva kidati. (Muhammed, 15).
A sve koji vjeruju i dobra djela ine obraduj dennetsim baama kroz koje e rijeke tei; svaki put kada
im se iz njih da kakav pod, oni e rei: Ono smo i prije jeli, a bie im odani samo njima slini. U njima e iste
ene imati, i u njima e vjeno boraviti. (Bekara, 25).
I blizu e im hladovina njegova biti, a plodovi njegovi e im na dohvat ruke njegove stajati.
Sluie ih i srebrenih posuda i aa preznih, prozirnih, prozirnih od srebra, iju e veliinu prema
eljama njihovim odrediti. U njemu e iz ae pie inbirom zainjeno piti. Sluie ih vjeno mlada posluga.
Da ih vidi. Pomislio bih da su biser prosuti. (Ad-Bahr, 15-19)
U dennetu izvanrednome u kome prazne besjede nee sluati, u njemu su izvor vode koje teku, u njemu
su i darovi skupocjeni, i pehari postavljeni i jastuci poreani i ilimi raireni. (El-Gaijeh, 10-16)
Allah e sigurno uvesti u dennetske bae, kroz koje e rijeke tei, u njima e se narukvicama od zlata,
i biserom kititi, a dojea e im svilena biti. (El-Had, 23)
U njima e biti sve one koje preda se gledaju, one koje prije njih ni ovjek ni din nije dodirnuo. (ElRahman, 56-68).
U njima e biti ljepotica naravi divnih, pa koju blagodat Gospodara svoga poriete? Hurija u atorima
skrivenih. (El-Rahman, 70-72).
Oni e biti naslonjeni na uzglavlja zelena, prekrivena ilimima arobnim i prekrasnim. (El-Rahman,
76).
Naslonjeni na divanima oni u njemu ni egu ni zimu nee osjetiti. (Ad-Dahr, 13)
Na njima e biti odijela od tanke zelene svile, i od teke svile, nakieni narukvicama od srebre i dae im
Gospodar njihov da piju isto pie. (Ad-Dahr, 21).
A oni koji su se Allaha bojali oni e na sigurnom mjestu biti, ispred baa i izvora u dibu i kadifu
obueni, jedni prema drugima eto tako e biti i Mi emo ih hurijama krupnih oiju eniti, u njima e moi
10
bezbjednok, koju hoe vrstu voa traiti. U njima poslije obe prve smrti vie nee dolaziti, i On e ih patnje i
ognja sauvati. (Duhan, 51-56)
Uite u dennet, vi i ene radosni, oni e biti slueni iz posuda i aa od zlata, u njemu e biti sve to
due zaele i ime se oi naslauju i u njemu ete vjeno boraviti. (Zuhruf, 70-71).
I niko ne zna kakva ih kao nagrada za ono to su inili skrivene radosti ekaju. (Sedda, 12).
One koji ine dobra djela eka nagrada I vie od toga. Lica njihova nee tama i sjeta prikrivati, oni e
stanovnici denneta biti u njima e vjeno boraviti. (Junus, 26)
U ovome poslijednjem ajetu rije El-Husna znai dennet jer nema boljeg i stana od njega, a rije
Zijade to znai neto vie znai gledanje Allahovog lica plemenitog, neka nas Allah nagradi tom nagradom i
poasti.
Ima mnogo ajeta koji govore o opisu denneta, zatim njegovim ljepotama i zadovoljstru, a ima I hadisa
koji se prenose os Allahavog Poslanika a.s. koji govore o tome.
Ebu Hurejre r.a. je rekao:
Rekli smo: O Allahov Poslanie! Priaj nam neto o dennetu i njegovoj konstrukciji, a on je rekao:
Njegovi zidovi su od zlata i srebra, a stast grae od miska, kamenje je od bisera, dragog kamenja. Zemlja je
mirisna, Ko u njega ue osjetie svu ljepotu i nee osjeati tugu. Trajno e ivjeti i nee umirati. Njegova
odjea se nee mijenjati niti e njegova mladost prolaziti. (Prenosi ga Ahmed i Tirmizi).
Utbe b. Gazvan r.a. kae da je Poslanik a.s. drao govor, i prvo se zahvalio Allahu Uzvienom, a potom
rekao:
Zaista je ovaj svijet ispunjen suprtnostima (dobro i zlo), a od njega e ostati kapljica vode kao u
dnu posude, koju bi svako da iscjedi. Vi ete sigurno napustiti ovaj prolazni svijet i otii na svijet koji vjeno
traje. Pa idite sa dobrim djelima. A nama je reeno da je dennet prostran, tako da od odaje do odaje ima
udaljenosti putavanja 40 godina. Nastupit e sigurno dan koji ce biti ispunjen velikim dogadjajem. (Prenosi
ga Muslim).
Sehl b. Sad r.a. kae da je Allahov Poslanik a.s. rekao:
Dennet ima osmera vrata, jedna od njih se zovu Rejjan na koja e ulaziti samao postai.
(Mutefekun alejhi).
Usame b. Zjed r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
Zar da ne pourimo dennetu kojem nema nita slino, on je tako mi Gospodara Kabe svjetlost
blistava, i miris koji ugodno djeluje, dvorac sagraeni, u njemu su rijeke pruene, plodovi raznovrsni, estite i
lijepe ene, ukrasni mnogobrojni, mjesta i poloaji trajnog karaktera, kua mira, voa, povra, visoki poloaj i
brojne ugodnosti visokog ranga. Ashabi su upitali: A Allahov Poslanie! Dali smo mi na tom putu, a on je
rekao: Recite: Ako Bog da, pa su rekli: Ako Bog da. (Prenosi ga Ibn Made, Bejheki i Ibn Hibban u
svome Sahihu).
Ebu Seid El-Hudri r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
U dennetu ima stotinu predjela (oblasti), kada bi se svi ljudi smjestili u jedan njegov dio ne bi ga
popunili. (Prenosi ga Ahmed).
Ebu Hurejre r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
U dennetu ima stotinu katova koje je Allah obeao za mudahide koji se bore na Njegovom putu.
Prostor izmeu dva kata je kao prostor izmeu nebesa i zemlje. Ako traite od Allaha dennet onda molite Ga
za Firdeus, a to je sredite, odnosno najvii nivo denneta. Odatle izviru dennetske rijeke, iznad toga je
Allahovo prijestolje Ar. ( Brenosi ga Buharija).
Ebu Sid El-Hudri r.a. prenosi i ovu predaju:
Stanovnici denneta e gledati jedni u druge u sobama iznad njih kao to se svijetlea zvijezda vidi
pred slabe na nebu, istono i zapadno kako se meusobno razlikuju. Ashabi su rekli: O Allahov Poslanie To
su mjesta predviena za Vjerovjesnike, a ne za ostale. On tada ree: Ne. Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj
ivot, i za one koji vjeruju Allaha i Njegove Poslanike.
A Ebu Malik El-Eari r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
U dennetu ima odaja koje su prozirne; iz vana se vidi unutranjost, a unutranji dio se vidi spolja.
Allah je ove odaje pripremio za one koji nahrane gladne, redovno poste i klanjaju noni namaz kada drugi ljudi
spavaju. (Prenosi ga Taberani).
Ebu Musa r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
11
Za vjernike u dennetu imaju atori od bisera. Njihova unutranjost dostie 60 milja. Oni koji budu u
njima boravili nee se meusobno viati. (Mutefekun alejhi).
A u Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik a.s. rekao:
Prva grupa ljudi koja ue u dennet blistat e u sjaju kao to je mjesec u noi Bedra, a zatim oni koji ih
budu slijedili bit e kao blistava zvijezda na nebu. A zatim oni postaju od onih bia koje nee osjeati za
bioloki potrebama, posue e im biti od dragog kamenja, znoj njihov e imati miris miska. Njohovo ponaanje
bie jedinstveno ponaanju jednog od sinova Ademovih, a bit e visokog uzrasta. U drogoj predaji kae se da
izmeu njih nee biti razlike, niti e njihova srca osjeati neku mrnju meu sobom. Bie jedinstveni u
velianju i slavljenju Allaha d.. jutrom i veerom, a njihove ene bit e dennetske hurije.
Dabir r.a. kae da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao:
Zaista e stanovnici denneta jesti i piti, ali nee imati biolokih potreba (mokrenje, obavljanje velike
nude i sl.). A ta biva sa hranom i vodom upitali su, a on je rekao: Ostatak ide kroz podrigivanje i znojenje
koje e biti kao miris o miska. Allaha e slaviti, veliati i zahvaljivati Mu se.
Zeid b. Erkam kae da je Poslanik a.s. rekao:
Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, zaista jedan od vas koji bude u dennetu imae
mo stotinu ljudi,, u jelu, piu, snoaju, a potrebom stomaka e se rjeavati kroz znoj koji e biti kao miris
miska. (Prenosi ga Ahmed, Nesai, sa pouzdanim senedom).
Enes r.a. kae da je Vjerovjesnik a.s. rekao:
Dio strijele nekoga od vas ili mjesto vaeg stopala u dennetu bolje je od cijelog dunjaluka i onoga to
je na njemu. Kada bi samo jedna ena iz denneta dola na ovaj svijet obasjala bi sve to je na njemu. Njen
miris i izgled je bolji i ljepi od cijelog svijeta i onoga to je na njemu. (Mutefekun Alejhi).
Buharijina verzija od Enes b. Malika biljei da je Poslanik a.s. rekao:
U dennetu e biti arija na kojoj e grupe ljudi uzimati mirise pa e ih mazati po licu i odjei, njihova
ljepota e se poveati. Kada se susretnu sa svojim najbliim oni e primjetiti: Bogami vi ste nas nadmaili
ljepotom i dobrotom. (Prenosi ga Muslim)
Muslim prenosi i od Ebu Seida da je Poslanik a.s. rekao:
Kada stanovnici denneta uu u dennet neko e povikat: Vi ete biti zdravi, uvijek, bolesni nikada,
ivjet ete vjeno, a neete umrijeti, bit ete mladi a neete stariti, u radosti a neete tugovati nikada.
U skladu ovoga su i Allahove d.. rijei:
Taj dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste inili.(Al-Arat, 43).
U dva sahiha (Buhari i Muslim) od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik a.s. rekao:
Allah d.. je rekao: Za moje dobre robove pripremio sam neto to ljudsko oko nije vidjelo niti uho
ulo, niti je ljudsko srce poeljelo, itajte ovo ako elite: I niko ne zna kakva ih, kao nagrada za ono to su
inili, skrivene radosti ekaju. (Sedda, 17).
Od Suhejba r.a. se prenosi da je Poslanik a.s. rekao:
Kada stanovnici denneta uu u dennet neko e povikato: O stanovnici denneta, vi kod Allaha
imate obeanje koje vam On eli ispuniti, a ovi e povikati: ta je to? Zar nam nije uveao nau vagu sa
dobrim djelima i osvijetlio naa lica i uveo nas u dennet, a spasio nas vatre? On e rei: Zatim e se
razmaknuti zastor i oni e vidjeti Allaha d.. Bogami nita od onoga to im je dato nee biti njihovim oima
drae i ljepe od gledanja u Allaha d.. (Prenosi ga Muslim).
Ebu Seid El-Hudri prenosi sljedei hadis:
Allah e rei stanovnicima denneta: Ja sam sa vama zadovoljan, i neu se na vas naljutiti poslije
ovoga nikada.
Na Gospodaru, podari nama vjenost u Tvojoj blizini, dopusti nam svoje zadovoljstvo, poasti nas da
gledamo Tvoje Uzvieno lice i radost susreta s Tobom. Neka nam se to ne uskrati ni na kakav nain.
Neka je mir i spas i blagoslov Allahovom poslaniku, Vjerovjesniku Muhammedu a.s.
OSOBINE STANOVNIKA DENNETA
(Neka nas Allah d.. poasti i uini od stanovnika njegovih)
Brao moja!
Ranije smo govorili o osobinama denneta i njegovim ljepotama, radostima i srei. Bogami ovo je
prilika da se ljudi angauju u tom pravcu i da se takmie takmiari da svoj ivot provedu u traenju puta ka
12
dennetu. Taj put treba trajno traiti inei dobra djela na nain kako je to opisano i objanjeno u Knjizi koju je
Allah d.. objavio najasnijem svom robu Muhammedu a.s.
Allah d.. kae u Kuranu:
Nastojte da zasluite oprost Gospodara svoga i dennet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen za one
koji se Allaha boje, za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima
prataju, a Allah voli one koji dobra djela ine; i za one koji se kada grijeh poine ili kad se prema sebi ogrijee
Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole, a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? I koji svjesno u grijehu ne
ustraju. (Ali Imran, 133-135).
A sada emo navesti osobine stanovnika denneta:
1.
Prva osobina:
Oni koji su bogobojazni (muttekun). To su oni koji se Allaha d.. boje i uzimaju zatitu svojim dobrim
djelima od dehennemske kazne. Oni izvravaju ono to im se nareuje, posluni su, ive u nadi svojih dobrih
djela, a izbjegavaju ono to je zabranjeno plaei se Allahove kazne.
2. Druga osobina:
Oni koji djele svoj imetak kada su u obilju i oskudici. Oni dijele ono od onoga to im je Allah d.. podario,
onako kako je propisano i kako se trai, od zekata, sadake i dijele onima koji imaju pravo na to. Zatim dijele za
potrebe dihada i druge poslove na tom putu. Oni dijele javno i tajno. Njihov ivot i ljubav za imetkom ih ne
optereuje u dijeljenji. Nisu krti niti pohlepni, a svoj imetak stiu na dozvoljen nain i dijele ga ne plaei se
svoje potrebe za njim.
3. Trea osobina:
Oni to srdbu savlauju: A to su oni to se susteu i svoju srdbu savlauju kada su u prilici da to ine.
Nikome nepravdu ne ine niti im njihova ljutnja prouzrokuje zavidnost ili nepravedan odnos prema drugima.
4. etvrta osobina:
Oni koji mnogo prataju. To su oni to prataju ljudima u trenutcima kada mogu kazniti. Zbog toga
Uzvieni Allah d.. kae: Allah voli sve koji dobra djela ine. Allah ovim upuuje na pratanje a ovo treba
da bude rezultat dobrote koji e poveati dobro, a pratanje koje bi poveavalo zlo nije pohvalno i na takvu
vrstu pratanja ovdje se ne misli. Allah Uzvieni u Kuranu kae:
Nepravda se moe uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti izmiri se Allah e nagraditi. (Aura, 40).
5. Peta osobina:
Oni koji se kaju Tevvabun. To su svi za koje se kae u Kuranu: I za one koji se, kada grijeh poine
ili kada se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole. (Al-Imran, 135).
Grijeenje je izvedeno iz nevaljalih postupaka kao to se smatra velikim grijehom nepravedno ubistvo,
neposlunost prema roditeljima, jesti kamatu, jesti imetak jetima, siroeta, bjeanje sa bojnog polja, zinaluk,
kraa i slino tome. A to se tie grijeenja prema sebi to je openitiji pojam. Obuhvata i male i velike grijehe.
Oni koji kada urade neto od toga sjete se veliine onoga koje to zabranio, prisjete se i zatrae oprost i milost
zbog uinjenog grijeha, a ovo je u skladu Allahovih d.. rijei: Samo Allah prata. Ovim se eli kazati da se
dova ne upuuje mimo Allaha Uzvienog, jer niko ne moe grijehe pratati osim Allaha d.. (misli se na
grijehe koji su jedino Allahovoj d.. kompetenciji).
6. esta osobina:
Oni to u grijehu ne ustraju. To znai kada urade neki grijeh brzo se poprave i ne ustrajavaju u grijeenju,
znajui ta rade i tetnost ustrajavanja u grijehu. Oni poure za tevbom, kajanjem i nastoje da izbjegavaju
grijehe, veliki ili mali bili.
Allah Uzvieni kae:
Ono to ele vjernici e postii, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju, i koji ono to ih se ne tie
izbjegavaju, i koji milostinju dujeljuju, i koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena svojih ili onih koje se u
posjedu njihovu, oni doista prijekor ne zasluuju, a oni koji i pored toga trae oni u zlu sasvim pretjeruju, i koji
13
o povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na verijeme obavljaju, oni su
dostojni nasljednici, koji e dennet naslijediti, oni e u njemu vjeno boraviti. (Al-Muminun, 1-11).
Ovi Kuranski ajeti u sebi obuhvataju nekoliko znaajnih osobina vjernik koje e biti u dennetu, a to
su:
Prvo:
Vjernici (El-muminun), koji vjeruju Allaha d.. i sve ono to obuhvata vjerovanje kao i vjerovanje u
Njegove meleke, knjige, Poslanike, Sudnji dan, i sve ono to se dogaa dobro ili loe da biva sa Allahovim d..
odreenjem, s tim to je bitno da vjerovanje u gore spomenuto slijedi postupak u djelu i rijeima.
Drugo:
Skruenost. To su oni koji kada obavljaju molitvu to rade skrueno i ponizno smirenih srca i tijela,
stojei u namazu svjesni da stoje pred Uzvienim Allahom d.. izgovaranjem Njegovih rijei, pribliavaju mu
se. Sjeanjem na Njega, nadajui se susretu uei dovu skrueno i ponizno. Javno i tajno.
Tree:
Oni koji izbjegavaju Lagv, a to je sve ono od ega nema nikakve koristi, bilo da se radi o rijeima
idjelu. Oni izbjegavaju ono to ih se ne tie i svoje vrijeme sprovode u korisne svrhe, kao to uvaju namaz, i
skrueno ga obavljaju, uvaju vrijeme od besposlice.
Ako je njegova osobina izbjegavanje Lagv, a to je ono od ega nema koristi, pa uvanje od onoga to
je stetno kod njih je na pravom mjestu.
etvrto:
Oni dijele zekat. Ovdje se misli na obavezni porez koji se daje na imetak, a mogue je da se misli na
ostala davanja koja iste duu od runih rijei i djela.
Peto:
Oni koji stidna mjesta svoja uvaju, osim od ena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu. Oni prijekor
ne zasluuju. Oni svoje polne organe uvaju od bluda jer je to veliki grijeh i razvrat za drutveni poredak i
narod,
Mogue da se pod pojmom uvanje polnih organa misli ire kao gledanje i didirivanje, kao to se kae:
Ovi prijekor ne zasluuju jer osnovni polni organ se uva za enu ili one to su u posjedu (to su robinje koje se
zarobe u dihadu). Jer, ta veza je s razlogom, da se ouva ljudska vrsta i potreba, a ko mimo toga trai on
grijei, kao to Allah d..:
A oni koji pored toga trae, oni u zlu sasvim pretjeruju. Iz ovoga se izvodi zabrana i onanisanja, koje
se jo zove i tajni proces jer i to izlazi izvan okvira gore spomenutih dozvoljenih radnji, a to su zaknoite ene
i one u posjedu.
esto:
Oni koji i povjerenim im emanetima i obavezama svojim brigu brinu. Emanet to je ono to se povjeri na
uvanje nekome, svejedno radilo se o rijeima ili poslu ili, pak, o gledanju neega svoijim oima. Pa ko tebi
ispria neku tajnu, on ti je time povjerio emanet. Ko uradi neto u tvome prisustvu to ne bi elio da svako zna,
povjeri ti je emanet, ko tebi preda neto od imetka ili rijei, time ti je povjerio emanet.
A obaveze o kojima je rije odnose se na obaveze prema drugom, kao to su obaveze prema Allahu
d.., susjedu, ili obaveze izmeu ljudi uopte. Onaj ko eli dennet uva povjereneno i obaveze svoje
ispunjava bilo da se odnose na obaveze prema Allahu d.. ili ljudima. U to svakako ulazi ispunjavanje date
rijei, potpisanih ugovora uz uslov da se radi o dozvoljenim poslovima.
Sedmo:
Oni to uvaju namaz. To su oni koji redovno obavljaju namaz i ustrajavaju u njegovom izvravanju u
odreeno vrijeme i to rade na najljepi nain, sa svim oblicima namaza.
14
Allah d.. je spomenuo u Kuranu brojne osobine stanovnika denneta, osim onih koje smo mi ovdje
spomenuli. Ovo je spomenuto radi onih koji ele da postignu ove osobine.
A ima i mnogo hadisa koji se prenose od Allahova Poslanika a.s. na ovu temu.
Ebu Hurejre r.a. prenosi hadis u kojem je Poslanik a.s. rekao: Ko krene na put radi nauke Allah e
njemu olakati put ka dennetu. (Prenosi Muslim).
Od njega se takoer prenosi da je Poslanik a.s. rekao: Hoete li da vas uputim ta je to to e vam
brisati vae grijehe i podii vam ugled? Rekli su: Da, o Allahov Poslanie! Uzimanje obdesta u tekim
prilikama, mnogo napravljenih koraka na putu ka damiji, i iekivanje namaza nakon jednog obavljenog
namaza.
A Omer b. Hatab r.a. kae da je Poslanik a.s.rekao:
Svako od vas ko se uredno obdesti i kae: Svjedoim da nema drugog Boga osim Allaha, On nema
druga i svjedoim da je Muhammed a.s. Njegog rob i Poslanik, otvorit e mu se osmera dennetska vrata da
ue na koja eli.
Ovaj prenosilac hadisa Omer b. Hatab r.a. takoer prenosi: Ko srdano slijedi u izgovaranju rijei koje
izgovara mujezin ui e u dennet. (Prenosi ga Muslism).
Osman b. Affan r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao: Ko sagradi mesdid radi Allahovog zadovoljstva
Allah e njemu sagraditi kuu u dennetu. (Mutefekun Alejhi).
Ubade b. Samit r.a. prenosi sljedei hadis: Ko doe na Sudnji dan sa svojih pet namaza koje je
obavljao onako kako su propisani, ne izostavljajui nita od toga, ima pravo na Allahovo obeanje da ga uvede
u dennet. (Prenosi ga Ahmed, Ebu Davud I Nesai).
A Sevban je pitao Poslanika a.s. o djelu koje e ga uvesti u dennet pa mu je rekao:
Pripazi na seddu (u namazu) jer kad god obavi seddu Allah ti podari deredu i oprosti neke grijehe.
(Prenosi ga Muslim).
Ummi Habib r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
Svaki musliman koji u toku dana i noi klanja dvanest rekata dobrovoljnog namaza Allah d.. e mu
sagraditi kuu u dennetu. (Prenosi Muslim).
Rekati o kojima je rije su: etiri rekata prije podnevskog farza, dva poslije, dva rekata poslije
akamaskog farza, dva poslije jacije, i dva rekata prije sabahskog namaza.
A Muaz b. Debel r.a. kae da je rekao Poslanik a.s:
Uputi me na djelo koje e me uvesti u dennet, a udaljiti od dehennema, pa je rekao: Pitao si me o
neemu vanome, a to je lahko onome kome Allah d.. uino lahkim, a to je: Oboavanje Allaha d.. i nita
Mu ravnim ne smatraj, obavljaj namaz, daji zakt, posti Ramazan i obavi had. (Ahmed, Tirmizi i kae da je
vjerodostojan).
Sehl b. Said prenosi da je Poslanik a.s. rekao:
U dennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan, kroz njih e proi samo postai, na Sudnjem danu i niko
vie. (Mutefekun Alejhi).
Ebu Hurejre r.a. kae da je Vjerovjesnik a.s. rekao:
Umra do umre brie grijehe izmeu, a nagrada za primljeni had je dennet. (Mutefekun Alejhi).
Od Dabira r.a. se prenosi:
Rekao je Resullallah: Kod koga bude tri keri koje on lijpo pazi, bude milostiv i paljiv prema njima
ui e u dennet. Neko je upitao: O Allahov Poslanie! A ta ako budu dvije? Poslanik a.s. je rekao: Pa
ako budu i dvije. Neki su shvatili da je ovaj upitao i za jednu, da bi Poslanik a.s. potvrdno odgovorio.
Ahmed prenosi od Ebu Hurejre r.a. da su pitali Poslanika a.s. ta je to to e ljude najvie uvesti u
dennet? A on je rekao: Bogobojaznost i lijepo ponaanje. (Tirmizi, Ibn Hibban u svome Sahihu).
Ijad b. Hamar El-Medai kae da je Poslanik a.s. rekao:
Stanovnici denneta e biti u tri grupe: pravedan vladar koji vjeruje i potvruje istinu, ovjek milostiva
i blaga srca prema rodbini, musliman edan, koji ne idu u zinaluk. (Prenosi ga Muslim).
Ovo je samo nekoliko hadisa koji govore o ovome. Oni objanjavaju mnogo toga to je vezano za
stanovnike denneta i za one koji ele taj put.
Molimo Allaha d.. da nam svima olaka put ka dennetu. On je najplemenitiji i neka je selam i spas
na naeg Poslanika Muhammeda a.s. i njegove sve drugove.
15
OPIS DEHENNEMA
(Neka nas Allah d.. sauva od njega)
Brao moja!
Allah d.. nas je u Svojoj knjizi upozorio na dehennem i obavijestio nas o svim vrstama kazni od kojih
se cijepa ljudska unutrica i srce.
Upozorio nas je na strahote dehennema i vrstama kazni, a sve zbog milosti Svoje prema nama da bi
dobra djela inili, posluni bili prema onome to je dolo u Kuranu i sunnetu, da bi pouku primili, kao to se
kae u Kuranu:
I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego to vam kazna doe, poslije vam niko
upomo nee priskoiti. (Ez-Zummer, 54)
Osim ovoga Allah d.. u Kuranu kae:
Bojte se vatre koja je pripremljena za nevjernike. (Al-Imran, 131).
Ti nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od ovih zalutalih, za
sve njih mjesto sastanka dehennem e biti, on e sedam kapija imati i kroz svaku e odreen broj njih proi.
(Al-Hidr, 42,43,44).
I reci: Istina dolazi od Gospodara vaeg, pa ko hoe neka vjeruje, a ko hoce neka ne vjeruje! Mi smo
nevjernicima pripremili vatru, iji e ih dim sa svih strana obuhvatiti. (El-Kehf, 29).
Oni koji nisu vjerovali u gomilama e biti tjerani u dehennem i kad do njega dou, kapije njegove e se
pootvarati. (Az-Zumer, 71).
A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga kazna je dehennem, a uasno je on boravite! Kad budu u njega
baeni, pucketanje njegovo e uti, i on e kljuati, gotovo da se bijesa raspadne, kad god se koja gomila u
njega baci, straari u njemu e je upitati: Zar nije niko dolazio da vas opominje?
Mi smo za nevjernike okove i sindire i oganj razbuktali pripremili. (Ad-Dahr, 4).
Na dan kad ih patnja i odozgo i odozdo obuzme, a melek rekne: Ispatajte za ono to ste radili. (Ankebut,
55).
Nad njima e biti naslage vatre, a ispod njih naslage; time Allah d.. strai svoje robove. O robovi Moji,
bojte se Mene! (Az-Zumer, 16).
A oni nesreni; Ko su nesreni? Oni e biti u vatri uarenoj i vodi kljuaoj i u sjeni dima aavog u kojoj nee
biti svjeine ni ikakve dobrine. (Al-Vakiah, 41-43).
Ne kreite u boj po vruini. Recite: Dehennemska vatra je jo vrua! Kad bi oni znali. (El-Tevba, 81).
A zna li ti ta e to biti? Vatra uarena! (El-Kariah, 10,11).
Grijenici e sigurno stradati i u ognju biti, na dan kada bude u vatru odvueni, s licima dolje okrenutim.
Iskusite vatru dehennemsku! (El-Kamer, 47,78).
A zna li ta je sekar? Nita on nee potedjeti. (El-Mudessir, 47,48).
O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti i o kojoj e se
meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati i koji e ono to im se naredi
izvravati. (At-Tahrim,6).
On e kao kule bacati iskre, kao da su kamile rie. (El-Murselat, 32,33).
Toga dana es vidjeti grijenike povezane u zajednie okove; koulje e im od katrana biti, a vatra e lica
njihova obavijati. (Ibrahim, 49,50).
Kada se okovima o vatru i sindirima budu vueni. (Al-Mumin, 71).
Onima koji ne budu vjerovali bie odijela od vatre skrojena, a kljuala voda bie na glave njihove ljevana, a
gvozdenim maljevima bie mlaeni. Kad god pokuaju da zbog tekog jada iz njeg izau bie u nju vraeni;
iskusite patnju u uasnoj vatri. (Al-Had, 19-22).One koji ne vjeruju u dokaze nae Mi emo sigurno u vatru
baciti. Kad im se koe ispeku zamijenit emo ih drugim koama, da osjete pravu patnju. Allah je zaista silan i
mudar. (An-Nisa, 56).
Drvo zekkum, bie hrana grijeniku, u trbuhu e kao rastopljena kovina vrijeti, kao to voda kada kljua vri.
(Ad-Duhan, 43-46).
To je drvo koje e usred dehennema rasti; plod e mu poput glava ejtanskih biti. (As-Safat, 64,65).
I tada ete vi, o zabludjeli, koji poriete oivljenje, sigurno s drveta zekkum jesti i njime ete trbuhe puniti, pa
zatim na to vodu kljualu piti, poput kamila koje ne mogu e ugasiti. (El-Vakiah, 51-55).
16
Ako zamole pomo, pomoe im se tekuinom poput rastopljene kovine, koja e lica isprei. Uasna li pia i
grozna boravita! (El-Kehf, 29).
Koji e se uzavrelom vodom pojiti, koja e im crijeva kidati. (Muhammed, 15).
Pred njim e dehennem biti i on e biti pojen odvratnom kapljevinom, muit e se da je proguta, a li je
nikako nee moi prodrijeti i smrt e mu sa svih strana prilaziti, ali on nee umrijeti. Njega e teka patnja
ekati. (Ibrahim, 16,17).
A nevjernici e u ptanji dehennemskoj vjeno ostati, ona im se nee ublaiti i nikakve nade u spas nee imati.
Nismo im Mi nepravedni bili, oni su sami sebi nepravdu nanijeli. (Az-Zuhruf, 74-77).
Boravite njihovo bie dehennem; kad god mu plamen jenja, pojaaemo im oganj. (Isra, 97).
Onima koji nee da vjeruju i koji ine nepravdu, Allah doista nee oprostiti i nee im put pokazati, osim puta u
dehennem; u kome e vjeno i zauvijek ostati; to je Allahu lahko. (An-Nisa, 168, 169).
Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbukali pripremio, u njemu e vjeno I zauvjek boraviti ni
zatitnika ni pomagaa nee nai. (Al-Ahzab, 64,65).
A onoga koji Allahu I Poslaniku Njegovu ne bude posluan sigurno eka vatra dehennem; u kojoj e vjeno i
zauvijek ostati. (El-Dinn, 23).
A zna li ti ta je dehennem? Vatra Allahova razbuktana koja e do srca dopirati, ona e iznad njih biti
zatvorena, plemenim stubovima zasvoena. (Al-Hmaza, 5-9).
Mnogo je ajeta u Kuranu koji govore o dehennemu i trajnim patnjama koje e biti u njemu. Od hadisa
Alejhisselamovih koji govore o ovome navest emo sljedee:
Abdullah b. Mesud r.a. kae da je Poslanik a.s.:
Na Sudnjem danu e biti sedamdeset hiljada vatrenih ueta koje e drati i vui po sedamdeset hiljada
meleka. (Prenosi Muslim).
U dva Sahiha zabiljeen je hadis od Ebu Hurejre r.a. gdje Poslanik a.s. kae:
Vatra na dunjaluku koju koriste sinovi Ademovi je samo jedan stepen od moguih sedmdeset stepeni
dehennemske vatre. Prisutni su rekli: Pa i ova je dovoljna, o Allahov Poslanie! A on je rekao:
Dehennemska vatra je od ezdesetdevet stepeni, a svaki od njih je ei od ove dunjaluke vatre.
Od njega se takoer prenosi da je rekao:
Bili smo kod Poslanika a.s. pa smo uli udarac, a Poslanik a.s. upitao: Znate li ta je ovo? Rekli
smo: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. A on je rekao: Ovo to ste uli je pad kamena kojeg je Allah
poslao u dehennem prije sedamdeset godina i sada je pao na svoje odredite. (Muslim).
Utbe b. Gazevan kada je drao predavanje pa je spomenuo da kamen koji se baci u dehennem putuje
sedamdeset godina da bi doao do svog odredita, pa ta je to udno? (Muslim).
Ibn Abbas r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
Kada bi samo jedna iskra dehennemske vatre dola na dunjaluk sve bi sagorjelo na njemu. (Nesai,
Tirmizi, Ibn Made).
Numan b. Beir kae da je Poslanik a.s. rekao:
Najblaa vatra u dehennemu bit e kao vatra koja obuhvata lonac sa njegovih strana (dok se u njemu
neto kuha) a i oni e misliti da je njihova kazna najtea, a u stvari ona je najblaa. (Muslim, Buharija).
Enes b. Malik r.a. kae da je Poslanik a.s. rekao:
Najbogatiji ljudi na zemlji kada budu baeni u dehennem u skupinama, rei e im se: O ovjee! Da li si
ikada uradio dobro djelo, da li si vidio blagodati? A on e rei: Ne, o moj Gospodaru, a doi e siromaan
ovjek na Sudnjem danu pa e biti uveden u dennet i postavit e mu se pitanje: O ovjee, da li si ti vidio
siromatvo i da li si pored njega prolazio? A on e rei: Ne, moj Gospodaru, niti sam ga vidio niti sam pored
njega prolazio. (Muslim).
To znai da e stanovnici dehennema zaboraviti sve ljepote i blagodati ovoga svijeta, a stanovnici
denneta e zaboraviti sve tekoe ovoga svijeta.
U drugom hadisu se kae:
Rei e se stanovnicima dehennema sa Sudnjem danu: ta misli, da je bilo sve tvoje na zemlji, da li
bi ti to koristilo sada? On e rei: Da, a njemu e se rei: Mi smo ti omoguili lake i jednostavnije od
toga, a to je da ne oboava nikoga drugog osim Allaha, pa si to odbio. (Prenosi ga Ahmed, Buharija i
Muslim).
Prenosi Ibn Merdevej od Jala b. Muneja da je on rekao:
17
Iznad stanovnika dehennema naii e oblak pun kie pa e im se rei: O stanovnici dehennema, ta
bi vi sada traili i eljeli? O Gospodaru, vode daj nam da ugasimo e, a vatra e ih obuhvatiti.
Ebu Musa r.a. prenosi od Poslanika a.s.: Tri kategorije ljudi nee ui u dennet: ovjek koji uvijek
pije alkohol, koji ne odrava rodbinske veze, i onaj ko vjeruje ljudima koji se bave sihrima. Ko umre kao
pijanica u dehennem e za pie imati iz rijeke koja se zove Gauta. Neko upita: A ta je to Gauta? A on
je rekao: To je rijeka od kanalizacije koja e svojim smradom uznemiriti druge stanovnike dehennema.
A u Muslimovom Sahihu od Dabira b. Abdullaha r.a. kae se da je Vjerovjesnik a.s. rekao:
Allah je obeao za onoga koji pije alkohol da e ga napojiti iz Tintul Habal, a ta je to upitali su
prisutini? A on je rekao: To je znoj ili sok od stanovnika dehennema.
A u dva Sahiha se biljei da e se rei Jevrejima i Kranima na Sudnjem danu: A ta vi traite? A oni
e rei: edni smo na Gospodaru, pa nas napoji, a njima e se rei: Zar to elite? Zatim e biti upueni u
vatru koja e se meusobno jesti, oni e u nju padati kao da su tenot koja plovi.
Hasan El-Basri kae:
ta misli o narodu koji proivi pedeset hiljda godina, nita ne jedu od hrane niti popiju neto od vode.
Njihovi vratovi kao da su prekinuti, digarice isprekidane, zatim e se baciti u vatru i pit e vodu uzavrelu koja
e proizvesti kljuanje i znojenje veliko.
Ibn Devzi, kada je opisivao dehennem, rekao je:
To je kua za koju su pripremljeni stanovnici oni to su daleko od Allahove milosti, bie uskraeni
slasti i uitka dennetskog. Njihova lica bie zamjenjena crnilom, udarani tapom koji e biti jai od brda. Nad
njima e biti jaki i moni uvari meleki. Vatra ih ne pri, a i velika hladnoa ne kodi, uvijek su tuni nikada
radosni, nepomino stoje i ne okreu se, trajno su u toj slubi. Njihov prijekor je gori od kanjavanja, a
promaaj tei od pogodka, plau zbog gubljenja rumena kod omladine. Svako njihovo pojavljivanje poveava
pla. To su meleki snani uvari. Teko nevjernicima kada se Stvoritelj naljuti. Teko njima pred tekim
iskuenjima, pred oima svjedoka, gdje oni zaradie dehennem? Gdje njihovo ustrajavanje u grijehu? Sve ce
im biti pobrkano, ispreturano, a zatim e se u vatri priti njihova tijela. Kad izgore njihova koa e se obnoviti.
To su meleki uvari snani.
Na Gospodaru, spasi nas vatre dehennemske, ponienja i propasti. Nastani nas u blizini Tvoje
Milosti, u kui sa bogobojaznim i Tebi odanim robovima. Oprosti nama, naim roditeljima i ostaliim
Muslimanima. Tvojom milou te molimo, o Milostivi.
Mir i spas Vjerovjesniku Muhammedu a.s., njegovoj asnoj porodici i svima njegovim drugovima.
UZROCI ULASKA U DEHENNEM
Brao moja!
Znaj te da postoje uzroci koji vode ovjeka u dehennem. Njih je objasnio Allah d.. u Svojoj knjizi
preko jezika Njegova Poslanika a.s., da upozori ljude kako bi se sauvali.
Uzroke o kojima je rije djelimo u dvije grupe:
1. Djela koja poinioca izvode iz vjere i uvode u nevjerstvo kufr. Takvima je
mjesto u dehennemu trajno.
2. Djela koja poinioca izvode iz kruga potenih i estitih ljudi i uovdie ih u krug grijenika, fasika. Zbog tih
postupaka zasluuju dehennemsku kaznu, ali nee trajno u njoj ostati.
to se tie prve grupe o kojoj je bilo rijei spomenut emo njene vrste:
1. Pripisivanje Allahu d.. druga, irk, svejedno da li se radilo o vjerovanju u Allahovu d.. jednou
u stvaranju tevhidu rubbu bijeh, ili u jednou u oboavanju uluhijje ili jedinstvenost Allahovih d.. lijepih
imena i osobina.
Ko vjeruje da Allah d.. ima druga kao stvoritelja ili vjeruje da pored Allaha d.. treba jo nekoga
oboavati ili ibadet bilo koje vrste usmjeravati ka drugom, taj je poinio veliki irk i zasluuje dehennemsku
vatru trajno.
Allah Uzvieni kae:
Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u dennet zabraniti i boravite njegovo e
dehennem biti, a nevjernicima nee niko pomoi. (Al-Maide, 72).
2. Nevjersto prema Allahu d.., Njegovim melecima, Knjigama, Poslanicima, Sudnji dan i Allahovo
d.. odreenje. Ko zanijee neto od ovoga smatrajuo to lanim ili posumnja, taj je nevjernik i trajno mu je
mjesto u vatri.
18
Allah Uzvieni kae:
I govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i ele da izmeu toga nekakav stav zauzmu. (EnNisa, 150).
Allah je nevjernike prokleo i za njih oganj razbuktali pripremio. Na Dan kad se njihova lica u vatri
budu prevrtala, govorie: Kamo sree da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika sluali! I govorie
Gospodaru na, mi smo prvake nae i starjeine sluali, pa su nas oni s pravog puta odveli; Gospodaru na,
podaj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim. (Ahzab,64-68).
3. Negiranje neega to je farz stroga obaveza, kao to je pet islamskih arta. Ko negira obaveznost
vjerovanja u Allahovu d.. jednou i svjedoenje da je Muhammed a.s. Poslanik ili obaveznost klanjanja pet
dnevnih namaza, ili zekat, post Ramazana, Hadd, on je bez sumnje nevjernik kafir jer on smatra lanim
Allaha d.s. I Njegovog Poslanik.
Ako bude dotina osoba negirala neto od toga zbog neznanja ili skorog prelaska na Islam, nee se
smatrati nevjernikom osim ako to ne zadri i nakon spoznaje.
4. Izigravanje sa Allahom Uzvienim ili Njegovom vjerom, Poslanikom a.s. O tome Allah d.. kae:
A ako ih zapita oni e sigurno rei: Mi smo samo razgovarali i zabavljali se. Reci: Zar se niste Allahu
i rijeima Njegovim i Poslaniku Njegovu rugali? (At-Tevba, 65).
Ismijavanje je jedan od najsjenijih i podrugljivijih naina nipodotavanja Allahu d.., Njegove vjere,
Poslanika itd. A Allah d.. je iznad svega toga, Uzvien i Velik.
5. Psovanje Allaha d.., Njegove vjere, Poslanika. Psovanje i vrijeanje ovih vrijednosti jeste ustvari
jedan oblik primitivizma. Kada neko vrijea Onoga ije ime treba sa potovanjem spominjati. ejhul Islam
Tejmijje kae: Ko opsuje Allaha d.. ili njegovog Poslanika a.s. on je nevjernik, kafir, i sa vanjske i sa
unutranje strane, svejedno da li to on radio sa uvjerenjem da je to zabranjeno ili smatrao da je dozvoljeno, ili
bude u odsutnom psihikom stanju. Mi kaemo: Nevjernik je svaki onaj ko opsuje Allaha d.., Poslanika
a.s., svejedno dali se on alio ili mislio ozbiljno. Ovo je ispravan stav.
Prenosi se od Ishaka b. Rahavejha da se islamski svijet slae sa onoga ko opsuje Allaha d.. ili
Poslanika a.s. ili negira neto iz Allahove d.. objave, da je nevjernik, pa ak i ako vjeruje u neto to je Allah
d.. objavio.
ejh Ibn Tejmijje takoe kae: Stav prema onome ko psuje ostale Poslanike jeste kao i za one koji
psuju Muhammed a.s. Takoe je nevjernik i onaj ko opsuje bilo koga od Vjerovjesnika koju su u Kuranu
spomenuti ili su opisani sa osobinama vjerovjesnika ili ono to je Poslanik a.s. naveo u svojim hadisima,
svejedno dali se to izraavali rijeima ili djelom. Stav je kao i u prethodnim sluajevima.
to se tie psovki drugih vrsta ako se dovede u vezu sa Poslanicima ili neto slino, kao da psuje jedno
od Vjerovjesnikovih ena ili, na primjer, da optuuju za blud Vjerovjesnikovu enu i sl., i on je nevjernik jer je
to u vezi sa Poslanikom a.s.
Nevaljale ene su za nevaljale mukarce, a nevaljali mukarci za nevaljale ene; estite ene su za
estite mukarce, a estiti mukarci za estite ene, oni nisu krivi za ono to o njima govore; Njh eka oprost i
veliko obilje. (Nur, 26).
6. Oni koji sude i donose presude na osnovu svojih zakona, a ne na Allahovom d.. zakonu smatrajui
taj zakon bolji i blii istini od onoga to je Allah d.. objavio.
Nevjernik je, na osnovu Allahovih d.. rijei:
A oni koji ne sude prema onome to je Allah objavio, onu su pravi nevjernici. (Al-Maida, 44).
Pa ak ako ne sudi po drugom zakonu, a uvjerenja je da je ljudski zakon bolji od Allahovog d..
zakona, nevjernik je.
Zar oni trae da im se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji vrsto
vjeruje? (Al-Maida, 50).
7. Licemjersto koje pretpostavlja da ovjek u srcu krije nevjerstvo, a javno se deklerie kao vjernik,
svjedno bilo rijeima ili djelom.
O tome Allah d.. kae:
Licemjeri e na samom dnu dehennema biti i ti im nees zatitnika nai. (En-Nisa, 145).
19
Ova vrsta ljudi je opasnija od prethodnih pa je razumljivo da kazna za njih bude ea i njima je
zagarantovano mjesto u najveim dubinama dehennema. Jer, njihovo nevjerovanje obuhvata, pored negiranja
jo i prevaru, ismijavanje Allaha d.. i Njegovih ajeta, Poslanika a.s. itd.
Allah d.. o njima kae:
Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet! A oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare
Allaha i one koji vjeruju, a oni i neznajui, samo sebe varaju. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest
jo poveava; Njih eka bolna kazna zato to lau. Kada im se kae: Ne remetite red na zemlji! odgovaraju:
Mi samo red uspostavljamo! Zar? A uistinu, oni nered siju, ali oni ne opaaju. Kada im se kae: Vjerujte kao
to pravi ljudi vjeruju! oni odgovaraju: Zar da vjerujemo u ono to bezumni vjeruju? A, uistinu, oni su
bezumni, ali ne znaju. Kad susretnu one koji vjeruju, govore: Vjerujemo! im ostanu nasamo sa ejtanima
svojim, govore: Mi smo s Vama, mi se samo rugamo. Allah njih izvrgava poruzi i podrava ih da u svome
nevjerstvu lutaju. (Al-Bekara, 8-15).
Licemjerstvo ima mnogobrojne znakove po kojima se prepoznaju. Od njih su sljedei:
1. Sumnja u ono to je Allah d.. objavio pored toga to on (munafik) pred svijetom istie svoju
privrenost vjeri.
O tome Allah d.. u Kuranu kae:
Od tebe e traiti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allaha i u onaj svijet i ija se srca kolebaju, pa
sumnjaju i neodluni su. (At-Tevba, 45).
2.
Neprihvatanje Allahovog d.. zakona i njegovih odredbi.
Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruju u ono to je objavljeno tebi i ono to prije tebe, pa i kad ele da im
se pred ejtanom sudi, a nareeno im je da ne vjeruju u njega. A ejtan eli da ih u veliku zabludu navede.
Kada im se kae: Prihvatite ono to Allah objavljuje I Poslanika! vidi licemjerje kako se od tebe sasvim
okreu. (An-Nisa, 60, 61).
3. Oni ne vole Islam niti buenje islamske svijesti i to ih uznemirava, a raduju se neuspjehu Islama i
njegovih sljedbenika.
Ako postigne uspjeh to ih ogori; a kada te pogodi nesrea, oni govore: Mi smo i ranije bili oprezni, i
odlaze veseli. (At-Tavba, 50).
Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve knjige, kad vas sretnu govore: Vjerujemo! a im
se nau nasamo od srdbe prema vama grizu vrhove prsta svojih. Reci: Umrite od muke! Allahu su, zaista,
dobro poznate misli svaije. Ako kakvo dobro doekate to ih ozlojadi, a zadesili vas kakva nevolja, obraduju
joj se. I ako budete trpjeli ono to vam se zabranjuje izbjegavali, njihovo lukavstvo vam nee nimalo nauditi.
Allah, zaista, dobro zna ono to oni rade. (Al-Imran, 119, 120).
4. Od njihovih osobina je i prouzrokovanje nereda, fitneta, haousa meu muslimanima i pravljenje
razdora iI njihova tenja za neredima.
Allah d.. kae:
Da su poli s vama, bili bi vam samo na smetnji i brzo bi meu vas smutnju ubacili, a meu vama ima i
onih koji ih rado sluaju. A Allah zna nevjernike. (At-Tavba, 47).
5. Ljubav prema neprijatelju Islama i simpatije prema voama kufra, njihovo hvaljenje I irenje njihovog
miljenja i uenja koja se sukobljavaju sa Islamom.
Zar ne vidi one koji prijateljuju sa ljudima na koje se Allah rasrdio? Oni nisu ni vai ni njihovi, a jo se
svjesno krivo zaklinju. (Al-Mudadele,14).
6. Poigravanje i ismijavanje vjernika i njihovom obavljanju islamskih propisa.
20
Oni koji vjernike ogovaraju zato to zekat daju, a rugaju se I onima koji ih s mukom daju Allah e
kazniti za izrugivanje njihovo, i njih eka patnja nesnosna. (At-Tavba, 79).
Oni ono to obavljaju Allahove d.. zapovijedi optuuju kako to rade zbog ljudi, a ne znaju da li je tako.
7. Oni se ohole i omalovaavaju vjernike.
A kad im se rekne: Doite, Allahov Poslanik e moliti da vam se oprosti, oni glavama svojim tresu i
vidi ih kako nadmeno odbijaju. (Al-Munafikun, 5).
8.Teko im je namaz obavljati i lijeno se diu radi namaza.
Licemjeri misle da e Allaha prevariti i On e ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu
obave, lijeno se diu i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spominju. (An-Nisa,
142).
A Allahov Poslanik a.s. kae:
Najtei namaz za munafike je jacija i sabah namaz. (Mutefekun alejhi).
9. Vrijeanje Allaha d.., Poslanika i vjernika.
Ima ih koji vrijeaju Vjerovjesnika. (At-Tavba, 61).
One koji Allaha i Poslanika budu vrijeali Allah e ih na ovom i na onom svijetu prokleti i sramnu im
patnju pripremiti. A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi
grijeh. (Al-Ahzab, 57, 58).
Ovo su neke osobine licemjera koje smo ovdje spomenuli da bi se mi sauvali i oistili svoje due.
Na Allahu sauvaj nas licemjerja i ojaaj nas vrstim imanom na nain kako si Ti zadovoljan. Oprosti
nama i naim roditeljima grijehe i svima muslimanima, o Gospodaru svijetova.
Selam i mir Vjerovjesniku Muhammedu s.a.v.s., njegovoj porodici i svima ashabima.
DRUGA VRSTA UZROKA ULASKA U DEHENNEM
Brao moja!
Ranije smo u ovoj knjizi naveli poglavlja u kojima je spomenuto nekoliko uzroka prve vrste zbog koji
se ide u dehennem i ostaje trajno.
U ovome dijelu knjige govorit emo o uzrocima druge vrste, zbog kojih se ide u vatru ali ne trajno.
Prvi uzrok: Neposlunost prema roditeljima, a to je majka i otac.
Ta neposlunost se ogleda u prekidu onoga to je obaveza prema njima kao: panja, dobroinstvo,
rijeima ili djelom.
Allah d.. kae:
Gospodar Tvoj zapovjeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od
njih dvoje ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni uh! I ne podvikni na njih i obracaj im se rijeima
potovanja punih. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad
sam bio dijete, njegovali. (Al-Isra, 23, 24).
Mi smo naredili ovjeku da bude posluan prema roditeljima svojim. (Lukman, 14).
Vjerovjesnik a.s. kae:
Trojici je Allah zabranio dennet: notornoj pijanici, neposlunom prema roditeljiima i onome ko nema
osjeaja i ljubomore prema svojoj eni i tolerie njene nevaljaltine. (Prenosi ga Ahmed I Nesai).
Drugi uzrok: Prekidanje rodbinskih veza.
U ovo spada pored prekida rodbinskih veza, zanemarivanje rodbine i sprijeavanje njihovoh prava koja
im pripadaju.
U Dva Sahiha od Dubejr b. Mutina zabiljeen je hadis:
U dennet nee ui onaj ko prekida, a Sufjan kae: rodbinske veze. A od Ebu Hurejre r.a. isti izvori
biljee: Na Sudnjem danu rodbina e rei Allahu d..: Ovo je mjesto onih koji su pomagali rodbinu? a
On e rei: Da, zar ne elite da ja imam vezu sa onima koji su vas pomagali, a da prekinem sa onima koji su
21
prekidali veze sa vama. Rei e: Da, to je Tvoje pravo, zatim je Poslanik a.s. rekao: itajte ove rijei:
Zar i vi ne biste, kad biste se vlasti doepali nered na zemlji inili i rodbinske veze kidali? To su oni koje je
Allah prokleo i gluhim i slijepim ih uinio. (Muhammed, 22, 23).
Na alost mnogi su Muslimani danas zanemarili prava roditelja i rodbine pa su prekinuli veze koje ih
povezuju. Razlog za to navode kao da iI njih rodbina ne posjeuje, ali ovaj izgovor ne koristi, jer ako neko od
rodbine nee da uzvrati ima neto to je bolje, a to je Allahova d.. nagrada koja je najvrijednija.
U Buharijinom Sahihu od Abudllaha b. Amra. B. Asa r.a. se prenosi da je Muhammed a.s. rekao:
Ne odrava se veza sa rodbinom radi interesa ve kada se prekine veza ona se uspostavlja radi Allaha.
Ebu Hurejre r.a. kae da je neki ovjek rekao:
O Allahov Poslanie! Ja imam rodbinu koju posjeujem, ali oni mene ne, ja njima dobro inim ali oni
meni loim uzvraaju, ja njih upoznajem ali oni mene zaboravljaju, a Poslanik a.s. je rekao: Ako je tako kao
to kae njih je obuzeo nemar i ljenost, Allah e biti na tvojoj strani sve dok ti ustraje na tome. (Muslim).
Ako ovjek odrava rodbineske veze, a oni mu to ne uzvraaju, on e imati sigurno lijep zavretak, oni
e jednoga dana poeti uzvraati, ako im Allah d.. bude elio dobro.
Trei uzrok: Jedenje kamate
O vjernici, bezduni zelenai ne budite, i Allaha se bojte, jer e te tako postii to elite, i uvajte se
vatre za nevjernike pripremljene i pokoravajte se Allahu i Poslaniku da bi vam milost bila ukazana. (Al-Imran,
130, 131, 132).
Allah d.. je obeao onome ko se bavi kamatom i nakon saznanja i pouke da je haram da e vjen ostati
u dehennemu:
Oni koji se kamatom bave dii e se kao to e se dii onaj koga je dodirom ejtan izbezumio, zato to
su govorili: Kamata je isto to i trgovina. A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga
dopre pouka Gospodara njegova pa se okani, njegovo je ono to je prije stekao, njegov sluaj e Allah
rjeavati; a oni koji opet to uine bice stanovnici dehennema, u njemu e vjeno ostati. (Al-Bekara, 275).
etvrti uzrok: Jedenje imetka siroeta i poigravanje sa njim.
Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siroadi doista jedu ono to e ih u vatru dovesti i oni e u ognju
gorijeti. (En-Nisa, 10).
Jetim je maloljetnik bez roditelja.
Peti uzrok: Lano svjedoenje.
Ibn Omer r.a. prenosi hadis od Allahovog Poslanika a.s. gdje kae:
"Onaj ko lano svjedoi njegove e ga noge u vatru odnijeti."
Ovaj hadis prenosi Ibn Made, Hakim i kae da je njegov sened ispravan. Lano svjedoenje je i
kada neko svjedoi za ono to ne zna, nije vidio, kao i da svjedoi suprotno onome kako se dogodilo.
Svjedoenje nije dozvoljeno osim ako ovjek sigurno zna situaciju.
U jednom hadisu kae se da je nekome ovjeku reeno:
Da li vidi sunce? Rekao je: Da ili neto slino, onda svjedoi kao to si vidio.
esti uzrok: Mito u sudstvu.
Abdullah b. Amra r.a. prenosi od Poslanika a.s. gdje kae:
Onaj koji daje mito, i ko prima uie u dehennem. (Prenosi ga Taberani, a prenosioci su pouzdani i
poznati).
U djelu Et-tegibu ve terhibu misli se za onoga to daje mito da bi mu se pomoglo u neistini tj. U
sluajevima gdje pravo nije na njegovoj strani, kao i onaj koji prima mito da bi pomogao nekome u sporu gdje
nema pravo.
A to se tie davanje u cilju da se pomogne istina to ne ulazi u ovaj kontekst.
Sedmi uzrok: Lano svjedoenje
Od Haris b. Malika r.a. prenosi se da je on rekao:
uo sam Allahova Poslanika a.s. za vrijeme hadd izmeu dva demreta (Demreta su mjesta na Mini
gdje se bacaju kamenii) kada kae: Ko prisvoji imetak svoga brata s lanom zakletvom njegovo je mjesto u
dehennemu, neka prenese prisutni odsutnome, ovo je ponovio dva ili tri puta. (Prenosi ga Ahmed, a Hadim
kae da je ovaj hadis ispravan).
Lana zakletva zove se na arapskom gamus jer ona izvrioca uvodi u grijeh, a zatim ga baca u vatru.
22
Nema razlike da se ovjek zakune lano za ono to tvrdi pa se na osnovu toga donese presuda ili se on
zakune lano za ono to on negira pa se i tada donese presuda na osnovu njegove zakletve.
Osmi uzrok: Donoenje fetvi, eriatskih pravanih rjeenja bez odgovarajueg znanja ili argmumenata
koji upuuju na rjeenje doneene fetve.
O ovome govori hadis kojeg prenosi Burejde b. Husejn r.a. gdje Poslanik a.s. kae:
Imaju trvi vrste sudija kadija jedna od njih e u dennet, a dvije u dehennem. to se tie prve,
koja je za dennet to se odnosi na onoga ko spozna istinu i na osnovu toga donese presudu.
Sudija koji zna istinu, a pogreno presudi ide u dehennem, kao i ovjek koji sudi ljudima, a ne zna
suditi. On takoe ide u dehennem. (Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Made).
Deveti uzrok: Varanje onih koji su ovjeku potinjeni i za koje je obavezan da ih savjetuje i sve to radi
treba da je za njihovo dobro.
Hadis o tome prenosi Makil b. Jasir r.a. koji kae:
uo sam Vjerovjesnika a.s. kada kae: Svaki ovjek koji je odgovoran za svoje stado do Sudnjeg
dana ako ga vara ui e u dehennem. (Mutefekun alejhi).
Ovo obuhvata odgovornost prema porodici, poloaju i vlasti, i drugim prilikama.
U hadisu Ibn Omer r.a. se saoptava:
uo sam Vjerovjesnika a.s. kada kae: Svi ste vi pastiri i svi ete biti odgovorni za svoje stado.
Imam je pastir i odgovoran je za svoje stado, ovjek je pastir svoje porodice i on je odgovoran za svoje stado,
ena je pastir u kui svoga mua i odgovorna je, sluga je pastir za imetak svoga gospodara i odgovoran je za
svoje stado, svi ste vi pastiri, i svi ete biti odgovorni za svoje stado. (Mutefekun alejhi).
Deseti uzrok: Slikanje onoga to ima duu, od ljudi ili ivotinja.
Ibn Abbas r.a. kae: uo sam Vjeovjesnika kada kae: Svaki slikar e u vatru. Od svake slike koju
je nainio stvorit e se lik, pa e ga on muiti u dehennemu. (Muslim).
A u Buharijinoj verziji stoji: Ko slika na Sudnjem e danu biti muen sve dok on ne udahne duu
onome to je slikao, a to nee uspjeti nikada.
A slikanje prirode, voa i bilja ili slino tome to je Allah d.. stvorio nema nikakve greke. Ovo je
stav veine islamske uleme. A ima i onih koji i ovo zabranjuju rukovodee se hadisi kudsijom u kojem
Poslanik a.s. kae:
Koje vei grijenik od onoga koji tvrdi da stvara kao to Ja stvaram, pa neka stvore (ako mogu) atom,
ili neka stvore zrno penino.
Jedanesti uzrok: Ovaj uzrok ulaska u dehennem spomenut je u hadisu koji je zabiljeen u Dva Sahiha
od Haris b. Vehba da je Vjerovjesnik a.s. rekao:
Hoete li da vas obavijestim o stanovnicima dehennema? To je svaki ovjek koji je grub, sirov,
uobraen, ohol, a sve to znai veliku grubost i ne posjedovanje blagosti pred istinom, a surovost podrazumijeva
i veliku krtost i pohlepu. Ohol ovjek odbija istinu i nema tolerancije pred istinom, jer on sebe vidi veim od
drugih ljudi, a svoje miljenje smatra ispravnijim od istine.
Dvanesti uzrok: Uputreba zlatnog i srebrenog posua za jelo i pie, kako za ljude tako i za ene.
U Dva Sahiha od Ummu Seleme r.a. prenosi se hadis da je Poslanik a.s. rekao:
Ko pije iz srebrene posude u njegovom stomaku na Sudnjem danu klokotat e vatra.
U Muslimovoj predaji stoji: Onaj ko pije ili jede iz zlatne ili srebrene posude u njegovom stomaku
klokotat e dehennemska vatra. A od Ibn Abbasa r.a. se prenosi da je Poslanik a.s. vidio zlatni prsten na
prstu jednog ovjeka, pa ga je on skinuo i bacio, a zatim rekao: Vi svojim rukama uzimate vatrene ike.
Poto je Poslanik a.s. otiao neko je rekao ovjeku iji je prsten: Uzmi svoj prsten moe ga iskoristiti, a on
je rekao: Ne, Boga mi nakon to ga je bacio Allahov Poslanik a.s. (Muslim).
uvajte se brao ovih uzroka koji vode u dehennem. Radite djela koja e vas udaljiti od njega, kako bi
uspjeli i zasluili vjeno boravite u dennetu. Znajte da je dunjaluk kratkotrajan i uivanja na njemu brzo
prolaze. Molite svoga Gospodara da vas uvrsti na putu Istine sve do smrti.
Molite Ga da vas proivi sa pravovjernima s kojima je On zadovoljan.
Na Gospodaru uvrsti nas na putu istine, a usmrti nas natom putu. Oprosti nama, naim roditeljima i
svima muslimanima, Tvojom Milou Te molimo, o Najmilostiviji.
Selam i spas naem Vjerovjesniku Muhammedu a.s. njegovj asnoj porodici i svima ashabima.
23
ZNAKOVI LIJEPOG ZAVRETKA
Prvo:
Izgovaranje Kelime i ehadeta pred smrt.
ije posljednje rijei budu Lailahe illellah, ui e u dennet. (Prenosi ovaj hadis Hadim i drugi sa
dobrim senedom, a prenosilac je Muaz).
Drugo:
Smrt uz znoj na elu.
Hadis koji govori o ovome prenosi Burejda b. Hasib r.a. koji je bio u Harasanu pa kad se vratio bio je
bolestan i doao mu njegov brat u posjetu. Naao ga je na smrtnoj postelji pa je primjetio znoj na njegovom
elu. Tom prilikoom je rekao: Allahu ekber. Allah je najvei, uo sam Allahova Poslanika a.s. kad kae:
Smrt vjernika je sa znojem po elu.
Tree:
Smrt uoi petka ili petkom.
O ovome govori sljedei hadis: Svaki musliman koji umre u petak ili uoi petka Allah e ga zatititi
kaburskih iskuenja.
etvrto:
Traenje Sehadeta za vrijeme borbe.
Nikako ne smatraj mrtvim one koji su na Allahovom putu izginuli! Ne, onu su ivi, i uobilju su kod
Gospodara svoga. (Al-Imran, 169).
Hadis koji govori o ovoj temi glasi: Ko trai od Allaha ehadet da pogine kao ehid iskreno, Allah
e mu dati stepen ehida pa makar umro i na postelji. (Prenosi ga Muslima 6/49).
Peto:
Smrt borca na Allahovom putu.
Poslanik a.s. je pitao: Koga vi smatrate ehidom izmeu vas? Rekoe ashabi: O Allahov Poslanie,
ko pogine na Allahovu putu on je ehid. On tada ree: U tom sluaju u mom ummetu bie malo ehida.
Rekoe oni: Pa ko su oni o Poslanie? on ree: Ko pogine na Allahovom putu on je ehid, ko umre na
Allahovom putu i on je ehid, ko umre od stomane bolesti i on je ehid i utopljenik je ehid. (Prenosi ga
Muslim 6/51).
esto:
Smrt od kolere.
Hafsa ki Sirina je rekla: Enes b. Malik mi je rekao: Od ega je umro Jahja b. Ebi Umrete? Rekla
sam: Od kolere, a on ree: Allahov Poslanik a.s. je rekao: Kolera je ehadet za svakog Muslimana.
(Buharija, 10/156, 157).
Sedmo:
Smrt zbog trovanja stomaka.
Hadis koji govori o ovome ranije smo citirali.
Osmo i deveto:
Smrt utopljenika i onog ko se strmoglavi niz provaliju. Alejhisselam je rekao: Ima pet kategorija ehida: ko
je proboden noem, zbog trovanja stomaka, utopljenik i onaj to se strmoglavi i onaj ko pogine na Allahovom
putu. (Buharija, 6/33, 34).
Deseto:
Smrt ene porodilje.
Hadis Ubade b. Samita kazuje da je Allahov Poslanik a.s. posjetio bolesnog Abdullah b. Revaha, pa
poto se priblii njegovoj postelji ree mu: Zna li ti ko je ehid od mog ummeta? Neko od prisutnih ree:
24
Ko pogine u borbi? On ree: U tom sluaju malo je ehida, ehadet je pogibija Muslimana u borbi, smrt
zbog kolere, i ena koja umre u vrijeme dok raa dijete. Njeno dijete e je za ruku uvesti u dennet. (Ahmed
4/201, 5/323).
Jedanaesto i dvanaesto:
Smrt utopljenika i probodenog sa strane.
Hadisa koji govore o ovome ima vie, a ovaj je najpoznatiji: Osim borca na Allahovom putu, koji je
prva kategorija ehida ima jo sedam vrsta i to: ko umre od kolere, utopljenik, proboden, od stomane bolesti,
ko u vatri izgori, ko ga neto pritisne, i ena koja umre prikupljajue ehide.
Trinaesto:
Smrt zbog suice i tuberkuloze.
Ovo ima potvrde u sljedeem hadisu: ehid je ko pogine na Allahovom putu, porodilja, ko izgori u
vatri, utopljenik, smrt zbog suice i tuberkuloze i zbog stomacne bolesti.
etrnaesto:
Smrt zbog odbrane svog imetka od kradljivca.
Hadis koji govori o ovome glasi: Ko pogine branei svoj imetak, a u drugoj predaji: Ko brani svoj
imetak od kradljivca pa pogine, ehid je. (Buharija, 5/39).
Petnaesto i esnaesto:
Smrt zbog odbrane svoje vjere i ivota:
Hadis: Ko pogine branei svoj imetak ehid je, ko pogine branei svoju vjeru i porodicu ehid je, ko
pogine branei svoju vjeru ehid je i ko pogine branei svoj ivot ehid je. (Ebu Davud, 2/275).
Sedamnaesto:
Smrt straara na Allahovom putu.
Hadis: Straariti dan i no bolje je ve postiti i klanjati mjesec dana (dobrovoljnog posta i namaza) pa
ako pogine bie nagraen po osnovu djela koje bude radio, bie opskrbljen i siguran od iskuenja. (Muslim,
6/51).
Osamnaesto:
Smrt u hairli poslu:
Hadis: Ko kae Lailahe illellah elei Allahovo zadovoljstvo i tako zavri ivot, ui e u dennet, ko
posti dan, elei Allahovo zadovoljstvo i tako zavri svoj ivot ui e u dennet, ko dijeli sadaku elei
Allahovo zadovoljstvo i tako zavri svoj ivot, ui e u dennet.
25

Iz Kabura U

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Iz Kabura U

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Iz Kabura U

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Posjetite www.islamski.

You might also like