Univerzitet Crne Gore

Farmaceutski fakultet Podgorica

Dermatokozmetiki preparati za zatitu koe

od sunca
-seminarski

Mentor: Doc dr Zorica Potpara

rad-

Studenti: Sneana Mili 170/11

Irena Bubanja 173/11
Aneta Baovi 176/11
Nevena Crnogorac 175/11
Anela Perunii 148/10
Elma Drekovi 106/09

Predgovor

Jedan od najpotrebnijih izvora ivota na Zemlji je Sunce, koje svojom toplotom i

energijom odrava ivot na naoj planeti. Izlaganje UV zraenju pozitivno utie na ljudski
organizam aktivirajui zatitne mehanizme koe i uzrokujui konverziju provitamina, 7dehidroholesterola u vitamin D3. Zatitni mehanizmi imaju ogranien kpacitet, pa prevelike doze
Sunevog zraenja izazivaju negativne efekte koji naruavaju zdravlje organizma i utiu na lijep
izgled koe. Zatita od Sunevog zraenja predstavlja problem na globalnom nivou za sve ive
organizme na Zemlji.Potreba ljudi za prekomjernim izlaganjem UV zraenju navela je ljudsku
populaciju na pronalaenje novih naina zatite od ove vrste zraenja, u vidu kozmetikih
preparata koji se nanose na kou. U sastavu ovih preparata nalaze se fiziki i hemijski filtri koji
apsorbuju UV zraenje
Prilikom pisanja rada koristile smo se literaturom na srpskom i engleskom jeziku koja je
dostupna na internetu, kako bismo prikupile podatke o dejstvu UV zraenja na kou i njenoj
zatiti. Dale sam osvrt na dejstvo i nain upotrebe preparata koji kao aktivne sastojke sadre
fizike ili hemijske UV filtere ili njihovu kombinaciju, opisale svojstva sastojaka i pribliile ulogu
koju imaju u preparatima.Pisanje rada nam je pooglo da na zanimljiv nain proirimo svoje
znanje o ovoj oblasti .
Autorke

Sadraj
Uvod................................................................................................................................................4
1.Dejstvo UV zraenja na kou.......................................................................................................5
1.1.Efekti dejstva Uv zraenja na ive organizme..............................................................5
2.Zatita koe od UV zraenja.......................................................................................................6
2.1.UV osjetljivost i tipovi koe.........................................................................................7
2.2.Preparati za zatitu koe od UV zraenja...................................................................7
2.2.1.Zatitni faktor preparata za zatitu od UV zraenja(SPF-sun protection
factor)........................................................................................................................................9
2.2.2.Zatitni filtri.............................................................................................10
2.2.3.Mineralni i hemijski UV Filteri koji se mogu nai u preparatima i njihova
uloga10
2.2.4 Antisolarni preparati sa UV filterima za svakodnevnu njegu koe.13
2.2.5.Neeljena dejstva UV filtera i opravdanost njihove primjene u preparatima
za svakodnevnu njegu13
2.2.6.Pravilna upotreba preparata za zatitu od UV zraenja15.

2.2.7.Kako odrediti koliko dugo preparat prua zatitu15

2.2.8. Primjer preparata za zatitu od sunca..16
3.Zakjluak...17
Literatura.18

Biografije studenata..19

Uvod
Veliki broj veoma ozbiljnih negativnih efekata sunca na kou neminovno nas upucuje na
potrebu za stalnom zatitom. Zatita je potrebna ne samo kada se namjerno sunamo, na plai, na
skijanju ili u prirodi, vec i tokom svakodnevnih aktivnosti, kao to su etnja, odlazak na posao
itd.
Postoji nekoliko naina da se zatitimo od tetnog djelovanja sunca: odjeom, preparatima za tzv.
sistemsku fotozatitu ili preparatima za zatitu koe. Da bi zatita od sunca bila pouzdana, odjea
mora da pokriva itavu povrinu tijela, da bude izraena od kvalitetnih, neprozirnih, gusto tkanih
materijala, ali je to veoma teko podnositi na velikim vrucinama tokom ljeta. Poslije
viedecenijskog traganja do danas nije pronadena supstanca ili kombinacija supstanci koja bi bila
u stanju da nakon oralnog uzimanja, sistemskim djelovanjem, sprijei tetno djelovanje sunevog
zraenja na kou. Zbog svega toga se smatra da je danas jedino pouzdan, lako prihvatljiv i
elegantan nain zatite preparatima koji se nanose na kou, jer su oni odmah na mjestu
djelovanja,nema smanjenja djelovanja posle prolaska kroz sistem organa za varenje i mogu se
prilagodavatiindividualnim potrebama svake koe.
Da bi preparat za zatitu od sunca bio idealan, on mora dazadovolji citav niz vrlo strogih
zahteva koji se odnose kako na njegovu efikasnost, kvalitet,stabilnost, nekodljivost, tako i
lakocu aplikacije i povoljnu cijenu. Zatitni efekat se ostvaruje
kombinacijom filtara i podloge, koja u velikoj meri definie sva znacajna svojstva preparata.
Zatitni filtri su osnovne komponente ovih preparata i najcece se za postizanje visoke vrednosti
zatitnog faktora kombinuje vie filtara iz obe osnovne grupe, hemijskih ili UV-apsorbera i
fizickih ili mehanickih filtara

Zatitni faktor, brojna vrednost vidno istaknuta na ambalai preparata za zatitu od sunca,
pokazuje koliko puta due se moe biti na suncu sa preparatom aplikovanim na kou, nego bez
njega
Proizvodi za zatitu od sunca su neophodni u svim aktivnostima koje se odvijaju na
otvorenom. Njihov kvalitet i efikasnost zavise od sastava i naina izrade, a tanu vrijednost
zatitnog faktora trenutno nije mogue odrediti idefinisati na jedinstven nain.

1. Dejstvo uv zraenja na kou

Koa (cutis) je najvei ovjekov organ koji prekriva cjelokupnu povrinu ovjekovog
tijela. Uloga koe je viestruka: zatitna (mehaniki, fiziki, hemijski uticaji, infekcije),
termoregulaciona (razmjena toplote), organ ula (senzibilitet), sekretorna (izluivanje tetnih
materija putem znoja). Sastoji se iz dva sloja: povrinskog sloja ili pokoice i dubokog slojakrzna (sl.1).

Slika 1

1.1. Efekti dejstva UV zraenja na ive organizme

Posljedice djelovanja UV zraenja koje osjete ivi organizmi zavise od frekvencije i
intenziteta zraenja, vremena izlaganja zraenju, kao i od imunolokog sistema samog
organizma. Koa stalno prima odreenu dozu UV zraenja. Dio zraenja koje pada na povrinu
koe se zaustavlja u povrinskom sloju koe koji se naziva epidermis. Od cjelokupnog UV
spektra UV-B dio spektra (=290-320nm) najintenzivnije djeluje na kou putem velikog broja
razliitih fotohemijskih i fotobiolokih efekata koji mogu biti kako pozitivni tako i negativni. Na
primjer, zraenje odreene talasne duine izaziva stvaranje vitamina D u koi, ali zraenje istih
3
talasnih duina moe izazvati i proces mutacije, starenja koe itd. Kao pozitivan efekat
djelovanja UV zraenja na kou moe se navesti konverzija provitamina 7-dehidroholesterola u
vitamin D . Aktiviranje zatitnih mehanizama koe (zadebljanje epidermisa, proces
3
melanogeneze u kojem nastaje tamni pigment melanin itd.) takoe predstavlja pozitivan efekat.

Fiziki procesi koji se odigravaju kada UV zraci padnu na kou su :

refleksija
refrakcija
difrakcija ili prava apsorpcija
Refleksija predstavlja odbijanje fotona bez razmjene energije, nema efekata zraenja na
kou
Transmisija je proces proputanja zraenja do dermisa i krvnih sudova

Apsorpcija zraenja se moe dogoditi u hromoforama Da bi se ostvarilo bioloko dejstvo UV

zraenja , fotoni energije prolaze kroz slojeve koe i bivaju apsorbovani od strane hromofora
elijskih molekula koji transformiu energiju u hemijski signal i od ije dalje bioloke reakcije
zavise efekti UV zraka. Najvanije hromofore u ljudskom organizmu su melanin DNK, RNK;
proteini, lipidi,voda, aromatine aminokiseline, trans-urokanska kiselina i dr.
UV zraenje moe da izazove tetna dejstva na ljudski organizam preko dva razliita
mehanizma: bilo direktnom apsorpcijom energije svetlosih fotona od strane hromofora to
dovodi do fotoindukovanih reakcija, bilo indirektno, preko procesa fotosenzibilizacije, gdje
endogeni ili egzogeni senzibilizator apsorbuje UV. Posljedine fotobiohemijske reakcije
izazivaju promjene u elijskoj i tkivnoj biologiji, prije svega formiranjem slobodnih radikala
- Reactive Oxygene Species (ROS)
S obzirom na to da UVA i UVB imaju razliitu talasnu duinu i razliitu dubinu prodiranja,
kao i mogunost djelovanja na razliite hromofore, UVB i UVA zraenje imaju I razliite efekte
na kou ljudi. Efekti UVA se manifestuju obino poslije dugotrajnog izlaganja, ak i u niskim
dozama. Smatra se da UVA stimulie formiranje matriksnih metaloproteinaza(MMP) enzima
koji razaraju elastin i kolagen u dermalnom matriksu, to, ako se ne prevenira dovodi do
znaajnog gubitka u elasticitetu koe i naglaenog boranja, te tako dovodi do prevremenog, ili
fotostarenja. UVA remeti antigen prezentujue funkcije epidermalnih elija, smanjenje broja
Langerhansovih elija i na taj nain izaziva imunosupresiju, to indirektno doprinosi nastanku
karcinoma. UVA moe da izazove oteenja jedarne i mitohondrijalne DNK, te i na taj nain
izazove mutacije i nastanak karcinoma, a takoe moe da izazove fototoksine i fotoalergijske
reakcije uz poveavanje broja inflamatornih elija u dermu..
UVB obino izaziva akutne reakcije, najee u vidu crvenila i opekotina, ali i pojaane
pigmentacije, mada moe da ima i hronine efekte koji se obino manifestuju kao
imunosupresija, mutacije i fotokarcinogeneza, prije svega nemelanomskih karcinoma koe.
Melanin je pigment koji se normalno stvara u ljudskoj koi, u melanocitima smjetenim u
bazalnom sloju epiderma, gdje ine 5 10% svih elija. Predominantno odreuje boju koe i
kose. Posle izlaganja UV zraenju pojaava se sinteza melanina u koi i njegova poveana
koncentracija ima zatitnu ulogu , prije svega DNK od tetnog dejstva UV zraka.
Pored prethodno opisanih reakcija na duu ekspoziciju ultravioletnom zraenju, koja je u
zavisnosti od fototipa koe zajednika za sve ljude, postoje i neodgovarajue reakcije na sunevo
zraenje, koje su posljedica nekih specifinih ili individualnih osobina pojedinaca. Stoga suneva
svjetlost moe da izazove i promjene i oboljenja sa karakteristinom klinikom slikom, kod
posebno predisponiranih osoba. Ove poremeaje nazivano zajednikim imenom fotosenzitivne
dermatoze. Fotosenzitivnost je ea kod ena (63%).
U fotosenzitivne dermatoze moemo ubrojati etiri grupe oboljenja:
steene idiopatske fotodermatoze
dermatoze koje se pogoravaju pri izlaganju UV zraenju
fotosenzibilizacija lijekovima i hemijskim supstancama
genetske i metabolike fotodermatoze

2. Zatita koe od UV zraenja

2.1. UV osjetljivost koe i tipovi koe
Osjetljivost ljudske koe na dejstvo UV zraenja se razlikuje od osobe do osobe i zavisi
od mnogo faktora: etnike pripadnosti, ivotnog doba i opteg stanja organizma. Etnika
pripadnost, ali i genetski preduslovi (pigmentisanost) se mogu klasifikovati podjelom koe na
razliite tipove. Kriterijumi za klasifikaciju koe na razliite tipove su osjetljivost koe koja se
ogleda u pojavi eritema i njena sposobnost da nakon sunanja potamni. Dogovorom iz 1975.
godine uvedena je klasifikacija na est osnovnih tipova koe, u zavisnosti od naina i brzine
reakcije na solarno UV zraenje. Za evropsku populaciju su karekteristina prva etiri tipa koe
Tipovi koe i njihove osnovne karakteristike su dati u tabeli 1
Tabela 1 Tipovi koe i njihove karakteristike

Tip koe 1 ne pokazuje znake tamnjenja i pri sunanju brzo dobija teke
opekotine. Kod ovog tipa koe se ne preporuuje upotreba vjetakih izvora
zraenja (solarijuma) radi tamnjenja.
Tip koe 2 slabo tamni i ima visok rizik od pojave opekotina.
Tip koe 3 pokazuje napredak u tamnjenju i u projseku dobro podnosi sunanje,
ali ponekad ipak trpi opekotine.
Tip koe 4 brzo i dobro tamni i rijetko dobija opekotine od Sunca.

2.2.Preparati za zatitu koe od UV zraenja

8

Preparati za zatitu od UV zraenja predstavljaju sloene kozmetike proizvode koji imaju

ulogu zatitnog mehanizma. Istovremeno ovi preparati sadre supstance koje njeguju, hrane i
odravaju kou vlanom i kvalitetnom.Ovdje ubrajamo preparate namijenjene za zatitu koe u
toku sunanja, kao i preparate za svakodnevnu njegu (npr. dnevna krema, BB krema, puder) koje
u svojoj formulaciji sadre UV filtere.
Uspjeno formulisan preparat za zatitu od sunca je viefunkcionalan proizvod koji treba da
prui adekvatnu zatitu od sunca, ali i da kou dodatno hidratie, titi od oksidativnog stresa, tj.
posjeduje sveobuhvatni anti-age efekat. Ono to bi dobar zatitni preparat trebalo da ispunjava
je da:
- obezbjeuje zatitu od UVB,
- obezbjeuje zatitu od dugotalasnih UVA,
- djeluje protiv ROS,
- ima aktivne sastojke koji aktiviu mehanizme za reparaciju oteenja DNK,
- da su filteri koje sadri stabini i bezbjedni.
to se tie izrade preparata za zatitu koe od Sunevog zraenja potrebno je ispuniti
odreene zahjteve:
minimalan iritacioni potencijal (minimalne koliine konzervanasa, parfema,
antioksidanasa itd. u sastavu preparata)
da sadri komponente koje vlae, hrane i njeguju kou
netoksinost
mogunost brzog i lakog nanoenja na kou
vodootpornost, substativnost sa koom i fotostabilnost
neisparljiv i da ne boji odjeu
odgovarajua cijena na tritu kako bi bio dostupan to veem broju ljudi
Da bi zatitno sredstvo bilo prihvaeno od strane potroaa mora da ispuni i neke druge
zahtjeve, prije svega u smislu estetike i mogunosti korienja. Ove osobine zavise od nosaa
(vehikuluma) odnosno supstanci koje nose zatitne filtere. One moraju da obezbijede dobru
razmazivost, prijatan osjeaj na koi, eventualnu vodootpornost, fotostabilnost i trajnost. Danas
zatitni preparati postoje u obliku kremova, losiona, spreja, gela, stika, ulja, upravo u zavisnosti
od vrste i sastava nosaa. Takoe, savremeni kozmetiki preparati danas imaju u svom sastavu i
UV filtre, ak i ako nisu namijenjeni prvenstveno za tu svrhu.
Preparati za zetitu od sunca su najee U/V ili V/U emulzioni losioni ili kremovi, a
mogu biti, mada ree, i u obliku gela ili oleogela, mikoremulzija ili ulja za sunanje. Mnogo
rjee su u obliku stika, pjene i aerosola.
Emulzije-U/V emulzije su najee, lako ih je stabilizovati i UV filtri se u njih
lako uklapaju. Manje su otporne prema vodi od V/U emulzija ali daju dobar
osjeaj na koi nakon primjene i lako se nanose. V/U emulzije su postojanije
prema vodi.
Gelovi -Dijele se na vodene i uljne gelove. Vodeni gelovi imaju svojstva slina
losionima, ali se jednostavnije
primjenjuju zbog viskoznosti, dok su uljni gelovi vodootporni ali se teko primjenjuju na
kou.
9

Aerosoli- Dobri za pjene, problem je da pri

povienim temperaturama postoji mogunost putanja pogonskog
plina i eksplozija. Danas dolaze bez pogonskih plinova
Losioni - Prikladni jer se ne lijepe na kou, ali teko je ugraditi vie UV filtara
(nii SPF) i nisu vodootporni.
Ulja - irazito vodootporna, pruaju
slabiju zatitu od UV zraenja od emulzija, koriste se za ve potamnjelu kou.
Stikovi- Nisu dobre mazivosti i neprikladni za cijelo tijelo, stoga se koriste samo za nos
ili obraze

2.2.1. Zatitni faktor preparata za zatitu od Sunevog zraenja (SPF-Sun

protection factor)
Osnovna osobina preparata za zatitu od Sunca je zatitni faktor (Sun Protection Factor,
SPF, engl.). SPF se definie kao broj koji pokazuje koliko puta due ovjek moe biti izloen
dejstvu UV zraenja uz primjenu zatitnog preparata nego bez njega, a da pri tome ne doe do
pojave prvog vidljivog crvenila na koi. Zatitni faktor predstvalja odnos vrijednosti minimalne
eritemske doze (MED) za zatienu i nezatienu kou. MED moe da se izrazi kao vrijeme
izlaganja ili kao doza zraenja koja izaziva teko uoljivu reakciju 20-28-og sata nakon
izlaganja UV zraenju, odnosno, jednostavnije reeno, SPF je mjera koja oznaava koliko dugo
je mogue ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez
zatite. Na primjer, ako bez zatite nastanu opekotine nakon 10 minuta, SPF 30 teoretski
omoguuje 300 minuta izloenosti suncu bez opasnosti od pojave crvenila. SPF (Sun Protection
Factor) skala nije linearna

SPF 15 blokira 93% UVB zraka

SPF 30 blokira 97% UVB zraka
SPF 50 blokira 98% UVB zraka

To znai da SPF 30 daje samo 4% vie zatite u odnosu na SPF 15 to moe da zbuni potroae
U EU Preporuci je predoena kategorizacija stepena zatite. Preporueno je uz
SPF broj oznaiti u koju kategoriju zatite od sunca se ubraja proizvod: niska,
srednja, visoka ili vrlo visoka. Kategorija zatite treba biti jednako istaknuta i uoljiva
na proizvodu kao i SPF faktor. U EU proizvodi sa SPF 6 i 10 se oznaavaju kao niski, sa
SPF 15,20 i 25 kao srednji i sa SPF 30 i 50 kao veoma visoki stepen zatite, uz uslov da stepen
UVA zatite bude najmanje jedna treina vrednosti SPF.Osim kategorizacije je uveden i pojam
minimalne zatite od UVB zraenja.
Minimalna zatita od UVB zraenja koju proizvod za zatitu od sunca mora
pruati je SPF 6. Dakle, proizvodi koji imaju zatitni faktor manji od 6 se ne bi trebali
obiljeavati kao proizvodi za zatitu od sunca. Pored vrijednosti zatitnog faktora na ambalai je
naznaen i dio spektra UV zraenja na koji se SPF odnosi. SPF na svim preparatima predstavlja
faktor zatite od UV-B zraenja, a kod onih koji sadre i UV-A filter na ambalai je naznaeno
zvijezdicom ili nekim drugim oznakama. esto se koristi i termin irok spektar zatite
(broad band protection, engl.) kada preparat sadri i UV-B i UV-A filter.
10

Djelovanje zatitnih preparta na kou je individualno. Da bi se preparati za zatitu od Sunevog

zraenja pravilno koristili potrebno je znati vrijeme za koje koa pojedinca pocrveni kada je
izloena UV zraenju podnevnog Sunca. Mnoenjem ovog vremena izlaganja sa brojnom
vrijednou zatitnog faktora, koja je oznaena na ambalai preparata, svaki pojedinac moe
izraunati koliko dugo je njegova koa zatiena preparatom odreenog zatitnog faktora. to je
koa osjetljivija, bre gori na Suncu, pa je poeljno da osobe sa ovim tipom koe koriste
preparate sa visokim zatitnim faktorom (SPF 20 i vie).

2.2.2. Zatitni filtri

Zatitni filtri su osnovne komponente koje ulaze u sastav preparata za zatitu od UV
zraenja. To su supstance koje imaju sposobnost da apsorbuju, reflektuju ili rasipaju, prije svega
zraenje iz UV dijela spektra. Izuzetno je vano da do interakcije izmeu zatitnih filtera i
zraenja doe u povrinskom sloju koe, gdje se nalaze izumrle elije, koje ovaj proces ne moe
ugroziti (sl.2)

Slika 2-Interakcija zatitnih filtara i koe

Zatitni filtri se prema vrsti interakcije sa UV zraenjem dijele na fizike ili mehanike i
hemijske ili UV apsorbere.
Fiziki ili mehaniki filtri reflektuju, rasejavju ili rasipaju zraenje na povrini koe.
To su pigmenti u obliku tenosti, krema ili pudera. Fiziki filtri su neselektivni, to znai da
interreaguju sa zraenjem svih talasnih duina. Preparati za zatitu mogu da sadre visoke
koncentracije ovih supstanci s obzirom da su one nekodljive. Meutim, visoke koncentracije
ovih supstanci u preparatima izazivaju efekat meke-up, tj. bojenje koe, pa se godinama
izbjegavala primjena ovih filtera u kremama za sunanje. Danas se koriste mikronizirani,
ultrafini pigmenti koji ne interreaguju sa VIS zraenjem (ne boje kou), ali efikasno tite kou od
UV zraenja.
Hemijski ili UV apsorberi su sloena hemijska jedinjenja koja interreaguju sa UV-B
zraenjem ( = 308 nm) i UV-A zraenjem ( = 320-340 nm). Pri interakciji, hemijski filtri
mijenjaju svoju strukturu, a fotoni UV zraenja smanjuju svoju energiju i prelaze u fotone
zraenja (IC) koji najee dovode samo do zagrijavanja koe. Usljed promjene u strukturi
hemijskih filtera, moe doi do pojave alergijskih i reakcija fotosenzibilizacije. Kako bi se
postigle visoke vrijednosti zatitnog faktora, hemijski filtri se kombinuju, meusobno ili sa
fizikim filterima.

2.2.3.Mineralni i hemijski UV Filteri koji se mogu nai u preparatima i njihova

uloga
11

U tabelama 2 i 3 je dat pregled najee koritenih mineralnih i hemijskih UV filtera ,

kao i njihove uloge

Mineralni blokatori

Cink oksid (Zinc Oxide)

titi od UVA i UVB zraenja, apsorbuje i

reflektuje zrake irokog spektra, uglavnom ne
izaziva iritaciju

Titanijum dioksid (Titanium Dioxide)

titi od UVA i UVB zraenja iako ne odbija sav
spektar UVA zraka.
Tabela 2.Mineralni blokatori i njihova uloga

Hemijski blokatori
Avobenzone

apsorbuje ceeli spektar UVA zraka, moe biti

fotonestabilan.

Oxybenzone

apsorbuje UVA zrake i djelimino UVB zrake,

pomae stabilizaciji ostalih UV filtera. Prema
nekim istraivanjima, upotreba ovog filtera
povezuje se s promenama DNK strukture.

apsorbuje UVB zrake.

Amiloxate

Parsol SLX
Uvasorb HEB

apsorbuje UVB zrake

apsorbuje UVA i UVB zrake

Uvinul A Plus

apsorbuje UVA zrake, fotostabilan, dobro se

slae s ostalim filterima, moe osigurati
djeliminu zatitu od slobodnih radikala.

12

Bisdisulizole Disodium

apsorbuje UVA zrake, fotostabilan, ne

razgrauje se u vodi.

Enzacamene

apsorbuje UVB zrake, prema nekim

istraivanjima moe imati efekat na produkciju
estrogena u tijelu.

Trolamine salicylate

apsorbuje UVB zrake, bez mirisa, jo se

ispituje.

apsorbuje UVB zrake.

Cinoxate

Sulisobenzone
Meradimate

apsorbuje UVB i UVA zrake, fotostabilan,

ali ulazi u kou
apsorbuje UVA

Dioxybenzone

apsorbuje UVB zraenja i djelimino UVA

zraenja

Ensulizole

apsorbuje UVB i j UVA zraenje, vrlo lagan na

koi, jo se prouava njegova konana
djelotvornost.

Padimate O

apsorbuje UVB zraenja, vodootporan,

povezuju ga s promenama na DNK.

Aminobenzoic acid

apsorbuje UVB zrake, moe izazvati alergije

13

apsorbuje UVB zrake, vodootporan

Octisalate .

apsorbuje UVB zrake

Homosalate .

Uvinul T 150

apsorbuje UVB zrake, vodootporan, ali nema

dugo trajanje.

Octocrylene

apsorbuje UVB zrake i delimino UVA zrake,

fotostabilan. Neka istraivanja povezuju ga sa
pojavom slobodnih radikala i fotoosjetljivou
koe pri dugotrajnoj upotrebi
apsorbuje UVB zrake, dobro se upotpunjava s
ostalim filterima

Octinoxate
Mexoryl XL

apsorbuje UVA zrake, ne ulazi duboko u kou.

Mexoryl SX

apsorbuje UVA zrake, ne ulazi u kou, ne titi

od cijelog UV spektra pa ga je dobro
kombinovati s jo nekim filterima.

Tinosorb M
apsorbuje UVB i UVA zrake, fotostabilan i ne
izaziva iritacije na koi.

Tinosorb S
apsorbuje UVB i UVA zrake, fotostabilan.

Tabela 3.Hemijski UV filteri i njihova uloga

14

2.2.4.Antisolarni preparati sa UV filtrima za svakodnevnu njegu koe

Jedna od posljedica prekomjernog sunevog zraenja je prevremeno starenje koe.
Fotostarenje je danas posebno izraeno, zbog poveane koliine UV zraenja, ali i zbog mode
preplanulog tena. Ono se smatra odgovornim za ak 90% problema vezanih za starenje
koe.Fotoostajrela koa je: suva (zbog smanjenog sadraja vode), zadebljala, nezdravo ukaste
boje, neravnomjerno pigmentisana (solarne starake pjege), sa dubokim borama i proirenim
povrinskim kapilarima, ali i podlonija nastanku karcinoma. Znaaj antisolarnih preparata za
svakodnevnu njegu koe jeste u njihovoj preventivnoj ulozi i spreavanju daljeg fotostarenja.
Ovakvi preparati obezbjeuju hidrataciju i UV zatitu kao osnovu njege koe lica, vrata i ruku.
Preporuuje da faktor zatite (SPF) u ovim proizvodima bude najmanje 15. Antisolarni preparati
se posebno preporuuju u periodu od proljea do kasne jeseni, kao i tokom sunanih zimskih
dana. Vano je nanositi ih na sve suncu izloene dijelove tela. Koa u predjelu oko oiju, kao i
koa vrata je tanja i zbog toga podlonija nastanku bora.
Dakle, hidrantne, zatitne kreme, sa SPF faktorom 15 ili 20 nisu ni preparati za zatitu od
sunca koje koristimo na moru ili planini niti anti-age preparati koji e nas podmladiti. Zbog
okruenja u kojem ivimo, ovakvi preparati su postali dio svakodnevne njege osobe koja nastoji
da odri zdrav, svje i mladalaki izgled svoje koe. Ne treba zaboraviti da je UV zraenje
prisutno tokom cijele godine, ak i tokom oblanih dana. Na njegovo djelovanje su posebno
osetljive osobe svijetle puti i kose, kao i osobe sa pjegama ili drugim pigmentacijama.
Antisolarni preparati su posebno pogodni kod osoba koje su alergine na sunce, kao i kod osoba
na terapiji lijekovima koji mogu izazvati fotosenzitivne reakcije na koi (spreavanjem
interakcija UV zraka sa lijekom zatieni smo od potencijalnih reakcija preosetljivosti na sunce).

2.2.5.Neeljena dejstva UV filtera i opravdanost njihove primjene u

preparatima za svakodnevnu njegu
Pored pozitivnih, UV zatitna sredstva imaju i sporedne efekte, od kojih neki mogu da
imaju ozbiljne posljedice. Ovo se odnosi na smanjenje sinteze vitamina D pri intenzivnom
korienju zatitnih sredstava, alergijske i fotoalergijske reakcije na pojedine filtere i eventualnu
sistemsku apsorpciju pojedinih sastojaka.
UV-filteri su u svojoj osnovi hemijske supstance, bez obzira da li se radi o organskim ili
fizikim koji uz zatitu koju nude istovremeno na razliite naine optereuju kou. Neke od njih
koa apsorbuje, drugi na koi stvaraju film i kao takvi zatvaraju pore te tako oteavaju samo
disanje koe, to je posebno neprijatno kod mjeovite ili masne koe koja je sklona nastanku
nepravilnosti. Proizvodi koji sadre fizike UV filtere (zink oksid, titan dioksid) ne apsorbuju se
kroz kou, fotostabilni su tj. ne raspadaju se pod djelovanjem solarne energije, imaju bolji
zatitni efekat na UVA zrake od organskih supstanci te su prikladnije za osobe sklone alergijskim
15

reakcijama koe.Meutim, mineralne blokatore poeljno je koristiti jedino u obliku krema (ne u
obliku sprejeva ili pudera) ako su korporirani kao nanoestice koje u sluaju inhalacije ili oralne
primjene mogu uzrokovati oteenje organa prilikom ulaska u na krvotok. Ako se u
proizvodima nalaze u neotopljenom obliku, ovog tetnog efekta nema. S druge strane, organske
supstance mogu se apsorbovati kroz kou i time uticati na hormonsku ravnoteu, izazvati
alergijske reakcije i druge toksine reakcije. Meu najsigurnijim organskim molekulama su
ecamsulen (Mexoril), Tinosorb S i M te avobenzon (u maksimalnoj koncentraciji od 3% za
optimalnu UVA zatitu). Oganski blokator koji bi trebalo izbjegavati upravo zbog velike
apsorpcije,naruavanja hormonske ravnotee,pojave alergijskih reakcija i drugih tetnih
posljedica jest oxybenzon (ili benzophenon-3), jedan od najrairenijih blokatora.
U svakom sluaju, ako je disanje koe oteano, koa ne moe nesmetano da izvrava sve
svoje prirodne funkcije. tavie , u sluaju upotrebe kozmetike za njegu s ugraenim UV
filterima, kou dodatno, svakodnevno optereujemo. U sluaju kozmetike za sunanje ta
upotreba nije upitna, a u sluaju svakodnevne njege, njene slabosti sigurno su vidno vee od
koristi koje bi mogli imati. Drugaije reeno: zato bi svakodnevno optereivali kou ako je rizik
za njena oteenja zbog dnevne izloenosti relativno mali, odnosno ako oteenja koe moemo
izbjei i na druge naine. to je vea vrijednost SPF-a to je vei broj filtera koje je bilo potrebno
uvrstiti u proizvod, to posledino znai i vee optereenje za kou. UV- filteri u dekorativnoj
kozmetici imaju isti efekat i djelovanje kao i UV-filteri u kozmetici za njegu. S jedne strane
pruaju zatitu, a s druge strane, na ve spomenute naine, optereuju kou.I u ovom sluaju vai
isto:to je vii SPF koji sadri dekorativna kozmetika, to je vee optereenje koe. Na
primjer,puderi, sami po sebi, bez ugraenih UV-filtera, sadre pigmente mineralne estice,
koje odbijaju UV zraenje, ime ve pruaju nisku zatitu od sunca, iako to nije deklarisano na
samom proizvodu. Trajanje te zatite uobiajeno pokriva ono vrijeme koje smo u prosjeku
neposredno izloeni sunevim zracima. Ukoliko osoba upotrebljava puder, potreba za
svakodnevnom, dodatnom upotrebom kozmetike za njegu i dekorativne kozmetike koja prua
dodatni SPF utoliko je manja.U tabeli 4 je naveden popis UV filtera i njihova potencijalna
toksina svojstva po ljudski organizam. Zbog ovih svojstava danas se vode polemike o
opravdanosti upotrebe UV filtera u preparatima za njegu koe i u dekorativnoj kozmetici.

Supstanca

APSORPCIJA

TOKSINOST

Proizvodi sa najveim rizikom za nae zdravlje

4-Methylbenzylidene camphor

Apsorpcija putem koe,

potvrena u majinom

Brojni poremeaji
hormonske ravnotee

mlijeku

Benzophenone-3 (oxybenzone)

3-Benzylidene camphor

Apsorpcija putem koe 19%, potvrena u majinom

Uestale fotoalergijske
reakcije, tee naruavanje

mlijeku i urinu

hormonske ravnotee
Poremeaji hormonske

16

ravnotee
Octylmethoxycinnamate(OMC)

Padimate O

Apsorpcija putem koe,

potvrena u majinom

Estrogeni efekt, redukcija

tiroidnih hormona,

mlijeku i urinu

alergijske reakcije

Apsorpcija putem koe,

potvrena u majinom

Estrogeni efekt, oteenja

DNA, alergijske reakcije

mlijeku

Proizvodi s umjerenim rizikom za nae zdravlje

Octocrylene

Ensulizole
Homosalate

Sulisobenzone(Benzophenone4)

Apsorpcija putem koe,

potvrena u majinom
mlijeku
Apsorpcija putem koe,
potvrena u urinu
Apsorpcija putem koe 1%
, nije potvrena u majinom
mlijeku
Apsorpcija putem koe 1%

Zinc Oxide

Izrazito niska razina

apsorpcije

Titanium Dioxide

Izrazito niska razina

apsorpcije

Blaga do umjerena iritacija

koe

Povremene prijave
fotoalergijskih reakcija
Pojedini dokazi o uinku na
hormonski status, toksini
metaboliti
Pojedini dokazi o uinku na
hormonski status
Nema dokaza o fotoalergijski
reakcijama I uinku na hormo
prilikom inhalacije nano
estica, oteenja plunog tk
oksidativni stres organa

Proizvodi s najmanje rizika za nae zdravlje

Avobenzone

Apsorpcija in vivo 0.8%

Octisalate

Apsorpcija in vivo 0.16%

Mexoryl SX

Apsorpcija in vivo 1%

Nema uinka na hormonski

status, rijetko aletgijske reak

In vitro mjerenja pokazala

nisku apsorpciju
In vitro mjerenja pokazala
nisku apsorpciju

Nema uinka na hormonski

status i bez alergijskihreakcij

Tinosorb M
Tinosorb S

Nema uinka na hormonski

status, rijetko alergijske
reakcije
Rijetko alergijski dermatitis

Tabela 4-Popis UV filtera i njiova potencijalna toksinost po ljudski organizam

2.2.6.Pravilna upotreba preparata za zatitu od UV zraenja

17

Pravilno doziranje i primjena proizvoda za zatitu od sunca su jednako vani kao njegov
odabir. ak ni najbolji proizvod za zatitu od sunca ne moe garantovati zatitu od sunca ako se
ne koristi na ispravan nain. Brojne studije su pokazale da potroai ne nanose dovoljno
proizvoda za zatitu od sunca da bi mogli postii deklarisan steen zatite.
U EU Preporuci se navodi kako je da bi se postigla maksimalna naznaena zatita (SPF),
potrebno je nanijeti oko 2mg/cm2 sadraja, to je otprilike 36g ili 6 punih ajnih kaika
proizvoda za zatitu od sunca, za jedno nanoenje kod odrasle osobe. Nanoenje manje koliine
od preporuene rezultira slabijom zatitom od sunca. Preporuuje se na proizvodu istaknuti kako
ga je potrebno nanijeti prije izlaganja suncu u dovoljnoj koliini te tokom dana esto nanositi
posebno nakon kupanja ili znojenja. Neki proizvonai su se dosjetili da i na primarnoj ambalai
grafiki oznae nivoe do kojih se mora potroiti preparat u jednom nanoenju. Zatitni proizvod
je potrebno nanjeti svakih dva do tri sata iako je na proizvodu oznaeno vodootporno jer niti
jedan proizvod nije u potpunosti vodootporan te se boravkom u vodi djelimino ispire.
Za masnu kou se preporuuje gel ili sprej koji imaju svojstvo apsorbcije masti,a
za suvu kou kreme koje vlae kou. Kod mjeovite koe treba koristiti losion. Dva proizvoda
jednakog deklarisanog SPF faktora mogu pruiti razliitu zatitu u zavisnosti od osobina
preparata, kao to su lakoa nanoenja i razmazivanje.

2.2.7.Kako odrediti koliko dugo preparat prua zatitu

Djelovanje zatitnih preparta na kou je individualno. Da bi se preparati za zatitu od
sunevog zraenja pravilno koristili potrebno je znati vrijeme za koje koa pojedinca pocrveni
kada je izloena UV zraenju podnevnog sunca. Mnoenjem ovog vremena izlaganja sa brojnom
vrijednou zatitnog faktora, koja je oznaena na ambalai preparata, svaki pojedinac moe
izraunati koliko dugo je njegova koa zatiena preparatom odreenog zatitnog faktora. to je
koa osjetljivija, bre gori na Suncu, pa je poeljno da osobe sa ovim tipom koe koriste
preparate sa visokim zatitnim faktorom (SPF 20 i vie). Na primjer, ako naa koa bez zatite
pocrveni za 20 minuta (fototip 3) ,a imamo preparat na kome stoji oznaka SPF 15, vrijeme tokom
kojeg e naa koa biti zatiena iznosi 20x15 minuta, tj 300 minuta,s tim to je neophodno
obnavljati nanoenje preparata nakon svakog kupanja.Vrlo je bitno i odrediti fototip koe, tako
da se potroaima savjetuje da uvijek pri izboru preparata potrae savjet dermatologa ili
farmaceuta, tj, da preparate za zatitu od sunca kupuju u apotekama.
Evropska komisija je sastavila smjernice kako bi svoje graane informisala o opasnosti i
tetnom djelovanju sunca te kako da se zatite.Potroaima se savjetuje koritenje proizvoda za
zatitu uz druge mjere zatite od sunca. Druge mjere su:

Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu tokom sati kada je ono najjae tj. oko
11 ujutro do 3 popodne.
Ako niste u mogunosti skloniti se od sunca, dobro se pokrijte eirom, majicom
ili odjeom koja pokriva vaa ramena te nosite sunane naoare koje tite od UV zraka.
Izbjegavajte direktno izlaganje beba i male djece suncu.
Nanesite dovoljno proizvoda za zatitu. Upotreba odgovarajue koliine jednako
je vana kao izbor proizvoda. Kako biste bili zatieni u skladu s oznakom na proizvodu (SPF),
potrebno je nanijeti 2mg/cm proizvoda. To iznosi oko 36 grama (6 ajne kaike) kreme za jedno
18

tijelo odrasle osobe. Mnogi ljudi imaju naviku koristiti samo preporuene koliine. Ista
koliina proizvoda za zatitu treba se nanijeti nakon kupanja, brisanja ili znojenja kako bi se
odrala potrebna zatita.
Koristite proizvode za zatitu od sunca koji sadre zatitu od UVB i UVA zraenja

2.2.8. Primjer preparata za zatitu od sunca

Preparat koji smo izabrali je Eucerin U/V emulzioni losion.
Ima izrazito laganu teksturu koju koa trenutno upija. Prua visok nivo zatite od sunca.Sadri
visoko efikasne, fotostabilne UVA/UVB filtere sa Tinosorb S koji pruaju pozdanu zatitu od
opekotina izazvanih sunevim zracima. Zadovoljava standarde EU ( u skladu je sa Kozmetikom
Diorektivom). Budui da ne sadri parabene, boje i parfeme, pogodan je za osjetljivu kou i kou
sklonu alergijama (slika 3)

Slika 3. Eucerin emulzioni losion

3. Zakljuak
Veliki broj veoma ozbiljnih negativnih efekata sunca na kou neminovno nas upucuje na
potrebu
za stalnom zatitom. Kako bi se postigla odriva zatita od sunca kozmetikim proizvodima s
UV filterima, potrebni su napori proizvonaa pri formulisanju, testiranju i oznaavanju
proizvoda kao i edukovanje potroaa. Na konaan stepen zatite utie nekoliko aspekata, od
stepena zatite od UVA i UVB zraenja, fotostabilnosti, vodootpornosti, doziranja i
primjene proizvoda te njegovih fizikih karakteristika.
Stoga, kozmetiki proizvod za zatitu od sunca mora zadovoljavati vie kriterijuma : mora
tititi od zraenja u UVA i UVB intervalu; biti fotostabilan i termostabilan; mora biti
nekodljiv i formulisan s doputenim UV filterima i sastojcima.
UV filteri su takoe i sastavni dio dnevnih krema i drugih antisolarnih preparata koji se koriste
u svakodnevnoj njezi. Budui da UV zraci mogu imati ozbilj e posljedice po zdravlje koe.
Poevi od prevremenog starenja pa do ozbiljnih oboljenja , poput karcinoma koe, preporuuje
se obavezna primjena preparata za zatitu. Potrebno je voditi rauna I o SPF faktoru na ambalai
proizvoda, I na osnovu tipa koe procijeniti koji SPF faktor odgovara koi. S druge strane, UV
filtri mogu imati I neeljena dejstva, pa neki naunici savjetuju izbjegavanje njihove upotrebe u
svakodnevnoj njezi. Poeljno je da se potroai informiu o sastavu preparata, vrsti UV filtera u
preparatu I da koriste samo preparate sa UV filterima koji su u skladu sa zakonskom
19

regulativom.

Literatura
http://www.zzjzsombor.org/pdfdoc/leto/preparatizazastituodsunca.pdf
http://www2.df.pmf.uns.ac.rs/download/Diplomski-AleksandraPeric.pdf
http://www.badgerbalm.com/s-30-what-is-spf-sunscreen-sun-protectionhttp
www.lovesensa.rs/clanci/probali-smo/koji-se-mineralni-i-hemijski-filteri-mogu-naci-ukremama-za-suncanje-factor.aspx

20

http://fitoaromaterapija.hr/koza-i-sunce/
http://www.pharmamedica.rs/nega/antisolarni-preparati-za-svakodnevnu-negu-koze/
http://ec.europa.eu/health/index_en.htm
http://www.eucerin.rs/

Biografije studenata
Sneana Mili

Roena je na Cetinju 19.06.1992. godine. ivi u Bijeloj, blizu HercegNovog,gdje je zavrila osnovnu kolu ''Orjenski bataljon''. Gimnaziju je zavrila
u Herceg- Novom u J.U.S.M.. '' Ivan Goran Kovai. Trenutno je student
etvrte godine farmaceutskog fakulteta u Podgorici.
21

NevenaCrnogorac
Roena 26.03.1992. godine u Trebinju. ZavrilajeOsnovnu kolu
,,Ratko ari, apotomgimnaziju ,,StojanCerovi uNikiu. Tokom
kolovanja postigla je odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta i zbog
toga je nagraena diplomom ,,Lua. 2011. godine je
upisala
Farmaceutski fakultet u Podgorici i trenutno je student etvrte godine.
Irena Bubanja
Roena 04.01.1993.godine u Nikiu. Zavrila je osnovnu kolu
Braa Labudovi , a potom gimnaziju Stojan Cerovi u
Nikiu.Tokom kolovanja je postigla odlian uspjeh i nosilac je diplome
Lua. Trenutno je stuent etvrte godine Farmaceutskog fakulteta u
Podgorici

Aneta Baovi
Roena 19. Septembra 1992. godine u Nikiu. Uila je u Osnovnoj
koli Ratko ari u Nikiu. Zavrila je Gimnaziju Stojan Cerovi
2011.godine u Nikiu.Trenutno je student etvrte godine
Farmaceutskog fakulteta u Podgorici.

Elma Drekovi
Roena je 3.10.1990.godine u Tutinu. Osnovnu kolu zavrila u
rodnom gradu 2005.godine kada s upisuje u Gimnaziju. Nosilac
diplome Lua.Godine 2009.upisuje Farmaceutski fakultet u
Podgorici

22

.
Anela Perunii
Roena je 03.03.1992. u Podgorici. Zavrila sam Osnovnu kolu ,,tampar Makarije i
Srednju medicinsku kolu u Podgorici. Student etvrte godine Farmaceutskog fakulteta.

23