HUMANIZAM I RENESANSA

Razvoj robnonovane privrede u okvirima feudalnog drutva i postepeno

pretvaranje srednjevijekovnog gradjanskog stalea u gradjansku klasu
doveli su do novih pojava i u kulturi. Ta srednjevijekovna, preteno,
crkvena kultura nije mogla da zadovolji potrebe novonastale gradjanske
klase, kojoj su bila potrebna stvarna nauna saznanja. Zato je gradjanstvo
pomagalo razvitak prirodnih nauka koje su bile zapostavljene u srednjem
vijeku.Javljaju se nova filozofija, knjievnost i umetnost. Svuda se istie
ovijek kao glavni predmet interesovanja nauke, knjievnosti i umjetnosti.
ovjekova srea i blagostanje postali su centralni motiv stvaralatva u
novoj kulturi koja se naziva HUMANIZAM. Humanisti su se ugledali na grku
i rimsku kulturu, tako da se savremenicima inilo kao da se antika kultura
prosto obnavlja. Otuda se ta nova kultura naziva i RENESANSAa-novi
pogled na vijet. Renesansnog ovjeka zanima sve. On eli sve prouiti, sve
vidjeti. Centar svega je postao ovjek. Sve to postoji, postoji radi ovjeka i
sve to postoji treba sluiti ovjeku. Humanizam i renesansa su se najprije
javili u Italiji.Najpoznatiji centar Humanizma u Italiji bio je bogati grad
Firenca. Pored Firence istiu se jos i Venecija, Djenova, Piza, Milano pa ak i
Rim.
HUMANIZAM je kulturno-povijesni fenomen koji se oblikovao,kao sto je
receno u Italiji, proirio diljem Europe, a obuhvaa razdoblje otprilike od
polovice 14. do polovice 16. stoljea. Pojam humanizma se takoer vee
uz onodobnu naobrazbu, tj. studia humanitatis to je podrazumijevalo
studij latinskoga, u manjem opsegu i grkog jezika te gramatike, retorike,
pjesnitva, povijesti te moralne filozofije. Takav studij budio je interes za
antiku prolost, za dosege grke, a osobito rimske kulture i civilizacije.
Postupno se humanisti sve vie odupiru srednjovjekovnom, dogmatskom
nainu miljenja i svjetonazoru koji svu pozornost usmjerava na religiozna
pitanja. Humanisti ponovno dovode ovjeka u sredite zanimanja.
Razvoju humanizma pridonijele su i gospodarske okolnosti: razvijaju se
gradovi, razvija se trgovina, iri se komunikacija meu gradovima i
dvorovima, razvija se pravni i upravni sustav, a za sve to je potrebno vie
obrazovanih ljudi koji se obrazuju u prvim javnim kolama, a koje se
temelje ba na humanistikim znanostima. Razvojem trgovine, pomorstva i
zanatstva bogate se i puani pa se i oni obrazuju te vre javne slube. Sve
vie jaa svijest o vanosti osobne sposobnosti pojedinca.Obrazovani ljudi
onoga vremena okupljali su se u svojim gradovima i pismeno komunicirali
s onima iz drugih gradova (naravno na latinskom jeziku). Zbog probuene
ljubavi prema antici mnogi su prikupljali antike natpise na spomenicima,
prepisivali su sauvana antika knjievna i znanstvena djela i otkrivali ono
to je kroz cijeli srednji vijek bilo zanemareno kao pogansko.

RENESANSA - je jedno od najkreativnijih razdoblja u knjievnosti i

umjetnosti koje je oznailo prekid sa srednjim vijekom. Vremenski se
odreuje od 14. stoljea u Italiji do 16. stoljea u ostatku Europe. Ona je
jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Europe, koji je doveo do
preokreta u znanosti, filozofiji, knjievnosti i likovnim
umjetnostima.Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse nala svoj
najvii izraz, jer je u njoj najprije dolo do razvoja gradova i gomilanja
bogatstva u pojedinim gradanskim porodicama. ovjek hoe uivati u
svakodnevnom ivotu pa se poinju organizirati zabave, makarade Ljudi
se ele urediti, ali ele se o obrazovati. Zato se okupljaju umjetnici i itaju
antike knjige. Ta se drutva po uzoru na Platona nazivaju akademije. e
za znanjem dovodi do stvaranja gimnazije po uzoru na Spartance. Javljaju
se klasine gimnazije jer je bilo potrebno znanje iz klasinih jezika
hebrejskog, grkog i latinskog.
KNJIEVNOST I UMJETNOST:
Renesansa se poinje prvo odraavati u knjievnosti i umjetnosti.
Knjievnost se odvaja od religije. U knjievnost ulazi stvarni svijet, stvarni
ljudi. Renesansni pisci ne piu vie na latinskom jeziku, ve piu na
narodnim jezicima.Strahovite promjene doivljava i likovna umjetnost jer
ovjeka zanima svijet u kojem ivi. Najvei predstavnici renesansne
umjetnosti i znanosti su Leonardo da Vinci i Michelangelo. Najvaniji je u
renesansi portret. Renesansni slikari ele probiti u ovjekovu duhovnost.
Najbolji primjer je slika koja i danas zaokuplja pozornost to je da Vincijeva
Mona Liza. Na slikama postoje motivi iz prirode, najee biljke, drvee.I u
tehnikom smislu slikarstvo napreduje jer se javlja perspektiva. Slikarski
rad postaje jedno istraivanje. Istraivanje je dovelo da je Leonardo da
Vinci uoio lom svjetlosti i napravio prvu kameru. Renesansi slikari i kipari
su veliki znanstvenici jer su prouavali ljudsku anatomiju. Leonardo da
Vinci je prvi primijetio i nacrtao velike razlike u razvoju fetusa i na taj nain
je udario temelje embriologije.Svi renesansni ljudi su svestrani. Bili su
istovremeno i umjetnici i istraivai i znanstvenici. Svestranost je bila
mogua jer je fond znanja bio mali i stao je u glavu. Umjetnost renesanse
u Nemakoj najvie je dola do izraza u slikarstvu. U toj grani umjetnosti
najvise su se istakli Albreht Direr, Hans Holbajn i Luka Kranah. U
Nizozemskoj je renesansno slikarstvo bilo razvijeno u isto vreme kad i u
Italiji. Dok su italijanski slikari vie prikazivali ljepotu ljudskog tijela, u
nizozemskom slikarstvu osobito je prikazivana ljepota prirode i
gradjanskog ivota. U slikarskoj tehnici primenjivane su masne ili uljane
boje.
ZNANOST:
Osim umjetnosti naglo se poinje razvijati i znanost. Prije renesanse nema
drutvenih znanosti. Jedina znanost je filozofija. Zanimanje za stvarni svijet

je dovelo do velikog napretka u medicini. Otkriven je krvotok anatomija,

embriologija, optika. Pojavljuju se naoale i prvi mikroskop. Rudarstvo
dovodi do razvoja geologije pa poinju prouavanja Zemljine kore. Isto
tako, nalaze se fosili ivotinja i biljaka pa se razvija paleontologija.Fizika je
doivjela nagli razvoj u 15. i 16. stoljeu. Nikola Kopernik je bio veliki
poljski znanstvenik koji je odbacio vjerovanje da je Zemlja u sreditu
svemira i da se Sunce i drugi planeti vrte oko nje i rekao je da se Zemlja i
svi planeti vrte oko Sunca po krunicama. Galileo Galilei napravio je prvi
teleskop i njime je poeo istraivati nebo. Johann Kepler otkrio je da se
planeti ne gibaju po krunicama ve po elipsama.Svi ljudi koji su poeli
istraivati svijet nosili su naziv humanisti. Humanisti su prije svega bili ljudi
koji su koji su imali kritian duh. Oni ne vjeruju nita to nisu ispitali, a
glavna metoda istraivanja im je pokus. Zajedniko svim humanistima je
latinski jezik. Latinski postaje glavni jezik znanosti. Zato su struni nazivi u
znanostima veinom latinski. Budui da se koriste latinskim jezikom
uenjaci iz razliitih zemalja su znali to su otkrili uenjaci iz drugih
zemalja. Humanisti su uzimali i latinska imena. Janus Janonius, Nikolaus
Kopernikus.Renesansni fiziari su otkrili da put Zemlje oko Sunca ne traje
365 dana, nego 365 dana i 6 sati. Zato su ustanovili da postoji veliki
raskorak izmeu julijanskog kalendara i astronomskog vremena. 1582.
godine Grgur XIII reformirao je kalendar i nastaje gregorijanski kalendar.
Otkriveno je da je razlika meu kalendarima 10 dana. Danas je ta razlika
14 dana. Grgur XIII je naredio da se svake 4 godine godini doda jedan dan
koji pokriva prethodne 4 godine sa po 6 sati. to je 29. veljae.
TISAK:
Jedno od najvanijih otkria bio je pronalazak tiska. 1445. godine Johan
Gutenberg iz Meinza izmislio je tisak. Prije su se rezbarili su se mekani
materijali i premazali bojama, a onda su se otisnuli. Gutenberg je izumio
stroj koji je imao svako slovo zasebno pa se nije za svaki tekst izraivala
nova otisna ploa ve su se ta slova mogla upotrebljavati puno puta samo
ih je trebalo posloiti da tvore neku rije.Tiskare su se poele pojavljivati
ve potkraj 15. stoljea. Pojavile su se tiskane knjige i te najstarije knjige
su i najvrjednije i nose posebni naziv inkunabule. Gutenbergov izum
omoguio je da se znanje bre iri.
HUMANISTI
Na dvorovima se okupljaju ljudi koje zanima sve. Tako Henrik VIII ima
savjetnika Thomasa Moorea. Thomas Moore je canterburyjski nadbiskup i
humanist. Njegovo glavno djelo zove se Utopija. To je izmiljena zemlja,
otok. Naziv znai nigdje. Glavni sadraj Mooreove Utopije je idealno ljudsko
drutvo bez bogatih i siromanih. Moore nije davao upute kako da se stvori
idealno ljudsko drutvo. U Italiji se meu humanistima
javlja Tomas Campanella. Njegovo glavno djelo se zove Civitas Solis u
prijevodu Drava sunca. I on sanjari o idealnom drutvu. To su prvi
pokuaji razmiljanja o ljudskom drutvu.Trei znameniti humanist je tajnik
Lorenza Mediccia Nicola Machiavelli. Njega mui problem nastanka
jedinstvene drave na podruju Italije. Napisao je djelo Il prinzipe to

znai vladar. On svojem vladaru doputa sve. Moe se koristiti svim

sredstvima da doe do cilja.

Glavna podruja renesansne kulture i njeni najistaknutiji

predstavnici:
Humanizam i renesansa najpre su zahvatili italijanske gradove: Firencu,
Rim, Napulj, Milano, Feraru, Urbino, Rimini, Veneciju, i druge, ali su se brzo
proirili i na ostale evropske zemlje; Francusku, Englesku, Poljsku, esku,
Ugarsku, Austriju, Dubrovnik, Nizozemsku, paniju, Nemaku i druge
zemlje.
Od ranih istaknutih humanista treba pomenuti Franeska Petrarku i
Djovanija Bokaa, koji su iveli i stvarali jos u 14. veku. Dobro su poznavali
staru rimsku knjievnost i pisali na latinskom jeziku, ali se Petrarka ipak
proslavio tek svojim lirskim pesmama na italijanskom jeziku. Bokao je
uao u red velikih pisaca svojim poznatim delom na italijanskom jeziku. To
je zbirka novela ili pria iz ivota , Dekameron ( 100 prica isprianih za 10
dana: grci deka-10, homera-dan ).
Ipak novi duh i novi izraz u umetnikom stvaralatvu najvie su se ispoljili
u likovnoj umetnosti. Uprkos promenama u privrednom ivotu Evrope i
jaanju ekonomske moi buroazije, poetkom 16. veka dvorovi italijanskih
vladara dugo su uvali svoj sjaj, ali su i bogati gradjani posedovali
zamana sredstva koja su mogli da uloe u gradjevinsku delatnost, da
ukraavaju svoje trgove, podiu crkve i javne zgrade i ulepavaju ih delima
istaknutih umetnika renesanse-graditelja, slikara i vajara.
U arhitekturi, umetnici su nastojali da se oslobode francuskog stila, koji su
iz prezira nazivali gotskim. Iznad crkava podizali su velike kupole za koje
su uzor nalazili u rimskom Panteonu. U stilu renesanse podizane su iroke,
etvrtaste i svetle gradjevine pogodne ne samo za hramove ve i za javne
zgrade i palate. Gradjevine toga stila bile su praktinije za gradski ivot i
dravne ustanove. Nad vratima i prozorima primenjeni su polukruni lukovi
i dorski, jonski i korintski stubovi, a izmedju spratova izboen rub ili venac.

Zaetnik gradjevinskog stila rane renesanse bio je Filipo Bruneleski ( +

1447 ) a kasne Bramante ( + 1514). On je postavio temelje Crkvi sv. Petra
u Rimu. Gradjenje i oslikavanje su nastavili znameniti umetnici Rafael, pa
Mikelandjelo, koji je podigao uveno centralno kube. Gradjenje je dovrio
Bernini ( + 1680), koji je sagradio kolonade pred crkvom.
U vajarstvu, umetnici za svoje statue, esto nage, trae idealne proporcije
posmatrajui prirodu i prouavajui sklop ovekovog tela. Oni usvajaju
antike ideale lepote. Pored smisla za isticanje lepote ovekovog tela
uoljiv je i smisao za prirodu i njene raskone lepote. Lepote prirode su sve
cee predmet slikanja umetnika renesanse. Usavreno je slikanje na jo
vlanom zidu, ali i slikanje uljanim bojama. Slike na vlanom zidu nazvane
su freske. Najvei slikari kasne renesanse i svestrani umetniki geniji bili
su Mikelandjelo, Leonardo da Vini, Rafael Santi i Ticijan Veceli.
Mikelandjelo Buonaroti (1475-1564), vajar, graditelj, slikar i pesnik, dao je
svojim likovima izraz praiskonske snage, pune ivota i dostojanstva. Medju
mnogim njegovim delima istiu se statue Mojsije, David,Robovi, freska
Strasni sud u sikstinskoj kapeli ( Vatikan ) i prerada plana koji je za baziliku
Sveti Petar u Rimu izradio Bramante. Leonardo da Vini (1452-1518) bio je
poreklom iz firentinske drave kao i Mikelandjelo. I Leonardo je bio
svestrana priroda, genijalan i univerzalan ovek. Najslavniji je kao slikar,
ali je bio i odlian vajar, arhitekta, ininjer, matematiar, geometar, pesnik,
muziar, anatom i mehaniar, umetnik i talentovani naunik. Malo je
njegovih dela sauvano, medju njima su Mona Liza ( Djokonda ), Tajna
veera ( u Milanu ) i dr. Brojni sauvani rukopisi i crtei svedoe sa kakvom
je naunom tanou prouavao svaki predmet i svaku pojavu. Pokuao je
da pronadje ak i spravu za letenje po uzoru na let ptica. Osim u Italiji,
radio je i u Francuskoj, gde je uivao pomo francuskog kralja. U
Francuskoj je i umro. Rafael Santi ( 1483-1520), jeste trei veliki umetnik
ovog perioda. Slikarska umetnost "boanstvenog Urbinjanina", kako su ga
zvali, puna je vedre i vesele lepote, kao to mu je i ivot bio. On je svojim
kompozicijama prekrio zidove papskog dvora u Vatikanu. Njegove slike,
osobito mnogobrojne madone ( Bogorodice ) odiu ljupkou i
milinom.Papa Lav X poverio mu je i gradnju Petrove crkve. Od njegovih
brojnih slika posebno se istie Sikstinska madona. Rafael Santi bio je veliki
majstor u slaganju boja i grupisanju velikog broja likova na slici.
Najslavniji slikar mletake kole je Ticijan Veceli (1490-1576), veoma
plodan umetnik. Bavio se portretom, alegorijom, pejzaem, istorijskim i
crkvenim slikarstvom. Smatra se da je u svom gotovo stogodinjem ivotu
naslikao vie od 4000 slika.
Od firentinskih slikara znameniti su Verokijo ( 1436-1488), Botieli (14441520) i drugi. U slikam Koredja (1484-1534), Tintoreta (1518-1594) i Paola
Veronezea (1528-1588) ve se naziru znaci novog, baroknog stila, koji e
zamijeniti renesansu.