Univerzitet u Zenici Ekonomski

fakultet

Menadment preduzea
Dr. sc. Dijana Husakovi, docent
Mr.sc. Denan Kulovi, vii asistent

Zenica, maj 2014.

godine

Dobro doli!
Cilj

predmeta:

Izuavanjem ovog predmeta student stie nova saznanja

i razvija vjetine iz oblasti upravljanja malim i srednjim
preduzeima koje ga osposobljavaju za pokretanje i
osiguranje rasta i razvoja sopstvenog preduzea.
Obavezna

literatura:

Dosti, M. (2003), Menadment malih i srednjih

preduzea, drugo izdanje, Sarajevo: Ekonomski
fakultet.
Siropolis N., 1995, Menadment malog i srednjeg
preduzea, Zagreb: MATE.
Nain

polaganja:

Dva testa u toku semestra ili integralni test +

seminarski rad + prezentacija + usmeni dio ispita

Bodovanje
Bodovanje
Max

Min

Skala
bodovanja

Test I

35

18

51 - 60

est (6)

Test II

35

18

61 - 70

Sedam (7)

Seminarski
rad

10

71 - 80

Osam (8)

Prezentacija

10

81 - 90

Devet (9)

Usmeni ispit

10

91 - 100

Deset (10)

Ukupno

100

51

Aktivnosti

Ocjena

Studenti koji iz bilo koje aktivnosti ostvare manji broj od

minimalnog taj dio polau ponovo u redovnom ispitnom roku.
Polaganje usmenog dijela ispita je obavezno za studente koji
svoje obaveze ne izvre u predvienom roku, i/ili imaju vei broj
izostanaka.

Menadment preduzea

ELEKTRONSKO
POSLOVANJE ZA MALA I
SREDNJA PREDUZEA

Izvor: predavanja pripremljena prema publikaciji E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika,
Ministarstvo poduzetnitva i obrta R Hrvatske

Uvodna razmatranja
Koliko

vas je kupilo neto preko interneta u

posljednjih est mjeseci?
Koliko vas je koristilo internet kao nain
informisanja prije kupovine nekog
proizvoda?
U Bosni i Hercegovini ima 2.113.100
korisnika interneta, podaci su Regulatorne
agencije za komunikacije, koji su uraeni
zakljuno sa 31. decembrom 2012. godine.
Analiza je pokazala da je broj internet korisnika
u odnosu na 2011. godinu povean za 5,7
posto.

Podaci iz regije

U
Hrvatskoj
64%
populacije starije od 15
godina koriste internet, u
BIH 63%, Srbiji 65%,
Makedoniji 67%.

Slovenija je daleko ispred

po
broju
korisnika
interneta tamo 80%
populacije
iznad
15
godina koristi Internet, u
Slovakoj

70%,
u
Maarskoj 74%, dok se,
primjerice,
u
Rusiji,
internetom koristi manji
dio populacije njih 58%.

Izvor: http://progressive.com.hr/demo/4817-gfk-u-rh-sve-vie-korisnika-internetakupuje-online.html

Definisanje pojmova
Elektronsko

poslovanje (e-poslovanje ili ebusiness) je pojam koji oznaava voenje

poslovanja na internetu, kroz kupovinu i
prodaju proizvoda/usluga, pruanje usluga
potroaima i saradnju sa poslovnim
partnerima.
Primjena informacionih i komunikacionih
tehnologija
kao
podrke
razliitim
poslovnim aktivnostima.
Svaki oblik poslovne transakcije koja koristi
neki elektronski medij (internet) kako bi je
ostvarila.

IBM-ova

definicija e-poslovanja 1997.

bila
je
preobrazba
kljunih
poslovnih
procesa
koritenjem
internetskih tehnologija.
To znai da e-poslovanje nije samo
nain da se proiri dohvat poduzea
na drugo podruje trita i na nove
prodajne kanale, nego je to i korak
ka integraciji svih poslovnih procesa
poduzea
e-Business je sastavni dio cjelokupne
poslovne strategije preduzea, i
predstavlja
nain
transformacije
poslovnih operacija i razmiljanja

Elektronska trgovina
Podrazumijeva

kupovinu, prijenos ili razmjenu

proizvoda,
usluga
i/ili
informacija
putem
raunarskih mrea/interneta.
Stvaranje izvora prihoda koritenjem Interneta i
World Wide Weba, npr. koritenjem marketinkih
tehnika na Internetu.
Primjeri e-trgovine su:
Koritenje web stranice za prodaju proizvoda i usluga
putem Interneta
Plaanje poreza putem Interneta
Plaanje parkiranja ili tramvajskih karata slanjem SMS
poruka
Poduzee koje tedi novac kupovinom putem Interneta

e-poslovanje vs e-trgovina

E-trgovina:

promocija
prodaja
kupovina proizvoda i
usluga na internetu

E-poslovanje:
Poboljanje poslovnih performansi kroz
smanjivanje trokova poslovanja, proirivanje
baze kupaca, i poboljanje konkurentske
pozicije na tritu

E-poslovanje je vie od online prodaje i promocije!

Primjena e-poslovanja:
primjeri
Preduzea

esto koriste e-poslovanje/e-trgovinu na razliite

naine, ovisno o vrsti poslovanja.
Internetska preduzea koje posluju iskljuivo putem Interneta (npr.
eBay, Facebook, Amazon.com)
preduzea koja spajaju klasine poslovne oblike s informacijama na
Internetu (internetski katalozi) (www.panpek.hr, www.msan.hr)
preduzea koja spajaju klasine poslovne aktivnosti s mogunou
internetske kupovine (magma.hr, algoritam.hr)
preduzea koja svoje poslovanje temelje na samom Internetu, kao
to su dobavljai hardvera i softvera (npr. CISCO i Microsoft),
pruatelji osnovnih usluga kao primjerice pruatelji internetskih
usluga, poduzea koje omoguuju ljudima da pretrauju Internet
(Google)
preduzea koja svoje poslovanje temelje na povezivanju klijenata s
proizvodima i uslugama, npr. stranice za usporedbu cijena (stranice
koje moete koristiti za usporedbu cijena npr. osiguranja, goriva ili
proizvedenih dobara).

Vrste elektronskog
Sposlovanja
obzirom na vrstu poslovnih subjekata izmeu kojih se
elektronsko poslovanje odvija, razlikujemo:

C2C

B2B
B2C

POTROAI

PREDUZEA

B2
A

C2
ADMINISTRACIJA

C2C: potroa-potroa elektronska trgovina, odnosno

trgovina bez posrednika. Najbolji primjeri ove vrste
trgovine su web sajtovi organizovani kao aukcije npr.
eBay ili oglasnici.
B2B: preduzee-preduzee, elektronsko poslovanje
izmeu preduzea, odnosno razmjena proizvoda,
usluga i informacija izmeu preduzea. Najee se
povezuje sa elektronskom trgovinom i reklamiranjem,
kada je ciljno trite saunjeno od drugih preduzea.
B2C: preduzee-potroa, odnosi se na poslovanje
preduzea, odnosno prodavanje proizvoda/usluga
krajnjem potroau. Potroai mogu obaviti svoju
kupovinu bez odlaska u tradicionalnu prodavnicu
aktivnosti maloprodaje.
B2A: preduzea-administracija, ili e-government.
Ideja je da vladine institucije i preduzea mogu
komunicirati i poslovati koristei web stranice
efikasnije u odnosu na tradicionalni nain interakcije.

Kategorije elektronskog
poslovanja
Elektronsko

bankarstvo
Elektronska trgovina
Elektronski konsalting
Elektronsko uenje
Elektronska pota
Elektronski marketing
Elektronske transakcije

Po emu se elektronsko
poslovanje razlikuje od
tradicionalnog?

Neke od razliitosti koje se navode su:

Smanjenje fizikih granica i distance

Usluuje veu grupu kupaca efikasnije

Cilja specifine grupe kupaca

Internet je interaktivni marketing alat

Prikuplja detaljnije podatke o potroaima

Poveava efikasnost transakcija

Kim et al., 2004

Prednosti elektronskog
poslovanja

Generiranje dodatnih prihoda

Smanjuje trokove

Prati konkurenciju
Popravlja svoju konkurentsku poziciju

Mogunost 24/7 pristupa proizvodima i uslugama

Primjena inovativnih tehnologija

Kreiranje boljeg imida preduzea
Privlai mlae kupce

Konkurentska pozicija

Bolje znanje o kupcima

Proaktivne i personalizirane ponude
Preciznije informacije i poboljana podrka korisnicima

Pozicioniranje brenda

Efikasnost procesa
Automatizacija podrke i poslovanja

Odnos sa kupcima (Added Services and Virtual Community)

Nova trita
Novi proizvodi
Novi kupci

On-line shop i katalozi

On-line helpdesk

Poveanje motivacije zaposlenika fleksibilnijim radnim uslovima

Rad od kue
Fleksibilno radno vrijeme

Elektronski marketing
Marketing

je podruje na kojemu e mala

poduzea najvjerojatnije zapoeti s eposlovanjem.
Elektronsko
poslovanje
moe
pomoi
preduzeu u marketingu, odnosno:
Pronalaenju kupaca
Zadovoljavanju kupaca
Zadravanju kupaca
E-poslovanje

prua mnotvo prilika za

poveanje uinkovitosti marketinga, pri
emu preduzee ne mora imati ak ni
vlastitu web stranicu.

Kljuni aspekti koritenja eposlovanja u marketingu ukljuuju

sljedee:

Pravila poslovanja nisu se bitno promijenila, no alati koje

koristimo da bismo poslovali jesu.

Pojava Interneta moe se usporediti s pojavom eljeznice u 19.

stoljeu: poduzea su i dalje prodavala istu robu, no eljeznica je
olakala i ubrzala proces njihova transporta do trita.
Sva

preduzea, pa ak i ona najmanja, moraju prihvatiti eposlovanje kako bi ostala konkurentna.

Svi ostali ga koriste, djelomino zato to je uvoenje osnova eposlovanja iznimno jeftino ak i za najmanja novoosnovana poduzea.

Metode

e-poslovanja mogu se istodobno koristiti i kao

tradicionalni marketinki postupci, to se naziva
viekanalnim marketingom.
Primjeri su toga prodaja knjiga ili namirnica na web stranici za prodaju
te u tradicionalnom duanu ili koritenje web stranice s detaljnim
tehnikim opisom da bi se potaknulo kupce na kupnju automobila, no
kupac ipak mora otii u stvarnu prodavaonicu radi probne vonje!

E-marketing

ne mora biti komplikovan

E-marketing bez web

stranice
Moete

promovirati svoje preduzee

putem stranice za drutveno
umreavanje poput Facebooka ili Twittera
kao primjer moemo navesti pekarnicu u
Londonu koja koristi Twitter da bi obavijestila
kupce o tome kada su njezini proizvodi svjee
peeni
pubovi koji koriste Facebook da bi obavijestili
kupce o najnovijoj promociji, npr. jeftinih pia

Moete

stvoriti popis s adresama e-pote

klijenata, a da nemate web stranicu

Viralni marketing
Viralni

marketing je nain irenja poruke meu

potroaima. Virali su elektronika pota, dokumenti,
slike ili videoisjeci koji se odnose na vae poslovanje.
To je veoma vano jer koristi internetske drutvene mree
na kojima prijatelji razmjenjuju ogromne koliine
informacija ukljuujui i informacije o proizvodima i
uslugama koje su koristili.

To znai da korisnici internetskih stranica poput Facebooka i

Youtubea besplatno prenose vae poruke! Ako je dobro izveden,
esto rezultira dobrim odnosima s javnou. Meutim, zahtijeva
puno kreativnosti, to je obino skupo.

Uinak

bi trebao biti pozitivan za brendiranje proizvoda, ali

najvjerojatnije nije najbolji nain za izravno poveanje
prodaje.
Viralni marketing daj dojam spontanog entuzijazma
prenoenja informacija od usta do usta.

H-ov poziv studentima da osmisle najkreativniji slogan vezan

uz eljezniki promet, koji e biti koriten u promotivne svrhe,
rezultirao je masovnom sprdnjom na Twitteru na raun te
dravne tvrtke.

Ljeti bez klime, zimi bez grijanja",

"Uvijek moe sporije", "U kupeu usred
mraka nigdje mjesta nigdje zraka"
Vrijeme je da se ne krene.
(Promospot: Bare viri kroz prozor
kupea, pita mainovou: "Je li vrijeme
da se krene?")

Marketing putem elektronske

pote
Marketing

putem elektronike pote

nakon to ste sastavili bazu podataka s
adresama korisnika vae web stranice,
moete poeti slati newslettere na
oprezan, nenametljiv, tehniki ispravan
i legalan nain ako ne odradite to
ispravno, vjerojatno ete zavriti u
filtru za bezvrijednu potu ili s prijavom
za slanje neeljene pote; ali ako to
izvedete na ispravan nain, imat ete
izravan pristup poznatim korisnicima.

Drutveno
umreavanje/trgovina
Drutvena

trgovina odnosi se ne poticanje korisnika da stavljaju

vlastiti sadraj vezan uz vae proizvode na vau web stranicu.

Amazon.com bio je pionir u tome to je dao (i jo uvijek daje) korisnicima

mogunost objavljivanja vlastitih recenzija knjiga koje se prodaju na stranici
i tako dodaje jo promidbenog materijala. Moete dodati ovu funkciju
vlastitoj web stranici ako prodajete potroake proizvode.

Najvei

doseg drutvene trgovine su internetske drutvene mree,

od kojih je najbolji primjer Facebook, trenutno druga najpopularnija
web stranica na svijetu nakon Googlea.

Na Facebooku je jedini sadraj onaj koji proizvode korisnici nema proizvoda

kao takvog; ili bolje reeno, proizvod je sposobnost koritenja stranice za
povezivanje s prijateljima (upotreba Facebooka je besplatna, a prihod
ostvaruje oglaavanjem na stranici).

Veina

velikih poduzea sada ima Facebook stranicu, to je dobar (i

besplatan) nain promidbe njihova branda i rjeavanja korisnikih
problema.
Vae poduzee moe koristiti i forume ili specijalizirane stranice za
promidbu vae poruke ili moete pisati blog (vrsta osobnog
newslettera objavljenog na Internetu) ali sve to zahtijeva vrijeme i
trud.

Kljuna pitanja kojih bi MSP-i

trebali biti svjesni:
Zapamtite

da za mikropreduzea i MSP-e ak i
mala promjena poput koritenja Skypea za
obavljanje telefonskih poziva ili davanje
informacija klijentima putem SMS poruka ili emaila moe predstavljati inovaciju u e-poslovanju
koja e pomoi poduzeu one ne trebaju biti
komplicirane!
Kljuno pitanje za veinu MSP-a bit e dodavanje
alata za e-poslovanje postojeem poslovanju
vrlo mali broj novih preduzea ili mikropreduzea
poslovat e kao iskljuivo internetska preduzea.
Pravila e-poslovanja ista su kao i za klasino
poslovanje razlika je jedino u alatima.

Hvala na panji!