Professional Documents
Culture Documents
RadniMaterijaliZaTrecuProvjeruZnanja Ziđe EC6
RadniMaterijaliZaTrecuProvjeruZnanja Ziđe EC6
Nastanak potresa
Povratni period
Prosjeni vremenski interval izmeu dva potresa.
Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se oekuje 10 puta u 1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je:
Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je:
Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
P1+P1=1.00
Za dui vremenski period:
Izvesti dilatacije.
Nearmirano zie
Zidane graevine
Cilj
ekonominost graevine
velika krutost
duktilnost
armirana gradnja.
ponaanje konstrukcijskog sustava u cjelini valja osigurati uinkovitim vezama izmeu zidova i stropnih
konstrukcija;
graevine trebaju imati krute i povezane temelje da bi smanjili uinke nejednolikog slijeganja na
najmanju moguu mjeru.
Izvod iz japanskih propisa:
konstrukcija mora biti tzv. sanduastog tipa, gdje nisu preporuljivi dugi ili visoki zidovi;
otvore u zidovima treba svesti na najmanju moguu mjeru. Omjer duljine nosivih zidova, u svakom smjeru, i
povrine stropa ne smije biti manji od 0.15 m/m2;
armiranobetonske grede (serklae) treba postaviti na vrh svakog zida na svakom stropu i u ravnini krova;
otvori u zidovima i nosivi zidovi ne ,bi trebali biti smjeteni ekscentrino u tlocrtu graevine;
zidove gornjega kata treba postavljati centrino iznad onih iz donjega kata;
veze zida i stropne konstrukcije kao i zidova meusobno treba osigurati armaturom koju valja ugraditi u
mort ili beton da bi se zadrala cjelovitost;
visoke i vitke zidane konstrukcije, kao to su dimnjaci, treba proraunati na poveane seizmike sile;
debljina vanjske ili unutarnje stjenke zidnog elementa ne smije biti manja od 15 mm;
vertikalna unutarnja stjenka saastog zidnog elementa treba biti neprekinuta na cijeloj duljini tj. cijeloj irini
elementa;
za armirano
Zidni vez
kada se zahtijeva vie od jednog zidnog elementa u debljini zida, prijeklop gornjega zidnog elementa preko
vertikalne sljubnice morta donjih zidnih elemenata mora biti najmanje 1/3 duljine zidnog elementa.
Pravila izvedbe
Openito
veza izmeu m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaa;
za predgotovljene stropne konstrukcije vrijede ista pravila kao i za AB stropne konstrukcije izvedene na licu
mjesta;
uporaba elinih i drvenih stropova uvjetovana je krutim djelovanjem meukatne konstrukcije.
Dodatni zahtjevi za nearmirano zie
horizontalne a-b serklae na meusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne veoj od 4.0 m, armirati s min. 2 cm2;
P+1 za
vertikalne serklae potrebno je izvesti oko otvora povrine A > 1.5 m2;
vitkost zia
debljina zia
i
;
15 cm;
osigurava da slom armiranog zia ne nastane uslijed vlanog sloma u sljubnicama i elementima zia;
Pravila za jednostavne graevine koja osiguravaju dovoljnu tlanu nosivost zia kao i pravilan raspored
elemenata graevine jesu:
najvei doputeni broj etaa iznad tla:
omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti vei od 2 za nearmirane, niti 3 za omeene zidove;
naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 metara.
Raunski modeli
Openito
Seizmiki otporni elementi su nosivi zidovi te vezne grede koje uinkovito povezuju takve zidove.
Ako su zidni parapeti uinkovito povezani sa susjednim zidovima i ako su povezani s podnim serklaem ili
nadvojem pod njim, tad oni zajedno tvore vezne grede.
U stvarnosti se pri djelovanju seizmikih horizontalnih sila zidovi ponaaju kao odvojeni zidovi (vidjeti sliku a), te
kao dijafragme s otvorima gdje su slaba mjesta ili meuprozorski zidovi (vidjeti sliku b) ili vezne grede tj. preke
(vidjeti sliku c) .
EC 8
Za nearmirano zie faktor ponaanja valja uzeti s vrijednou q=1.5;
za omeeno zie q=2.0;
za armirano zie q=2.5.
Pretpostavke prorauna
zidovi su povezani horizontalnim serklaima i stropnim konstrukcijama koje su krute u svojoj ravnini;
zidovi su uklijeteni na gornjem i donjem rubu u stropne konstrukcije ili nadvoje ili vezne grede tj parapete
(ova pretpostavka nije potpuno tona ali se njome pojednostavnjuje proraun);
krutosti i nosivosti zidova sastavljenih presjeka (L, T, H ili +) proraunavaju se tako da se krutosti tj. nosivosti
pojedinih dijelova zidova zbroje;
doprinos zidova otpornosti cijeloga kata ovisi o njihovoj krutosti i nosivosti ali i o njihovom pomaku. Pomak
zida ovisi o poloaju zida u katu;
pojedini zidovi mogu preuzeti svoj dio optereenja, u linearnom i nelinearnom podruju ponaanja, samo dok
ne dosegnu deformaciju nakon koje slijedi slom i ruenje.
pomak zida e na idealiziranoj granici elastinosti odreuje se kao: e = Hi, max / Ke;
pomak na granici sloma u na idealiziranoj granici elastinosti odreuje se kao:
u = e Di;
krutost zidova u nelinearnom podruju se smanjuje ovisno o pomacima: Ke= Hi, max / i .
Ako je pomak zida i vei od pomaka na njegovoj idealiziranoj granici elastinosti e, tada je doprinos ukupnoj sili
kata jednak njegovoj najveoj sili nosivosti Hi, max:
Ako je pomak zida i vei od pomaka na granici sloma u tada je doprinos ukupnoj sili kata jednak nuli tj. zid se
iskljuuje iz nosivosti:
Zbog horizontalnih seizmikih poprenih sila mogu nastati sljedee vrste sloma:
a)
b)
c)
d)
e)
od savijanja,
od klizanja po horizontalnoj sljubnici morta;
od otvaranja dijagonalne pukotine u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama;
od dijagonalnog raspucavanja po zidnim elementima;
od drobljenja zidnih elemenata u dijagonalnim uglovima.
Energetski uvjet
jednake;
Uvjet duktilnosti - poto je propisano seizmiko optereenje odreeno uz pretpostavku odreenog stupnja
duktilnosti konstrukcije, jednaku sposobnost duktilnog ponaanja mora imati i promatrana konstrukcija.
Faktor duktilnosti odreen je omjerom pomaka kata i pomaka pri idealiziranoj granici elastinosti Di= u / e
Seizmika otpornost zgrade koja predstavlja nosivost idealizirane anvelope kata, jednaka je :
Openito
Jednostavna pravila sadre opis postupaka za izvedbu manjih zgrada za koje, ako ih se pridrava, nije potrebno
provesti raunski dokaz nosivosti.
Ova jednostavna pravila vrijede za zgrade koje uz podrum i potkrovlje imaju najvie jo dvije etae, (P+1).
stropne konstrukcije trebaju biti od armiranog betona ili moraju postojati armiranobetonski serklai na vrhu
zidova svake etae;
sve stropne konstrukcije i krovne dijafragme trebaju biti dobro sidrene u zidove na koje nalijeu;
zgrade moraju biti podijeljene na nezavisne dijelove odvojene neispunjenim razdjelnicama irine 5 cm,
sredita masa nezavisnih dijelova trebaju biti to je mogue blii sreditu krutosti;
zbroj irina otvora ne smije biti vei od polovice duljine zida u bilo kojem smjeru, i ne vie od jedne treine
ukupnog opsega;
nezavisni dijelovi trebaju biti simetrini u tlocrtu.
Stabilnost i robusnost
Za robusne i stabilne graevine nuno je da zidovi koji preuzimaju sve bone sile budu postavljeni u dva glavna
pravca. To se moe postii na zadovoljavajui nain tako da se zidovi postave u tzv. elijastom obliku u kojem su
nosivi zidovi poduprti poprenim zidovima.
Spojevi izmeu zidova koji se kriaju ili sueljuju, izmeu zidova i krovne konstrukcije i zidova i stropnih
konstrukcija moraju biti u mogunosti prenijeti bone sile na temelje. Jedan od naina da se to postigne jesu
serklai.
Za zie izvedeno od zidnih elemenata Grupe 2 ili 3, duljina leaja nadvoja, treba biti poveana za treinu:
- Leaji za stropove koji lee na zidovima ne bi smjeli biti manji od 8.5 cm
- Da bi se osigurao pravilan zidni vez, zidni elementi trebaju se preklapati na duljini od
u > (40% visine zidnog elementa h), gledajui lice zida,
ili u > 4.5cm, a mjerodavna je vea vrijednost.
Debljina zidova
Vanjski zidovi
Unutarnji zidovi
Nosivi unutarnji dvoslojni zidovi
Debljina nosivih unutarnjih jednoslojnih zidova s bonim pridranjem na vrhu svake etae treba biti
ne manje od 1/27 visine etae, ali nikad manje od 9 cm.
Debljina unutarnjih zidova podruma koji je ukopan za vie od 1 m ispod razine prizemija 2-etane
graevine ne smije biti manja od 14 cm.
Zidovi podruma
Najmanja debljina, t (u metrima), vanjskog podrumskog zida, u odnosu na visinu tla iznad razine poda podruma,
he, dana je izrazom:
t = 0.314 he - 0.30
Ovaj izraz vrijedi za visinu tla iznad razine poda podruma, he >1.6m,ako su za podrumske zidove zadovoljeni ovi
uvjeti:
a) svijetla visina podruma nije vea od 2.60 m;
b) zid podruma podupire betonsku ili zidanu konstrukciju stropa najmanje mase od 300kg/m2 najmanjega
raspona od 4m koji osigurava uinkovito bono ukruenje;
c) zid podruma podupire daljnji strop ili krov najmanje mase od 300 kg/m2 najmanjeg raspona od 4m;
d) povrina tla uz zid je izravnana i nije optereena s vie od 5 kN/m2;
e) zid nije izloen hidrostatikom tlaku.
Krajevi svakog nosivog zida trebaju biti vezani zidnim vezom ili bilo kakvim drugim sigurnim nainom povezani
du svoje cijele visine za ukruujui zid, zidni stupac ili dimnjak.
Unutarnji ukruujui zidovi
Ukruujui zidovi trebaju biti vezani zidnim vezom ili bilo kakvim drugim sigurnim nainom za zid, ili nosivi sloj
upljeg zida, koji ukruuju.
a) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na sva etiri ruba (granine vrijednosti H/t).
za: 0 <_ L/t <_ 40, H/t = 70.
za: L/t = 40, H/t = 70; za L/t = 50, H/t = 50; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 50, H/t = 50; za L/t =120, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
b) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem, gornjem i jednom vertikalnom rubu dok je jedan vertikalni rub
nepridran (granine vrijednosti H/t)
za: 0<L/t <20, H/t = 70.
za: L/t = 20, H/t = 70; za L/t = 60, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
za: 60< L/t <_ 120, H/t = 30.
c) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i gornjem rubu dok su oba vertikalna ruba nepridrana (granine
vrijednosti H/t).
za: 0 <_ L/t <_ 120, H/t = 30.
d) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i oba vertikalna ruba dok je gornji rub nepridran (granine
vrijednosti H/t)
za: 0 < L/t <_ 40, H/t = 60.
za: L/t = 40, H/t = 60; za L/t = 55, H/t = 20; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 55, H/t = 20; za L/t =120, H/t = 15; mogua linearna interpolacija.
OJAANJE ZIA
Uvod
Veliki broj starijih zidanih zgrada, graenih u podruju vee seizmike aktivnosti.
Ojaanja zgrada moraju se izvesti tako da potres najjaeg intenziteta moe uzrokovati oteenja, ali ne i ruenje
graevine.
Ojaanje u sebi ukljuuje i obnovu i postizanje vee nosivosti od one koju je graevina imala prije oteenja.
Osnovni postupci za utvrivanje karakteristika ugraenog materijala:
nerazorni postupci;
ispitivanje pojedinih dijelova graevine do sloma;
ispitivanje uzoraka izvaenih iz konstrukcije.
Suvremeni koncept sanacija i ojaanja graevina u seizmikim podrujima ukljuuje:
Sva optereenja ija se pojava oekuje u trenutku potresa;
Mehanika svojstva konstrukcije: krutost, priguenje, mase, duktilnost, sposobnost troenja energije.
Predvidivi radovi
Predvidivi radovi na zidanim konstrukcijskim sustavima koje ne udovoljavaju zahtjevima seizmikih propisa su:
sanacija i/ili ojaanje postojeih zidova, ukljuujui i prezidavanje ako je potrebno;
izvedba, tj. uvoenje novih zidova u nosivi konstrukcijski sustav;
meusobno povezivanje zidova, te zidova i stropnih konstrukcija.
Predvidivi radovi na ojaanju zidanih graevina
Ojaanje zia:
injektiraju se pukotine ili upljine cementnom emulzijom;
zidovi se oblau s jedne ili s obiju ploha armaturom i cementnom bukom ili trokret-betonom;
armatura se privruje za zid sidrima provuenim kroz zid;
izvode se vertikalni i horizontalni armiranobetonski serklai i povezuju s osnovnom konstrukcijom;
ako je potrebno, zidovi se prednapinju;
Dislokacija zidova zahtijeva prezidavanje ili ojaanje serklaima.
Ako m-k konstrukcije nemaju dovoljnu krutost u svojoj ravnini ili ne povezuju nosive zidove, pojaavaju se:
uvoenjem elinih zatega s obje strane zidova;
uvoenjem dijagonalnih elinih zatega za drvene m-k konstrukcije;
zamjenom cijele ili dotrajalih dijelova m-k konstrukcije.
Graditeljska batina
Veina graevina kulturne i graditeljske batine su zidane zgrade.
U obnovu su ukljueni strunjaci raznih profila.
Pronai ravnoteu izmeu propisa, mogunosti i uporabe novih konstrukcijskih elemenata.
Izvesti istrane radove i izraditi tehniku dokumentaciju.
Istrani radovi
Prije izrade projekta sanacije i ocjene o tome treba li graevinu ojaati ili ne, valja istraiti kakvou gradiva i ostale
karakteristike postojee graevine
Najznaajnije su tlana i vlana vrstoa te moduli elastinosti i posmika.
Postojeu otpornost zgrade mogue je raunski utvrditi ako su poznate:
tlane vrstoe zidnih elemenata;
vrsta morta i njegova vrstoa;
tlana vrstoa zia;
vlana vrstoa zia;
posmina vrstoa zia;
tlana vrstoa zia pri djelovanju koncentriranog optereenja.
Nerazorni postupci i postupci s ogranienim razaranjem
Razorni postupci
Odreivanje posmine vrstoe i kuta unutarnjeg trenja
Izmjere graevina
Niz modelskih ispitivanja na potresnoj platformi pokazala su da se ruenje zia izvan ravnine moe uinkovito
sprijeiti spajanjem nasuprotnih paralelnih zidova horizontalnim prednapetim elinim sponama, u razini stropova,
tako da spone uteu cijelu zgradu.
Ojaanje temelja
Svrha ojaanja temelja je stvoriti monolitni, kruti rotilj koji e osigurati sinkrone vibracije svih zidova zgrade.