REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

Poetke realizma u hrvatskoj knjievnosti pronalazimo ve u knjievno kritikim lancima A.

enoe koji se zalagao za uvoenje realizma u knjievnost ( lanak Naa knjievnost), ali sve ostaje na
teoretiziranju. Veina knjievnih kritiara i povjesniara smatra da je realizam u hrvatskoj knjievnosti
zapoeo 1881. jer upravo te godine umire enoa i na knjievnu i politiku scenu stupaju Ante Kovai i
Eugen Kumii. Godina 1895. je godina kojom zavrava realizam u hrvatskoj knjievnosti i koja oznaava
poetak moderne.
Poetika realizma u hrvatskoj knjievnosti
Na razvitak hrvatskog realizma utjecali su brojni europski pisci. U to doba djeluje i
skupina mladih knjievnih kritiara koji su svojim radom znatno utjecali na razvoj realizma u nas
jer su se zalagali za objektivan i realistian pristup pisanju. Usporedno s tim oni su traili da
knjievnost bude u funkciji jaanja nacionalnog duha Hrvata kako bi na taj nain posluila kao
sredstvo potpore u borbi za samostalnost. Predstavnici nove knjievne kritike su Jaka edomil,
Milivoj repel i Janko Ibler.
Tematika realizma u hrvatskoj knjievnosti
1.
2.

povijesna tematika E. Kumii romani Kraljica Lepa, Urota zrinsko frankopanska

suvremena tematika
a) politika stvarnost pisci progovaraju o maarizaciji, poetku kapitalizma, politikim
idejama pojedinih stranaka, propasti sela i sl.; primjer ove tematike je K. . Gjalski s
romanom U noi ,
b) propadanje plemstva tu je tematiku naznaio ve enoa a dotaknuli su je gotovo svi
pisci realisti; Gjalski plemie prikazuje sa simpatijama, a najobjektivniji su Vjenceslav
Novak i Josip Kozarac,
c) ivot graanstva realizam je vrijeme stvaranja graanskog drutva, a svi su pisci prema
njemu iskazali negativan stav osim Novaka i Kozarca,
d) prelazak seljaka u grad to je tematski okvir koji prepoznajemo u veini djela hrvatskih
realista, a nerijetko su i sami knjievnici osjetili sve potekoe prijelaza iz manje ruralne
u veu i urbanu sredinu,
e) ivot radnitva pojavu radnike klase opisuje V. Novak,
f) ivot na selu u okviru ove teme govorimo o tzv. regionalnom karakteru hrvatske
knjievnosti; naime, svi su pisci sa sela i dobro poznaju probleme vezane uz ivot na selu
pa piu o raspadanju seoskih zadruga, iseljavanju u Ameriku, zelenatvu i sl., ali svi piu
o prilikama iz vlastitog kraja pa zbog toga njihova djela imaju regionalni karakter
( Gjalski, Kovai = Zagorje, J. Kozarac = Slavonija, E. Kumii = Istra i Kvarner, V.
Novak = Hrvatsko primorje)
g) ope teme ivot, ljubav, smrt i sl.

Posebnosti hrvatskog realizma:

najznaajniji realist je pjesnik S. S. Kranjevi,

regionalni karakter knjievnosti,
postojanost knjievne kritike,
tematska raznolikost i neujednaenost,
asopisi Vijenac (Zagreb), Sloboda ( Suak), Iskra (Zadar).