SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

NIVES RADO
TEMELJNA OBILJEJA VINSKE REGIJE - PIEMONTE

Opatija, svibanj 2015.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,
OPATIJA

TEMELJNA OBLIJEJA VINSKE REGIJE - PIEMONTE

Seminarski rad

Mentor: dr.sc. Slobodan Ivanovi

Kolegij: Meunarodna gastronomija i somelijerstvo
Student: Nives Rado
Matini broj: 21429/11

Opatija, svibanj 2014.

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................1
1. GEOGRAFSKI POLOAJ REGIJE PIJEMONT............................................................2
1.1. Povijest Pijemonta............................................................................................................2
1.2. Klimatski uvjeti................................................................................................................3
2. PIJEMONT KAO VINSKA REGIJA.................................................................................4
2.1. Podruja proizvodnje vina................................................................................................5
2.2. Oznaka kvalitete vina.......................................................................................................5
3. SORTE I VRSTE VINA.......................................................................................................7
3.1. Bijela vina.........................................................................................................................8
3.2. Crvena vina.....................................................................................................................10
3.3. Vino i gastronomija........................................................................................................13
ZAKLJUAK.........................................................................................................................14
LITERATURA........................................................................................................................15

UVOD

Italija je najvei svjetski proizvoa groa i vina. Godinje se proizvede 4 769 900 000
litara vina, to ini 17,7% svjetske proizvodnje vina i 10,4% potronje. Italija je trea drava
po povrinama pod vinogradima, iza panjolske i Francuske.Italija ima 20 regija. Talijanska
vina imaju specifian okus jer se pripremaju gotovo iskljuivo od autohtonih sorti groa.
Iako su i bijela vina vrhunske kvalitete, posebno s lokaliteta na sjeveru (Veneto), najpoznatija
su talijanska crna vina. U Pijemontu to su Nebbiolo i Barbera, a u Toskani i sredinjem dijelu
Sangiovese, Merlot, Lambrusco i Montepulciano. U posljednje vrijeme kvaliteta proizvodnje
vina podie se i na jugu Italije, te Siciliji gdje se takoer ustraje na autohtonim sortama.
Regija Pijemont je druga najvea regija u Italiji po veliini, nakon Sicilije. Nalazi se na
Sjevorozapadu Italije, u podnoju Alpa. Glavni grad regije je grad Torino. Pijemont je jedna
od najboljih, ako ne i najbolja talijanska pokrajina za uzgoj vinove loze. Gradovi Alba i Asti
su srce vinske industrije u regiji .
Svrha ovog seminarskog rada je prikazati obiljeja vinske regije Pijemont. Predstaviti sva
najpoznatija vina i sorte groa sa podruja te vrlo poznate talijanske vinske regije.
Seminarski je rad podijeljen u 3 dijela. Prvi dio opisuje, regiju Pijemont, njenu povijest,
goegrafski poloaj i klimatske uvjete. U drugom dijelu se poblie susreemo i sa krajnjom
temom ovog seminarskog rada, regijom Pijemonte, kao vinskom regijom. Podrujima u
kojima se vino najvie proizvodi, te kvalitetom koju vino posjeduje. Dok se u treem dijelu
seminarskog rada, upoznajemo sa sortama groa od kojih se pravi vino, te sa najpoznatijim
vrstama vina. Takoer, u treem dijelu, se poblie upoznajemo i sa gastronomskim
specijalitetima Pijemonta.

1. GEGORAFSKI POLOAJ REGIJE PIJEMONT

Pijemont je regija u sjeverozapadnoj Italiji. Povrina Pijemonta je 25,400 km, a broj

stanovnika regije se procjenjuje na 4.3 milijona. Glavni grad regije je Torino. Pijemont je s tri
strane okruen Alpama. Pijemont granii s Francuskom, vicarskom, te s regijama
Lombardija, Ligurija i Valle d'Aosta.
Glavni gradovi pokrajina se zovu kao i pripadajue pokrajine: Alessandria, Asti, Biella,
Cuneo, Novara, Vercelli, Verbania Cusio Ossola (VCO) i Torino. Na planini Monte Viso
(Monviso) izvire rijeka Po, a od planina vrijedi spomenuti i Monte Rosa. Tri najbolja podruja
za kvalitetnu izradu vina u Pijemontu su podregije Langhe , Roero i Monferrato.
Nizinski dio Pijemonta je plodno poljoprivredno podruje, u kojem se uzgajaju penica,
ria, kukuruz i groe. U regiji su i jaki industrijski centri, posebice grad Torino, lijep
kozmopolitski grad poznat po dizajnu, modi, dom Fiata i njegove vrhunske okolade .
Pijemonte je zemlja dvoraca, vinograda, i romantinih breuljaka obavijenih maglom.
Geografija Pijemontea sainjavanju vie od 40 % planine , zajedno s velikim podrujima
breuljaka ( 30 %) i ravnicama ( 26 %).1
Alpe i Apenini imaju na razliiti nain veliki znaaj u regiji Pijemonte. Oni su u velikoj
mjeri odgovorni za povoljnu klimu u regiji, ali takoer su kroz sva stoljea pruali odreenu
razinu zatite od moguih invazija. Uvoenje i redovito auriranje stranih vinorodnih
tehnologija je jedan od glavnih razloga da Pijemont ostaje tako vinogradno napredniji u
odnosu na druge talijanske regije. Blizina regije Francuskoj takoer igra ulogu u tome.

1.1.

Povijest Pijemonta

Godine 1046., grofovi Savojske dinastije pripojili su Pijemont Savoji. Savojska dinastija
prerasla je 1416. u vojvodstvo, a vojvoda Emanuele Filiberto premjestio je 1563. svoje
sjedite u Torino. Vojvode Savoje su, poevi od 1720., bili i kraljevi Kraljevine Sardinije. U
Pijemontu je zapoet proces ujedinjenja Italije, u 19.stoljeu., nakon neuspjenih ratova protiv
Austrije 1820.-1821. i 1848-1849.
"Pijemont" (tal.: piemonte, eng.: piedmont) znai "podnoje brda" i u zemljopisu je
postalo sinonim za podruja podnoja planina. Pijemont je jedno od najpoznatijih vinorodnih
regija u Italiji.
Podruje regije Pijemont, izvorno naseljavaju Kelti, koje kasnije nasljeeuju Rimljani.
Kad je Hannibal unitio keltski glavni grad, Taurasia( dananji Torino) , Rimljani su ga
obnovili svojim ulicama koji i dan danas jo uvijek obiljeavaju Torino.
Sa padom Rimskog carstva , Pijemont je doivio sudbinu veine Italije - napad od niza
hordi sa istoka i sjevera . Meu njima je bila francuska feudalna obitelj Savoy, koja je zauzela
1

https://piemonte-wines.com/AboutPiemonte

Torino na kratko u 11 stoljeu. Obitelj Savoy se je ponovno vratila u 13. stoljeu, a vladali su
oko 500 godina , dok ih nije porazila Francuska Republikanska vojska. Oni su se vratili na
vlast nakon pada Napoleonovog carstva i ostali su vladajua obitelj sve do kraja Drugog
svjetskog rata i roenje Talijanske Republike .
Pijemont je bila jedna od prvih talijanskih regija koja je poticala industrijsku revoluciju i
1899. automobilski div Fiat ( Fabbrica Italiana Automobili Torino ili , Automobili talijanski
Tvornica [ od ] Torinu ) osnovan je ovdje, stvorivi trend moderniziranja u koji su ukljueni
ak i najizoliranije zajednice, te je tako privukao radnike i iz drugih talijanskih regija.
Zabave i slavlja u regiji, imaju jake vojne elemente, koji potjeu iz prolosti, a ogledaju
se u brojnim plesovima sa maevima, koji se odravaju u mnogim zajednicama.

1.2.

Klimatski uvjeti

U Alpskim zonama Pijemonta je vrlo hladno. Klima meutim u nizini je kontinentalna,

uglavnom su zime hladne i kiovite, esto s tekim snijegom dok su ljeta, esto suha i topla.
Proljee i jesen, su promjenjivi, sa naglim promjenama vremena. Tu su esto formacije magle
to je najee karakteristino u nizini Padana. Magla je vrlo bitna u faza sazrijevanja, sorte
Nebbiolo groa (sorta groa Nebbiolo je upravo dobilo ime od talijanske rijei nebbia, to
znai magla). Takve vremenske promjene, imaju znaajan utjecaj na svojstva groa,
proizvdei jedinstvena vina koja su elegantna i dobro uravnoteena s jakom strukture, ali vrlo
pitka.Na obalama jezera klima je blaga.
Pijemont vinska regija ima hladniju , kontinentalnu zimsku klimu, broj oborina nije
prevelik, zbog uinka kine sjene Alpa. Svake godine, mjeavina atmosferskih uvjeta je
drukija, a to je ono to ini karakteristike svake berbe prilino jedinstvenima.
Vinogradi se obino sade na obroncima, na visinama izmeu 150-400 metara.Toplije
padine na junom dijelu, uglavnom se koriste za sorte groa Nebbiolo ili Barbera , dok su
hladnije padine zasaene sortama Dolcetto ili Moscato. Skoro svi najbolji vinogradi
Pijemonta koncentrirani su u toplijim djelovima regije, posebno uz junu granicu, gdje se
izdvajaju podregije Langhe i Monferratto. Tu su i dva najpoznatija vinska grada Alba i Asti,
kao i dva geografski mala, a vinski ogromna sela - Barolo i Barbaresco, po kojima su vinski
divovi i dobili ime.
Najbolji vinogradi uglavnom su orijentirani ka Suncu i veina imena upravo oznaava
njihov poloaj u odnosu na Sunce. Tako imamo bricco rocche, sori tildin bricco na
dijalektu Pijemonta oznaava suncu okrenutu stranu brda, a sori predstavlja onu stranu
brda na kojoj se snijeg prvi topi.

2. PIJEMONT KAO VINSKA REGIJA

Pijemont esto zvan kao " Burgundija Italije ", je najpoznatiji po svojim butik vinima i po
izvrsnoj gastronomiji ( Pijemonte je dom poznatog bijelog tartufa ). Naime, podruje privlai
gurmanske putnike iz svih krajeva svijeta koji idu tamo jesti i uivati u dobrom vinu.
Proizvodnja vina u Pijemontu je mikroskopska , a posebno za top vina , veina vinarija su
u vlasnitvu obitelji . Vinogradi imaju tendenciju da su vrlo mali i uredno uvani i ureeni.
Cijela sela su posveena proizvodnji vina, vino je dio svakodnevnog ivota. Festivali etve u
Pijemontu su glavni dogaaji u svakom gradu i selu, i gotovo svatko sudjeluje u lokalnim
sveanostima. Vinski gradovi Alba i Asti su glavni centri proizvodnje vina. Grad Alba ima
godinji Tartuf festival ( koji privlai kuhare iz cijelog svijeta ), dok se u gradu Asti odrava
srednjovjekovni " Palio " festival.
Glavne zvijezde vina iz regije su DOCG Barolo i Barbaresco vina (nazvana po samim
selima gdje se ti vinogradi nalaze ), oboje strahovito bogata crvena vina napravljena s
najpoznatijom domaom sortom groa Nebbiolo. Piemonte je takoer dom mnogim drugim
autohtonim sortama groa kao to su Dolcetto i Barbera ( 2 najbolja vina od crvenog
groa , nakon Nebbiola ) i Cortese (bijele sorte koja se koristi za pravljenje slasnih i svjeih
Gavi di Gavi vina ) , a drugo najpoznatiji domae bijelo vino zove se Arneis , poznato po
tome to je vrlo mirisno i njeano .
Na jugu Pijemonta, meu brdima, lee dva podruja u kojima se vinova loza uzgaja od
pamtivijeka, Langhe i Roero. Izmeu njih tee rijeka Tanaro, koja geoloki prirodno razdvaja
ta dva podruja. Krajolikom dominiraju brda i sa lijeve i sa desne strane obale rijeke, ali svaka
strana odlikuje svojim drukijim specifinim obiljejima.
Razdvojeni rijekom Tanao, i Langhe i Roero imaju svoje geoloke porijeklo koje datiraju
jo iz doba tercijara. Roero je mlai od njih dvojice, to se ogleda u stanju njegove zemlje ,
koja je vapnenaka i glinasta, esto sa slojevima pijeska to ju ini mekom i manje
kompaktnom. Langhe brda , s druge strane , datiraju iz ranijih razdoblja miocena , i dok je tlo
vapnenako i glinasto i ovdje, zemja je ovdje puno tea i vra. Te suptilne razlike u
nastanku i formiranju zemlje, ogledaju se u grou i vinima: vina uzgajana na obroncima
Langhe su openito strukturiranija i dugotrajnija , dok vina sa obronaka Roera imaju
tendenciju da su vie uravnoteena i elegantna .
Pijemont proizvodi vie DOC / G vina po volumenu od bilo koje druge talijanske vinske
regije s gotovo 84 % svih proizvodnih podruja vina pod DOC / G oznakom. Pijemont je
izazvao samo Veneto i Toskanu za prvo mjesto meu talijanskim vinskim regijama. To je
podruje koje je identificiralo svoje zvjezdane sorte groa, iako i dalje eksperimentira s
novim sortama u pozadini. Sigurno je da e u iduih deset godina Pijemont biti izloen sve
veoj konkurenciji iz drugih talijanskih vinskih regija koje ele prisvojiti njegovu krunu.

2.1.

Podruja porizvodnje vina

Veina proizvodnje vina (oko 90 %) odvija se u junom dijelu Pijemonte oko gradova Alba
( u Cuneo ) , Asti i Alessandria .
Piemonte vinska regija je podijeljena u pet irokih podruja :

2.2.

Canavese - obuhvaa podruja oko Torina, poput Carema i Caluso

Colline Novarese - ukljuuje pokrajine Novara

Coste della Sesia - obuhvaa podruje oko Vercelli

Langhe - ukljuuje gorske krajeve oko grada Albe i Roero .

Monferrato - obuhvaa podruja oko Asti i Alessandria

Oznaka kvalitete vina

Od ukupno 700 km pod vinogradima, na vie od polovice se proizvodi vino s "oznakom

kontroliranog podrijetla" (tal: Denominazione di Origine Controllata). Vina Pijemonta su
nadaleko poznate dubine.
Denominazione di origine controllata (DOC) uveden 1963, je kontrola podrijetla vina
proizvedenog u pojedinoj regiji i garancija kvalitete vina.
Postoje tri nivoa zatite geografskog podrijetla vina, a to su:
DO Denominazione di Origine
DOC Denominazione di Origine Controllata
DOCG Denominazione di Origine Controllata e Garantita

Ove oznake vina garantiraju podrijetla sirovine, primijenjene tehnologije i kvalitetetu.

Zanimljivo je kako Italija, za razliku od Francuske i njenih regija, nikada nije
ekspanzionistiki djelovala u svjetskom irenju sadnje svojih najznaajnijih sorti.

Sa 46 razliitih DOC i 16 DOCG vina , Pijemont je regija koja proizvodi najvei broj
kvalitetnih vina. Najpoznatija, plemenita, i svjetski cijenjena nagraena vina su vina poput
Barbera, Barolo, Barbaresco, Dolcetto, Nebbiolo, Grignolino, Malvazije i Asti Spumante
meu ostalima.
16 vina sa oznakom, Denominazione di origine Controllata e Garantita ( DOCG ) :

Asti
Barbaresco
Barbera d'Asti
Barbera del Monferrato Superiore
Barolo
Brachetto d'Acqui, isto zvana Acqui
Dolcetto di Dogliani Superiore, isto zvana Dogliani
Dolcetto di Ovada Superiore, isto zvana Ovada
Dolcetto di Diano d'Alba, isto zvana Diano d'Alba
Gattinara
Cortese di Gavi, isto zvana Gavi
Ghemme
Roero, isto zvana Arneis
Erbaluce di Caluso, isto zvana Caluso
Castagnole Monferrato
Alta Langa

3. SORTE I VRSTE VINA

6

Pijemont je u Italiji ono to je Bordeaux u Francuskoj: Regija s najboljim vinima, ili

barem onima za koja svijet misli da su najbolja pa ih najvie i plaa. Velika je, ipak razlika u
cijenama bordokih i pijemontskih vina, no to to su bordoka dva do 10 puta skuplja od
pijemontskih, ne znai da su toliko i bolja.
U regiji Pijemont nalazi se oko 58.000 hektara vinograda, od ega je samo 30% pod
zasadima bijelih sorti. Godinja proizvodnja vina iznosi oko 3,5 milijona hektolitara, od ega
55% spada u DOC kategorizaciju, to znai da je klasificirano kao vino najvieg kvaliteta.2
Pokrajina Pijemont je vinorodna pokrajina sa est provincija. U provinciji Alessandrija
najpoznatije su crne sorte, barbera i dolcetto, a dobar glas svojih vina provincija Asti duguje
mukatu bijelom iz kojega se proizvode i pjenuava vina (lAsti spumante), najvie u
mjestima Canelli i Santa Vittoria dAlba.
Uz mukat, uzgajaju se i proizvode vina i iz drugih sorata, koja se na tritu pojavljuju
pod nazivima Barbera dAsti, Freisa dAsti, Malvasia dAsti (sve redom crna vina) i sl. U
provinciji Cuneo preteito se uzgaja sorta nebbiolo iz koje se proizvode vina barbaresco,
barolo i nebbiolo dAlba, a slian sortiment je i u provinciji Novara, Torino i Vercelli u kojoj
se iz groa sorata nebbiolo (90%), vespolina (4%) i bonarda (10%) proizvodi nadaleko
znano vino Gattinara. Ako je provincija Asti dala ime jednom pjenucu, provinciji Torinu
pripala je ast da bude centar proizvodnje vermuta.
Barbera je najee saena sorta groa u regiji, ali i Nebbiolo i Dolcetto ine znaajan
dio proizvodnje crnog vina tog podruja.
Od bijelih vina , Moscato je najistaknutiji sa svojim blistavim i svjeem stilom vina .
Ostale znaajna bijela vina ukljuuju stilove izraene od sorte groa Cortese, kao to su
Gavi , kao i mjeavine sorte Cortese s Arneis i Favorita od Colli Tortonesi i Alto Monferrato .
Od 1980-ih godina rasli su brojevi eksperimentalnih zasada sa meunarodnim sortama
Cabernet Sauvignon , Chardonnay, Merlot , Pinot noir, Sauvignon blanc i Syrah . Ostala
domaa ili autohtona groa su Bonarda , Croatina , Erbaluce , Freisa , Grignolino , Malvasia
Nera , Pelaverga i Vespolina .
Neke sorte vina su izraene u regiji Piemonte sa imenom groa i grada, koji se
pojavljuju na etiketi . Neki DOC primjeri ukljuuju Barbera d' Alba , Barbera d'Asti , i
Dolcetto di Dogliani u cijelosti izraeni od Barbera i Dolcetto groa

uro Toi, Crvena vina Pijemonta, Wine Style, broj 33.

3.1.

Bijela vina

Meu bijelim pijemontskim vinima najbolja su, i najskuplja, ona od sorte arneis. Najvie
bijelih vina u Pijemontu je od mukatnih sorata. Ima mirnih, no najpoznatija su pjenuava
moscato dasti s malo alkohola, klasinim mukatnim aromama po grou i cvijeu te
njenom slatkoom.
Moscato je najistaknutiji sa svojim blistavim i svjeem stilom vina . Ostale znaajna bijela
vina ukljuuju stilove izraene od sorte groa Cortese, kao to su Gavi , kao i mjeavine sorte
Cortese s Arneis i Favorita od Colli Tortonesi i Alto Monferrato.
Gavi
Odlikuje ga naglaena suhoa i kiselost, a naziv je dobilo po mjestu iz kojeg potie.
Inae italijanski vinari najee i vino krste po mjestima. Dakle, gavi se proizvodi od
autohtone sorte Cortes, a kad je najbolji onda su to suha i hrskava vina, sa prijatnim citrusnim
i mineralnim notama. U samom Pijemontu postoji oko 30 vinara koji su se specijalizirali za
Gavi, mada veina pijemontskih vinara u svojoj ponudi obavezno ima neki makar pristojan
Gavi.
Najbolji izbor kad je u pitanju slaganje vina i hrane sa ovim vinima je morska hrana. Neki
od najboljih proizvoaa gavija su vinarije La Scolca, Tenuta san Pietro, Fontanafredda,
Batasiollo, Stefano Farina
Arneis
Druga poznata bijela sorta Pijemonta je Arneis. Naravno, kod nas je mnogo manje
popularna ali kvalitetom uope ne zaostaje za Corteseom, tonije za vinima Gavi. Vrlo je
vjerojatno da ete nai mnogo bolji odnos cijene i kvalitete Arneisa nego Gavija. Glavna
podruja u kojima se uzgaja ova sorta nalaze se sjeverno od grada Tanara, i to zajedno sa jo
jednom autohtonom ali daleko manje poznatom sortom po imenu Favorita. Dugo su se ove
dvije sorte koristile uglavnom kod kupeiranja i smatrane su sortama za stolna vina, a onda je
nekolicina vinara, smanjujui prihode i poveavajui kvalitet, proizvela od Arneisa vrlo
kvalitetna vina. Danas se Arneis sadi na oko 500 hektara, mada je i to plod velikog truda,
ponajvie dviju kua Bruno Giacosa i Ceretto (ova sorta je 1989. godine dobila DOC status
i to za lokacije na brdima Roero i Langhe). Kvaliteta vina uvelike ovisi od prihoda, pa se
moe rei da imamo dvije vrste Arneisa onu jednostavnu, sa veim prihodima koja daje
jednostavna vina laganog tijela, vonog izraza i sa blagim kiselinama, kao i onu
kompleksniju, sa divnim cvjetnim aromama praenim vonim izrazima marelice, breskve i
jabuke. Aneis odlino pristaje uz ribu i plodove mora, a pije se i kao aperitiv.
Asti
Osim ove dvije vrste vina jedno od najpoznatijih imena Pijemonta je Asti, koji je
najpoznatiji pjenuavac pored proeka, a poznatiji je pod imenom Asti Spumante. (Italija
inae proizvodi najvie pjenuavih vina na svijetu od razliitih sorti). Asti je poluslatko
pjenuavo vino proizvedeno od sorte Moscato, koja se uglavnom sadi na jugoistoku
Pijemonta i posebno u okolici gradova Alba i Asti. Nedaleko od tih gradova nalazi se malo
selo Canelli, u kojem je pokrenuta proizvodnja ovog laganog vina jo davne 1800. godine.
8

Ponekad moete uti mjetane kako ovo groe nazivaju Moscato di Canelli, ali ak ni to nije
dovoljno, pa postoji i tree ime tog groa Moscato bianco (u Francuskoj je poznato kao
Muscat blanc a petits grains). Dugo je ovo vino pratilo lo imid, a naroito poslije Drugog
svetskog rata kada su se ogromne koliine nekvalitetnog Astija izvozile u SAD tada se to
vino smatralo ampanjcem za sirotinju. Dananja, moderna i kvalitetna Asti vina su daleko
od tog imida izrazito su vonog stila u kojem je slatkoa vrlo dobro izbalansirana. Arome
koje se osjeaju podseaju na savreno zrele breskve i marelice, uz, naravno, mukatne tonove
koji su prepoznatljivost ove sorte. Asti je uglavnom dosta lagano vino i postotak alkohola
kree se od 7 do 9 posto. Servira se ohlaen na temperaturi izmeu od 5 do 8 stupnjeva C.
Veina Astija danas se proizvodi Charmat metodom, dok veoma mali broj proizvoaa i dalje
koristi Champanoise metod.
Najvei proizvoai Astija uglavnom su velike kompanije, kao to su Cinzano,
Fontanafredda, Martini & Rossi i otprilike se svake godine proizvede deset puta vie Astija
nego Barola.

Moscato D'asti
Druga i kvalitenija verzija Astija je moscato dasti, koji proizvode uglavnom mali
proizvoai, iskljuivo iz groa bijelog mukata i to sa vinograda niskih prihoda, koristei
probrano groe. Vino je delikatno, lagano, slatkasto i sa malim postotkom alkohola (oko
5,5%). Osim toga, Moscato Dasti ima i manje mjehuria, pa se ne smatra spumante vinima
nego frizzante. Poto stvara znatno manji pritisak u boci, za zatvaranje se ne koriste epovi za
ampanjac sa icom, ve uglavnom obini pluteni epovi kao kod normalnih vina. Uglavnom
se servira dobro ohlaen i u standardnim aama za bijelo vino, a ne u flute aama za
ampanjac. Zbog malog postotka alkohola vino je izuzetno njeno i ima vrlo kratak ivotni
vijek, pa bi ga trebalo konzumirati neposredno nakon plasiranja na trite. Piju se uz lagane
deserte ili pijuckaju bez jela, uz razgovor u ugodnom drutvu.
Vermouth
Vermouth koji se spominje jo davne 1700 godine., je specijalno aromatizirano vino,
koje se proizvodi iz vina, (udio kojega je zakonom propisan i najee ne smije biti nii od
60%), ekstrakta aromatinih trava (najvie pelina-Artemisia absinthium), alkohola i eera.
Vermut je bijelo ili crveno vino sa dodatom tajnom mjeavinom koja se sastoji od vie od
stotinu zaina gorkih trava, anisa, gorkog badema, kamilice, cimeta, korijandera, umbira,
afrana (dok nije bio zabranjen zbog svoje otrovnosti i absint je ulazio u sastav Vermuta). U
poetku se za proizvodnju koristilo domae mukatno groe pa je veina Vermuta bila bijela,
dok se danas u proizvodnji uglavnom koriste stolna vina sa juga Italije pa je i kvaliteta vina na
malo niem nivou nego to je bio ranije. Nakon to se vino oplemeni aromama zaina,
pojaava mu se i nivo alkohola (od 16% do 21%). Od vrste vina (dakako, najbolje je za to
mukatno vino), sastava trava i koliine dodanoga eera ovisi da li e se proizvesti bijeli,
ros ili crveni, gorki, suhi ili slatki vermut. Poetak proizvodnje ovakvih pia vezuje se uz
ime grkoga lijenika Hipokrata (460. god. pr. Krista), koji vinom iz bilja ekstrahira
aromatine i ljekovite tvari (pa otuda kasniji naziv vino ippocratico).
9

O dugoj tradiciji ove proizvodnje govore Ciceron i Plinije, kada spominju labsinthianum
vinum. Poslije, ope prihvaeni naziv ovoga pia njemakog je podrijetla (wermuth), otkuda
putem Francuske (vermouth) stie u Italiju (vermut). Glavno svjetsko sredite proizvodnje
vermuta jo prije vie od 200 godina postala je provincija Torino, u kojoj su zasluni za to
Antonio i Benedetto Carpano.
Najvee kompanije za prozvodnju vermuta su Martini&Rossi, Cinzano, Punt e Mes, i
uglavnom se svi nalaze u okolini Torina, inae glavnog grada Pijemonta.
Kada je u pitanju nae trite, neki od najpoznatijih proizvoaa su ve prisutni u Hrvatskoj
tako da moete nai i velikane poput: Pio Cesare, Fontanafredda, Stefano Farina, Batasiolo
Naalost, nedostaju jo mnogi poznati proizvoai, recimo Ceretto, koji je nekad bio u
Hrvatskoj, pa La Scolca, Bruno Giacosa, Luciano Sandrone, Marcarini, Prunotto
to se tie cijena, one su u velikom rasponu i u maloprodaji se kreu od 50 kuna za Moscato
dasti Stefano Farina, dok Gavi iz iste kue staje oko 65 kuna. Arneis Fontanafredda je oko 70
kuna, kao i Gavi Fontanafredda. Gavi Batasiolo je priblino iste kategorije i moete ga nai za
70 do 80 kuna u vinotekama, dok za Gavi Pio Cesare treba da se izdvoji oko 110 kuna. Gavi
Toledana stoji oko 140 kuna.
Cijene u restoranima su naravno vee i kreu se od 100 do 130 kuna za prosjean gavi ili
moscato dasti, dok ova vina nekih proizvoaa dostiu cijene i do 330 kuna.

3.2.

Crvena vina

Nebbiolo, je izvorna i najpoznatija sorta crnog groa talijanske regije Pijemont, koja
daje doista posebna vina koja svjetski vinski kritiari esto nazivaju aristokratskima, pa ak i
velianstvenima. Najpoznatija vina su Barolo i Barbaresco. Nabbiolo je zahtjevna sorta i jako
teka za svakog vinara, pa su tako samo pravi majstori tog zanata u stanju da Nebbiolo
dovedu do savrenstva u boci.
Iako osjetljiva na pepelnicu i sivu plijesan, uz pravilnu zatitu i rez (srednji do dugi) rodi
dobro i redovito. Rubinskocrvena do granatnocrvena, alkoholom i ekstraktom bogata suha
vina, zbog sortne heterogenosti (tj. zbog veeg broja klonova), a ponajvie zbog utjecaja tla i
podneblja kraja u kojem nastaju, kakvoom se podosta razlikuju. Moda je i to razlogom to u
prodaji nose imena proizvodne zone poput Barolo, Barbaresco, Gattinara, Ghemme i sl.
Najvei tal. i svjetski rasadnik Rauscedo klonskom selekcijom uzgojio je vie klonova koji se
u prometu oznaavaju tradicionalnim imenima (poput lampia i sl.) ili samo kao n. R1, n. R2 i
n. R6.
ak i danas, sa svim beneficijama globalizacije, niko na svijetu osim Pijemonta nije
uspeo da od ovog zahtjevnog i izazovnog groa proizvede velika vina. Poput nekih velikih
vina Bordouxa, i Barolo i Barbaresco su vina veoma jake strukture i sposobna su za dugo
odleavanje i sazrijevanje. Sve do poetka devedesetih godina vinari Pijemonta preporuali su
da se Barolo i Barbaresco konzumiraju poslije desetak godina, a neki primjerci ak nakon
dvadeset godina odleavanja.
10

Barolo
Barolo je najslavnije pijemontsko vino, te se uvrtava meu najbolja talijanska crvena
vina. Proizvodi se iz groa najpoznatijeg talijanskog kultivara nebbiolo koje je uzgojeno na
poloajima oko mjesta Barolo, Castiglione Falleto, Serralunga dAlba, Monforte dAlba i La
Morra. Nakon zrenja od najmanje 38 mjeseci (odnosno za tip Riserva od 62 mjeseca) i
kolovanja (od ega bar dvije treine vremena mora boraviti u drvenim bavama), u vinu se
razviju arome (od kojih je prepoznatljiva ona to podsjea na ljubice) i sljube taninske
sastavine, to mu, uz visok sadraj alkohola osiguravaju dugovjenost. Barolo se proizvodi i u
varijanti barolo chinato tako da se vino aromatizira korom kininovca (biljke s junoamerikih
Anda, to pripada porodici broeva-Cinchona) koja sadri kinin, (alkaloid to se koristi u
lijeenju malarije).
Prepoznatljivo je po snazi, ali ima barunast okus, pa ga kritiari opisuju kao njeniju,
ensku inaicu vina od nebbiola. Prvo je to vino proizvedeno izvan Francuske koje se
cijenom pribliilo bordokima, a slina su i po stilu. Za vina iz Barola kau da su slina onima
iz bordoke opine Margaux. Pod imenom Barolo vina smiju puniti i susjedna sela Castillone
Falleto, koje usporeuju s bordokim Pauillacom, Monforte dAlba je Saint-Estphe Barola,
La Morra je poput Pomerola, a Serralunga dAlba nalikuje na vina iz Pauillaca i iz SaintEstphea.

Barbaresco
Barbaresco je druga pijemontska regija glasovita po vinima od nebbiola. I tu je
Barbaresco samo jedno od sela u kojima se pune vina pod tim imenom. Preostala dva su
Neive i Treiso. To je podruje junije od Barola i malo je jai mediteranski utjecaj.
Barbaresco se u pravilu moe ranije piti jer mu tanini bre omekaju, a prije se i sljube tipine
arome nebbiola koje podsjeaju na katran, gljive, rue, ljubiice, ljive i okoladu. Ona bi
trebala odleati barem tri godine prije nego to ih se konzumiranja, jer tako dobijaju na
kvalitetu, te bi se prije sluenja obavezno trebala dekantirati. Barbaresco openito ima manje
tanina, te tendenciju da su vie elegantna i pristupana u svojoj mladosti.
Barbaresco DOCG pravilnikom odreuju se vina s minimalnim udjelom alkohola od
12,5% i dvije godine minimalno odstajanja u vinariji, za standardne naljepnice i minimalno
etiri godineodstajanja za riservas vina. Budui da je jo manja zona onda Barolo, proizvoai
u regiji proizvode neto vie od 200.000 sluajeva godinje. Veina Barbaresco proizvodnje
odvija se u 3 zajednice:
Barbaresco
Treiso
Neive
Tla u zajednicama Barbaresco su vie ujednaena kroz cijelu regiju, koja tei da
proizvede vina sa dosljednim profilom, negoli to se to moe postii u iroko razliitijim
podrujima Barolo.

11

U naim ekskluzivnim restoranima butelja Gajina Barbaresca stoji oko 4000 kuna. To je
doista izbor znalca jer je barbaresca triput manje nego barola pa ga je relativno teko dobro
upoznati izvan granica Pijemonta. No zato je poneto jeftiniji od Barola, a kakvoom nimalo
ne zaostaje.

Ostala vina

Tree vino od nebbiola nosi ime sorte. Nebbiolo nekog od glasovitih pijemontskih
proizvoaa, a to su, primjerice, Altare, Grasso, Gaja, Vietti, Rocca, Vajra, Prunotto,
Sandrone, Fontanafredda, Ceretto, Scavino, u pravilu je podjednake kvalitete kao i Barolo
ili Barbaresco manje znanih imena. A esto je jeftinije. Razlika je u tome to se vina pod
imenom nebbiolo rade od groa iz cijelog Pijemonta, a ne samo iz pojedinog sela koje ima
zatieno geografsko podrijetlo. U hrvatskoj je ponuda pijemontskih vina, posebice Barola i
Barbaresca, poprilino siromana. U trgovakim lancima gotovo da ih i nema, a u
specijaliziranim trgovinama poput Dobrih vina, Vrutka, Vivat Finih vina ili online vinoteke
vino.hr butelje dobrih pijemontskih proizvoaa Prunotto, Gaja, Abbona i Marchesi di Barolo
stoje od 200 do 500 kn.
Ostale popularne sorte groa koja se koriste za proizvodnju crvenih vina su Barbera i
Dolcetto . Barbera je drugo groe po vanosti u Pijemontu, izuzetno je rasprostranjeno.Vino
napravljeno od sorte groa Barbera su esto vona i osjetljiva s manje tanina nego vino
napravljeno od sorte groa Nebbiolo. Dolcetto s druge strane , nije kao to ime ukazuje
slatko , Dolcetto znai samo malo slatko . ( dolce je talijanski za slatko ) . Od sorte groa
Dolcetta, dobivaju se svjea i suha crna vina s malo tanina . Vina napravljena od sorte
Dolcetto treba konzumirati dok su jo mlada. Imaju prekrasne vone arome i odlina su
pratnja tjesteninama i pizzama.
Brachetto je jo jedna sorta groa koja se koristi za izradu slatkih i pjenuavih crvenih
vina. Osim ovih vina, postoji jo mnogo crvenih vina dobijenih od nebbiola, ali ni problino
sofisticiranih, ispoliranih i kompleksnih kao to su ona od barola i barbaresca. Vrijedna
spomena su i vina Gatinare, Ghemma, Nebiolo dAlba i Spanna.
Moe se rei da je nae trite solidno popunjeno vinima Pijemonta, iako se esto neke
etikete povremeno pojavljuju i nestaju sa scene. Naime, i kod nas je kao i u velikom broju
zemalja sa mladom vinskom kulturom, Toskana znatno popularnija kad su u pitanju
taalijanska vina. Ipak, neki od najpoznatijih proizvoaa iz Pijemonta su prisutni u Hrvatskoj
Aldo Conterna sa svojim Barolom Gran Bussia, zatim Angelo Gaja sa Barbarescom i
Barolom, pa Renato Ratti, Pio Cesare, Fontanafredda, Stefano Farina Naalost, nedostaju
jo mnogi poznati proizvoai, poput Ceretta koji je nekad bio u Hrvatskoj, nisu tu ni Bruno
Giacosa, Luciano Sandrone, Marcarini, Prunotto
to se tie cijena, one su u velikom rasponu i kreu se od 50 do 55 kuna za Moscato Stefano
Farina, od 80 do 90 kuna za Barbera Renato Ratti, dok za neki barolo i barbaresco treba
izdvojiti neto vie novca. Tako, na primjer, Barolo Pio Cesare staje od 370 do 400, Barolo
Fontana Freda oko 630, Degramis Barolo uvenog Angela Gaje je oko 300, dok je Gran
Bussia Alda Conterna blizu 1500 kuna.
12

Kad je u pitanju barbaresco cijene su sline, tako da je Pio Cesare takoer oko 380 kuna,
Barbaresco Marziano Abbona je oko 270, dok za barbaresco Angela Gaje treba da se izdvoji
oko 800 kuna u maloprodaji.
Cijene u restoranima su naravno vee i kreu se od 100 do 130 kuna za neku barberu ili
docetto, za barolo i barbaresco cijene iznose od nekih 450 do 550 kn, pa sve do par tisua
kuna kad su u pitanju najvei proizvoai.
3.3.

Vino i gastronomija

Vina od nebbiola izvrsno pristaju uz jaku hranu i crveno meso. Mlai Barolo savreni je
par tjesteninama s mesnim umacima intenzivnija okusa i bifteku, a odleani jelima od krupne
divljai s umacima od umskih gljiva i tvrdim sirevima. Barbaresco preporuuju uz gulae, a
nebbiolo uz teletinu i janjetinu. Ne samo zato to stie s maglovitog podruja, a po magli je
dobio i ime, nebbiolo e odlino pristajati i uz gusku.
U pijemontu se dakako vino ispija i uz njihovu glavnu gastronomsku deliciju, tartufe.
Koliko god mi slavili gomoljae iz motovunske ume, na spomen njenog imena cijeli svijet
pomislit e na gradi Albu. Tamo je u listopadu i studenom veliki Sajam tartufa s drabom na
kojoj redovito sudjeluju i zvijezde poput Roberta de Nira ili Sharon Stone.
U Pijemontu se vino ispija i uz vrhunski sir. Pijemont ima devet sireva sa zatienim
geografskim podrijetlom. Najrjei je bettelmat koji se radi samo nakon to krave 12 do 15
dana pasu na obroncima Alpi u vrijeme kad u travi cvjeta muttelina, mirisna biljka koja siru
daje posebnu aromu. Castelmagno je polumasni sir koji u dolini Grana rade od 13. stoljea, a
kravljem mlijeku dodaju malo ovjeg ili kozjeg. Odlian je za fondue te uz riu i tjesteninu.
Robiolu, trei najpoznatiji pijemontski sir, rade od mjeavine kravljeg, ovjeg i kozjeg
mlijeka. Ovaj mekani sir spominje i Plinije u svojoj enciklopediji Naturalis Historia
objavljenoj 77. godine nakon Kristova roenja.
Sve to nudi Pijemont, moe se vidjeti u supermarketu Eataly u Torinu. Rije je o najveoj
trgovini hranom i vinima u Europi. Gotovo su ive ribe, koljke i rakovi, mesnicom dominira
pijemontska govedina, za pekarske proizvode teko je rei izgledaju li ili miriu ljepe, kao i
za povre. Izbor tjestenine je nezamislivo velik, ponuda maslinovih ulja, sireva, finih octova i
medova mjeri se u stotinama, a posebno se prodaju ekoloki proizvedene namirnice. Eataly je
podijeljena u 10 sektora i u svakom se hrana koju prodaju moe i kuati. I to svjee
pripremljena, gotovo pred gostima. U svakom tom malom restoranu dnevna ponuda obuhvaa
tri do etiri sljeda. Nakon otvaranja u Torinu prije pet godina, slini supermarketi
specijalizirani za talijansku hranu otvoreni su u Milanu i New Yorku i posjeta bilo kojem od
njih najbri je i najjednostavniji nain za upoznavanje gastronomije Pijemonta, ali i cijele
Italije.

13

ZAKLJUAK
Pijemont esto se opisuje kao 'Burgundija' u Italiji , na glasu zbog svojih malih ,
obiteljskih vinarija i naglaskom na kvaliteti koja ponekad granii s opsesijom. to Burgundija
radi sa Pinot Noir, Pijemont radi s Nebbiolom iako nije najee saeno groe u regiji, ali
je ona sorta koja je napravila najvei doprinos kvaliteti i ugledu svog vina i kraja. Pijemont se
je kao vinarska regije dugo razvijala pod utjecajem crkve i benediktinaca, a osim slinog
povijesnog razvoja vinari oba ova podruja imaju slinu filozofiju i pristup proizvodnji vina.
Velika vina proizvod su savrenog uklapanja jedne sorte u lokalno podruje (nebbiolo u
Pijemontu, pinot noir u Burgundiji) tako bi se otprilike moglo definirat njihovo shvaanje
vinarstva, a koje je potpuno suprotno u odnosu na veliki dio Italije i Francuske, gdje se vina
uglavnom proizvode kao mjeavina vie sorti a mnogo rijee kao samostalna sortna vina.
Pijemont proizvodi vie DOC / G vina po volumenu od bilo koje druge talijanske vinske
regije s gotovo 84 % svih proizvodnih podruja vina pod DOC / G oznakom. Pijemont je
izazvao samo Veneto i Toskanu za prvo mjesto meu talijanskim vinskim regijama. To je
podruje koje je identificiralo svoje zvjezdane sorte groa, iako i dalje eksperimentira s
novim sortama u pozadini. Sigurno je da e u iduih deset godina Pijemont biti izloen sve
veoj konkurenciji iz drugih talijanskih vinskih regija koje ele prisvojiti njegovu krunu.
Radi svoje povijesti i dosljednosti, te tehnika kod pripremanja vina, radi kojih tamonja
najbolja vina sazrijevaju godinama, da bi dostigla najbolju kvalitetu(u emu redovito
uspjevaju) , Pijemont e i dalje zasigurno biti talijanska glavna uzdanica u svijetu vina na
karti Europe, pa i svijeta. Moe se samo zakljuiti da je u regiji Pijemont, vino i priprema
vina, umjetnost i nain ivota.

14

LITERATURA
lanci
1. uro Toi, Crvena vina Pijemonta, Wine Style, broj 33.
2. uro Toi, Bijela vina Pijemonta, Wine Style, broj 34.
3. Ivo Kozaranin, Slow food & great wines, Blog
Internet stranice
1. https://piemonte-wines.com/AboutPiemonte
2. http://winecountry.it/regions/piedmont/
3. http://en.wikipedia.org/wiki/Piemonte_(wine)

15