22.

ljetna kola kineziologa republike hrvatske

Maja Vukelja
Draen Harasin

UPOTREBA ATORSKOG KRILA

U PREIVLJAVANJU U PRIRODI
1. UVOD
Od samih poetaka ljudske civilizacije ovjek je, potaknut nagonom za
preivljavanje, postupno razvijao tehnike i alate koji su mu osiguravali ivot u razliitim
podnebljima. U razliitim situacijama, pod djelovanjem i u suivotu s njima bio je
prisiljen razvijati svoje vjetine i znanja, umne, psihike i fizike sposobnosti kako
bi sauvao svoj ivot i zdravlje te odrao homeostazu koja podrazumjeva sinergiju
izmeu organa, organskih sustava i organizma, a odrava se potrebama ovjeka (glad,
e, hladnoa...) koje ga potiu na traenje hrane, vode, utoita i slinog (Guyton,
1995). Za ispunjenje navedenog potrebna je visoka razina vjetina i znanja koje e
ovjeku osigurati opstanak u datoj situaciji. ovjek se, u svrhu regulacije primarnih
fiziolokih potreba, u poecima koristio primitivnim alatima poput kamena i kostiju
koje su zamjenjivale no, liem i krznom ivotinja koje mu je sluilo kao odjea i
titilo ga od klimatskih uvijeta i slino. Postupnim razvojem i napretkom civilizacije
danas svjedoimo o daleko modernijim tehnikama i alatima bez kojih je ovjeku
gotovo nezamisivo uputiti se u prirodu. U toj skupini, izmeu ostalog, vano mjesto
zauzima komad impregniranog platna, cerade, tvreg najlona ili atorskog krila.
atorsko krilo se u literaturi prvi puta spominje daleke 1853. godine kada je Oscar
Levi-Strauss od ovoga platna skrojio prve hlae za tamonje kopae zlata koje se
ujedno smatraju i pretaom traperica (Grau, 2008). U situaciji preivljavanja, kada
je ovjek prisiljen koristiti se svim svojim vjetinama i znanjima te improviziranim
sredstvima kako bi opstao, atorsko krilo pomae mu u zadovoljenju primarnih
fiziolokih potreba koristei ga kao kolektor vode i hrane, za izradu zaklona, leaja
i odjee. Da bi ispunio te potrebe ovjek je razvio tehniku noenja stvari koja mu
uvelike pomae u realizaciji istih zbog potrebe za prenoenjem alata, komada stabala
i slinog. atorsko se krilo takoer koristi i kao priruno sredstvo u sluaju potrebe
za ukazivanjem prve pomoi bez ijeg se znanja ovjek nikako ne bi smio uputiti u
prirodu.
2. POTREBE OVJEKA U SITUACIJI PREIVLJAVANJA
Tzv. pravilo trojke podrazumijeva da ovjek moe izdrati 3 minute bez
zraka, 3 sata bez zaklona, 3 tjedna bez hrane i 3 mjeseca bez drutva drugih ljudi.

565

struni radovi izvan teme

Primarne potrebe te njihova hijerarhijska struktura s obzirom na vanost i redoslijed

zadovoljenja mijenjaju se ovisno o godinjem dobu i geografskom poloaju gdje se
ovjek nalazi. U hladnim krajevima gdje se temperature sputaju ispod nitice na
vrhu prioriteta e biti vatra i zaklon zbog potrebe ovjeka za toplinom, dok e u
krajevima gdje temperatura zraka prelazi 30C na vrhu prioriteta biti potreba za
vodom i zaklonom. U ovoj situaciji zaklon je nuan da bi zatitio ovjeka od sunca
i pruio mu hlad. Na podrujima gdje prevladava umjerena klima hijerarhijska
sturktura potreba ovisit e o vremenskom periodu koliko e ovjek ondje boraviti,
trenutnim vremenskim prilikama koje e ga zatei na terenu (ako kii vano e biti
to prije izraditi zaklon kako mokar ne bi izgubio previe topline) te o blizini izvora
pitke vode. Kod boravka duljeg od 3 dana prioriteti e biti voda, hrana i vatra. Ako
se ovjek nalazi u umjerenoj klimi i voda mu je nadohvat ruke, prioriteti e biti hrana
i orijentacija kako bi doao do drugih ljudi.
Voda je jedan od najvanijih elemenata za ivot. ovjekovo tijelo sadri 75%
vode, a prosjeni ovjek bez nje moe preivjeti od 3 do 5 dana, ovisno o temperaturi
zraka i tjelesnoj aktivnosti. Svaki ovjek gubi dvije do tri litre vode svaki dan, a ista
se gubi disanjem, znojenjem, mokrenjem i stolicom. Mokrenjem se gubi 1 - 1,5 litra
dnevno, znojenjem (koje uvelike ovisi o temperaturi zraka i tjelesnoj aktivnosti) 500
600 ml/dan, disanjem 400 500 ml/dan, a stolicom 100 200 ml/dan (Roganovi,
2011). Prikupljene zalihe vode treba pohraniti i to je mogue prije traiti izvore koji
e omoguiti stvaranje novih zaliha.
Sljedei prioritet je hrana bez koje prosjeni ovjek moe izdrati oko tri tjedna.
Ovisno o razini tjelesne aktivnosti dnevne potrebe mukaraca, kada se govori o
kalorijskom unosu, kreu se izmeu 2100 kcal za one slabije fiziki aktivne i 3500
kcal za jako fiziki aktivne osobe tokom dana. Potrebe za kolorijskim unosom kod
ena keu se izmeu 1800 kcal za slabo fiziki aktivne i 2800 kcal za jako fiziki
aktivne. Od ukupnog kalorijskog unosa 50-60% uneenih kalorija odnosi se na
unos ugljikohidrata, 20-25% na masti i 10-15% na bjelanevine. Ugljikohidrati
predstavljaju najvei izvor energije, a u situaciji preivljavanja raspoloive zalihe
hrane treba ravnomjerno rasporediti te u prehranu postupno dodavati samoniklo
jestivo bilje, gljive i hranu ivotinjskog porijekla kako bi se organizam navikavao na
novi oblik prehrane.
U prirodi je veoma vano, ovisno o temperaturi okoline gdje se ovjek nalazi,
odravanje normalne temperature tijela kako bi se sprijeile hipotermija i hipertermija.
Promjena temperature sprijeava se adekvatnom odjeom, izradom zaklona koji e
tititi od naleta vjetra i padalina te izradom leaja odignutog od tla kako bi se sprijeio
gubitak topline u kontaktu s hladnim i vlanim tlom.
Uspjeno zadovoljenje svih potreba u velikoj mjeri ovisi o dostupnom alatu,
opremi, hrani, odjei, vodi i gorivu. U situaciji preivljavanja esto se dogaa da se

566

22. ljetna kola kineziologa republike hrvatske

sve potrebe ne mogu zadovoljiti na jednome mjestu pa se tako hrana moe pronai na
jednoj lokaciji, a voda nekoliko kilometara dalje. ovjek se s tim problemom susretao
od samih poetaka ljudske civilizacije te je vremenom razvijao razliite naine kako
prenositi stvari, alat, hranu i vodu sa to manje umaranja, utroka energije i sa to
manje posljedica na lokomotorni sustav. U tom smislu, u novije vrijeme su za tu
svrhu konstruirane posebne naprtnjae s vanjskim i unutarnjim okvirom. Izraene
su tako da se jedan dio, tonije 70-80% ukupne teine prenosi na kukove, a 20-30%
na ramena to je postignuto upravo vanjskim ili unutarnjim okvirima. atorsko se
krilo moe koristi za izradu naprtnjae i vree za noenje stvari.
Boravkom u prirodi ovjek se neprestano izlae opasnosti i ulazi u odreene
rizike da se ozlijedi ili razboli, a to je priroda surovija to su vei izgledi za to. Moe
doi do teih ozljeda kada se ovjek ne moe sam kretati i kada je potrebno napraviti
improvizirana nosila za iju se izradu moe iskoristiti atorsko krilo.
3. ATORSKO KRILO U PREIVLJAVANJU OVJEKA U
PRIRODI
atorsko se krilo u preivljavanju koristi za zadovoljenje potrebe za toplinom,
hranom i vodom te kao priruno sredstvo kod noenja stvari i pruanja prve pomoi.
Na slici 1. prikazane su mogunosti njegove primjene.

Slika 1. Primjena atorskog krila u preivljavanju ovjeka u prirodi.

ovjek se poeo odijevati da bi se zatitio od klimatskih uvjeta i insekata. Da bi

odabrao prikladnu odjeu, mora poznavati kako njegovo tijelo reagira na temperaturu
i vremenske uvijete s kojima e se susresti. Nain na koji ovjek moe regulirati
temperaturu tijela je nositi adekvatnu odjeu i prekriti tijelo ovisno o vremenskim

567

struni radovi izvan teme

uvjetima. Zato prilikom odlaska u prirodu treba birati odjeu koja je primjenjiva za
razliite uvjete. atorsko krilo je lagano, izraeno od pamuka i podvrgnuto obradi
kako bi postalo vodonepropusno. U situaciji preivljavanja atorsko se krilo koristi
za izradu kabanice odnosno zatitnog ogrtaa.
Zaklon je, pored hrane i vode jedna od najvanijih potreba koja je ovjeku nuna
da bi preivio u prirodi. Moe posluiti kao zatita od sunca i topline, naleta vjetra
i kie. Prilikom postavljanja zaklona treba izabrati zaklonjeni poloaj. S niskog i
vlanog mjesta treba se popeti na vie, suho mjesto. Treba nai mjesto zaklonjeno
od vjetra, gdje nema opasnosti od plavljenja, obruavanja kamenja ili odrona snijega.
Poeljno bi bilo zaklon postaviti u blizini vode i ume, ali ne preblizu vodi zbog
insekata i jer zvuk vode moe prikriti neke druge zvukove koji mogu upozoravati
na opasnost. Za postavljanje zaklona treba izabrati to ravniji teren, bez kamenja i
stijena te provjeriti ima li iznad potencijalnog mjesta za postavljanje zaklona gnijezda
pela, trulog drvea i slino. Treba izbjegavati usamljena drvea jer ona privlae
gromove te zaklon smjestiti uz rub ume kako bi osoba imala preglednost prostora
ispred sebe. Dobro tlo za postavljanje zaklona ljeti se moe prepoznati po travi blijedo
zelene boje, suhoj zemlji djelomino ispucanoj po povrini, ali vrstoj u dubljim
dijelovima. atorsko krilo omoguuje brzu i relativno jednostavnu izradu zaklona
pri emu ovjek, pored atorskog krila, treba koristiti i druge materijale koji su mu
pri ruci kako bi zaklon bio to kvalitetniji, vri i kako bi posluio svrsi. Postoje
razni tipovi zaklona, ali svi nee biti prikladni za koritenje u svakoj situaciji. Izbor
zaklona koji e se izraditi ovisi o podneblju gdje se ovjek nalazi, temperaturi zraka
i prirunim sredstvima koja su ovjeku na raspolaganju za njegovu izradu.
Da bi ovjek upotpunio zaklon, odmorio se i naspavao, potrebno je izraditi i
udoban leaj koji e mu to omoguiti. Ako se ovjek nalazi u umjerenoj klimi i zaklon
mu nije od presudne vanosti, svejedno e izraditi leaj kako bi se odigao od tla te
sprijeio gubitak temperature tijela u dodiru s hladnijim i vlanim tlom.
atorsko krilo koristi se kao kolektor kako bi se zadovoljile potrebe za hranom
i vodom.
Moe se iskoristiti za prikupljanje kinice, prikupljanje vode iz povrinskog
vodotoka te za topljenje snijega i leda. Kada se radi o prikupljanju kinice treba
izbjegavati industrijska podruja jer tamo nastaju kisele kie. Ako se sumnja da je
voda zagaena treba ju proistiti prvo filtracijom, a onda prokuhavanjem. Voda se
moe proistiti i kemijskim proiivaima, mjeovitim oksidansima i ultraljubiastim
svjetlom (Curtis, 2005). Kod topljenja snijega i leda bolje je topiti led jer se njime moe
dobiti vie tekuine, bre i za manje koritenje topline. U poecima civilizacije, prije
lovca i ratara ovjek je bio sakuplja. atorsko kilo je vrlo korisno i u prikupljanju
hrane. Ono se moe rasprostrti ispod stabla s plodovima, stablo se strese i plodovi
su sakupljeni.

568

22. ljetna kola kineziologa republike hrvatske

atorsko krilo se, u svrhu prenoenja alata, opreme, hrane, vode i goriva, moe
iskoristiti za izradu vree za noenje stvari i improvizirane naprtnjae.
atorskim se krilom, takoer, moe izvriti imobilizacija, ali prije toga je potrebno
zaustaviti krvarenje ako je ono prisutno. Nadalje, ako je ekstremitet izoblien prije
imobilizacije ga treba ispraviti do prirodnog poloaja te imobilizirati dva susjedna
zgloba. Ozljeenu osobu se ne moe ostaviti samu u umi, pogotovo ako se ne moe
samostalno kretati. Rijeenje za to je izrada nosila kojima se osoba moe prenijeti
do mjesta gdje joj se moe pruiti adekvatna lijenika pomo, a za njegovu izradu
koristi se atorsko krilo.
4. ZAKLJUAK
ovjek jako rijetko razmilja o preivljavanju. injenica je, meutim, da su
prirodne katastrofe sve ee i ljudi se ne znaju snai u takvim situacijama jer nemaju
znanja i nisu spremni na takav ivot. U ovome radu prikazan je samo jedan mali dio
velikog podruja prihvaenog kao preivljavanje u prirodi. S poznavanjem osnova
svakog njegovog dijela ovjek e imati vie samopouzdanja i psihike snage suoiti
se s izazovima na koje e naii ukoliko se nae u takvoj situaciji i bude primoran
boriti se za opstanak. atorsko krilo jedan je od neizostavnih dijelova opreme i, iako
na prvu ovjeku ne izgleda da bi ga mogao kvalitetno iskoristiti, ono je primjenjivo
u gotovo svim situacijama za izradu zaklona, leaja, za prikupljanje hrane i vode,
imobilizaciju i transport unesreenih i slino. Svatko bi trebao znati poneto o tome
jer ovjek nikada ne moe znati kada mu ta znanja mogu u ivotu zatrebati.
5. LITERATURA
1. Curtis, R. (2005) The backpackers field manual. New York: Three rivers press.
2. Grau, F. (2008) Povijest odijevanja. Zagreb: JASENSKI I TURK.
3. Guyton, A.C. (1995) Fiziologija ovjeka i mehanizmi bolesti, peto izdanje.
Zagreb: Medicinska naklada.
4. Roganovi, J. (2011) Znaaj i uloga vode /on line/. Dostupno na: www.rijeka.
hr/lgs.axd?t=16&id=47923

569