Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barkovi Bojani
Doc.dr.sc. Nataa Drvenkar

Teorija i politika razvoja

poduzetnitva

2013./2014.

Sadraj
1. Poduzetnitvo i
poduzetnik
2. Znaajke
poduzetnitva
3. Institucije i razvoj
4. Ekonomska sloboda,
institucije i
poduzetnitvo
5. Poduzetnitvo u
suvremenim
uvjetima

Kako emo raditi?

Postoje
Klasini sustav:

2 naina

Za redovne
studente: cijeli ispit
(pismeni i usmeni)
uz uvjet odraenih
svih aktivnosti
nastavnog procesa
(70%);
Za izvanredne
studente: cijeli ispit.

Sustav polaganja
ispita putem
nastavnih
aktivnosti i
kolokvija (redovni i
izvanredni
studenti):
2 kolokvija,
2 nastavne
aktivnosti,
Seminarski rad,
Prezentacija

timsk
i

Obvezna ispitna literatura

Deeljin, J. et al.: Poduzetniki management,

Alinea, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja);
Barkovi, I.: Teorija poduzetnitva: izazovi i
perspektiva, Pravni fakultet u Osijeku, 2009.
(izabrana poglavlja);
Biljeke s predavanja.

Izvod iz dinamike nastavnog

procesa Termin
Datum
14.10.
15.10.
21.10.
22.10.
28.10
29.10.
04.11.
05.11.
11.11.
12.11.
18.11.

(dvorana
broj)
18.20-20.45,
d7
15.45-18.15,
d1
18.20-20.45,
d7
15.45-18.15,
d1

Opis aktivnosti

Uvodno predavanje - upute

Poduzetnitvo i poduzetnik
Poduzetnitvo i poduzetnik nastavak
Uputa za pisanje eseja
Znaajke poduzetnitva
Prijava teme seminarskog rada - upute
Aktivnost na nastavi 1.
Raspored izlaganja seminarskog rada

18.20-20.45,
d7

1. KOLOKVIJ

15.45-18.15,
d1
18.20-20.45,
d7
15.45-18.15,
d1
18.20-20.45,
d7
15.45-18.15,
d1

Institucije i razvoj
Izlaganje seminarskog rada
Ekonomska sloboda, institucije i poduzetnitvo
Izlaganje seminarskih radova
Poduzetnitvo u suvremenim uvjetima
Izlaganje seminarskih radova
Aktivnost na nastavi 2.
Izlaganje seminarskih radova
Izlaganje seminarskih radova
Predaja seminarskih radova

18.20-20.45,
d7

2. KOLOKVIJ

Bodovni kriterij
Kolokvij
40 bodova
1. Kolokvij
20 bodova
2. Kolokvij
20 bodova

Student preko kolokvija mora skupiti minimalno

10 bodova iz svakog kolokvija
Seminarska nastava
1. Timski rad seminarski rad
2. Prezentacija seminarskog rada
3. Aktivnost na nastavi 1.
4. Aktivnost na nastavi 2.
5. Dolazak na nastavu

Ukupno
Bodovni kriterij:
35-43
dovoljan (2)
44-52
dobar (3)
53-61
vrlo dobar (4)
62-70
odlian (5)

30 bodova
10 bodova
5 boda
5 boda
5 boda
5 boda
70 bodova

Seminarski rad
Rok za prijavu teme seminarskog rada: 21.10.2013.

(cijeli dan)

Prijava teme seminarskog rada: efos.tprp@gmail.com,

Prijava teme sadrava: Naslov poruke Naslov teme
U tekstu poruke navesti imena i prezimena lanova tima, JMBAG i
prijedlog termina izlaganja (koji se moe, ali i ne mora uvaiti);
datum izlaganja e biti objavljen 22.10.2013. na slubenoj web
stranici kolegija.

Rok za predaju pisanog seminarskog rada: 12.11.2013.

(cijeli

dan)

Predaja pisanih seminarskih radova: efos.tprp@gmail.com

naslov poruke: Naslov teme; u tekstu poruke navesti imena i prezimena
lanova tima, JMBAG, a u prilogu staviti rad u MS Office Word-u.

Izlaganje seminarskog rada:

nije obavezno za one koji ele izlagati: 10 min max.

PPT slati dan prije izlaganja (cijeli dan) na efos.tprp@gmail.com
Naslov poruke Izlaganje, naslov teme, datum
U poruci navesti imena i prezimena lanova tima koji izlau, JMBAG

Upute oko predmeta:

http://www.efos.unios.hr/teorija-politika-razvoja-poduzetnistva
/opis-kolegija/

1. Poduzetnitvo i Poduzetnik

Entreprenolog
y

Entrepreneurs
hip

Praktina
disciplina?

Nature vs.
Nurture

Integracija ekonomije,
sociologije i psihologije...

Znanstvena
disciplina?

 lokomotiva ekonomskog progresa

(Samuelson i Nordhaus, 1994.) sastoji se
od:
Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne
snage, obrazovanje, disciplina, motivacija);
Prirodnog proizvodnog faktora (zemljite, rudna
i energetska bogatstva, klima);
Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice,
infrastruktura);
Tehnologije (znanost, R&D, inenjering,
upravljanje, poduzetnitvo).

Truly Sustainable Economic

Developmnet: Ernesto Sirolli
http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0
Zadaa: prema uputama s nastave, napisati esej od
1 stranice i poslati do petka (cijeli dan) mail za
slanje: efos.tprp@gmail.com

 Multidimenzionalnost poduzetnitva:
Socio-kulturna priroda:

drutvene vrijednosti,
identitet, obitelj, religija i vjera, socio-kulturni liberalizam i
sl.

Ekonomska priroda:

ekonomski rast, inovacije,

rizik i neizvjesnost, trina demokracija.

Psiholoka priroda:

potreba za postignuem,
kreativnost, motiviranost, samoaktualizacija.

Politika priroda:

sloboda, neutralna drava,

politiki pluralizam, vladavina zakona.

http://www.youtube.com/watch?v=isPj5KgpVqg

 Marketinki guru Leon Nordin

(Absolute bottle) istie 5 vjenih
snova ovjeanstva:
Vjeni ivot,
Vjena mladost,
Vjeno bogatstvo,
Vjena spolna sposobnost i
Vjena srea

http://www.youtube.com/watch?v=NugRZGDbPFU

Teorijske koncepcije
poduzetnitva

VjerodostojniTri
empirijski
dokazi o
razliitim
sposobnostima
ljudi za
Iskljuuje
poduzetnitvo?
neizvjesnost
racionalno
ponaanje i
informiranost o
trinim
procesima
Analize nisu
potvrdile razlike
u ponaanju i
organizaciji
poduzea osim
u odnosu prema
razliitostima
socio-kulturnih

Peter Kilby (1971.) iskoristio dio o potrazi za

Heffalumpom iz poznate djeje prie A.A.Milne Winnie
de Pooh kao analogiju problematike definiranja
poduzetnika.
metodoloka pristupa:
1. Personalno-psiholoka kola predstavlja
poduzetnitvo kao djelatnost ljudi s posebnim
psiholokim svojstvima, tzv. generiko poduzetnitvo.
2. Neoklasina ekonomska teorija prikazuje
poduzetnitvo kao djelatnost ljudi u kojoj se
postojea proizvodna matrica optimalno koristi te se
kroz nju maksimizira profit.
3. Socio-kulturni pristup istie sklonost
poduzetnitvu kao posljedicu spleta drutvenih
odnosa. Poduzetnitvo tretira kao ekonomsku
djelatnost koja u okviru socio-kulturnih institucija
efektivno koristi drutvene i ekonomske potencijale.

 Koncept poduzetnitva izvire iz razvoja

industrijalizacije kao njezin nusproizvod, te
dobiva na svom specifinijem i
znanstvenijem znaaju zbog kristalizacije

rizika, diferencijacije izmeu

posjedovanja kapitala i potraivanja
kapitala, pojave izuma, razvijanje
inovativnosti, te unapreenja znanja
i znanosti.
koncepata

Poduzetnitvo kao dinamina

kategorija

Poduzetnitvo je imalo razliito znaenje

u pojedinim razdobljima razvitka trine
ekonomije:
I.

Prvo razdoblje: liberalna faza

kapitalistikog razvitka Aktivna
uloga poduzetnika
II. Drugo razdoblje: masovna
industrijska proizvodnja Pasivna
uloga poduzetnika; aktivna managera
III. Tree razdoblje: ponovno
oivljavanje svih atributa trine
ekonomije Proaktivna uloga
poduzetnika; poduzetniki
management

Semantiki razvoj pojma

poduzetnitvo
Prvotno znaenje poduzetnitva vee se ve u 12.stoljeu uz
francuski glagol entreprender - neto initi, poduzimati bez
ikakve ekonomske konotacije.
U Engleskoj poduzetnicima se nazivaju avanturisti, osvajai, te
poduzimai znaajnih pothvata i rizika, da bi se u 14. stoljeu i
nadalje pojam proirio na izvritelje velikih
proizvodnih/stvaralakih projekata i ugovaratelje.
U srednjem vijeku tipinim poduzetnikom se smatrala osoba
koja je bila zaduena za velika arhitektonska djela poput
dvoraca ili utvrda, javnih zgrada, katedrala i slino.
Svi se ovi pojmovi odnose na funkcije i kvalitete koje u sebi
nose uzbudljiva, do tada nepoznata iskustva, vlastite rizike i
izvrenje odreenih zadatka koje su vlastodrci (tada popularno
zvano Kruna) nalagali.

Tek od 18. stoljea pa nadalje fenomen

poduzetnitva dobiva svoj bolje definiran oblik.

Poduzetnitvo i poduzetnik: definicije

I. Ekonomski pristup:
.

Sr ekonomskog predmnijevanja poduzetnitva jest

potraga za mogunou, ansom.
. Ekonomisti poduzetnika lociraju u turbulentna,
promjenjiva i ekonomski vrlo zahtjevna okruenja
gdje ga onda prikazuju kao destruktivnog

kreativca koji nunost pretvara u

vrijednost, a okolnosti u prilike.
. Razliito poimanje poduzetnika/poduzetnitva:
klasici, neoklasici, moderni teoretiari...

Richard Cantillon ( 1697.-1734.)

U djelu Opa rasprava o prirodi trgovine slijedi
fiziokratsku liniju podjele drutva u klase: nezavisna
klasa koju ine vladari i zemljoposjednici te zavisna
klasa koja se sastoji od radne snage i poduzetnika:
Svi drugi su poduzetnici, bilo da otvore posao s
kapitalom da vode svoje poduzee, bilo da su
poduzetnici sa svojim vlastitim radom bez ikakvog
kapitala, te se moe smatrati da ive u
neizvjesnosti. ak i prosjaci i lopovi su poduzetnici
ove kategorije.

Prvi koji je poduzetnitvo i poduzetnika opisao

ekonomskim pojmovima: kapital, neizvjesnost, rizik ...
ekonomska funkcija poduzetnitva
Poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim cijenama da
bi prodao po onima koje e se tek formirati na tritu;
snosi rizik svog pothvata koji je vei to je vea
neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prigoda
Poduzetnik je katalizator proizvodnje i razmjene bez
kojeg trita ne bi funkcionirala

 Daniel

Defoe projektanti?

Preuzimanje velikih rizika u nadi za velikim dobicima... Izumitelji i

inovatori
nainio je prvi korak prema otkrivanju kreativnog poduzetnika

Bernard

Mandeville negativno mnijenje o poduzetniku

Iza prijateljske poslovne fasade nastupaju s naelima suprotnim

trinom fair-playu
Privatni poroci beskrupolozni agent

Joseph Alois Schumpeter (1883.-1950.)

meu ekonomistima ostaje i dalje otac koncepta poduzetnitva

(tj. teorije o poduzetnitvu).
uglavnom prezentiran u njegovom kapitalnom radu Teoriji
ekonomskog razvitka (1951.).
zaetnik suvremenog stajalita da je poduzetnitvo usko
vezano uz dinamiku, promjene i inovaciju iz ega se dalje
razvija ideja o vanosti poduzetnika u objanjavanju
ekonomskog razvitka.
uvena Schumpeterova oksimoronska definicija poduzetnika
kao kreativnog destruktora koji dok razara staro,
stvara neto novo i na taj nain potie ekonomski
razvitak:
normalne promjene u ekonomiji ne potiu od
elja kupaca ve proizvoaa koji nudei nove
proizvode induciraju potranju potroaa za
njima: proizvoditi znai kombinirati
raspoloive materijale i snage; proizvoditi
nove proizvode, ili initi iste stvari
razliitim metodama znai kombinirati
ve postojee imbenike proizvodnje
drugaije;
Bit Schumpeterovog ekonomskog razvitka:

Nove kombinacije nisu rezultat kontinuiranih, postupnih

promjena, ve se moraju dogoditi spontano i diskontinuirano:
1. uvoenje novog proizvoda/kvalitete proizvoda;
2. uvoenje nove metode proizvodnje,
3. otvaranje novog trita,
4. osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda,
5. provoenje nove organizacije u bilo kojoj industriji.
Svatko tko ima (dodijeljenu ili inu) mo i/ili sposobnost
uoavati i iskoritavati nove mogunosti koje se javljaju u
poslovnoj domeni, tko moe tradicionalni nain iskoritavanja
nacionalnih resursa zamijeniti novim kombinacijama, je

poduzetnik.

Uloga poduzetnika u drutvu: destruktivni kreator + jo

jedna znaajna funkcija liderstvo:
. Poduzetnik se prirodno izdvaja kao lider onda kada se
pojave nove mogunosti.
. Na poduzetniku lei zadatak da teoretska znanja o novim
mogunostima primjeni po prvi put u praksi.

Max

Weber (1976.)

...ispitivanje ne-ekonomskih imbenika u polju

poduzetnitva...
Zagovara da religijska motivacija, poput kalvinistike i/ili
protestantske, jedina odgovara zahtjevima kapitalizma oni
generiraju moralnu energiju i pokreu kapitalistikog poduzetnika.
izabrani od Boga za spas od prokletstva (kalvinizam)
racionalnost, struni poziv, opipljivi znakovi, izvravanje dobrog
posla (Barkovi, 2009.)
On definira duh kapitalizma kao egocentrian, utilitaristiki i etiki
indiferentan, istiui da je neodoljiva tenja za stvaranjem profita,
za bogaenjem i za akumulacijom kapitala postalau kapitalizmu
svrha po sebi, tj. glavni ivotni cilj, to on procjenjuje
perverznim nagonom koji dovodi do etikoga relativizma
(Mesari, 2010.)

 Weber je zapravo elio objasniti zato je toliko ranih kapitalistikih

poduzetnika koji su posvetili svoje ivote beskonanoj akumulaciji
bogatstva imalo tako malo interesa za konzumaciju tog bogatstva.
Njihova tedljivost, samodisciplina, potenje, istoa i averzija spram
jednostavnih zadovoljstava predstavljala je "ovosvjetski asketizam" koji je
Weber shvaao kao transmutaciju kalvinistike doktrine o predestinaciji.
Rad nije bio neugodna djelatnost koju se poduzima zbog koristi ili
potronje; prije je bio "poziv" za kojeg je vjernik vjerovao da odraava
njegov status onoga koji je spaen ili proklet rad se poduzimao zbog
totalno nematerijalnog i "iracionalnog" cilja, tj. da bi se pokazalo je li netko
"odabran".
Posveenost i disciplina s kojom je vjernik radio ne mogu se objasniti
nikakvom svjetovnom racionalnom kalkulacijom uitaka i boli.
Weber je vjerovao da je izvorni spiritualni impuls koji je potaknuo
kapitalizam atrofirao u narednim desetljeima, i da se rad zbog
materijalne koristi (bogatstva) ponovno ugradio u kapitalizam.
Ipak, "ideja dunosti u neijem pozivu" preivjela je "poput duha mrtvih
religioznih vjerovanja" sve do suvremenog svijeta, i radna etika moderne
Europe ne moe se u potpunosti objasniti bez pozivanja na njene
spiritualne izvore (Fukuyama, F., Kraj povijesti i posljednji ovjek, 1994.).

Vrijedni spomena

Adam

Smith (1723.1790.)

Zalaui se za potpune ekonomske slobode,

slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj
ekonomskih aktivnosti prema imanentnim
zakonitostima trita, Smith u poduzetnitvu
vidi najboljeg pokretaa ekonomskog
razvitka i blagostanja drutva, i eksplicira
nunost raspodjele profita i za poduzetnika
(undertaker) kao naknadu za njegov hazard
(Krui, 2008.).
Nije blagonaklodnost mesara ili pekara koji
nam pruaju meso ili kruh rezultat njihove
dobrote, ve briga za vlastiti interes (Smith,
u: Drvenkar, 2012.)

Jean Baptiste Say (1767.1832.)

istie tri imbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju, koji svojim

vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i
rentu (zemlja).

uoava dvojnu ulogu poduzetnitva: 1) na tritu proizvodnih

dobara i usluga u funkciji kupca rada, kapitala i zemlje, 2) na
tritu potronih dobara u funkciji ponuaa i prodavatelja.
Sayov je poduzetnik katalizator razvoja i ekonomskih promjena,
koje nastaju sjedinjavanjem razliitih proizvodnih faktora u
uvjetima preuzimanja poduzetnikoga rizika.
Profit, po njemu, poduzetnika dobit takoer je dohodak od rada,
neka vrsta najamnine za visokorizian i visokokvalificiran rad
poduzetnika.
to je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za
rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih
kvaliteta koje nisu tako esto zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi
(Krui, 2008.).

John Stuard Mill (1806.1873.)

Za poduzetnika se koristi terminom
undertaker umjesto, u to vrijeme ve
prihvaenoga francuskog naziva,
enterpreneur, uoava da profitna stopa
najee premauje visinu kamatne stope i
zakljuuje da je ukupan profit naknada za
rizik i nagrada za upravljanje i
poduzetnitvo (Mill, 1848., u: Krui, 2008.).
Zasluan je za uvoenje termina
poduzetnitvo (enterpreneurship) u iru
akademsku upotrebu nakon 1848., osobito
na engleskom govornom podruju.

Frank Hyneman Knight (1921.)

Jedan od osnivaa tzv. ikake kole postavlja
svoj vlastiti koncept o poduzetniku:
Poduzetnik je osoba koja spremno preuzima rizik i
ostvaruje profit.

Sr njegove definicije poduzetnike funkcije je naglasak

na postojanju i vanosti rizika i neizvjesnosti:

rizik je nesigurnost o budunosti koji se moe mjeriti

s odreenom vjerojatnou i zbog toga se od njega
moe do neke mjere i osigurati; neizvjesnost
se ne moe predvidjeti ni jednom od distribucija
vjerojatnosti i zbog toga se ne moe ni izmjeriti niti od
nje osigurati.
Poduzetnik je inovator i lider, ali i nositelj rizika.

U svom radu Rizik, neizvjesnost i profit argumentira

tezu da je poduzetnitvo rezultat neizvjesne okoline:
Samo se u onom gospodarstvu u kojemu vlada
neizvjesnost javlja potreba za odluivanjem i
poduzetnikom.

 Po miljenju Petera Druckera, bit poduzetnitva

sadrana je u kreaciji nove organizacije sposobne za
profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja.
Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji
nain, a ne raditi neto bolje od onoga to ve
postoji (Drucker, 1992., u: Krui, 2008.).
Zanimljiv pristup poduzetnitvu prua George
Gilder, zagovornik neogranienoga
poduzetnitva (unrestricted entrepreneurship).
Po njemu, poduzetnik nije orue trinih sila, ve je njihov
oblikovatelj, producent i razvojni inilac - poduzetnitvo je
svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju
profitno orijentiranih poslova (Gilder, 1992., u: Krui,
2008.).

Wiliam J. Baumol

U nastojanjima da prezentira poduzetnika, Baumol

naglaava da je vrlo vano uvidjeti distinkciju izmeu
poduzetnike i managerske funkcije:
Manager je pojedinac koji nadgleda efikasnost
kontinuiranog procesa. Njegov je zadatak vidjeti
da su raspoloivi procesi i tehnologije kombinirane
u proporcijama adekvatnim za trenutnu razinu
outputa i za buduu razinu outputa koja se ve
predvia. On se brine kako se s inputima ne bi
razbacivalo, da se rasporedi i ugovori potivaju,
odreuje rutinske cijene i najavljuje odluke o
raspodjeli trokova, itd. Ukratko, preuzima na sebe
aktivnosti i odluke koje su dio tradicionalnih
modela.
Poduzetnik (bez obzira da li se on pojavljuje ili ne
u ulozi managera) ima drugaiju funkciju. Njegov
je posao locirati nove ideje i pokrenuti ih. Mora
predvoditi, ak i inspirirati; ne smije dopustiti da se
stvari pretvore u rutinu i za njega dananja praksa
nikako nije dovoljno dobra za sutra. Ukratko, on je
umpeterijanski inovator i neto vie. On je

nije pobornik eksplicitne definicije

poduzetnika:
poduzetnika naziva bilo
kojim lanom gospodarstva
ije su aktivnosti na neki
nain nove i koje
zahtijevaju imaginaciju,
smjelost, kreativnost,
vodstvo, upornost i
predanost u potrazi za
bogatstvom, moi i
pozicijom iako ne nuno
ovim redoslijedom.

Poduzetniku priznaje znaajno

mjesto u procesu ekonomskog
razvitka, no isto tako tvrdi da
poduzetnitvo moe biti dvostruki
ma:
Poduzetnitvo se ne moe

11. rujan 2001.

Nekoliko oblika poduzetnitva koji se mogu pojaviti u gospodarstvu

(Baumol):

Osnivanje poduzea i management (business organization

and management) ponekad se poduzetnik jednostavno
definira kao organizator ili efektivni upravitelj jednog poduzea.
Inovacijsko poduzetnitvo (innovative entrepreneurship)
poduzetnik je svatko tko se angaira u inovativnim
aktivnostima gdje se inovativnost, odnosno inovacija, definira
kao proces koji do tada neutemeljenu ideju pretvara u
funkcionirajui i ekonomski oivotvorenu operaciju.
Imitacijsko poduzetnitvo (imitative entrepreneurship)
poduzetnik-imitator oznaava osobu koja je zaposlena
transferom tehnologije ili nekih drugih inovacijskih
ideja/procedura s jedne geografske lokacije na drugu.
Sekundarna uloga...

Kao njihove potkategorije pojavljuju se slijedei oblici:

Neproduktivno poduzetnitvo (unproductive

entrepreneurship) ponekad poduzetnika aktivnost moe biti
inovativna, a da ne pridonosi realnom gospodarskom outputu ili
ak ograniava rast (npr.poduzetnici imitatori).
Poduzetnitvo potraivanja rente (rent-seeking
entrepreneurship) ovaj se koncept poduzetnitva vee uz bilo

II. Bihevioristiki koncepti poduzetnitva

Nesposobnost ekonomista da dou do suglasnosti o
univerzalnoj definiciji poduzetnika proizlazi iz injenice
da se njima pristupa s iskljuivo ekonomskog aspekta.
Naime, poduzetnik se predstavlja putem funkcija pri
emu se ne vodi rauna da su one refleksija
kompleksnog ponaanja poduzetnika u danom
vremenu i prostoru.
Zbog svojih tradicionalnih zahtjeva da se u ekonomske
modele ukljuuju samo oni elementi koji su podloni
kvantitativnom izriaju, analiziranju i dokazivanju,
psiholoki i socioloki elementi su zanemareni.
Upravo zbog toga se razvila nunost da se polju
poduzetnitva pristupi s aspekata drugih teorija,
prvenstveno bihevioristikih, ne bi li one nadopunile
praznine ekonomskih koncepata o poduzetnitvu.
Bihevioristi-psiholozi svoju panju usmjeravaju na
uspostavljanju veze izmeu poduzetnitva i stupnja

Karakteristike
koje
bihevioristi
najee veu uz pojam poduzetnika
http://www.youtube.com/watch?v=G8gRkJ9cnzo

SPREMNI NA

INOVATORI

OPTIMISTINI

Lideri

Orijentirani k
rezultatu

Koriste izvore

Skloni umjerenom
riziku

Potreba za
postignuem

Senzibilni prema
drugima

Nezavisni

Samosvjesni

Agresivni

Kreatori

Samouvjereni

Spretni

Energentni

Dugorono angairani

Skloni vjerovanju
ljudima

Uporni

Tolerantni prema
neizvjesnosti i
dvosmislenosti

Novac kao mjera

izvedbe/uspjeha

Originalni

Inicijatori

Aktivni

Izvor: Fillion, J.L.J.: From Entrepreneurship to Entreprenology, HEC,

TheUniversity of Montreal Business School, 1997.
http://www.youtube.com/watch?v=XKocnAS345U

UENJE

U irokom spektru moguih naenja

poduzetnitva, ono se moe promatrati kao:
posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih
imbenik i uveanja postojeih potencijala,
kreativni proces i pretvaranje invencije u inovaciju,
proces samozapoljavanja i zapoinjanja vlastitoga
biznisa, nastajanja i razvoja malih poduzea,
vizionarska aktivnost i unoenje kreativnih promjena
koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi
drutva,
specifino zanimanje, nain materijaliziranja kreativnih
proizvoda, preuzimanje poslovnog rizika, nalaenje i
uporabu novih mogunosti,
jedna od uloga menadmenta i specifinih oblika
ponaanja (Bahtijarevi- iber, 1994.)

Koncepti promiljanja poduzetnitva:

sumarno
etiri mogua koncepta
promiljanja:
poduzetnik kao individualni
subjekt na tritu,
poduzetniki duh kao nain
ponaanja na tritu,
poduzetnitvo kao kombinacija
subjekta i ponaanja na tritu,
poduzetniki proces i dogaaj
kao kombinacije vremenske
dimenzije i ponaanja na tritu.

Poduzetnik
Definicije poduzetnika kao individualnog subjekta na tritu
variraju.

Poduzetnik je osoba koja:

(1) preuzima inicijativu u kombiniranju drugih resursa da
bi se proizveo proizvod ili usluga,
(2) donosi osnovnu ne rutinsku odluku za poduzee,
(3) uvodi inovacije u obliku novog proizvoda ili procesa
proizvodnje i
(4) preuzima ekonomski rizik povezan sa svim tim
funkcijama

Poduzetnik je osoba koja riskira: novac,

zdravlje, vrijeme, drutveni ugled, ponekad i
obiteljske odnose, a sve kako bi osmislio i razvio
na profitu inovativan proizvod ili uslugu,
najee nudei svoju kreativnost i inovativnost
(Krui, 2008.).

Poduzetniki duh

Poduzetniki duh ili poduzetniko ponaanje na tritu

podlijee nekim opim obiljejima:
postojanje potrebe za postignuem, sklonost
kontroli nad poslom, koncentracija na kratkorono
odluivanje, sposobnost kreativnog i inovativnog
pristupa, otvoren pristup promjenama i sl.

Poduzetnitvo
Mnogi autori definiraju poduzetnitvo kao
sposobnost da se na osnovi kreativne
ovjekove ekonomske djelatnosti i
ogranienih proizvodnih imbenika
formira efikasna gospodarska djelatnost.

Jednu od najboljih definicija

poduzetnitva nudi Ronstadt koji
poduzetnitvo definira kao dinamini
proces stvaranja uveane
vrijednosti:

Tu uveanu vrijednost stvaraju pojedinci

koji preuzimaju veliki rizik u smislu
(vrijednosti) sredstava, vremena ili
karijere, odnosno pronalaze vrijednost
nekim robama i uslugama.
Ove robe ili usluge ne moraju biti nove ili
jedinstvene, ali im poduzetnik mora dati
novu vrijednost tako da je priskrbio i
alocirao nune izvore i vjetine.

 U poduzetnitvu je mogue uoiti elemente

potrage za poslovnim prigodama, koje
poduzetnici poduzimaju ne obazirui se na
resurse to su im u tom trenutku dostupni i
to ih kontroliraju, ve na bilo koji resurs u
kombinaciji kojega vide svoju ansu
(Stevenson i Roberts, 1998., u: Krui, 2008.);
Poduzetnici identificiraju mogunosti
realizacije pothvata, okupljaju i spajaju
potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju
na pravovremen i fleksibilan nain.
Na taj nain, kako to pokazuju Wennekers i Thurik,
poduzetnitvo u fokus svojega interesa stavlja
stalno nove poslovne prigode i mogunosti,
ukljuivi i implementaciju novih ideja na tritu
(Wennekers i Thurik, 1999., u: Krui, 2008.).

Suvremeno poduzetnitvo i ekonomski

rast
Poduzetnitvo dananjice nositelj je jedne
permanentne poduzetnike inovacije (entrepreneurial
innovation) koja obnavlja, transformira i potie razvoj
ekonomija diljem svijeta - ono generira:
pojavljivanje novih poslovnih pothvata,
otvaranje brojnih novih radnih mjesta, i
obnavljanje "svjeom krvi" nacionalnih ekonomija,

pruajui im vitalnost, inovativne proizvode i usluge, i

poveavajui time anse za opi drutveni, kulturni i
socijalni napredak (Krui, 2008.).

Model nacionalnog ekonomskog rata i uloga

poduzetnitva

,u: Krui, 2008.

Srodni pojmovi poduzetnitva

Poduzetnitvo, koje se uvrijeeno smatra
individualnom kategorijom i epitomom
individualnog ponaanja, izvrilo je svojevrsnu
invaziju na organizacijske teorije, druga polja
ekonomije, teorije uenja i sl. pronalazei naina
kako svoju specifinost individualnosti plasirati u
organizacijsku strukturu kolektivne prirode.
Danas primjeujemo dva nova tipa poduzetnitva:
korporacijsko poduzetnitvo (intrapreneurship) i
individualno poduzetnitvo (interpreneurship).

Individualno, samoizborno ponaanje

pojedinca unutar organizacije
predstavlja pojam individualnog
poduzetnitva...
Poboljavaju svoj vlastiti relativni
poloaj unutar poduzea i poveavaju
uinkovitost organizacije kao cjeline.

Korporacijsko poduzetnitvo
Radikalne promjene rada, oito preusmjeravanje
industrijske ekonomije u uslunu, nepredvidljiva makrookolina, meunarodna orijentiranost i globalni trendovi ine
dosadanji tip organizacije s gotovo poslovinom
discipliniranou pokoravanja neelastinom tipu poslovanja
paradoksima
modernog
doba.

Pojam korporacijskog
poduzetnitva
(tzv.
intrapreneurship) prvi put uvodi Gifford Pinchot
(1980-ih) aludirajui na slamanje ponaanja
hijerarhijsko-organizacijske prirode: Brojne, male
grupe korporacijskih poduzetnika meusobno
surauju na nain prekompleksan i sinergijski da
bi se mogli planirati odozgo.

Korporacijsko poduzetnitvo je proces

organizacijskog obnavljanja koji obuhvaa dvije
meusobno razliite, ali povezane dimenzije:
strateki naglasak na kreiranje novog
proizvoda, procesa, tehnolokih i
administrativnih inovacija;
aktivnosti s kojima se poveava konkurentska
sposobnost poduzea i sposobnost
preuzimanja rizika.

Poduzetniko vs. konzervativno

poduzee

Sva poduzea spadaju u konceptualni kontinuum koji ima

raspon od izrazito konzervativnog do izrazito
poduzetnikog.
Poloaj poduzea u tom kontinuumu se naziva
poduzetnikim intenzitetom.

Poduzetnika poduzea

Konzervativne tvrtke

Proaktivna

Zauzimaju stav priekaj pa

vidi

Inovativno

Manje su inovativne

Poduzimanje rizika

Izbjegavaju rizik