Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet Osijek

SEMINAR IZ KOLEGIJA:
Mogunost upotrebe eNovca u RH

Student:
Mirko Nikoli

Osijek, sijeanj 2008.

Sadraj

Sadraj1
Uvod.......2
Povijest i definicija eNovca............................................................................................3
Tehnologije ePlaanja.....................................................................................................4
Mogunost upotrebe eNovca..........................................................................................6
Zakljuak........................................................................................................................9
Literatura.......................................................................................................................10

Uvod

Budui da republika Hrvatska ne ivi u podzemlju ili u nekoj zlatnoj krletci i njoj se
javlja potreba za koritenjem eNovca kao naina i sredstva plaanja. Danas je eNovac
u republici Hrvatskoj podosta rairen ali uvijek postoji mjesta za veu njegovu
upotrebu koja bi za cilj imala apsolutno izbacivanje klasinog novca kakvog znamo
danas u opipljivom materijalnom obliku. U ovom seminaru pokuati u prvo opisati
neke openite pojmove vezane uz pojam eNovac koji su nuni za shvaanje, i povijest
razvoja eNovca, tehnologije koje omoguuju funkcioniranje samog eNovca te
analizirati mogunost upotrebe eNovca u republici Hrvatskoj kao i u njenom
okruenju. Za poetak mogu samo citirati: Svuda u svijetu poduzetnici i institucije
utrkuju se kako bi razvili uinkovita sredstva razmjene na Internetu i World Wide
Webu. Njihov je cilj stvoriti jedinice kupovne moi koje su u potpunosti upotrebljive i
elektroniki prenosive. Stvaran novac koji se moe upotrijebiti jednako jednostavno
kao i konvencionalna valuta prilikom kupovine realnih dobara i usluga. Era
elektronikog novca uskoro e doi.1

Cohen, B.J. The future of Money, 2004.

Povijest i definicija eNovca

Posljednje desetljee 20. stoljea bilo je ekonomski vrlo uspjeno, karakterizirano

znaajnim napretkom u tehnolokim inovacijama te njihovom primjenom u svim
drutvenim i ekonomskim aktivnostima. Kako se stvari kreu idemo prema novoj
ekonomskoj eri, koja bi bila utemeljena na digitalnoj ekonomiji i ekonomiji znanja. Ta
ekonomija znanja mogla bi dovesti do tree industrijske revolucije. To sada ne
bismo mogli nazvati industrijskom revolucijom jer vie ne bi bilo one klasine prljave
industrije, nego bismo to mogli nazvati industrijom znanja. Ta industrija znanja bila bi
usporediva s prvom industrijskom revolucijom, koju je obiljeio razvoj rotirajuih
strojeva i parnog stroja na kraju 18. stoljea, te s drugom industrijskim revolucijom,
koju je karakteriziralo otkrie elektrine energije i razvoj prometnica na kraju 19.
stoljea. Tako je i sam kraj 20. stoljea obiljeen velikim padom trokova te
poboljanjima u radu raunalne i telekomunikacijske industrije. Kao rezultat toga
raunalo je postalo sveprisutno veina ureda danas se koristi raunalima za svoje
poslovne aktivnosti, te je sve vie kuanstava spojeno na Internet. Ali i na druge
mree. Takav je razvoj ohrabrio komercijalnu aktivnost na Internetu i omoguio da se
sa sve vie razliitih vrsta roba trguje elektroniki. Doveo je i do razvoja nekih novih
oblika imovine. Tako se razvio i novi oblik novca pod imenom eNovac.
Pojam se odnosi na sustave plaanja u realnome i virtualnome svijetu iji je cilj
unaprijediti efikasnost postojeih sustava plaanja i zamijeniti novanice i kovanice u
maloprodajnim transakcijama. Ne postoji univerzalna definicija elektronikoga novca.
Banka za meunarodna poravnanja potvruje da je elektroniki novac teko definirati
jer utjelovljuje specifina tehnoloka i ekonomska obiljeja. Europska centralna banka
definirala je 1998. elektroniki novac kao elektroniko spremite monetarne
vrijednosti na tehnikom ureaju koji se moe iroko koristiti za plaanja obveza bez
ukljuivanja bankovnih rauna u transakciju, ve da slui kao prepaid instrument. Od
zubi divljih ivotinja, kamenia, ploa soli, preko zlatnika i srebrnjaka, do novanica
i kovanica, mogao bi rei da je eNovac konaan stadij razvoja robe nad robama
kako moemo nazvati novac.

Tehnologije ePlaanja

Definicija ePlaanja bi bila ePlaanje je financijska razmjena do koje dolazi izmeu

kupca i dobavljaa u sustavu elektronikog poslovanja. ePlaanje ima oblik
digitalnog financijskog instrumenta (elektronike gotovine, ekova ili kreditnih
kartica). ePlaanje je mogue obaviti iz topline svog doma, za to je potrebno imati
neko osobno raunalo s nekim operacijskim sustavom, pristup internetu, te samo neki
web preglednik. Koraci u ePlaanju bili bi:
1. Kupac posredstvom preglednika alje informaciju plaanju trgovcu
2. Trgovac prosljeuje tu informaciju instituciji koja prua uslugu samog
ePlaanja
3. Zatim ta institucija provjerava autentinost kupca te prebacuje iznos sa rauna
kupca na raun prodavaa
Danas neizostavan pojam su tako zvane pametne kartice (smart cards). Pametne
kartice se sastoje od:
1. Procesora
2. Memorije
3. Suelja prema vanjskom svijetu
4. Operacijskog sustava (MultOS, JavaCard)
Pametne kartice mogu sadravati i mogunost programiranja te zatite informacija
(visoka sigurnost). Osim za plaanje, pametne kartice se koriste i za niz drugih
primjena: telefoniranje, parkiranje, transport, pohranjivanje zdravstvenih podataka,
kontrola pristupa, mobilna telefonija ... Cijena pametnih kartica iznosi oko jednog $.
Da bi se mogle koristiti potrebni su itai kartica, a cijena im se kree od 10 do 100 $.
itai mogu biti:
1. Na raunalima

2. Na blagajnama
3. Uz ulaze na osjetljive lokacije
Veoma bitna stvar je sigurnost. Zbog sigurnosti razvili su se sustavi kriptiranja i
sigurnosni protokoli za prijenos povjerljivih i tajnih informacija. Dva najea su SSL
i SET.

Mogunost upotrebe eNovca

Mogunost upotrebe eNovca je ograniena za razliku od upotrebe klasinog novca u

obliku kovanica i novanica. Jedna mogunost je koritenje u klasinoj trgovini to u
raznim trgovakim centrima, malim trgovinama u susjedstvu ili u kioscima gdje
moemo kupiti novine, cigarete, bonove za mobitele To bi povealo korist i
zadovoljstvo korisnika eNovca, a tu postoje dvije strane:
1. Kupac
2. Trgovac
Kupeve koristi od eNovca ovisiti e o tome koliko e trgovaca prihvatiti novi oblik
plaanja, no trgovci nee uloiti u nove sustave sve dok ne budu sigurni da e
postojati dovoljno velika potranja koja e opravdati poetni troak. Za plaanje kao
to je na gore navedeno, za na primjer kupovinu novina, paketia guma za vakanje ili
cigareta, potrebne su transakcije male vrijednosti. To bi bilo izvedivo na nain da za
svaku kupovinu male vrijednosti se na naoj pametnoj kartici pamte iznosi. Tada bi
moralo biti unaprijed navedeno, ako iznos rauna iznosi do 10 novanih jedinica sama
transakcija novca bi bila za 5 dana a ako se u meuvremenu obavi neka slina
transakcija s istim trgovcem, tada bi se ta prethodna transakcija obavila, u paketu, te bi
se na takav nain smanjili trokovi velikog broja malih transakcija. Kao slina
situacija bi mogla biti i kada se vozite busom unutar grada, ili ako idete taksijem esto
da plaanje odgodite. Tako bi za punjenje mobitela svaki operater mogao postaviti na
javnim i prometnim mjestima stupove za punjenje, gdje bi korisnik morao samo
provui karticu, te unijeti broj na koji elimo poslati novac i telefoniranje bi moglo ii
odmah bez ikakvih sluajeva gdje kada vi doete kupiti nema bona s onim iznosom
koji vama treba. Vi biste na tim stupovima mogli unijeti iznos koji vi ba elite. Za
osobe starije ivotne dobi mogunost plaanja lijekova i medicinskih usluga bi isto
mogla izvediva uz pomo kartica koje bi nam rekle kada doe pacijent kod lijenika
povijest bolesti, rekle bi mu i koje lijekove je kupio ili dobio za lijeenje. Za to bi
lijeniku bilo lake i bre da postavi dijagnozu. Ta kartica bi mogla biti kao i njegov

karton. U poljoprivredi primjena eNovca od velike je koristi. Od ratara do povrtlara,

od stoara do ribara svi oni bi mogli svoje usluge i proizvode naplatiti, bez susreta s
gotovinom. Crkva kao institucija bi mogla uvesti da se plaanje misa za pokojne bude
mogue bez upotrebe gotovine. Zvonjavu kovanica za vrijeme mise mogla bi
zamijeniti uplata dobrovoljnih priloga na slian nain kao i sa kupovanjem novina ili
guma za vakanje. Studenti bi tako svoju iksicu mogli koristi za vie od same
prehrane. Pa tako da se na iksicama nalaze i podatci o uspjehu studenata. Tako bi za
svaki poloeni ispit student dobio pravo da potroi odreeni dio novca na kupnju
odjee ili uplatu za ivotno osiguranje. Kada nakon nekih praznika elite smraviti,
raun za teretanu mogli biste takoer platiti a da pri tome ne morate koristiti novac. U
teretani uvijek postoje sprave na kojima ljudi vie vole vjebati. Tako bi se moglo
naplaivati rad na spravama da se one sprave na kojima se manje vjeba stimulirati
niim cijenama. Tako bi u teretanu mogli doi i oni bez lanarine. Ako ti se svia
ponuda ugoaj ostani ako ne slobodno otii. U samom razvoju eNovca veliku ulogu
mogla bi odigrati i drava koja bi poticajima za koritenje eNovca mogla stvoriti vei
broj korisnika te tako da se ljudi naviknu na potronju bez kovanica i novanica. Tako
bi si drava dugorono smanjila troak kovanja i tiskanja novca te taj troak prebacila
na kupca, prodavaa ili posrednika. To bi mogla raditi sa poticanjem plaanja
parkiranja ili koritenja javnog prijevoza. eNovac bi trebao otii tako daleko da se sve
dananje valute zamijene nekom novom valutom koja uope ne bi imala podlogu
negdje u opipljivom novcu. Nego da taj novac budu samo jedinice i nule. Pa sad
zamislite da tako osmislimo neku jaku valutu, nazovimo ju za sada Digital Money u
daljnjem(DM) koja ne bi bila ni jedna od gore navedenih, nego neka valuta koja bi
vrijedila u digitalnom obliku. Za poetak bi postojale teajne liste kao danas te bi se
izraavale kao i danas na nain 1DM = 2$ ili 1DM = 1,80 te bi se teaj odredio na
temelju ponude i potranje. I sada kada bi svi traili i htjeli nae DM, zbog velike
potranje za DM-ima naa bi valuta, postala bi traena te bi postala konvertibilna, te
bi bilo pitanje vremena kada bi sve dananje zemlje u kojima su danas jake
konvertibilne valute morale ukinuti svoje i uvesti DM kao slubeno i zakonsko
sredstvo plaanja. Tako bi se pojednostavila trgovina i razmjena te ne bi bilo trokova
teajnih razlika i sve bi bilo potenije izmeu ostalog prema nerazvijenim zemljama
koje su sve siromanije jer svake godine gube puno na teajnim razlikama. Za to bi na
poetku morala povui Svjetska banka koja bi morala osigurati da taj sustav krene i da
vie ne bude ameriki dolar glavni, nego da se cijene nafte i drugih vanih dobara
7

izraavaju umjesto u dolarima u DM, na iju snagu ne bi imala utjecaj niti jedna
velesila, nego samo zakon ponude i potranje. A tu bi one navedene nule i jedinice
odnijele pobjedu.

Zakljuak

I to rei, nego kao to su kamenie zamijenili zlatnici i srebrnjaci, zlatnike i

srebrnjake zamijenili novanice i kovanice, tako je samo pitanje vremena kada e se
novanice i kovanice zamijeniti eNovac. Kao to zlatnike iz vremena Rimskog carstva
sada moemo vidjeti samo u muzejima tako e nai potomci eure, dolare ili kune moi
vidjeti samo u muzeju.

Literatura

Internet:
www.ijf.hr/FTP/2007/3/hamdi.pdf 09.01.2008.
www.os2.zemris.fer.hr/stari_web/emoney/index.html 09.01.2008.
Novak, Ninoslav Predavanja eBankarstvo 2007./08.

10