Na temelju lanka 65. stavka 2. i 3.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli

(Narodne novine, broj: 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12. i 86/12.), ministar
znanosti, obrazovanja i sporta donosi

PRAVILNIK
O OSNOVNOKOLSKOM I SREDNJOKOLSKOM ODGOJU
I OBRAZOVANJU UENIKA S TEKOAMA
- Nacrt prijedloga
I.) OPE ODREDBE:
PREDMET PRAVILNIKA
lanak 1.
(1) Pravilnikom se utvruju vrste primjerenih programa i oblika kolovanja te primjerenih
oblika pomoi koje ostvaruje uenik s tekoama.
(2) Primjereni programi i oblici kolovanja te primjereni oblici pomoi ostvaruju se uz
programsku i profesionalnu pomo te prostornu i pedagoko-didaktiku prilagodbu.
(3) Orijentacijska lista vrsta tekoa sastavni je dio ovog pravilnika (Prilog 1.).
(4) Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za osobe u mukom rodu, neutralni su i odnose se
na muke i enske osobe.

UENIK S TEKOAMA
lanak 2.
(1) Uenik s tekoama (u daljnjem tekstu: uenik) je uenik ije smanjene sposobnosti u
meudjelovanju s preprekama iz okoline ograniavaju njegovo puno i uinkovito sudjelovanje
u odgojno-obrazovnom procesu na ravnopravnoj osnovi s ostalim uenicima, a nastaju zbog:
- tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih i/ili neurolokih oteenja i funkcija,
- tekoa u svladavanju nastavnih sadraja (uenju) ili tekoa prilagodbe kolskim zadacima
i aktivnostima.
(2) Uenik moe imati tekoe proizale iz jedne vrste ili kombinacije vie vrsta oteenja.

(3) Primjerene programe i oblike kolovanja te primjerene oblike pomoi ueniku utvruje
struno povjerenstvo ureda za utvrivanje psihofizikog stanja djeteta iz lanka 20. i lanka
21. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj: 87/08.,
86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12. i 86/12.), (u daljnjem tekstu: Zakon).
(4) Prilikom utvrivanja primjerenog programa i oblika kolovanja za djecu/uenike u kojih je
provedeno utvrivanje tekoa te razine potrebne potpore po propisima iz sustava socijalne
skrbi, uzima se u obzir nalaz i miljenje iz tog postupka.

II.) PRIMJERENI PROGRAMI I OBLICI KOLOVANJA UENIKA:

PROGRAMSKA POMO
lanak 3.
(1) Programska pomo obuhvaa razliite vrste programa i oblika kolovanja koji se provode
u redovitim ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
(2) Programska pomo kolovanju uenika ostvaruje se:
A) Primjerenim programima kolovanja:
- redovitim programom uz individualizirani pristup,
- prilagoenim programom uz individualizirani pristup,
- posebnim programom uz individualizirani pristup,
- posebnim programom za stjecanje kompetencija uz individualizirani pristup;
B) Dodatnim odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim programima:
- programom produenoga strunog postupka,
- programom edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
- rehabilitacijskim programima;
C) Primjerenim oblicima kolovanja:
- nastavom u redovitoj odgojno-obrazovnoj ustanovi,
- nastavom u posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi,
- nastavom u kui/nastavom na daljinu,
- nastavom u zdravstvenoj ustanovi.
Utvrivanje programske pomoi

lanak 4.
(1) Programska pomo ueniku odreuje se tijekom postupka utvrivanja psihofizikog
stanja djeteta odnosno uenika o emu prijedlog donosi struno povjerenstvo ureda iz lanka
20. i lanka 21. Zakona, a rjeenje o primjerenom programu kolovanja ured dravne uprave u
upaniji nadlean za poslove obrazovanja odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadlean za
poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ured).
(2) Primjereni oblici kolovanja iz lanka 3. stavka 2. toke C. alineja 1. i 2. ovog lanka
donosi struno povjerenstvo ureda iz lanka 20. i lanka 21. Zakona, a rjeenje o primjerenom
programu kolovanja ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove obrazovanja
odnosno Ured.
(3) Primjereni oblici kolovanja iz lanka 3. stavka 2. toke C. alineje 3. i 4. ovog lanka
definirani su lankom 14. i 15. ovog pravilnika.
(4) Rjeenje o primjerenom programu i obliku kolovanja u izreci obvezno treba sadravati
ime i prezime uenika, ime i prezime roditelja, datum roenja, adresu prebivalita i/ili
boravita uenika, primjereni program i oblik kolovanja odnosno programsku pomo te
nastavne predmete u kojima se primjenjuje ili naznaku da se odnosi na cjelokupni nastavni
plan i program.
(5) Obrazloenje rjeenja o primjerenom programu i obliku kolovanja treba sadravati naziv
kole koja je zatraila utvrivanje primjerenog programa i oblika kolovanja te obrazloenje
njezina zahtjeva, vrstu tekoe prema toki iz Orijentacijske liste i primjereni oblik pomoi
potreban tom ueniku.
(6) U obrazloenju rjeenja o primjerenom programu i obliku kolovanja treba navesti i
najbliu kolu uenikovu prebivalitu/boravitu koja, sukladno mrei kola ili drugih ustanova
s podruja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosua, provodi ili e uz suglasnost ministra
nadlenog za obrazovanje provoditi utvreni primjereni program kolovanja, odnosno
programsku pomo.
(7) Odgojno-obrazovna ustanova duna je na osnovi praenja rezultata odgoja i obrazovanja
uenika na kraju svake kolske godine utvrditi postoji li potreba za izmjenom programa i
oblika odgoja i obrazovanja i o tome izvijestiti Ured.
A) Primjereni programi kolovanja
lanak 5.
(1) Primjereni program kolovanja je nastavni plan i program koji omoguava odgojnoobrazovno napredovanje uenika potujui specifinosti njegove utvrene tekoe,
specifinosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.
(2) Primjereni program kolovanja uenika ostvaruje se u:
- redovitome ili posebnome razrednom odjelu redovite kole,

- posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi,

- zdravstvenoj ustanovi.
Redoviti program uz individualizirani pristup
lanak 6.
(1) Redoviti program uz individualizirani pristup odreuje se uenicima koji s obzirom na
vrstu i stupanj tekoe mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadrajnog
ograniavanja, ali im je zbog specifinosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup
u radu.
(2) Individualizirani postupci omoguavaju razliite oblike potpore i to s obzirom na:
-

samostalnost uenika,
vrijeme rada,
metode rada,
provjeravanje vjetina, znanja i sposobnosti uenika,
aktivnost uenika,
didaktika i/ili rehabilitacijska sredstva za rad.

(3) Ueniku koji svladava redoviti program uz individualizirani pristup moe se, ako postoji
potreba, osigurati i dodatna pomo strunog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila u
koli.
(4) Ako kola nema strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, dodatnu pomo
strunjaka kola osigurava iz drugih kola, mobilnih strunih timova ili referalnih centara.
(5) Redoviti program uz individualizirani pristup u posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi
moe se odrediti uenicima kojima su, s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, potrebni posebni
uvjeti kolovanja, a oni se ponajprije odnose na viegodinju rehabilitaciju uenika.
Prilagoeni program uz individualizirani pristup
lanak 7.
(1) Prilagoeni program uz individualizirani pristup odreuje se uenicima koji s obzirom na
vrstu i stupanj tekoe ne mogu svladavati redoviti nastavni plan i program bez sadrajnog
ograniavanja te im je zbog specifinosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u
radu i sadrajna prilagodba.
(2) Prilagoeni program uz individualizirani pristup je redoviti program koji se sadrajno i
metodiki prilagoava ueniku.
(3) Sadrajna prilagodba podrazumijeva prilagodbu nastavnih sadraja redovitog programa
sukladno sposobnostima i sklonostima uenika, a zahtijeva smanjivanje opsega nastavnih
sadraja. Opseg nastavnih sadraja moe se umanjiti do najnie razine usvojenosti obrazovnih
postignua propisanih Nastavnim planom i programom.

(4) Ueniku koji svladava prilagoeni program uz individualizirani pristup moe se, ako
postoji potreba, osigurati i dodatna pomo strunog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog
profila u koli.
(5) Ako kola nema strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, dodatnu pomo
strunjaka kola osigurava iz drugih kola, mobilnih strunih timova ili referalnih centara.
(6) Prilagoeni program uz individualizirani pristup u posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi
moe se odrediti uenicima kojima su, s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, potrebni posebni
uvjeti kolovanja, a oni se ponajprije odnose na viegodinju rehabilitaciju uenika.
Posebni program uz individualizirani pristup
lanak 8.
(1) Posebni program uz individualizirani pristup odreuje se uenicima koji s obzirom na
njihovo funkcioniranje uvjetovano vrstom i stupnjem tekoe i/ili postojanje vie vrsta
tekoa ne mogu svladavati redoviti niti prilagoeni program.
(2) Posebni program uz individualizirani pristup provode strunjaci edukacijskorehabilitacijskog profila odgovarajue specijalnosti.
(3) Posebni program uz individualizirani pristup provodi se u redovitim i posebnim odgojnoobrazovnim ustanovama koje utvruje Ured iz Mree kolskih ustanova ili drugih ustanova s
podruja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosua.
Posebni program za stjecanje kompetencija uz individualizirani pristup
lanak 9.
(1) Posebni program za stjecanje kompetencija uz individualizirani pristup u aktivnostima
svakidanjeg ivota i rada je program koji se provodi kao osnovno obvezno obrazovanje za
uenike snienoga intelektualnog funkcioniranja i uenike s viestrukim tekoama u razvoju
koji se s obzirom na njihove funkcionalne sposobnosti mogu osposobiti.
(2) Poseban program za stjecanje kompetencija uz individualizirani pristup u aktivnostima
svakidanjeg ivota je program koji se provodi od 6. do 21. godine ivota uenika za uenike
znaajno snienoga intelektualnog funkcioniranja i uenike s viestrukim tekoama u razvoju
koji se s obzirom na njihove funkcionalne sposobnosti nee moi osposobiti za rad niti u
najjednostavnijim zanimanjima. Provodi se do 15. godine ivota uenika kao obvezni
osnovnokolski program, a do 21. godine kao neobvezni.
(3) Uenik koji je zavrio osnovnokolski posebni program za stjecanje kompetencija uz
individualizirani pristup u aktivnostima svakidanjeg ivota i rada, a ne moe ili ne eli
nastaviti srednjokolsko obrazovanje, moe nastaviti kolovanje u programu stjecanja
kompetencija uz individualizirani pristup u aktivnostima svakidanjeg ivota, ali najdulje do
21. godine ivota odnosno do zavretka nastavne godine u kojoj navrava 21 godinu.
lanak 10.

(1) Posebni programi iz lanka 8. i lanka 9. ovog pravilnika provode strunjaci edukacijskorehabilitacijskog profila odgovarajue specijalnosti.
(2) Posebni programi iz lanka 8. i lanka 9. ovog pravilnika provode se u redovitim i
posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama koje utvruje Ured iz Mree kolskih ustanova ili
drugih ustanova s podruja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosua.
(3) Posebni razredni odjel treba biti strukturiran prema dobi, vrsti i stupnju tekoe uenika
prema Orijentacijskoj listi.
B) Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi
Program produenoga strunog postupka
lanak 11.
(1) Produeni struni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon
redovite nastave u redovitoj ili posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi prema utvrenoj mrei
kola, a provode ga strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili strunjaci drugih
profila educirani za rad s uenicima s tekoama u razvoju.
(2) U produeni struni postupak moe biti ukljueno od 6 do 10 uenika s istom vrstom i
stupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa koji se
koluju po istom programu kolovanja.
(3) Program produenoga strunog postupka ukljuuje pomo u uenju, edukacijskorehabilitacijske programe i programe interesnih skupina.
(4) Program produenoga strunog postupka donosi ministar nadlean za obrazovanje.
Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka
lanak 12.
(1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim uenicima kojima je
potrebna dodatna pomo strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila nakon odgojnoobrazovnog procesa.
(2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi se individualnim
rehabilitacijskim programima ili radom u manjim skupinama u redovitoj ili posebnoj odgojnoobrazovnoj ustanovi sukladno potrebama uenika ako nije mogue organizirati produeni
struni postupak.
(3) Program provode strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila ili strunjaci drugih
profila educirani za rad s uenicima s tekoama.
(4) Program se ostvaruje kao posebna dodatna pomo edukacijsko-rehabilitacijskih strunjaka
u trajanju do 4 sata tjedno po razrednom odjelu ili rehabilitacijski program do 12 sati tjedno
po razrednom odjelu.

Rehabilitacijski program
lanak 13.
(1) Rehabilitacijski programi utvruju aktivnosti i njihovo trajanje s ciljem razvijanja i
poveanja uenikovih osjetilnih, motorikih, jezino-govornih i komunikacijskih sposobnosti,
a koje nisu izravno vezane uz odgojno-obrazovni proces.
(2) Rehabilitacijski programi mogu biti: kineziterapija i logoterapija, ali i ostali
rehabilitacijski programi utvreni kolskim kurikulumom, a izrauju ih i provode strunjaci
odgovarajueg profila.
(3) Rehabilitacijski programi obvezno se provode izvan nastavnog procesa u posebnim
odgojno-obrazovnim ustanovama, a uz posebno odobrenje ministarstva mogu se provoditi i u
redovitim kolama koje su mreom kola utvrene za provoenje programa za uenike s
tekoama u razvoju.
C) Primjereni oblici kolovanja
Nastava u kui/nastava na daljinu
lanak 14.
(1) Nastava u kui ili nastava na daljinu osigurava se uz posebno odobrenje Ministarstva
uenicima koji zbog pogoranja kroninih bolesti ili privremeno naruenoga zdravstvenog
stanja ne mogu polaziti nastavu u koli dulje od mjesec dana.
(2) Nastava na daljinu odobrava se uenicima koji ive na udaljenim planinskim ili otonim
podrujima.
(3) Program nastave u kui ili nastave na daljinu uz odobrenje Ministarstva izvodi se u
skraenom tjednom trajanju propisanoga redovitog odnosno posebnoga nastavnog plana, ako
je ueniku utvreno kolovanje po posebnom programu.
(4) Zahtjev za izvoenje nastave u kui ili nastave na daljinu roditelj podnosi koli ili predlae
kola, a kola zahtjev za odobravanjem nastave u kui ili nastave na daljinu podnosi
Ministarstvu.
(5) Zahtjev za odobravanjem nastave u kui ili nastave na daljinu mora sadravati:
- suglasnost ili zahtjev roditelja za provedbu nastave u kui ili nastave na daljinu,
- specijalistiku medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno predvieno razdoblje u kojem
uenik nee moi polaziti nastavu.
(6) Ueniku koji je od poetka kolovanja ukljuen u nastavu izbornoga nastavnog predmeta
odobrava se nastavak izvoenja nastave tog predmeta u kui/na daljinu te to u zahtjevu
Ministarstvu treba navesti.

(7) Predmetnu nastavu za vie predmeta istoga podruja moe izvoditi i jedan
uitelj/nastavnik odnosno uitelj/nastavnik koji posjeduje kompetencije za izvoenje drugog
predmeta.
(8) Sredstva elektronike komunikacije koja su potrebna za provedbu nastave na daljinu
osigurava kola sukladno lanku 42. stavak 3. Zakona.
(9) kola je duna obavijestiti Ministarstvo o prestanku potrebe za ovim oblikom kolovanja.
(10) Nastava u kui ili nastava na daljinu realizira se u sklopu redovitoga tjednog zaduenja
uitelja (bez zaduenja uitelja radom iznad norme), osim za uitelje koji navedenu nastavu
mogu ostvariti samo u prekovremenom radu.
(11) Ako je za provedbu nastave u kui potrebno zapoljavanje novog djelatnika, kola
podnosi zahtjev Ministarstvu te nakon dobivenog odobrenja sklapa ugovor na odreeno
vrijeme (najdulje do kraja nastavne godine).
(12) Ako uenik ostvaruje pravo na ovaj oblik kolovanja, gubi pravo na pomonoga
odgojno-obrazovnog radnika.
Nastava u zdravstvenoj ustanovi
lanak 15.
(1) Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za uenike sa zdravstvenim tekoama koji
se nalaze na stacionarnom lijeenju.
(2) Osniva, na temelju mree kola, odreuje kolu koja provodi nastavu u zdravstvenoj
ustanovi. Matina kola, utvrena na temelju mree, za provoenje nastave u zdravstvenoj
ustanovi moe osnovati kombinirane podrune odjele I. - IV. i V. - VIII. razreda. Broj odjela
utvruje Ured.
(3) Dnevno i tjedno trajanje nastave planira se prema planu i programu koji uenik pohaa, a
provodi se kao razredna i predmetna nastava, potujui zdravstveno stanje uenika.
Predmetnu nastavu za nekoliko predmeta istoga podruja moe izvoditi i jedan
uitelj/nastavnik, odnosno uitelj/nastavnik koji posjeduje kompetencije za izvoenje drugog
predmeta.
(4) kola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi prema mrei duna je u interesu
uenika suraivati sa kolom u koju je taj uenik upisan.

III.) PRIMJERENI OBLICI POMOI U KOLOVANJU UENIKA:

PROFESIONALNA POMO
lanak 16.
(1) Profesionalnu pomo u kolovanju ostvaruju svi uenici s tekoama.

(2) Profesionalnu pomo u kolovanju uenika provode:

- uitelji/nastavnici osposobljeni i educirani za rad s uenicima s tekoama,
- nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s uenicima s tekoama u
uenikim domovima,
- struna sluba kole,
- nadleni kolski lijenik,
- strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukacijski-rehabilitator, socijalni
pedagog, logoped) te drugi strunjaci iz redovitih i posebnih odgojno-obrazovnih ustanova,
ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova,
- savjetnici agencija nadlenih za odgoj i obrazovanje,
- mobilni struni timovi,
- pomoni odgojno-obrazovni radnici educirani za rad s uenicima s tekoama,
- tumai/prevoditelji znakovnog jezika za gluhe i gluho-slijepe uenike,
- referalni centri.
(3) Djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova pruaju profesionalnu pomo uenicima u sklopu
svojih tjednih zaduenja odnosno radnih obveza.
Mobilni struni tim
lanak 17.
(1) Mobilni struni tim je multidisciplinarna sluba pomoi redovitim kolama u radu s
uenicima s tekoama koji ustrojava Agencija za odgoj i obrazovanje.
(2) Mobilni struni tim:
- prua strunu, savjetodavnu i edukativnu pomo odgojno-obrazovnim radnicima,
- prua edukacijsko-rehabilitacijsku pomo uenicima,
- po potrebi sudjeluje u planiranju i izradi primjerenog programa i prati uinke provedbe,
- predlae koli potrebne promjene u radu s uenicima,
- provodi edukaciju pomonoga odgojno-obrazovnog radnika, prevoditelja znakovnog
jezika te volontera u suradnji s agencijom nadlenom za pruanje strune pomoi i
provedbe strunog usavravanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja i referalnim centrima.
(3) lanovi mobilnoga strunog tima su strunjaci razliitih edukacijsko-rehabilitacijskih
profila, psiholog, pedagog i uitelj/nastavnik osposobljen za rad s uenicima s tekoama,
zdravstveni djelatnik, a timu se mogu prema potrebi prikljuiti i drugi strunjaci.

(4) lanove mobilnoga strunog tima imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje na 4 godine iz
mree odgojno-obrazovnih ustanova koje rade po redovitom ili posebnom programu, kao i
onih iz sustava zdravstva i socijalne skrbi.
(5) Mobilni struni tim u provedbi svojih zadaa na podruju za koje je osnovan surauje s
ustanovom odnosno agencijom nadlenom za pruanje strune pomoi i provedbu strunog
usavravanja u djelatnosti odgoja i obrazovanja.
(6) Voditelja mobilnoga strunog tima imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje. Zadaa mu
je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati rad lanova tima u radu s uenicima s tekoama
te izvjeivati osnivaa o radu.
(7) Zahtjev za ukljuivanjem Mobilnoga strunog tima podnosi kola Agenciji za odgoj i
obrazovanje.
Suradnici u odgojno-obrazovnom radu
lanak 18.
(1) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu za ispunjavanje posebnih potreba u odgojnoobrazovnom i nastavnom radu te specifinih uvjeta u kolskoj ustanovi u odnosu na uenike s
tekoama su pomoni odgojno-obrazovni radnici i tumai/prevoditelji znakovnog jezika za
gluhe i gluho-slijepe uenike.
(2) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu nisu nositelji nastavnog procesa niti smiju
izraivati planove i programe te sredstva za rad s uenikom, ali moraju biti upoznati s njima.
(3) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu dostavljaju dnevnik rada voditelju programa
pomonih odgojno-obrazovnih radnika u koli iz lanka 22. ovog pravilnika.
(4) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu mogu pruati pomo jednom ueniku ili vie
uenika u jednoj koli ili vie kola na istom podruju.
(5) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu ne smiju biti lanovi ue obitelji uenika kojem su
dodijeljeni sukladno odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 116/03., 17/04.,
136/04., 107/07., 57/11. i 61/11.).
(6) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu moraju imati suglasnost Ministarstva za
ukljuivanje u odgojno-obrazovni i nastavni rad s uenicima u kolskoj ustanovi koja se
izdaje na temelju prijedloga Ureda odnosno na temelju odluke Strunoga povjerenstva ureda.
(7) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu za ukljuivanje u odgojno-obrazovni rad s
uenicima u odgojno-obrazovnoj ustanovi iz lanka 2. stavka 3. Zakona trebaju imati
suglasnost koju izdaje ministarstvo u ijoj je nadlenosti obavljanje djelatnosti te ustanove.
(8) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu nisu zamjena za dodatne odgojno-obrazovne i
rehabilitacijske programe namijenjene ueniku tijekom odgoja i obrazovanja.

(9) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu moraju imati najmanje etverogodinje

srednjokolsko obrazovanje te zavrenu edukaciju iz lanka 23. ovog pravilnika.
Tumai/prevoditelji osim navedenog moraju imati i zavrenu edukaciju za
tumaa/prevoditelja znakovnog jezika za gluhe i gluho-slijepe osobe.
Pomoni odgojno-obrazovni radnik
lanak 19.
(1) Pomoni odgojno-obrazovni radnik je osoba koja prua neposrednu pomo ueniku ili
skupini uenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa u zadacima koji zahtijevaju
komunikacijsku, senzornu i motoriku aktivnost uenika, u kretanju, u obavljanju higijenskih
potreba, u svakidanjim kolskim i izvankolskim aktivnostima, a sve prema izraenom
programu rada te uputama uitelja/nastavnika, kolskoga strunog tima odnosno mobilnoga
strunog tima.
(2) Cilj rada pomonoga odgojno-obrazovnog radnika s uenikom je izjednaavanje
mogunosti uenika za osiguravanje njemu primjerenog oblika odgoja i obrazovanja s
tendencijom osamostaljivanja uenika u kolskoj sredini.
(3) Zadae pomonoga odgojno-obrazovnog radnika odnose se na aktivnosti u koli i
izvanuionikim oblicima nastave:
A) Pomo u uenju, komunikaciji i socijalnoj ukljuenosti:
- dodatno objasniti zadatak ueniku,
- dodatno proitati zadatak ueniku,
- usmjeravati panju uenika na nastavne aktivnosti,
- poticati uenika na izvravanje zadanih uputa,
- voditi/usmjeravati uenika u izvravanju zadataka na nastavnome materijalu,
- pomagati ueniku u koritenju pedagoko-didaktikih pomagala (Brailleova pisma,
taktilne i/ili elektronino-akustine opreme te drugih specifinih pomagala i opreme),
- poticati uenika na suradnju s ostalim uenicima,
- upozoravati na tetnost i posljedice neprihvatljivih oblika ponaanja,
- dodatno objanjavati pravila rada i igre;
B) Pomo u kretanju:
- voditi uenika koji hoda uz neiju pomo,
- pomagati ueniku koji se kree u kolicima pri prelaenju prepreka,
- voziti uenika u kolicima koji se ne moe samostalno voziti;

C) Pomo u obavljanju higijenskih potreba:

- pomo u kretanju (voenje, vonja) pri odlasku u WC,
- pomo u koritenju WC-a (stavljanje na sjedalicu WC-a i pridravanje tijekom
sjedenja; higijena tijela nakon obavljene nude; svlaenje i odijevanje odjee;
presvlaenje pelena i higijena tijela pri presvlaenju; pranje ruku nakon obavljene
nude),
- pomo pri presvlaenju (skidanje i odijevanje odjee i obue) tijekom boravka u koli
ovisno o potrebi uenika i situaciji u koli),
- pomo pri hranjenju (dodatna priprema hrane: rezanje, usitnjavanje i sl. te hranjenje
ovisno o potrebi uenika);
D) Pomo u obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka:
- dodavanje kolskog pribora,
- tehnika pomo u pisanju (pridravanje ruke i prstiju ake u funkcionalnom poloaju),
- pisanje prema diktatu uenika,
- pridravanje udbenika, fiksiranje radnih listia i biljenica za radnu podlogu,
- pomo pri izvoenju praktinih radova prema naputku uitelja/nastavnika i na
zamolbu uenika,
- pomo ueniku u provoenju prilagoenog programa tjelesno-zdravstvene kulture,
- pomo ueniku u provoenju izvanuionike nastave uz prethodnu potvrdu lijenika
kolske medicine izdanu na zahtjev kole u navedenu svrhu.
(4) Zadae pomonoga odgojno-obrazovnog radnika definiraju se sukladno potrebama
uenika u sklopu njegova programa rada i mogu sadravati neke ili sve navedene aktivnosti.
(5) Program rada pomonoga odgojno-obrazovnog radnika izrauje voditelj programa u
suradnji s drugim djelatnicima kole sukladno potrebama uenika.
(6) Program rada pomonoga odgojno-obrazovnog radnika treba sadravati sve one zadae iz
stavka 2. i 3. ovog lanka koje omoguavaju ostvarivanje cilja rada pomonoga odgojnoobrazovnog radnika s uenikom.
(7) Prilikom izrade programa rada pomonoga odgojno-obrazovnog radnika nuno je voditi
brigu o postizanju to samostalnijeg funkcioniranja uenika.
Tuma/prevoditelj znakovnog jezika za gluhe i gluho-slijepe uenike
lanak 20.

(1) Tuma/prevoditelj znakovnog jezika za gluhe i gluho-slijepe uenike prua neposrednu

pomo ueniku ili skupini uenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa, u svakidanjim
kolskim i izvankolskim aktivnostima, a sve prema izraenom programu rada te uputama
uitelja/nastavnika, strune slube kole odnosno mobilnoga strunog tima. Sva potpora prua
se u mjeri u kojoj je potrebna i potie osamostaljivanje uenika u sklopu njegovih
mogunosti.
(2) Zadae tumaa/prevoditelja znakovnog jezika za gluhe i gluho-slijepe uenike u koli i
izvanuionikim oblicima nastave su:
- prevoenje ueniku u komunikacijskom obliku koji je za uenika i njegovu okolinu
prihvatljiv,
- zadae navedene u lanku 19. stavku 3. ovog pravilnika sukladno potrebama uenika.
lanak 21.
(1) Uenici koji ostvaruju pravo na pomo suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi su
oni uenici koji svladavaju nastavni plan i program kole koju pohaaju, ali imaju tekoe u
razvoju i/ili zdravstvene tekoe koje ih spreavaju u funkcioniranju bez pomoi pomonoga
odgojno-obrazovnog radnika odnosno imaju:
- znaajna motorika oteenja zbog kojih nisu u mogunosti obavljati osnovne ivotne
radnje i/ili samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima,
- znaajne tekoe u komunikaciji i socijalnim interakcijama koje onemoguavaju uenika
u samostalnom izvravanju odgojno-obrazovnih aktivnosti (pervazivni poremeaji razvoja,
poremeaji socijalnog funkcioniranja, neurotski i somatsko psiholoki poremeaji),
- tekoe u intelektualnom funkcioniranju zbog kojih nisu u mogunosti samostalno
sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima, ali mogu pratiti utvren primjereni
program i oblik kolovanja,
- senzorike tekoe povezane s oteenjem vida ili oteenjem sluha zbog kojih nisu u
mogunosti samostalno sudjelovati u odgojno-obrazovnim aktivnostima,
- ponaanja koja ih znaajno ometaju u funkcioniranju i ugroavaju njihovu fiziku
sigurnost i fiziku sigurnost drugih uenika, a ukljueni su u neki od oblika psihosocijalnih
tretmana izvan kolske ustanove.
(2) Uenici koji ostvaruju pravo na suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi moraju
imati utvren primjereni program kolovanja te rjeenje Ureda sukladno lanku 21. Zakona.
(3) Uenici koji ostvaruju pravo na suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi moraju
imati suglasnost Ministarstva za najvie jednog suradnika u odgojno-obrazovnom radu i
nastavi.
(4) Ueniku koji ostvaruje pravo na suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi i ima
potrebu za povremenom dodatnom pomoi jo jedne osobe pomae i drugi suradnik u

odgojno-obrazovnom radu i nastavi dodijeljen drugom ueniku u toj koli ili djelatnik kole
sukladno odluci ravnatelja.
(5) Uenici koji se koluju u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama ostvaruju pravo na
suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi samo iznimno kada je uz postojee strune
djelatnike uenicima potrebna dodatna potpora.
lanak 22.
(1) Voditelj programa suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi je djelatnik kole kojeg
za svaku osnovnu kolu imenuje ravnatelj u pravilu iz redova strunih suradnika kole.
(2) Zadae voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi su:
- izraditi program rada suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi u suradnji s drugim
djelatnicima kole,
- uputiti suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi u rad s uenikom,
- pratiti rad suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi,
- voditi izvjee o radu suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi,
- koordinirati sve aktivnosti vezane uz rad suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi
u koli,
- kontaktirati druge strune institucije.
lanak 23.
(1) Suradnik u odgojno-obrazovnom radu i nastavi mora biti educiran prema podruju tekoe
uenika s kojim radi.
(2) Edukaciju suradnika u odgojno-obrazovnom radu provodi Agencija za odgoj i obrazovanje
uz suradnju specijaliziranih strunjaka odgojno-obrazovnih ustanova.
(3) Edukaciju iz stavka 2. ovog lanka mogu provoditi i visoka uilita te subjekti iz civilnog
sektora na temelju suglasnosti Ministarstva.
(4) Suglasnost iz stavka 3. ovog lanka Ministarstvo daje na temelju strunog miljenja
Agencije za odgoj i obrazovanje.
lanak 24.
(1) Zahtjev za ostvarivanjem prava uenika na suradnika u odgojno-obrazovnom radu tijekom
kolske godine podnosi kola koju uenik pohaa ili roditelj uenika Uredu.
(2) Zahtjevu, koji podnosi kola Uredu na obrascu 1., koji je sastavni dio ovog pravilnika,
mora biti priloena sljedea dokumentacija:

- opis funkcioniranja uenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa iz kojeg mora biti

vidljiva potreba za ukljuivanjem suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi unato
svim aktivnostima koje je kola poduzela radi potpune integracije uenika (navesti
aktivnosti koje su poduzete),
- razred i ukupan broj uenika u razredu,
- miljenje predkolske ustanove (ako je uenik pohaao djeji vrti) koje e sadravati
opis funkcioniranja uenika za uenike polaznike 1. razreda osnovne kole/miljenje
osnovne kole koje sadri opis funkcioniranja uenika za uenike polaznike 1. razreda
srednje kole,
- miljenje strunog povjerenstva kole za utvrivanje psihofizikog stanja djeteta o
potrebi ukljuivanja suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi koje ukljuuje nalaz i
miljenje nadlenoga kolskog lijenika,
- suglasnost roditelja za ukljuivanjem suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi,
- rjeenje o primjerenom obliku kolovanja za uenika,
- nalaz o ukljuenosti uenika u psihosocijalni tretman izvan kole (samo za uenike ije
ponaanje ugroava njegovu fiziku sigurnost i fiziku sigurnost drugih uenika),
- ime i prezime voditelja suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi u koli,
- prijedlog tjednog zaduenja suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi i
- program rada suradnika u odgojno-obrazovnom radu i nastavi.
(3) U zahtjevu koji podnosi roditelj Uredu mora biti naveden razlog podnoenja zahtjeva te
priloena specijalistika dokumentacija vezano uz tekou uenika.
(4) Ako je podnositelj zahtjeva roditelj, Ured je duan od kole zatraiti dokumentaciju
navedenu u stavku 2. ovog lanka.
(5) Ured zaprimljenu dokumentaciju od kole dostavlja Strunom povjerenstvu ureda
sukladno lanku 20. Zakona koje donosi odluku o ukljuivanju suradnika u odgojnoobrazovnom radu i nastavi te predlae razdoblje na koje se odobrava (ne dulje od dvije
godine) pomoni odgojno-obrazovni radnik i njegovo tjedno zaduenje.
(6) Struno povjerenstvo ureda odluku na obrascu 2., koji je sastavni dio ovog pravilnika,
dostavlja Uredu.
lanak 25.
Zahtjev za izdavanjem suglasnosti Ministarstva Ured, na temelju odluke Strunog
povjerenstva Ureda, podnosi na obrascu 3. koji je sastavni dio ovog pravilnika.
lanak 26.

(1) Suradnici u odgojno-obrazovnom radu i nastavi na temelju odluke Strunog povjerenstva

ureda i uz suglasnost Ministarstva sklapaju ugovor o radu na odreeno vrijeme sa kolom.
(2) Ugovor o radu na odreeno vrijeme mora sadravati:
- potrebu sklapanja ugovora,
- razdoblje s rokom izvrenja (najdulje do kraja nastavne godine).
(3) Izjavu kojom potvruje da nije lan ue obitelji uenika suradnik u odgojno-obrazovnom
radu i nastavi dostavlja koli.
(4) Radni odnos zasniva se i prestaje sukladno odredbama Zakona o radu (Narodne novine,
broj 149/09., 61/11. i 82/12.), Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12. i 86/12.) te odredbama
ovog pravilnika.
(5) Suradnik u odgojno-obrazovnom radu i nastavi moe sklopiti i ugovor o volontiranju
sukladno odredbama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07.), Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10.,
90/11., 5/12., 16/12. i 86/12.) te odredbama ovog pravilnika.
Referalni centri
lanak 27.
(1) Referalni centar je ustanova koja se, uz svoju primarnu djelatnost (odgoj, obrazovanje i
rehabilitacija uenika), bavi pruanjem rehabilitacijske, struno-metodoloke potpore
redovitim ili posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama koje pohaaju uenici s tekoama i
razvijanjem usluga u zajednici potrebnih uenicima s tekoama.
(2) Referalni centri specijalizirani za rad s uenicima s odreenom vrstom tekoe rade
sljedee poslove uz svoju primarnu djelatnost:
-

organiziraju struna usavravanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svrhu upoznavanja

istih o razvojnim osobitostima i funkcioniranju uenika s tekoama u razvoju,
sudjeluju u edukaciji pomonih odgojno-obrazovnih radnika,
organiziraju strunu potporu u radu i edukaciju voditelja programa pomonih odgojnoobrazovnih radnika za uenike s tekoama,
pruaju potporu odgojno-obrazovnim radnicima kada za to postoji potreba,
pruaju rehabilitacijsku potporu uenicima s tekoama u razvoju integriranim u
redovite odgojno-obrazovne ustanove,
pruaju potporu roditeljima,
razvijaju nove inovativne metodologije i tehnike prenoenja znanja uenicima sa
specifinom tekoom u razvoju,
pruaju organizacijsku potporu odgojno-obrazovnoj ustanovi,
surauju sa znanstvenom i sveuilinom zajednicom.

(3) Uvjet za dobivanje statusa referalnog centra su postignuti znanstveni i/ili struni rezultati,
struno-kadrovski uvjeti i infrastrukturni uvjeti (prostor, oprema).
(4) Utvrivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalni centar obavlja Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta na osnovi dostavljenog zahtjeva ustanove.
(5) Rjeenje o dodjeli naziva referalni centar donosi ministar s rokom vaenja od pet godina
raunajui od dana objave rjeenja.
(6) Mrea referalnih centara koju odreuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ima cilj
pruanje strune i znanstveno utemeljene potpore svim odgojno-obrazovnim ustanovama
Republike Hrvatske i osiguravanje jednakih uvjeta svim uenicima s tekoama u Republici
Hrvatskoj vodei rauna o regionalnoj dostupnosti tih usluga.

PEDAGOKO-DIDAKTIKA PRILAGODBA
lanak 28.
Pedagoko-didaktika prilagodba podrazumijeva:
- prilagoenu informatiku opremu i programe,
- specifina didaktika sredstava i pomagala,
- udbenike prilagoene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenika (u jeziku,
pismu i mediju)
- elektroakustika oprema.

V.) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE:

lanak 29.
Svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa i pruatelji odgojno-obrazovne potpore obvezni su
u radu i u koritenju dobivenih podataka i rezultata potovati strune i etike norme te
osigurati tajnost i povjerljivost podataka radi zatite prava i interesa uenika.
lanak 30.
Postupci zapoeti prije poetka primjene ovog pravilnika dovrit e se prema odredbama
propisa koji su vaili do poetka primjene ovog pravilnika.
lanak 31.
(1) Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (Narodne novine, broj
23/91.) i Pravilnika o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u
razvoju (Narodne novine, broj 86/92.).

(2) Rjeenja o primjerenom obliku kolovanja uenika donesena prema Pravilniku o

osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (Narodne novine, broj
23/91.) i Pravilniku o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u
razvoju (Narodne novine, broj 86/92.) ostaju na snazi, osim ako program kolovanja odreen
dosadanjim rjeenjem nije u skladu s primjerenim programom, oblikom kolovanja ili
primjerenim oblikom pomoi koji za tu vrstu tekoa predvia ovaj pravilnik, u kojem sluaju
za uenika treba utvrditi novi primjereni program, oblik kolovanja odnosno primjereni oblik
pomoi.

lanak 32.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

Klasa:
Urbroj:
Zagreb, ___________ 2013.
MINISTAR

dr. sc. eljko Jovanovi

PRILOG 1.
ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA TEKOA
Vrste tekoa su:
1. Oteenja vida
2. Oteenja sluha
3. Oteenja jezino-govorne komunikacije i specifine tekoe u uenju
4. Oteenja organa i organskih sustava
5. Poremeaji u razvoju intelektualnog funkcioniranja
6. Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja
7. Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju.

1. Oteenja vida
Oteenja vida su sljepoa i slabovidnost.
1.1. Sljepoom se smatra kada je na boljem oku, uz najbolju moguu korekciju, u osobe
otrina vida 0,05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu
korekciju 0,25 uz suenje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje.
Prema stupnju oteenja sljepoa se dijeli:
1.1.1. potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili osjet svjetla bez projekcije svjetla
ili s projekcijom svjetla,
1.1.2. ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,02 ili manje,
1.1.3. ostatak otrine vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,02 do 0,05 ili
ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju do 0,25 uz suenje
vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva,
1.1.4. koncentrino suenje vidnog polja oba oka s vidnim poljem irine 5 do 10 stupnjeva
oko centralne fiksacijske toke.
Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovu pismu smatra se nesposobnost itanja
slova ili znakova veliine Jaeger 8 na blizinu.
1.2. Slabovidnou se smatra otrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom od 0,4 (40%)
i manje.
Prema stupnju oteenja slabovidnost se dijeli:
1.2.1. otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,1 do 0,3 i manje,
1.2.2. otrina vida na boljem oku uz najbolju moguu korekciju od 0,3 do 0,4.
Prilikom odreivanja najmanje vidne otrine i najvee doputene vidne otrine na boljem oku
za pojedine kategorije sljepoe odnosno slabovidnosti smatra se ona vidna otrina koja je
oznaena za minimalnu odnosno maksimalnu. Na primjer, ako je vidna otrina na boljem oku
odreena do 0,10 (6/60), tada se uzima kao mjerilo vidna otrina 6/60 (0,10) a ne vidna
otrina od 0,09 odnosno 5/60. Ako postoji sljepoa na jednom oku, a slabovidnost na drugom
oku, kategorija oteenja odreuje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka.
2. Oteenja sluha
Oteenja sluha su gluhoa i nagluhost.

2.1. Gluhoom se smatra gubitak sluha vei od 93 decibela u govornim frekvencijama (500 4000 Hz) i kada se ni uz pomo slunih pomagala ne moe cjelovito precipirati glasovni
govor.
Prema stupnju razvitka glasovnoga govora, gluhoa se razvrstava na:
2.1.1. gubitak sluha bez usvojene vjetine glasovnog sporazumijevanja,
2.1.2. gubitak sluha s usvojenom vjetinom glasovnog sporazumijevanja.
2.2. Nagluhou se smatra oteenje sluha od 25 do 80 decibela na uhu s boljim ostacima
sluha i kada je glasovni govor djelomino ili gotovo potpuno razvijen.
Prema stupnju oteenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja, nagluhost se
razvrstava na:
2.2.1. lake oteenje sluha od 27 do 40 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a pod prirodno povoljnim uvjetima sluanja spontano je usvojen
glasovni govor bez znaajnih odstupanja,
2.2.2. umjereno oteenje sluha od 41 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a prije oteenja sluha usvojena je vjetina glasovnog
sporazumijevanja,
2.2.3. tee oteenje sluha od 61 do 93 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a spontani razvoj glasovnoga govora znaajno je otean, zbog
ega je potreban sistematski demutizacijski proces izgradnje glasovnoga govora.
Kad je u pitanju asimetrini gubitak sluha, procjena se obavlja na temelju praga sluha na uhu s
boljim sluhom. Kad su u pitanju granini sluajevi, ako postoji asimetrina nagluhost ili
nagluhost na jednom uhu, a gluhoa na drugom uhu, smetnja se svrstava u skupinu s teim
oteenjem.
3. Oteenja jezino-govorne komunikacije i specifine tekoe u uenju
3.1. Poremeaji jezino-govorne komunikacije (glas, govor, jezik, itanje, pisanje) su oni u
kojih je zbog organskih i funkcionalnih oteenja komunikacija govorom oteana ili ne
postoji.
3.2. Specifine tekoe u uenju su smetnje u podruju:
3.2.1. itanja (disleksija, aleksija),
3.2.2. pisanja (disgrafija, agrafija),
3.2.3. raunanja (diskalkulija, akalkulija).

4. Oteenja organa i organskih sustava

Oteenjem organa i organskih sustava smatraju se priroena ili steena oteenja,
deformacije ili poremeaji funkcije pojedinog organa ili organskih sustava koje dovodi do
smanjenja ili gubitka sposobnosti u izvravanju pojedinih aktivnosti.
Uzroci ovoga stanja su:
4.1. oteenja lokomotornog aparata,
4.2. oteenja sredinjega ivanog sustava,
4.3. oteenja perifernoga ivanog sustava,

4.4. oteenja drugih sustava (dini, sranoilni, probavni, endokrini, koa i potkona tkiva,
mokrani, spolni).
5. Intelektualne tekoe
Intelektualnim tekoama smatraju se stanja u kojima je znaajno oteano ukljuivanje u
drutveni ivot, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovrenim razvojem intelektualnog
funkcioniranja, to je utvreno na osnovi medicinske, psihologijske, defektoloke i socijalne
ekspertize. Intelektualna razina ispitana mjernim instrumentima priblina je kvocijentu
inteligencije Wechslerova tipa od 0 do 69 ako nije utvrena izrazita emocionalna labilnost.
Stupnjevi mentalne retardacije su:
5.1. lake intelektualne tekoe zbog kojih treba, radi postizanja odgovarajuega socijalnog
funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje. Kvocijent inteligencije
priblino je u rasponu od 50 do 69,
5.2. umjerene intelektualne tekoe zbog kojih treba, radi postizanja djelominoga
socijalnog funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u
zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti. Kvocijent inteligencije priblino se kree u
rasponu od 35 do 49,
5.3. tee i teke intelektualne tekoe zbog kojih treba, radi zadovoljavanja
najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja
najjednostavnijih radnih aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju, njegu i
pomo. Kvocijent inteligencije priblino se kree u rasponu od 0 do 34.
6. Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja
Poremeaji u ponaanju i oteenja mentalnog zdravlja za koje je na temelju medicinske,
psihologijske, pedagoke i socijalne ekspertize utvreno da su uvjetovani organskim faktorom
ili progredirajuim psihopatolokim stanjem, a oituju se oteenim intelektualnim,
emocionalnim i socijalnim funkcioniranjem.
6.1. Organski, ukljuujui simptomatski mentalni poremeaji
6.2. Poremeaji raspoloenja
6.3. Neurotski poremeaji, poremeaji vezani uz stres i somatoformni
6.4. Specifini, mjeoviti i drugi poremeaji linosti
6.5. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremeaji
6.6. Poremeaji iz autistinog spektra.
7. Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju
Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju ukljuuje dvije ili vie
tekoa predvienih ovom orijentacijskom listom.
Postojanje vie vrsta tekoa ukljuuje jednu od njih izraenu u stupnju predvienom ovom
orijentacijskom listom i jednu ili vie onih koje nisu izraene u stupnju odreenom ovom
listom, ali njihovo istodobno postojanje daje novu kvalitetu tekoa.
Postojanje vie vrsta tekoa ukljuuje dvije ili vie njih, od kojih ni jedna nije izraena u stupnju
odreenom ovom orijentacijskom listom, ali njihovo istodobno postojanje zahtijeva primjerene
uvjete za kolovanje i osposobljavanje.

OBRAZAC 1.
OSNOVNA/SREDNJA KOLA: ____________________________________
Broj pote _________________ Mjesto _______________________
ADRESA:____________________________________________________
Tel. ________________________ Fax. _______________________
e-mail _________________________________________________
KLASA:
URBROJ:
Datum:
Ured dravne uprave/Gradski ured za
obrazovanje, kulturu i port

Predmet: Zahtjev kole za ostvarivanjem prava uenika na pomonoga odgojno-obrazovnog

radnika/prevoditelja/tumaa znakovnog jezika za gluhe uenike/ prevoditelja/tumaa
za gluho-slijepe uenike (zaokruiti)
IME I PREZIME UENIKA

RAZREDNO
ODJELJENJE

BROJ UENIKA U
RAZREDU

OPIS FUNKCIONIRANJA UENIKA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZREDA

DOSADANJE AKTIVNOSTI I MJERE KOLE U CILJU INTEGRACIJE

RJEENJE O PRIMJERENOM OBLIKU KOLOVANJA (navesti oblik, klasu/urbroj/datum)

PRIJEDLOG TJEDNOG ZADUENJA

(satnica pomonoga odgojno-obrazovnog radnika/tumaa)
PROGRAM RADA

Privitak:
1. Miljenje strune slube kole i miljenje nadlenoga kolskog lijenika s relevantnom
medicinskom dokumentacijom u prilogu
2. Miljenje djejeg vrtia/osnovne kole za uenike prvih razreda
3. Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja uenika
4. Nalaz o ukljuenosti u psihosocijalni tretman (samo za uenike ije ponaanje ugroava
njegovu fiziku sigurnost i fiziku sigurnost drugih uenika)
5. Ime i prezime voditelja programa.
MP

RAVNATELJ/ICA

OBRAZAC 2.
KLASA:
URBROJ:
Datum:
Ured dravne uprave/Gradski ured za
obrazovanje, kulturu i port

Predmet: Odluka Strunog povjerenstva ureda o potrebi ukljuivanja pomonoga odgojnoobrazovnog radnika/prevoditelja/tumaa znakovnog jezika za gluhe uenike/
prevoditelja/tumaa za gluho-slijepe uenike (zaokruiti)
Struno povjerenstvo _______________________________________________ za utvrivanje
psihofizikog stanja djeteta u sastavu:
1. ____________________________________________________________
2. ____________________________________________________________
3. ____________________________________________________________
4. ____________________________________________________________
5. ____________________________________________________________
6. ____________________________________________________________
na sjednici odranoj dana ____________________________ na temelju zahtjeva kole i
priloene dokumentacije donijelo je odluku o potrebi ukljuivanja pomonoga odgojnoobrazovnog radnika/tumaa.
OSNOVNA/SREDNJA KOLA

IME I PREZIME UENIKA

RAZREDNO
ODJELJENJE

TJEDNO ZADUENJE POMONOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADNIKA/TUMAA

(satnica)
RAZDOBLJE NA KOJE SE UKLJUUJE POMONI ODGOJNO-OBRAZOVNI
RADNIK/TUMA

DOPUNA I IZMJENE PROGRAMA RADA POMONOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOG

RADNIKA/TUMAA

Potpisi lanova Strunog povjerenstva:

______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________
______________________________________________

OBRAZAC 3.
Ured dravne uprave _______________________________
Broj pote ______________ Mjesto __________________
Adresa __________________________________________
Tel. ____________________ Fax. _____________________
e-mail ___________________________________________
KLASA:
URBROJ:
Datum:
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I
SPORTA
Uprava za ______________________________
10 000 ZAGREB, Donje Svetice 38

Predmet: Zahtjev za izdavanjem suglasnosti za ukljuivanjem pomonoga odgojno-obrazovnog

radnika/prevoditelja/tumaa znakovnog jezika za gluhe uenike/ prevoditelja/tumaa
za gluho-slijepe uenike (zaokruiti)

IME I PREZIME UENIKA

RAZREDNO
ODJELJENJE

BROJ UENIKA U
RAZREDU

OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZREDA

RJEENJE O PRIMJERENOM OBLIKU KOLOVANJA (navesti ured, oblik,

klasu/urbroj/datum)

IME I PREZIME VODITELJA PROGRAMA

PRIJEDLOG TJEDNOG ZADUENJA

(satnica pomonoga odgojno-obrazovnog radnika/tumaa)
RAZDOBLJE NA KOJE SE UKLJUUJE POMONI ODGOJNO-OBRAZOVNI
RADNIK/TUMA

Privitak:
1. Zahtjev kole Uredu za ostvarivanjem prava uenika na pomonoga odgojno-obrazovnog
radnika/tumaa (preslika Obrasca 1.),
2. Odluka Strunog povjerenstva ureda o potrebi ukljuivanja pomonoga odgojno-obrazovnog
radnika/tumaa (preslika Obrasca 2.),
3. Preslika nalaza o ukljuenosti uenika u psihosocijalni tretman (samo za uenike ije
ponaanje ugroava njegovu fiziku sigurnost i fiziku sigurnost drugih uenika).
MP

PROELNIK UREDA

OBRAZAC 4.
Osnovna / srednja kola_______________________ Razredno odjeljenje: ___________
Ime i prezime uenika: _____________________________________________________
__________________________________________
DATUM:

0. sat

1. sat

2. sat

3. sat

Ime i prezime pomonoga odgojno-obrazovnog radnika:

4. sat

5. sat

6. sat

Nastavni predmeti

Postupci koje
primjenjuje u nastavi
(Upisati broj)

Primjedbe:

Npr. A 4

Potpis pomonoga
odgojnoobrazovnog
radnika:

DATUM:

0. sat

1. sat

2. sat

3. sat

4. sat

5. sat

6. sat

Nastavni predmeti

Primjedbe:

Postupci koje
primjenjuje u nastavi
(Upisati broj)

Potpis pomonoga
odgojnoobrazovnog
radnika:

DATUM:
Nastavni predmeti

0. sat

1. sat

2. sat

3. sat

4. sat

5. sat

6. sat
Primjedbe:

Postupci koje
primjenjuje u nastavi
(Upisati broj)

Potpis pomonoga
odgojnoobrazovnog
radnika:

DATUM:

0. sat

1. sat

2. sat

3. sat

4. sat

5. sat

6. sat

Nastavni predmeti

Primjedbe:

Postupci koje
primjenjuje u nastavi
(Upisati broj)

Potpis pomonoga
odgojnoobrazovnog
radnika:

DATUM:

0. sat

1. sat

2. sat

3. sat

4. sat

5. sat

6. sat

Nastavni predmeti

Primjedbe:

Postupci koje
primjenjuje u nastavi
(Upisati broj)

Potpis pomonoga
odgojnoobrazovnog
radnika:

A. Pomo u uenju, komunikaciji i socijalnoj ukljuenosti:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

dodatno objasniti zadatak ueniku,

dodatno proitati zadatak ueniku,
usmjerava panju uenika na nastavne aktivnosti,
poticati uenika na izvravanje zadanih uputa,
voditi/usmjeravati uenika u izvravanju zadataka na nastavnome materijalu,
pomagati ueniku u koritenju pedagoko-didaktikih pomagala (Brailleova
pisma, taktilne i/ili elektronino-akustine opreme te drugih specifinih
pomagala i opreme)
poticati uenika na suradnju s ostalim uenicima,
upozoriti na tetnost i posljedice neprihvatljivih oblika ponaanja,
dodatno objanjava pravila rada i igre.

C. Pomo u obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka:

B. Pomo u kretanju:
1.
2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.

voenje uenika koji hoda uz pomo,

pomo ueniku koji se kree kolicima pri prelaenju prepreka,
vonja uenika kolicima koji se ne moe samostalno voziti,
pomo u obavljanju higijenskih potreba,
pomo u kretanju (voenje, vonja) pri odlasku u WC,
pomo u koritenju WC-a (stavljanje na sjedalicu WC-a i pridravanje tijekom
sjedenja; higijena tijela nakon obavljene nude; svlaenje i odijevanje odjee;
presvlaenje pelena i higijena tijela pri presvlaenju; pranje ruku nakon
obavljene nude),
pomo pri presvlaenju (skidanje i odijevanje odjee i obue) tijekom boravka
u koli ovisno o potrebi uenika i situaciji u koli),
pomo pri hranjenju (dodatna priprema hrane: rezanje, usitnjavanje i sl. te
hranjenje ovisno o potrebi uenika),

3.
4.
5.
6.
7.
8.

dodavanje kolskog pribora,

tehnika pomo u pisanju (pridravanje ruke i prstiju ake u funkcionalnom
poloaju),
pisanje prema diktatu uenika,
pridravanje udbenika, fiksiranje radnih listia i biljenica za radnu podlogu,
pomo pri izvoenju praktinih radova prema naputku uitelja/nastavnika i na
zamolbu uenika,
pomo ueniku u provoenju prilagoenog programa tjelesno-zdravstvene
kulture,
pomo ueniku u provoenju izvanuionike nastave uz prethodnu potvrdu
lijenika kolske medicine izdanu na zahtjev kole u navedenu svrhu,
pomo ueniku u kolskim prostorima tijekom uenikog odmora.