UNIVERZITET U ZENICI

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

MENADMENT PREDUZEA
PREDUZEE: ''387''

Mentor:
Kandidati:
Doc.
dr.
elikovi Nedim
V.
ass.
Hadi Sabina

Dijana
mr.

Husakovi

Denan

Kulovi

Marjanovi Denis

Nali Darija
Neziri Nedad
Zenica, maj 2013. godine

SAD R AJ

UVOD .....................................................................................................................................3
VJEBA 1: POKRETANJE MIKROBIZNISA........................................................................4
VJEBA 2: IZRADA STATUTA PREDUZEA......................................................................5
VJEBA 3: FORMULISANJE MISIJE, VIZIJE I CILJEVA.................................................15
Vjeba 3a: Formulisanje misije...............................................................15
Vjeba 3b: Formulisanje vizije................................................................15
Vjeba 3c: Formulisanje ciljeva...............................................................15
VJEBA 4: SWOT I PEST ANALIZA...................................................................................16
Vjeba 4a: SWOT analiza........................................................................17
Vjeba 4b: PEST analiza.........................................................................18
VJEBA 5: DONOENJE INVESTICIONIH ODLUKA......................................................19
VJEBA 6: IZBOR ODLUKE BRAINSTORIMINGOM......................................................33
VJEBA 7: ANALIZA TAKE POKRIA...........................................................................35
VJEBA 8: UTVRIVANJE STILOVA VOENJA.............................................................37
VJEBA 9: OCJENJIVANJE KOMPETENCIJA...................................................................38
VJEBA 10: PRIMJER UGOVORA......................................................................................40
ZAKLJUAK.........................................................................................................................42
LITERATURA........................................................................................................................43
PRILOG..................................................................................................................................44

Uvod
U ovom seminarskom radu je predstavljena firma Mushroom , kao mikrobiznis.
Sjedite firme Mushroom je u epu, Ulica Prva 63 i proizvod ove djelatnosti je
gljiva ampinjon. Takoe je i predstavljeno drutvo sa ogranienom odgovornou
387 koje se bavi uslunom djelatnou koja obuhvata prodaju roba iroke potronje
proizvedene u Bosni i Hercegovini. Sjedite 387 D. O. O. je u Zenici, ulica Dervia
Imamovia 1.
Cilj ovog seminarskog rada je ispunjavanje obaveza iz predmeta Menadment
preduzea, te upoznavanje sa osnovnim procedurama vezanim za osnivanje
preduzea, poslovanja i mikrobiznisa.
U ovom seminarskom radu su obraena podruja vezana za pokretanje mikrobiznisa,
gdje se moglo nauiti koja su dokumenta potrebna za osnivanje i koji su dijelovi
najbitniji za mikrobiznis. U dijelu Vjeba 2 prikazan je statut preduzea koje se
osnivalo i potrebni elementi za pisanje statuta. Dio Vjebe 3 se odnosi na misiju,
viziju i ciljeve, gdje je pored definicija naueno i kako treba formulisati misiju, viziju
i ciljeve za preduzee koje se osniva. U Vjebama 5 su prikazani SWOT i PEST
analiza i kroz njihove elemente je prikazano koje su to prilike, prijetnje, slabosti i
prednosti preduzea. Kroz Vjebe 5 su preeni najbitniji elementi koji se odnose na
donoenje investicionih odluka za preduzee, gdje je na osnovu toga doneena odluka
koja je maina najbolja za preduzee. U Vjebama 6 je na osnovu Brainstorming
analize odabrane dvije maine koje su najbolje za preduzee. Vjebe 7 prikazuju
analizu take pokria za preduzee 387. U Vjebama 8 je na osnovu Likert-ovih
stilova vodstva prikazan stil voenja preduzea koje se osnivalo. U Vjebi 9 je
prikazano ocjenjivanje kompetencija, gdje je ocjenjivan jedan menader. Vjebe 10
prikazuju primjer ugovora izmeu firme Mushroom i 387 D. O. O.

Vjeba 1: Pokretanje mikrobiznisa

Na osnovu podneenog zahtjeva za izdavanje odobrenja o obavljanju djelatnosti
proizvodnje ampinjona, dobijeno je odobrenje nadlenog organa za pokretanje
mikrobiznisa. Firma ''Mushroom'' sastavljena od 5 lanova, na elu sa Hadi
Sabinom, koja je i osniva, sa sjeditem u epu, ulica Ulica Prva 63. Proizvod ove
djelatnosti je gljiva ampinjon. Za osnivanje ovog mikrobiznisa bilo je potrebno
prikupiti slijedee dokumente:
-

zahtjev za obavljanje Trgovake djelatnosti,

uvjerenje o nekanjavanju,
rjeenje o opremljenosti poslovnog prostora, sanitarno zdravstveni uvjeti i
drugi zakonom propisani uvjeti za rad drutva,
uvjerenje sa Biro-a,
zahtjev za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti,
izvod iz matine knjige roenih,
diploma o zavrenoj srednjoj koli,
kopija line karte.

Vjeba 2: Izrada statuta preduzea

Drutvo sa ogranienom odgovornou 387 se bavi uslunom djelatnou koja
obuhvata prodaju roba iroke potronje proizvedene u Bosni i Hercegovini. Sjedite
preduzea je u Zenici, ulica Dervia Imamovia br. 1. Osnivai preduzea su: Nali
Darija, Hadi Sabina, elikovi Nedim, Marjanovi Denis, Neziri Nedad.
Osnivaki kapital iznosi 400.000,00 KM (etiristotine hiljada KM), koji je podjeljen
na pet jednakih dijelova. Preduzee raspolae sa sljedeom imovinom: 130 metara
skladinog prostora, te 170 metara kvadratnih prodajnog - prostora. Poslovni prostor
je opremljen prateim sadrajima (mokrim vorovima, telefonski prikljuak, elektro
prikljuak, slobodan pristup skladinom prostoru, parking prostor).
Poslovni prostor je u 100 % vlasnitvu ortake grupe sa jednakim udjelima 1/5, a
kupljen je na tenderu po cijeni od 300.000,00 KM.

BOSNA I HERCEGOVINA
387 D.O.O.
Zenica, Federacija BiH

S T AT U T

Zenica, 22.02.2013.

Na osnovu lana 6. Zakona o javnim preduzeima u Federaciji Bosne i Hercegovine,

osnivai preduzea 387 donose:

S TAT U T
Drutva sa ogranienom odgovornou 387 D.O.O. , Zenica, Federacija BiH

OPTE ODREDBE
lan 1.

Nali Darija, Hadi Sabina, elikovi Nedim, Marjanovi Denis, Neziri Nedad kao
osnivai Drutva sa ogranienom odgovornou "387" D.O.O. iz Zenice, donosi STATUT
drutva saglasno Ugovoru o osnivanju drutva radi upisa kod Centralnog registra privrednog
suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu, te radi obavljanja djelatnosti drutva iji je osnovni
kapital utvren i uplaen
II

FIRMA I SJEDITE
lan 2.

Drutvo posluje pod firmom: 387, trgovina za prodaju roba iroke potronje, d.o.o,
Zenica, Federacija BiH.
Skraeni naziv drutva je: 387 D.O.O
U svome poslovanju preduzee koristi firmu u punom ili skraenom obliku, kako je i upisana
u sudskom registru.
lan 3.
Sjedite drutva je u ulici, Dervia Imamovia br.1
Poslovni prostor se sastoji od 130 metara skladinog prostora, te 170 metara kvadratnih
prodajnog prostora.
Poslovni prostor je opremljen prateim sadrajima (mokrim vorovima,telefonski
prikljuak,elektro prikljuak,slobodan pristup skladinom prostoru,parking prostor).
Poslovni prostor je u 100 % vlasnitvu ortake grupe sa jednakim udjelima 1/5, a
kupljen je na tenderu po cijeni od 300.000,00 KM.

lan 4.
Drutvo ima svoj peat.
Peat Drutva je okruglog oblika, prenika 3 cm, sa tekstom po obodu:
387, trgovina za prodaju roba iroke potronje, d.o.o, Zenica.

III

DJELATNOSTI PREDUZEA
lan 5.

Osnovna djelatnost Drutva je:

Trgovinska djelatnost
Blie opisana ifrom:
Trgovina za prodaju robe iroke potronje
Osnovna djelatnost preduzea 387 jeste prodaja roba iroke potronje krajnjim potroaima,
a koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini.
Naim kupcima nudimo irok asortiman od preko 30.000 proizvoda(prehrambeni artikli,
odjea i obua, voe i povre, hemija i ostalo).Vise od 17.000 proizvoda posjeduju halal
certifikat
IV

OSNOVNI KAPITAL I VISINA UDJELA

lan 6

Osnivaki ulog Drutva ini ulog Osnivaa u novcu. Vrijednost osnivakog uloga
Drutva iznosi: 400.000,00 KM, u 5 (pet) jednakih dijelova od po 80.000,00 KM.
Ulaganja u osnovna sredstva:
Preduzee je izvrilo nabavku 2 motorna vozila (hladnjaa i furgon),blagajnike kase 3
komada sa prateom opremom kao i rashladne vitrine i friidere, te police za smjetaj robe po
ukupnoj cijeni od 50.000,00 KM.
Ulaganja u tehnike elemente:
Preduzee je izvrilo nabavku i ugradnju tehnike zatite (8 kamera) po cijeni od 10.000,00
KM, te uspostava bezgotovinskog plaanja putem kartica (pos terminali).

lan 7
Svi osnivai drutva uestvuju sa jednikim ulozima.
9

FOND REZERVI
lan 8.

Preduzee formira obavezne rezerve.

U obavezne rezerve se svake finansijske godine od dobiti koju preduzee ostvari unosi
najmanje 5%, dok rezerve ne dostignu 20% od ukupnog osnovnog kapitala preduzea.

VI

VOENJE POSLOVANJA I ZASTUPANJE PREDUZEA

lan 9.

Preduzee zastupa Uprava. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i

predstavlja Preduzee i odgovara za zakonitost poslovanja.
Lica ovlatena za zastupanje upisuju se u registar drutava i mogu poduzimati sve radnje i
obavljati poslove u ime i za raun Preduzea, u okviru datih ovlatenja.

VII

PRAVA I OBAVEZE OSNIVAA

lan 10.
Drutvo u pravnom prometu moe da zakljuuje ugovore i vri druge poslove i radnje u
okviru pravnih poslova i sposobnosti i u prometu istupa u svoje ime i za svoj raun, u svoje
ime i za tui raun i u tue ime i za tui raun.
lan 11.
Drutvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. Osnivai
odgovaraju za obaveze Drutva u sluajevima i pod uslovima propisanim Zakonom

VIII

ORGANIZACIJA PREDUZEA
lan 12.

Zavisno od karaktera procesa rada i uslova rada, osnovai odluuju o svom

organizovanju u skladu sa ovim Statutom i drugim optim aktima.

10

lan 13.
Radi ostvarivanja to boljih rezultata u izvravanju poslova i radnih zadataka, osnivai
organizuju rad po poslovnim funkcijama Drutva.
Poslovne funkcije Drutva mogu biti:
1. Nabavka
2. Prodaje
3. Sekreterijat
4. Knjigovodatvi i raunovodstvo
5. Marketing
Poslovne funkcije Drutva osnivaju se odlukom osnivaa.
lan 14.
Dio Drutva nema svojstvo pravnog lica, ali moe imati poseban podraun i poseban
obraun rezultata rada i poslovanja u skladu sa Zakonom.

lan 15.
Organizacija dijelova Drutva posebno se ureuje posebnim optim aktima koje
donosi osniva Drutva, po predlogu menadera.

IX

ORGANI PREDUZEA, NJIHOV IZBOR, OPOZIV I NADLENOSTI

lan 16.

Ortaku grupu sainjava 5 ljudi, od ega su dvoje zavrili Ekonomski fakultet, smijer
Menadment, jedno Pravni fakultet, jedno Ekonomski fakultet, smijer Raunovodstvo i jedno
komercijalista.
Naprijed navedeni imaju radno iskustvo od 1 do 3 godine u struci
Menaderske funkcije preduzea obnaaju osnivai preduzea. Dok se generalni
menader mijenja svake 4 godine.

Na tu poziciju se izabire jedan od osnivaa preduzea.

Organi Drutva su:
1. Nadzorni odbor
2. Upravni odbor
3. Menader kao voa preduzea

11

lan 17.
Osniva Drutva:
Donose statut Drutva, program rada i razvoja Drutva
Postavljaju i razreavaju Menadera.
Odluuju o promjeni firme i sjedita Drutva
Odluuju o statusnim promjenama Drutva
Prestanku rada Drutva
Vre i druge poslove

lan 18.
Nadzorni/Upravi odbor:
Daju uputstva i smjernice za rad menderu
Staraju se o urednoj i blagovremenoj izradi godinjih finansijskih obrauna
i isti donose
Vre i druge poslove

X STRUKTURA I DINAMIKA PREDUZEA

Dodatnu strukturu preduzea pored ortakog drutva ine sljedei uposlenici:

U preduzeu su zaposlena 15 radnika sa sljedeim radnim angamanom:

- poslovoa
-trgovci
-radnici za kasom
-vozai
-radnici na obezbjeenju

1 izvrioca
4 izvrilaca
2 izvrioca
2 izvrioca
1 izvrioca

Pored pomenutih radnih mjesta imamo i sljedee sektore:

- Sektor nabavke -1 izvrilac
- Sektor prodaje
-1 izvrilac
- Sekreterijat
-1 izvrilac
- Knjigovodatvi i raunovodstvo -1 izvrilac
- Marketing
-1 izvrilac

12

Dinamika zaposlenih:
Svi uposlenici su obavili probni rad u trajanju od tri mjeseca, kao i seminare edukativnog
karaktera za mjesta na kojima su uposleni.
XI MENADER PREDUZEA
lan 19.
Menader preduzea organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja Drutva,
pojedinano zastupa Drutvo pred treim licima i odgovoran je za zakonitost rada Drutva.
lan 20.
Menader preduzea ima ovlaenja i obaveze:
Organizuje, usklauje, rukovodi procesom rada i poslovanjem Drutva
Odgovoran je za zakonitost rada Drutva
Potpisuje finansijska dokumenta

XII IZBOR MENADERA PREDUZEA

lan 21.
Ugovorom o osnivanju imenuje se menader ____________________________
Menader preduzea moe biti razrijeen funkcije i prije isteka vremena na koje je
postavljen u sledeim sluajevima
Ako postoje gubici u poslovanju Drutva krivicom menader preduzea,
Kada svojim nesavjesnim radom ili prekoraenjem ovlaenja nanese drutvu
tetu,
Kada Drutvo ne izvrava svoje zakonske obaveze,
Ako nastupe zakonom predviene okolnosti nespojive sa funkcijom menader
preduzea.
lan 22.
U Drutvu se moe imenovati i odbor menadera kao izvrni organ Drutva.
lanove odbora menadera postavlja i imenuje Osniva

13

XIII

PLANIRANJE POSLOVANJA I POSLOVNE KNJIGE PREDUZEA

lan 23.
Preduzee planira svoje poslovanje i razvoj i odluuje o vrenju, vrsti i sadrini planova
poslovanja i razvoja preduzea.
Preduzee planiranjem poslovanja i razvoja prilagoava ciljevima radi kojih je osnovano i
uslovima djelovanja zakonitosti trita.
lan 24.
Uprava preduzea, koristei se dobrom poslovnom praksom, a u skladu sa Zakonom o javnim
preduzeima e planirati razvoj javnog preduzea pripremom trogodinjeg plana poslovanja.
Preduzee e usaglaavati trogodinji plan poslovanja sa kretanjima uslova poslovanja,
odnosno vriti revidiranje trogodinjeg plana na godinjem nivou.

lan 25.
Plan poslovanja preduzea e obavezno sadravati:
- predvianje prihoda i rashoda,
- kapitalne izdatke predviene za period obuhvaen planom,
- izvor finansija za previene kapitalne izdatke,
- sve zajmove i kredite ije uzimanje planirano u periodu koji plan poslovanja
obuhvata,
- garnacije ije uzimanje predloeno za osiguranje zajmova, odnosno kredita,
- prijedloge za osnivanje ili kupovinu drugih preduzea, ukljuujui i kadrovske
potrebe u sluaju osnivanja, odnosno kupovine preduzea,
- prijedloge za koritenje dobiti, prihoda u periodu obuhvaenom planom,
- predviene finansijske i druge izvjetaje,
- zapoljavanje i kao i predviene trokove za to.
lan 26.
O radu i poslovanju preduzea vode se poslovne knjige u skladu sa Zakonom. Preduzee je
duno za svaku poslovnu godinu, u skladu sa vaeim zakonskim propisima sastaviti
periodini obraun i zavrni raun

XIV

ZATITA IVOTNE SREDINE

lan 27.

Prilikom obavljanja poslova u okviru djelatnosti preduzea potrebno je poduzimati sve mjere
zatite i unapreenja ivotne sredine u skladu sa vaeim propisima.
14

XVIII PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK PREDUZEA

lan 28.
Preduzee moe promijeniti oblik u dioniko drutvo samo na osnovu Odluke osnivaa, a u
skladu sa Zakonom o privrednim drutvima
lan 29.
Preduzee moe prestati postojati
XV

Odlukom osnivaa
U sluajevima predvienim Zakonom o privrednim drutvima

POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA STATUTA

lan 30.

Izmjene i dopune ovog Statuta predlae Uprava kada takva obaveza nastaje po Zakonu ili je
opravdana radi utvrivanja odnosa u preduzeu.
lan 31.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom donoenja.
XVI

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 32.

Preduzee ima obavezu najkasnije 30 dana od donoenja Statuta da uskladi ostale akte
preduzea sa Statutom.
Na pitanja koja nisu regulirana ovim Statutom primjenjivae se odredbe Zakona o javnim
preduzeima u Federaciji BiH, Zakona o privrednim drutvima i Zakona o radu te drugi
vaei propisi iz oblasti koju reguliu.
lan 33.
Ovaj Statut stupa na snagu odmah nakon upisa Drutva u Registar preduzea, Federacije BiH.
Potpisi
Osnivai:
________________________ Hadi Sabina
___________________________Nali Darija
_______________________elikovi Nedim
______________________Marjanovi Denis
_________________________Neziri Nedad

15

Vjeba 3: Formulisanje misije, vizije i ciljeva

Misija je fundamentalna po kojoj se razlikuje dotino preduzee od drugih preduzea.
Misija daje indentitet preduzeu.
Osnovna uloga dobro definisane misije je da se usmjeravaju odluke o strategijskoj
viziji, ciljevima i strategiji. (ogi, 2007, str. 207)
Visija je stav o eljenoj budunosti preduza u okviru podruja poslovanja preduzea koje je
definisano misijom. Visija je ono to omoguava da se preduzee mentalno pomjera iz
sadanjosti u budue eljeno stanje. (ogi, 2007, str. 205)
Ciljevi su namjeravana stanja ili situacije prema kojma se stremi na osnovu preduzete
poslovne akcije. Jerdnom kada su formulisani ciljevi oni postaju kriterijum racionalnosti
poslovnih odluka pri izboru alternativnih pravaca akcija , a ujedno i standard kontrole
efikasnosti i efektivnosti poslovanja. (ogi, 2007, str. 210)
Vjeba 3a: Formulisanje misije
Misija naeg preduzea je prodaja domaih proizvoda te jaanje domae privrede uz
zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba kupaca. Naom aktivnou elimo probuditi svijest o
konzumiranju domaih proizvoda!

Vjeba 3b: Formulisanje vizije

Naa vizija je biti vodei trgovaki lanac iskljuivo domaih proizvoda u BiH.
Vjeba 3c: Formulisanje ciljeva
prodaja i promocija domaih proizvoda
zauzimanje primata na tritu domaih proizvoda
stalno uvodjenje novih asortimana proizvoda
stalno edukovanje novih zaposlenih
poveanje prodaje u 2013 za 10%

Vjeba 4: SWOT i PEST analiza

16

Pojam SWOT analize

Oito je da je situacijska analiza vrlo sloena zadaa. Sve to treba menaderu posluiti za brzo
reagovanje, a time i poveanje ansi za uspjenu implementaciju odluke i na koncu rjeavanju
problema. Zbog toga je potrebo da analiza:
- Otkrije strateke faktore i njihove pritiske na proces donoenja odluke koji treba da
pomognu efektivnosti njene implementacije, ili da identificira one faktore koji mogu
potpuno onemoguiti ostvarenje njene efektivnosti implementacije,
- Utvrditi one pozitivne unutarnje sposobnosti (snage) kao i unutarnje nesposobnosti koje
znatno ometaju ili potpuno onemoguuju donoenje i implementaciju efektivne odluke
Osigura podlogu za donoenje stratekih odluka koje e preduzee voditi kako bi
uspjeno iskoristivi prilike, koristei se svojim snagama i elimiranjem slabosti donijelo i
implementiralo efektivne odluke.
Matrica ansi i mogunosti je akronim za: Threats, Opportunities, Weaknesses, Stregths
(prijetnje, prilike, slabosti, jake strane). SWOT matricu kao metodu poslovne analize razvio je
Albert Humphrey, koji je 1960-tih i 1970-tih na Stanfordskom univerzitetu vodio projekte
dugoronog planiranja za tadanje vodee trine kompanije. Matrica je izuzetno popularna
zbog toga to je usmjerena na to da utvrdi poziciju preduzea u odgovarajuem
ambijentalnom kontekstu uz odgovarajui respekt intenziteta ansi i opasnosti. Humphrey je,
ustvari, originalno zamislio i kreirao timski metod planiranja, originalno nazvan kao SOFT
(Satisfactory, Opportunity, Fault, Threat). Meutim, nakon Seminara o dugoronom
planiranju (Cirih, 1964.) SOFT model je bio preoblikovan u SWOT model.
Svrha SWOT analize nije samo u sagledavanju snaga, slabosti, ansi i opasnosti ve i u
utvrivanju i analiziranju njihove meusobne povezanosti i uslovljenosti. To je i razlog da
SWOT analizu treba da obavlja multidisciplinaran tim relevantnih eksperata, sa top
menaderima na elu.

Vjeba 4a: SWOT analiza

SNAGE
1. Percepcija proizvoda, promjena

SLABOSTI
1. Slaba distributivna mrea
17

2.
3.
4.
5.
6.

stavova prema domaim

proizvodima
Bolja marketing strategija od
konkurenata
Jasna strateka vizija
Kvalitet i prepoznatljivost
proizvoda koje nudimo
Adekvatno poznavanje
okoline/trita
Poznavanje stranog jezika od
strane zaposlenih

PRILIKE
1. Osvajanje novih trita
2. Promjena preferencija kupaca
3. Nepostojanje ovakvog vida
konkurencije
4. Pozitivni tokovi i trendovi u
okruenju
5. Proirenje prodajnog portfolia
sklapanjem ugovora sa veim brojem
malih proizvoaa
6. Politiko okruenje koje se odraava i
reklamira kupujmo domae

2. Via cijena proizvoda od

konkurentskih
3. Nia profitabilnost/ gubici nastali iz
razliitih razloga
4. Nedostatak sposobnosti rukovoenja
5. Nema dovoljno poticaja

PRIJETNJE
1. Rastua pregovaraka mo potroaa
ili dobavljaa
2. Promjene u zakonskoj i drugoj
regulativi
3. Pojava konkurencije
4. Prirodne i ostale nepogode (direktno
nisu vezane za nas, ali za nae
proizvoae jesu), samim time
rezultiraju vee cijene.
5. Promjena potreba i ukusa kupaca
6. Slaba podrka poduzetnicima

Iz SWOT analize vidimo da su nam snage i prednosti odnosno ono to nam ide u prilog to to
je trite na kojem elimo konkurirati jo nedovoljno popunjeno i naa jedina prilika da
uspijemo bi bila da uveliko promijenimo preferencije kupaca. Dok slabosti i snage koje nam
ne idu u prilog su te koje dolaze od konkurenata koji su ve dugo prisutni na tritu, te od
nezainteresovanosti vlade da podri ovakve i sline projekte kroz zakonske olakice.

Vjeba 4b: PEST analiza

POLITIKO

EKONOMSKO

18

1. Ekonomsko okruenje u BiH je

1. Politiko okruenje u BiH nije

povoljno za preduzea u nastanku tj.
mala preduzea.
2. Zakon o fiskalizaciji ide na tetu
malih preduzea .

SOCIJALNO
1. Demografska struktura u BiH je
nepovoljna iz razloga to imamo vei
mortalitet od nataliteta.
2. Kulturne vrijednosti u BiH su
nerazvijene, a u nekim krajevima
skoro pa da i ne postoje.
3. Svijest stanovnitva je poraavajua,
jer prlikom kupovine proizvoda vode
se injenicom da je bolje kupiti strani
prozvod nego domai.

veoma nepovoljno iz razloga to je

velik broj nezaposlenih.
2. Mala je kupovna mo stanovnitva,.
3. Infrastruktura je dosta nerazvijena
4. Malo stranih investitora u BiH.

TEHNOLOKO
1. Dostupnost kupovine maina,
hladnjaa i drugih tehnolokih
elemenata je na visokom nivou.
2. Dostupnost kupovine potrebnih
kompjutera je izuzetno visoka.

Iz PEST analize moemo vidjeti da ekonomsko politiko i socijalno okruenje naem

preduzeu ne ide u prilog to radi neosvijetenosti potroaa ili nekih drugih uzroka, ali
tehnoloko okruenje u potpunosti ide nama u prilog, jer sav potrebni tehnoloki materijal
nam je dostupan.

Vjeba 5: Donoenje investicionih odluka

Preduzee Mini market 387 d.o.o. osim uslune djelatnosti proizvodi i irok asortiman
artikala mesnih proizvoda. Preduzee je nedavno razvilo novu ambalau za proizvode.
Preduzet je projekt istraivanja trita koji je kotao 20.000 KM. Donesena je odluka da se
19

ubrza proizvodnja kako bi se bilo spremno za predvienu tranju za novim proizvodom.

Glavni kapitalni izdatak koji e nastati jeste kupovina moderne maine za oblikovanje
ambalae. Na temelju istraivanja podataka o postojeim mainama odlueno je da se izbor
svede na dvije alternative: maina A i maina B. Informacije o te dvije maine date su na
sljedei nain:

Kapitalni troak
Rezidualna vrijednost nakon 5 godina
Pravolinijska amortizacija po godini
Broj sati rada maine po godini

Maina A (KM)
120.000
24.000
19.200
160.000

Maina B (KM)
160.000
32.000
25.600
240.000

Za proizvodnju svake ambalae potrebna su dva sata rada maine; stoga je maksimalni
proizvodni kapacitet:
- maina A = 20.000 jedinica godinje,
- maina B = 30.000 jedinica godinje.
Procjenjuje se da e tranja biti najvea u prvih nekoliko godina. Nakon toga, kako
konkurenti budu uvodili sline proizvode na trite, prodaja e vjerovatno postepeno opadati.
Nakon pet godina, proizvod e vjerovatno stii do kraja svog komercijalnog vijeka i bie
odbaen iz proizvodnje. Tada bi maina mogla da se proda za iznos svoje preostale vrijednosti
ili, moda, da se prenese kao neto knjigovodstvena vrijednost u neku drugu liniju proizvodnje.
Za petogodinji proizvodni ciklus, procijenjena tranja je izraena u sljedeim brojkama:
Godina
1
2
3
4
5

Tranja (KM)
30.000
25.000
20.000
15.000
15.000

Maina A ne bi mogla da proizvede dovoljno jedinica da zadovolji tranju u prve tri godine.
Meutim, bez obzira na to, potrebno je razmotriti i kupovinu maine A jer su za nju potrebne
samo tri etvrtine kapitalnih izdataka koji su potrebni za nabavku maine B. Uvid u obraun
trokova pokazuju da bi se od saksija za cvijee koje proizvodi maina A oekivalo da ostvare
profit po jedinici (prije amortizacije) u iznosu od 3,50 KM. Maina B efikasnije koristi
sirovine, tako da bi se od nje oekivalo da donosi profit po jedinici (prije amortizacije) u
iznosu od 4,00 KM.
Kapitalna investicija bi ostvarivala trokove i prihode u budunosti tokom nekog zadatog
perioda, to je u ovom primjeru period od pet godina.
20

Prvo, bie od pomoi da se utvrdi raspored procijenjene proizvodnje i prodaje za svaku od

dvije maine. Pretpostavlja se da su prihodi i rashodi priblino jednaki novanim tokovima.

Godina

Tranja ()

1
2
3
4
5

30.000
25.000
20.000
15.000
15.000

Maina A
Proizvodnja i prodaja
()
20.000
20.000
20.000
10.000
10.000

Maina B
Proizvodnja i prodaja
()
30.000
25.000
20.000
15.000
15.000

Poto maina A ima maksimalan proizvodni kapacitet od 20.000 jedinica godinje, ona ne
moe da zadovolji tranju. Proizvodie svojim punim proizvodnim kapacitetom u prve tri
godine (60.000 jedinica, prema tranji od 75.000).
Pretpostavlja se da nezadovoljni kupci nee ekati na ovaj proizvod (ljudi sigurno nee
upisivati svoje ime na listu ekanja za taj tip proizvoda) i da e jednostavno kupiti drugi
proizvod.
Sada kada smo utvrdili brojke prodaje i proizvodnje, moemo da procijenimo profit prije
amortizacije za svaku od pet godina pojedinano, kako slijedi:
Godina
1
2
3
4
5
Ukupan profit

Maina A ()
70.000x3,50=245.000
70.000x3,50=245.000
70.000x3,50=245.000
35.000x3,50=122.500
35.000x3,50=122.500
980.000

Maina B ()
120.000x4,00=480.000
100.000x4,00=400.000
80.000x4,00=320.000
60.000x4,00=240.000
60.000x4,00=240.000
1.680.000

Kriterij raunovodstvene stope prinosa (Acounting Rate of Return ARR) rauna se na

sljedei nain:
ARR %

prosjean oekivani prinos raunovodstveni profit

prosjeno angairani kapital

100

Raunovodstveni profit uzima u obzir amortizaciju. Dakle, moramo oduzeti amortizaciju od

svakog iznosa godinjih profita koje smo izraunali u prethodnom dijelu teksta, prije nego to
izraunamo prosjean profit u toku pet godina:
21

Godina
1
2
3
4
5

Maina A ()
245.000 19.200 = 225.800
245.000 19.200 = 225.800
245.000 19.200 = 225.800
122.500 19.200 = 103.300
122.500 19.200 = 103.300
884.000

Maina B ()
480.000 - 25.600 = 454.400
400.000 - 25.600 = 374.400
320.000 - 25.600 = 294.400
240.000 - 25.600 = 214.400
240.000 - 25.600 = 214.400
1.552.000

Prosjean godinji profit koji donosi maina A je:

884.000
=176.800
5
Prosjean godinji profit koji donosi maina B je:
1.552 .000
=310.400
5

Iznos prosjenog angairanog kapitala koji treba uzeti u obzir jeste kapital angairan za
projekt ili investiciju (ne kapital angairan u cjelokupnom poslovanju). Poto je usvojen
linearni metod amortizacije, pretpostavlja se da se kapitalna investicija umanjuje za isti iznos
svake godine (19.200 za mainu A i 25.600 za mainu B). Dakle, uzimamo poetni
angairani kapital (u vremenu 0) i kapital angairan do kraja posljednje godine poslovanja
(vrijeme 5) i izraunamo prosjek ta dva iznosa kako slijedi:
Vrijeme
0
5
Prosjek

Maina A ()

Maina B ()
120.000
24.000

120.000+24.000
=72.000
2

160.000
32.000
160.000+32.000
=96.000
2

Sada imamo oba elementa (prosjean raunovodstveni profit i prosjean angairan kapital)
koji su potrebni za izraun raunovodstvene stope prinosa (ARR).
Za mainu A:
ARR =

36.800
100=51,11
72.000

Za mainu B:
22

ARR =

58.400
100=60,83
96.000

Izraun ARR pokazuje da je maina B bolja od dvije raspoloive opcije. Iako je procijenjeno
da maina A stvara vei profit, prosjena investicija je znatno via. Ako bi menaderi koristili
samo ovaj kriterij za ocjenjivanje investicije, mogli bi se odluiti za mainu B. Imajte na umu
da uporeivanje ARR ignorira injenicu da maina A zapravo stvara vei apsolutni profit
nego maina B.
Kriterijem perioda povrata investicija projekt se ocjenjuje imajui u vidu prilive i odlive
novanih sredstava. Poto amortizacija nije ni priliv ni odliv sredstava (sjetite se: amortizacija
je raunovodstveno obraunat iznos), ona se ne uzima u obzir.
Period povrata je relativno lako izraunati:
Vrijeme u godinama
Maina A ()
Maina B ()
Inicijalni odliv
0
- 120.000
- 160.000
Prihodi
1
+ 70.000
+ 120.000
2
+ 70.000
+ 100.000
3
+ 70.000
+ 80.000
4
+ 350.000
+ 60.000
5
+ 350.000
+ 60.000
5
+ 24.000
+ 30.000
Period povrata se rauna tako to se u obzir uzimaju kumulativni novani tokovi i utvruje se
taka u kojoj neto kumulativni novani tok dostie nulu.

Za mainu A:
Vrijeme u godinama
0
1
2
3
4
5

Novani tok ()
- 120.000
+ 70.000
+ 70.000
+ 70.000
+ 35.000
+ 35.000 + 24.000

Kumulativni novani tok

- 120.000
- 50.000
- 20.000
+ 90.000
+ 125.000
+ 184.000

Kumulativni novani tok dostine nultu poziciju za vrijeme tree godine.

23

Moemo procijeniti koliki je period povrata izraen u godinama i mjesecima, i to:

PI = 1 godina +

50.000
12)
70.000

= 1 godina i 8 mjeseci (zaokrueno na najblii cijeli

mjesec).
Za mainu B:
Vrijeme/godina
0
1
2
3
4
5

Novani tok ()
- 160.000
+ 120.000
+ 100.000
+ 80.000
+ 60.000
+ 60.000 + 30.000

Kumulativni novani tok

- 160.000
- 40.000
- 60.000
+ 140.000
+ 200.000
+ 290.000

Kumulativni novani tok dostine nultu poziciju za vrijeme tree godine (kao i za mainu A).
Procjena koliki je period povrata izraen u godinama i mjesecima:

period povrata = 1 godina +

40.000
12)
( 100.000

= 1 godina i 5 mjeseci (zaokrueno na

najblii cijeli mjesec).

Ako je izraunati rok povrata manji od maksimalnog prihvatljivog roka povrata, projekt se
prihvata; ako ne, prijedlog se odbacuje. Uporeivanjem perioda povrata za dva projekta,
moemo vidjeti da se maina B samo neznatno bre isplauje od maine A. Dakle, nije
vjerovatno da e period povrata igrati veliku ulogu u ovoj investicijskoj odluci.

Diskontovanje je metoda obrnuta ukamaivanju, odnosno metoda pomou koje se budui

novani tijekovi svode na sadanju vrijednost. Time se zapravo budui novani iznosi
"transformiraju" na novane iznose koji im odgovaraju u sadanjosti. Pritom se sadanja
vrijednost novca dobije mnoenjem budue nominalne vrijednosti novca s vrijednosti
odgovarajueg diskontnog faktora. Izraunavanje sadanje vrijednosti buduih novanih
tokova buduih novanih tokova omoguava nam da sve novane tokove prilagodimo
poreenjem sa dananjom vrijednou. Formula za diskontni faktor je:1

1 Buble, M., (1996), Organometrijski pristup organizaciji, Ekonomski fakultet, Split, str. 87.
24

DF=

1
5
(1+ 0,10)

gdje je:
DF diskontni faktor
i diskontna stopa, a
n broj godina za koje vrimo diskontovanje

Potrebno je zatim proraunati sadanju vrijednost neto toka gotovine rezidualne godine, to se
obavlja koritenjem diskontnih faktora iz tabele diskontnih faktora koju smo prethodno
naveli. Zvanine institucije su na osnovu odluke propisale elemente za utvrivanje cijene
kapitala i to na osnovu elemenata koje sainjavaju komponente od kljune vanosti za
procjenu vrijednosti kapitala:
1. Stopu prinosa na bezrizina ulaganja od
2%
2. Stopu rizika ulaganja u zemlju Bosnu i Hercegovinu od
3%
3. Premija rizika ulaganja u preduzee:
Veliina poduzea
1%
Kvalitet organizacije, kadrova i rukovodstva
1%
Financijski poloaj
1%
Prodajni potencijal
1%
Mogunost pouzdanog predvianja potencijala
1%
SVEGA
10%
Saglasno naprijed navedenom (diskontna stopa) cijena kapitala je: 2% + 3% + 4% = 10%
Da bismo jednobrazno mogli da izrazimo sve novane tokove (tj. u smislu sadanje
vrijednosti buduih novanih tokova u eurima u vremenu 0), uzimamo svaki predvieni
novani tok za svaku mainu i raunamo sadanju vrijednost koritenjem adekvatnog
diskontnog faktora.

Maina A
Pretpostavlja se da e prvi novani tok nastati u vremenu 0, tj. prilikom inicijalne investicije
od 120.000 . Poto se to dogaa u vremenu 0, efektivni diskontni faktor je 1.
120.000 1 = odliv novanih sredstava u iznosu od 120.000 u vremenu 0.
Sljedei dogaaj novanih tokova deava se na kraju prve godine. Iz prethodne tabele
moemo da vidimo da je diskontni faktor po stopi od 10% za jednu godinu 0,909. Primjenom
25

diskontnog faktora na novane tokove u prvoj godini (sjetite se da se pretpostavlja da e se

novani tokovi dogoditi na kraju prve godine) dobijamo:
70.000 0,909 = 63.630
Nastavljamo da diskontujemo novane tokove koritenjem diskontnih faktora koji se
smanjuju kako dogaaji novanih tokova odmiu u budunost. Iznose emo pregledno
prikazati u sljedeoj tabeli:
Vrijeme u
godinama
0
1
2
3
4
5
Saldo

Novani tok ()
- 120.000
+ 70.000
+ 70.000
+ 70.000
+ 35.000
+ 59.000

Diskontni faktor (DF)

1
0,909
0,826
0,751
0,683
0,621

Diskontovani novani tok

()
(120.000)
63.630
57.820
52.570
23.905
36.639
114.564

Saldo od 114.564 poznat je kao neto sadanja vrijednost ili NPV; to je ukupan iznos
novanih priliva i odliva koji su povezani sa investicijom (odatle ''neto"), koji su svi
diskontovani i izraeni u eurima u vremenu 0 odatle sadanja vrijednost, odnosno ''present
value''.

Maina B
Adekvatno prethodnom, diskontovane novane tokove za mainu B moemo predstaviti
sljedeom tabelom:
Vrijemeu
godinama
0
1
2
3
4

Novani tok ()
- 150.000
+ 160.000
+ 152.000
+ 128.000
+ 80.000

Diskontni faktor (DF)

1
0,909
0,826
0,751
0,683

Diskontovani novani tok

()
(160.000)
109.080
82.600
60.080
40.980
26

+ 110.000

0,621

Saldo

55.890
188.630

Neto sadanja vrijednost investicije u mainu B procjenjuje se na 188.630 eura.

Ako je neto sadanja vrijednost projekta jednaka ili vea od nule, projekt se prihvata; ako ne,
on se odbacuje. Drugi nain izraavanja kriterija prihvatanja jeste da e projekt biti prihvaen
ako je sadanja vrijednost novanih primanja vea od sadanje vrijednosti novanih izdataka.
Ako je zahtijevana stopa prinosa onaj prinos koji investitori oekuju da e preduzee ostvariti
na investicijski projekt pa preduzee prihvati projekt sa neto sadanjom vrijednou koja je
vea od nule, trina vrijednost akcija bi trebalo da raste. Zapravo, ako je zahtijevana stopa
prinosa ili diskontna stopa pravilno izabrana, ukupna trina cijena akcija preduzea trebalo
bi da se promijeni za iznos koji je jednak neto sadanjoj vrijednosti projekta. Na taj nain,
izborom projekta ija je sadanja vrijednost jednaka nuli, trina cijena dionica preduzea
trebalo bi da ostane nepromijenjena.

Ovo je lake razumjeti pomou grafikog prikaza. Koristei primjer maine A, moemo da
vidimo da se pri diskontnoj stopi od 10% dobija NPV od 114.564 . ta bi se dogodilo kada
bismo raunali NPV koristei stopu od, recimo, 10%, 20%, 30%, 40%, 50% i 60%? Za svaku
od tih stopa izraunate su sljedee NPV:

Kamatna stopa
10%
20%
30%
40%
50%
60%

NPV ()
114.564
66.118
35.241
11.234
-6.792
- 20.840

Moemo da vidimo da se, kako se diskontna stopa koja se koristi u proraunima poveava,
ukupna NPV projekta smanjuje do take u kojoj postaje negativna. Interna stopa prinosa se
nalazi izmeu 40% i 50%.
Ucrtavanjem tih taaka na grafikonu proizvodi rezultat koji je prikazan na sljedeoj slici.
Take ucrtane na grafikonu pokazuju blago zakrvivljenje. Taka u kojoj zakrivljena linija
prolazi kroz osu X (diskontna stopa u %) jeste taka interne stope prinosa (IRR). Grafikon
potvruje zapaanje koje smo ve izrazili ciframa: IRR za mainu A nalazi se tek nesto ispod
60%.

27

NPV
140,000
120,000
100,000
80,000
NPV

NPV

60,000
40,000
20,000
0
0.1
-20,000

0.2

0.3

0.4

0.5

Stopa

Slika 1. Neto sadanja vrijednost novanih tokova maine A pri razliitim diskontnim stopama

Do tanijeg iznosa za IRR moemo doi tehnikom linearne interpolacije. Izraunavanje

interne stope prinosa, IRR, ponekad ukljuuje i postupak pokuaja i greke upotrebom tabela
sadanje vrijednosti. Sreom, postoje kompjuterski programi i programirani kalkulatori za
izraunavanje interne stope prinosa. Ta pomagala eliminiraju teka izraunavanja koja se
javljaju pri postupku pokuaja i greaka. Ipak, postoje periodi kada se neophodno mora vratiti
na tu metodu. elimo da odredimo diskontnu stopu koja odreuje sadanju vrijednost
buduih neto tokova novca koja je jednaka poetnom izdatku novca.

Maina A
Uzimamo dva iznosa iz serije iz prethodne tabele koji su najpribliniji nuli:
Koritenjem diskontne stope od 40% NPV = 11.234 Koritenjem diskontne stope od 50%
NPV =
- 6.792
Ukupno rastojanje izmeu ova dva iznosa je 11.234 + 6.792 = 18.026 .
28

Ukupni iznos od 18.026 predstavlja cio niz koji je mogu izmeu 40% i 50%. Izraeno
dijagramom:

11.234

6.79
2
IR
R

40
%
Rastojanje
izmeu 40% i IRR je:

50
%

11.234
10 =0,06
18.026
Rastojanje izmeu 50% i IRR je:
6.792
10 =0,04
18.026
IRR je 40% + 0,06% = 0,4% (ili alternativno: IRR je 50% - 0,04% = 0,4 %: dobija se isti
iznos).

Maina B
Ponoviemo sve prethodno objanjene korake sa mainom B. NVP koje e uslijediti
izraunate su prema istim diskontnim stopama kao i za mainu A, tj. 10%, 20%, 30%, 40%,
50% i 60%? Za svaku od tih stopa izraunate su sljedee NPV:
Kamatna stopa
10%
20%

NPV ()
188.630
117.540
29

30%
40%
50%
60%

73.090
38.140
11.880
-8.650

Moemo zakljuiti da se IRR nalazi negdje izmeu 50% i 60%.

Uzimamo dva iznosa iz serije koji su najblii nuli:

NPV
250,000
200,000
150,000
NPV

NPV 100,000
50,000
0
0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

-50,000
Stopa

Slika 2. Neto sadanja vrijednost novanih tokova maine A pri razliitim diskontnim stopama

Koritenjem diskontne stope od 50% NPV = 11.880 Koritenjem diskontne stope od 60%
NPV = -8.650
Ukupno rastojanje izmeu ove dvije cifre je 11.880 + 8.650 = 20.530 . Ovaj ukupan
iznos od 20.530 predstavlja itav niz mogunosti izmeu 50% i 60%.
Izraeno dijagramom:

11.880

50
%

865
0
IR
R

60
%

30

Rastojanje izmeu 50% i IRR je:

11.880
10 =0,058
2 0.530
Rastojanje izmeu 60% i IRR je:
8.650
10 =0,042
20.530
IRR je 50% + 0,058% = 0,5% (ili alternativno: IRR je 60% - 0,042% = 0,5%: dobija se isti
iznos).

Ako je u naem primjeru zahtijevana stopa prinosa 10% i primjenjuje se kriterij interne stope
prinosa, investicijski projekt e biti prihvaen.
U primjeru naeg preduzea, projekt maine B daje neto viu IRR koja iznosi 0,5%, dok
projekt maine A daje IRR od 0,4%. Oba projekta ne prevazilaze stopu od 10% . Meutim,
maina B ostvaruje bolju IRR, te je stoga poeljnija. S obzirom da mora da se napravi izbor
izmeu dva mogua projekta, onaj sa viom IRR je poeljniji.

Indeks profitabilnosti (PI) ili racio koristi raunamo primjenom formule:

CF1
CF2
CFn
(1+ k)1 + (1+ k) 2 + ...+ (1+ k)n

PI =
ICO
Gdje je:
PI indeks profitabilnosti
CF(1, 2, ..., n) neto novani tokovi generirani realizacijom projekta
ICO poetni izdatak novca
Prisjetimo se novanih tokova iz naeg primjera:
Vrijeme u godinama
Inicijalni odliv (ICO)
(0)
Prihodi (CF(1,2...-n))
1
2

Maina A ()

Maina B ()

-120.000

-160.000

+ 70.000
+ 70.000

+ 120.000
+ 100.000
31

3
4
5
5*

+ 70.000
+ 35.000
+ 35.000
+ 24.000

+
+
+
+

80.000
60.000
60.000
32.000

Ako uvrstimo brojke iz naeg primjera za mainu A imamo:

70.000 70.000 70.000 35.000 35.000 24.000
+
+
+
+
+
( 1+ 10 )1 ( 1+10 )2 (1+10 )3 ( 1+10 )4 ( 1+10 )5 (1+10 )6
PI =
=
120.000

63.636,36+ 57.851,24+52.592.04 +23.905,47+21.732,25+13.547,37

=1.94
120.000

za mainu B imamo:
120.000 100.000 80.000 60.000 60.000 32.000
+
+
+
+
+
( 1+ 10 )1 ( 1+10 )2 ( 1+10 )3 ( 1+ 10 )4 ( 1+ 10 )5 ( 1+10 )6
PI =
=
160.000

109.090,91+82.644,63+60.105,18+ 40.980,81+37.255,28+18.063,17
= 2.18
160.000

To znai da bi za projekt A imali da je indeks profitabilnosti PI= 1,94, a za projekt B - PI=

2,18. Sve dok je indeks profitabilnosti jednak ili vei od jedan, investicijski projekt je
prihvatljiv. Kod bilo kojeg projekta metode neto sadanje vrijednosti indeksa profitabilnosti
daju iste signale za prihvatanje - odbacivanje. (Kad je indeks profitabilnosti vei od jedan, to
znai da je sadanja vrijednost projekta vea od poetnog izdatka novca za projekt, odnosno
to znai da je neto sadanja vrijednost vea od nule.) Meutim, ipak se metoda neto sadanje
vrijednosti vie preferira od metode indeksa profitabilnosti. Razlog tome je to neto sadanja
vrijednost govori treba li projekt prihvatiti ili ne, izraava apsolutni ekonomski doprinos koji
projekt stvara za bogatstvo dioniara. Suprotno tome, indeks profitabilnosti izraava samo
relativnu profitabilnost.

Odluka o konanom izboru projekta

Odluka o konanom izboru projekta spada u karakter stratekih odluka u preduzeu. Takve
odluke donose najvii organi upravljanja i prevashodno su usmjerene na dugorone ciljeve
preduzea. Zbog svog karaktera problemi koji su povezani sa ovim odlukama su
nestrukturirani u konanici poveava rizik izbora one alternative, izmeu dostupnih, koja e
32

se negativno odraziti na poslovanje preduzea. Da bi ublaili negativne efekte i smanjili rizik

izbora loije alternative, menaderima prilikom procesa stratekog odluivanja na
raspolaganju stoje razliiti kriteriji koji su usmjereni na iznalaenje one varijante koja je u
cjelosti ili barem priblino u saglasnosti sa ciljevima koji bi se trebali realizirati izborom
odluke. Kada menaderima stoji na raspolaganju vie varijanti poeljno je provesti detaljnu
analizu mogunosti projekta i zahtijevanog prinosa od projekta i zakljuiti koja je varijanta
zadovoljavajua.
Primjena pet kriterija procjene investicija, na primjer preduzea 387, daje sljedee rezultate:
Kriterij
ARR
Period povrata
NPV
IRR
PI

Rezultati maine A
51,11%
1 godina i 8 mjeseci
114.564
0,4%
1,94

Rezultati maine B
60,83%
1 godina i 5 mjeseci
188.630
0,5%
2,18

Izbor
Maina B
Maina B
Maina B
Maina B
Maina B

Pet rezultata ukazuju na to da bi bilo bolje izabrati mainu B (ali imajte na umu da se izbor ne
razlikuje drastino u pogledu perioda povrata). NPV je izuzetak, ali su u ovom sluaju
rezultati za dvije maine vrlo slini.
ini se da bi maina B mogla da bude bolji izbor. Meutim, kao i kod svih poslovnih odluka,
pa i ove koja je strateka, rjeenje na koje ukazuju brojke moe da se odbaci kada se i drugi
faktori uzmu u razmatranje. Kljuna taka koju menaderi treba da razmotre jeste to da
maina B nema dovoljno kapaciteta da zadovolji tranju u prve tri godine projekta. To znai
da e veliki dio tranje kupaca ostati nezadovoljen. Mogue posljedice su gubitak renomea
kod kupaca, lo publicitet i efekat nepovoljne lanane reakcije koji e se odraziti na prodaju
ostalih proizvoda preduzea.
S druge strane, ako se pokae da je tranja za ambalaom bila precijenjena, ispostavie se, u
retrospektivi, da maina B predstavlja mnogo bolji izbor. Nijedan od kriterija koritenih u
ovom primjeru za ocjenu investicija koje smo opisali u poglavlju ne uzima u obzir relativnu
rizinost alternativa. To je slabost koju donositelji stratekih odluka treba da imaju na umu.

Vjeba 6: Izbor odluke brainstorimingom

Brainstorming metoda je jedna od najstarijih i najee koritenih intuitivnih, kreativnih

metoda grupnog odluivanja. U poreenju s brojnim drugim metodama rjeavanja problema
ova metoda je naila na najveu podrku upravo zbog lakoe njene primjene. Toliko je korisna
da se da se u modernim kompanijama svakodnevni zadaci i problemi najee rjeavaju
upravo njenom upotrebom.
U osnovi se brainstorming metoda sastoji od tri osnovne faze ili koraka: (1) formulisanje
problema, (2) generisanje ideja i (3) evaluacija ideja.
33

1.

FAZA - formulisanje problema

Nakon postignute oputajue atmosfere meu su uesnicima, moderator prezentuje problem

(problemski zadatak) svim lanovima grupe te ih upoznaje s osnovnim odrednicama ove
metode posebno naglaavajui kriterije koji se moraju uvaavati u svim fazama ove metode.
Treba napomenuti kako je praksa pokazala da je korisno uesnike sastanka i puno ranije
upoznati s temeljnim problemom koji e se na sastanku rjeavati. Bez obzira kada se problem
prezentuje lanovima koji uestvuju u procesu njegova rjeavanja, vano je da su ga svi
ispravno razumjeli.
2.

FAZA generisanje ideja

Ova faza predstavlja sutinu brainstorming sastanka. Svaki uesnik na svoj list papira
zapisuje sve ideje koje e prezentovati cijeloj grupi. Kreativnost uesnika tijekom ove faze
odreuje uspjeh ili neuspjeh primjene ove metode. Ova faza traje ovisno o teini problema, ali
u prosjeku je rije o 30 minuta razmiljanja i smiljanja te zapisivanja ideja. esto se nakon
ove faze, a prije prezentovanja ideja, radi kratka pauza s obzirom da je proces generisanja
ideja iscrpna aktivnost. Napokon, zapoinje proces iznoenja ideja. Svaki lan grupe
prezentuje i objanjava svoje ideje, a moderator ih u kratkim crtama zapisuje na svima
vidljivo mjesto (najee se pri tom koristi veliki list papira, prezentacijska tabla ili se ideje
mogu snimati na video zidu). esto se savjetuje da svaki uesnik iznosi po 1 do 2 ideje i tako
u krug dok se ne iscrpe njihove individualne liste. Tokom izlaganja ideja trebaju se potivati
navedeni kriteriji o zabrani kritiziranja, potrebi nadograivanja, te stvaranja poveznica izmeu
neozbiljnih i korisnih praktinih ideja. Ni jedna zapisana ideja ne smije se zadrati za sebe, a
ideje se prezentuju na nain da budu poticajne za druge u smislu kreiranja novih ideja ili
poboljanja ve postojeih. Prilikom zapisivanja ideja treba paziti da se ve prezentovane ne
ponavljaju. Bitno je da svi sudionici vide sve izneene ideje kako bi ih mogli kombinovati i
poboljavati. Na samom kraju ove faze moderator moe jo jednom proitati izneena rjeenje
problema jer je mogue da e i nakon toga nekome sinuti misao iz koje e se roditi nova i
drukija ideja.

3.

FAZA evaluacija ideja

U posljednjoj fazi sve ideje je potrebno procijeniti, odnosno evaluirati. Ova faza najee se
provodi ocjenjivanjem ideja to u konanici omoguuje njihovo rangiranje. Naime, svaki
uesnik sastanka ocjenjuje svaku od prezentovanih ideja (moe se izraditi formular u koji se
unose ocjene svake izneene ideje ili se ocjene idejama mogu pisati direktno na papir ili
prezentacijsku tablu). Ocjene (bodovi) ocjenjenih ideja se sabiraju te se ideje rangiraju po
bodovnim vrijednostima od najvee do najmanje.

BRAINSTORMING

34

lanovi Uprave u preduzeu 387 uoen je problem nedostatka jedne maine za proizvodnju
ambalae. Dakle bilo je neophodno utvrditi koje marke e biti nabavljena maina.
Kako bi rijeio opisani problem lanovi Uprave, odluili sadrati brainstorming sastanak na
kojem e uestvovati svi lanovi Uprave. Po kriteriju broja lanova moe se ocijeniti kako je
ova grupa imala optimalan broj. Voditelj, odnosno moderator sastanka bio je generalni
direktor preduzea.
Uspjena realizacija prve faze podrazumijevala je upoznavanje svih lanova sastanka s
problemom. Svi uesnici su s problemom upoznati i prije njegova odravanja. Naime,
pozivajui lanove Uprave na sastanak, direktor je objasnio problem o kojemu e na sastanku
raspravljati. No, ipak je na samom poetku sastanka u pismenoj formi, a potom i usmeno,
jasno, precizno i nedvosmisleno predstavio problem svim lanovima. Zajedniki su jo
jednom sagledali sve njegove dimenzije kako bi se uvjerili da su uklonjene sve nejasnoe.
Dodatno, moderator sastanka je ispisao problem i na tabli kako bi svim lanovima sastanka
tokom njegova trajanja bio i vizuelno prikazan. Sa dosada navedenim generealni direktor je
osigurao da svi uesnici tretiraju problem. Time je stvorio preduslove efektivnog sastanka.

U vremenskom periodu od 15 minuta generirali su sljedee ideje:

1. Maina A: Europack
2. Maina B: Comiz

Nakon generisanja ideja, uraeno je rangiranje ideje. Rangiranje je vreno na osnovu cijene
maine, pristupanosti dijelova, koliini izbaenih proizvoda u roku od jednog sata i potronji
elektrine energije. Pet lanova uprave su glasali i odabrali su sljedeu ideju kao najbolju.
2. Maina B: Comiz

35

Vjeba 7: Analiza take pokria

Menadment preduzea 387 eli izraunati koliko je potrebno da proda proizvoda u jednoj
godini da bi poela zaraivati i da bi pokrili vlastite trokove. Ukupni varijabilni trokovi za
jednu godinu iznose 60.000 KM. Ukupni fiksni trokovi za jednu godinu iznose 510.000 KM.
1.
2.
3.

Koji je broj, prodatih proizvoda potreban, da bi preduzee pokrilo vlastite trokove?

Koliko proizvoda treba prodati da bi Mini market 387 ostvario profit?
Rjeenje predstaviti grafiki.

Fiksni trokovi

Iznos u KM

Poslovni prostor
Oprema i sredstva
Plae radnika
Plae osnivaa

300.000
60.000
60.000
90.000

Ukupni fiksni trokovi

510.000

Varijabilni trokovi:
- Godinji varijabilni troak- 60.000 KM.

Prodajna prosjena cijena po komadu proizvoda- 3 KM.

Izraun take pokria:

FT= 510.000
pc = 3
VT= 60.000
Q=?

UP=UT
pcxQ=FT+VT

570.000
3

Q=190.000
Da bi ostvarili taku pokria nae preduzee treba prodati 190.000 proizvoda po
prosjenoj cijeni od 3 KM. Svaki sljedei prodani proizvod nakon ove brojke, preduzeu
donosi profit.

U
P
U
T

570.00
0
510.00
0

F
T

190.00
0
Dijagram Take pokria za preduzee
''387''.
Analizom take pokria utvreno je da preduzee ''387'' ima velike fiksne trokove, a male
varijabilne trokove. Takom pokria je takoer utvreno da je preduzeu ''387'' potrebno
190.000 prodanih jedinica proizvoda po prosjenoj cijeni od 3KM da bi preduzee pokrilo
fiksne i varijabilne trokove i poslovalo na nuli.

Vjeba 8: Utvrivanje stilova voenja

Likert-ovi sistemi voenja Na temelju empirijskih istraivanja R. Likert je 1961.g.

razradio bihevioralni model sa vodstva etiri stila, koje on jo naziva sistemima:
1. Eksploatatorskoautoritativan (sistem 1) stil vodstva koji se temelji na strahu,
kaznama, nepovjerenju prema podreenima, koncentraciji odluka i kontrole na vrhu.
2. Benevolentnoautoritativan (sistem 2) poneto povjerenja prema podreenima je
prisutno, kontrola i rutinske odluke se u maloj mjeri delegiraju na nie razine.
3. Konzultativan (sistem 3) prisutno poprilino povjerenje u podreene, delegiranje
manje vanih odluka podreenima, prisutne pored kazni i nagrade kao sredstvo
motivacije, komunikacija sada ide u oba vertikalna smjera.
4. Participativan (sistem 4) potpuno povjerenje u podreene, donoenje odluka na svim
razinama, komunikacija u svim smjerovima, motivacija putem participacije
zaposlenih.
Likertov instrumentarij za analizu stila voenja temelji se na prikupljanju stavova
menadera preko upitnika o osnovnim karakteristikama voenja, koji se nalazi u Prilogu 1.
ovog prirunika. Pitanja 1.19. se odnose na individualne karakteristike menadera, te su u
upitnik ukljuena zbog eventualne analize meuzavisnosti individualnih osobina i stila
voenja. Pitanja 20.39. se odnose na pojedine varijable, prema kojima je Likert definisao
svoja 4 stila voenja. Te se varijable odnose na nain kako menader radi s drugim ljudima, te
s obzirom na svoju vrijednost, ukazuju na stil voenja koji menader primjenjuje.
Pojednostavnjenu shema podruja rada s drugim ljudima i varijabli po podrujima rada,
ukljuenih u upitnik o stilu voenja, prikazuje slika 5.8.

Slika 5.8. Likertov instrumentarij za utvrivanje prevladavajueg stila

voenja ispitanih menadera

Vjeba 9: Ocjenjivanje kompetencija

Multisource Assesment (MSA) je ocjenjivanje kompetencija menadera koje dolazi iz razliitih
izvora: neposrednog nadreenog, direktnog kolege, indirektnog kolege i neposrednog
podreenog. Kako bi se izbjegli nedostaci koji nastaju upotrebom pojedinanih rjeenja,
posljednjih godina se pojavljuje novija tendencija u praksi mnogih preduzea. Usmjerena je
na prikupljanje ocjena iz vie izvora primijenom multisource assesmenta.
Prema ovom nainu ocjenjivanja kompetencija menadera, jedan menader dobija ocjene
svojih kompetencija iz etiri izvora. Osnovna svrha jeste da se obezbjedi prikupljanje ocjena o
kompetencija menadera od strane svih onih koji imaju uvid u posao menadera. Multisource
assesment prvenstveno je bio usmjeren na razvoj kompetencija menadera. Na ovaj nain su
se obezbjeivale menaderima informacije o tome kako ih vide njihovi neposredni nadreeni,
direktne kolege, indirektne kolege i neposredni podreeni.
Uporeivanjem ocjene kompetencija menadera dobijene samoocjenjivanjem i drugih
ocjenjivaa, menaderi su u situaciji da dobiju jasniju sliku o svojim jakim i slabim stranama
kompetencija, sa ciljem da elminiu ili umanje loe kompetencije.

Na osnovu date analize kompetencija rezultati koji su dobijeni govore da je dolo do

odstupanja u sljedeim kompetencijama: pridravanje procedura, koordiniranje i
komuniciranje, gdje je menader bolje ocjenjen od strane kolega, dok je manje ocjene dobio
iz kompetencija: pridravanje procedura, rjeavanje problema, preuzimanja inicijativa i
delegiranja.

Vjeba 10: Primjer ugovora

Ugovor o prodaji gljiva
Zakljuen dana 28.02.2013. u Zenici izmeu privrednog drutva ''Mushroom'' sa sjeditem u
epu ulica Ulica Prva broj 63 , kao prodavca (u daljem tekstu: prodavac) koga zastupa
Sabina Hadi i privrednog drutva 387 sa sjeditem u Zenici ulica Dervia Imamovia broj
1, kao kupca (u daljem tekstu kupac), koga zastupa Nedim elikovi.
lan 1.
Prodavac prodaje, a kupac kupuje raznu prehrambene robe. U prilogu ovog ugovora nalazi se
specifikacija predmetne robe po artiklima, dimenzijama, bojama i pojedinanim cijenama.
lan 2.
Kupoprodajna cijena prehrambene robe iz lana 1. ovog ugovora iznosi ukupno 1KM po
jedinici proizvoda.
Cijena se podrazumijeva franko skladite kupca.
lan 3.
Prodavac se obavezuje da e robu iz lana 1. ovog ugovora predati kupcu u roku od 30 dana
od dana potpisivanja ugovora. Predaja robe izvrit e se u skladitu 387 u Zenici ulici
Dervia Imamovia broj 1.
lan 4.
Kupac se obavezuje da e cijenu iz lana 2. ovog ugovora platiti prodavcu u roku 10 dana od
dana potpisivanja ugovora i prijema robe. Predaja robe izvrit e se u skladitu 387 u Zenici
ulica Dervia Imamovia broj 1.
lan 5.
Kupac se obavezuje da e preuzimanje robe u 387 skladitu obaviti zapisniki u roku
propisanom lanom 3. ovog ugovora.
lan 6.
Eventualno sporna pitanja iz ovog ugovora prodavac i kupac se obavezuje da sporazumno
rijee, a u sluaju da se sporazum ne postigne nadlean je Kantonlni sud u Zenici.

lan 7.
Izmjene ugovora obje strane mogu vriti saglasno putme aneksa ili razmjenom pisama.
lan 8.
Ovaj ugovor je sainjen u 3 istovjetna primjerka i oni se nalaze kod kupca, prodavca i sudu.

Za prodavca

____________

Za kupca

_________

Zakljuak
Pisanjem ovog seminarskog rada je naueno sve o osnivanju preduzea i mikrobiznisa. O
mikrobiznisu je naueno koji su elementi i dokumenti bitni za osnivanje. to se tie preduzea
387 D. O. O. , naueno je sve o statutu, kako pisati statut i koji su elementi statuta. Kako
odrediti misiju, viziju i ciljeve i ono to je najbitnije za misiju, viziju i ciljeve je da moraju biti
kratki, ali da sare sve bitne elemente da bi se privukla panja investitora. Potom kako
izraunati kapitalne investicije preduzea i ta je sve potrebno za donoenje investicionih
odluka. Na osnovu ovog je naueno da skuplja maina nije uvijek i najbolji izbor, jer u nekim
sluajevima prozvodi manje proizvoda ili troi vie struje, to i nije najbolje za preduzee.
Naueni su elementi SWOT i PEST analize i kako pomou SWOT i PEST analize odrediti
prednosti, slabosti, prijetnje i prilike, kao i odreivanje politikog, ekonomskog, socijalnog i
tehnolokog poslovnog okruenja. Koritenjem Brainstorming analize moe se vidjeti kako je
najlake donijeti odluke koje se tiu preduzea i iz ega se moe donijeti zakljuak da je to
jedna od najboljih metoda za odabir maina i gdje svi lanovi mogu uestvovati i iznijeti svoje
miljenje koje je jako bitno za preduzee, te kako odrediti stil voenje pomou Likert-ovih
sistema voenja. Kod ocjenjivanja kompetencija moe se vidjeti da se miljenja razlikuju
prilikom ocjenjivanja kompetencija, ali da je svako miljenje bitno za preduzee, jer se tako
moe imati najbolji uvid u stanje u preduzeu.
Prilikom pisanja seminarskog rada koritena je struna literatura koja je pomogla oko bitnih
elemenata seminarskog rada.
Svi dijelovi seminarskog rada su jako bitni i korisni za dalji rad nakon zavretka fakulteta,
gdje su nauene mnoge metode i naini za donoenje bitnih odluka za preduzee. I najbitnije
naueno je kako raditi u timu i kako treba saraivati sa lanovima tima.

Literatura
ogi, R. (2007). Osnovi savremenog menadmenta. Sarajevo.

PRILOG
-

zahtjev za obavljanje Trgovake djelatnosti,

uvjerenje o nekanjavanju,
rjeenje o opremljenosti poslovnog prostora, sanitarno zdravstveni uvjeti i drugi
zakonom propisani uvjeti za rad drutva,
uvjerenje sa Biro-a,
zahtjev za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti,
izvod iz matine knjige roenih,
diploma o zavrenoj srednjoj koli,
kopija line karte.