Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet
Odsjek za povijest umjetnosti
Diplomski studij nastavniki smjer
Kolegij: Praktikum i izvoenje nastave II., akad. god. 2013./2014.

Pisana priprema za nastavni sat:

Rimska skulptura

Studentica: Nataa Klasni

Mentor: Jasmina Nesti, dr.sc.

Mentor u koli: Elen Zubek, prof.
Zagreb, 8. lipanj 2014.

I. OPI PODACI

kola:
Nastavni predmet:
Nastavna cjelina:
Nastavna jedinica:
Razred:
Datum odravanja nastave:
Nastavna sredstva i pomagala:
Izvori i literatura:

Priloeno uz pisanu pripremu:

Gimnazija Velika Gorica

Likovna umjetnost
Umjetnost antike
Rimska skulptura
2. razred
22. travnja 2014.
Udbenik, powerpoint prezentacije, raunalo i LCD
projektor, fotokopije s vjebama za uenike
Ivanevi, Radovan, Stilovi, razdoblja, ivot I; od
paleolita do predromanike, udbenik za II. razred
gimnazije, 3. izdanje, Profil, Zagreb, 2004. [2001.]
Salamon, Jasna, Likovna umjetnost : prirunik za
pripremu ispita na dravnoj maturi s proirenim
sadrajem, 2. izdanje, Profil International, Zagreb,
2011.
Janson, H.W., Janson, Anthony F., Povijest
umjetnosti, dopunjeno izdanje, 2. izdanje, Stanek,
Varadin, 2005. [2003.]
Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2: udbenik
za 2., 3. i 4. razred gimnazije, srednje strukovne i
umjetnike kole. Zagreb: kolska knjiga, 2007.
Zrinka Juri Avmedoski, Blanka Petrinec Fulir,
Natalija Stipeti us, Elen Zubek, Likovna umjetnost
2: udbenik iz likovne umjetnosti za 2. razred
srednjih kola s etverogodinjim programom, 1.
izdanje, Alfa, Zagreb, 2009.
Slijed nastavnog sata kroz prezentaciju, prezentacija,
koriten radni materijal, vjebe

II. DIDAKTIKO-METODIKI PODACI

1. Cilj nastavne jedinice
Cilj ove nastavne jedinice je upoznati uenike s relevantnim i prepoznatljivim djelima
iz podruja rimske skulpture, njegovim karakteristikama i drutveno-povijesnim

kontekstom. Uenici trebaju kroz formalne karakteristike stila prepoznati, imenovati i

razlikovati djelo na temelju kompozicije, teme, perspektive, izbora motiva i oblikovanja.
Cilj je uenicima kroz politiko-povijesni kontekst i duh vremena predoiti stvaranje djela
rimske umjetnosti kako bi to bolje shvatili razvoj stila kroz stoljea rimske republike i
carstva. Uenici trebaju prepoznati karakteristine teme u umjetnosti antikog Rima i na
koji nain su one prikazane.

2. Ishodi/obrazovna postignua/obrazovni i odgojni zadaci nastave (znanja,

vjetine, stavovi, vrijednosti, kompetencije i navike uenika)

Ono to se oekuje od uenika je da na kraju znaju prepoznati ne samo kljuna djela

rimske umjetnosti, nego i neka slabije poznata djela povezujui ih zajednikim
karakteristikama. Kroz analizu djela trebali bi stei naviku formalne analize i ta znanja
iskoristiti na analizama drugih djela stilova koji su stilski ili vremenski bliski s rimskom
skulpturom. Takoer se oekuje od uenika da kritiki pristupe prikazanom djelu i da na
ispravan nain artikuliraju ono to zapaaju kako bi to bolje stekli vjetinu analize djela.
Uenici bi trebali preko vjebi nauiti samostalno i u grupi promatrati kiparsko djelo i na
taj nain vie-manje samostalno doi do svojih zakljuaka.

3. Korelacija s drugim predmetima

Nastavna jedinica korelira s nastavnim sadrajima iz povijesti i geografije, te poneto s
nastavom iz latinskog jezika i etike.

III. METODE I OBLICI RADA

Tijekom cijelog predavanja uenici sudjeluju u nastavi, postavljaju im se pitanja i

potpitanja kako bi zajedniki doli do zakljuaka, pokuavaju samostalno definirati nove
3

nepoznate pojmove. Unutar nastavnoga sata zadaju im se vjebe koje moraju grupno,
samostalno i u suradnji s nastavnikom rijeiti, potie ih se na samostalno razmiljanje i
zakljuivanje o nastavnoj jedinici. Potom te vjebe zajedniki prezentiraju kako bi im se
dodatno pojasnila nastavna jedinica. Tijekom izvoenja nastavnog sata koriste se svi gore
navedeni radni materijali.
IV. OPIS I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
Pozdravim uenike te se predstavim i ukratko im kaem kako u danas ja drati
nastavu. Zapoinjemo s vjebom.
1.

dio sata- Rimski portreti

Najprije uenicima zadajem vjebu. Njihov je zadatak u biljenicu napisati za svaki

prikazani portret po pet osobina kao da opisuju neku osobu. Za to imaju najvie tri minute
prije nego ponemo analizu.
1. VJEBA rimski potreti i naini oblikovanja
Cilj vjebe:

Cilj vjebe je da uenici na temelju osobina koje su pripisali

prikazanim portretima zakljue na koji nain su oni prikazani. Postoje
etiri naina oblikovanja i uenici bi trebali prepoznati o kojem se

nainu radi.
Na prezentaciji imaju prikazana etiri razliita rimska portreta iz
Opis vjebe:
razliitih razdoblja. Dva su portreta iz razdoblja republike, jedan raniji
i jedan kasni, i dva portreta iz razdoblja carstva, takoer rani i kasni.
Za uzvedbu vjebe uinici imaju najvie tri minute i pored svakog
broja portreta u biljenicu upisuju po pet karakteristika, kao da opiuju
neku osobu.
Analiza
vjebe:

Svaki sljedei slajd prikazuje ve vieni primjer i neki novi istog

naina oblikovanja. Uenici odgovaraju dizanjem ruke, itaju svoja
rijeenja i zajedniki odredimo o kojem se nainu oblikovanja radi.
4

Prije nego ih definiramo, nabrojimo te naine oblikovanja te ih nakon

toga definiramo svojim rijeima kako bi uenicima bilo jasnije.
Analiziramo ve viene portrete i one nove, zato pripadaju ba tome
nainu oblikovanja.
Na kraju ih pitam pripadaju li svi prikazani portreti istoj civilizaciji
i zato se toliko razlikuju u oblikovanju.

Predstavljam temu; kao to smo ve mogli zakljuiti, radi se o rimskoj skulpturi. Ono
to je najkarakteristinije za rimsku skulpturu su portreti i narativni reljefi. Najprije
kreem s kronolokim odrednicama: Kad govorimo o umjetnosti antikog Rima, zapravo
se nekako referiramo na kraj razdoblja republike i doba carstva. Republika je trajala od
509. g. pr. Kr. pa do 27. godine pr. Kr. Carstvo traje sve do propasti Zapadnog Rimskog
Carstva. Govorimo o klasinoj rimskoj umjetnosti koja poinje negdje u 1. st. pr. Kr, pa
sve do 2. st., i onda jo o kasnoantikoj umjetnosti koja se javlja u 3. st.i traje do 5. st.
Na sljedeem slajdu pojavljuju se skulpture koje prikazuju Aleksandra Velikog i
Apolona. Pitam uenike to bi rekli za ove portrete, neka navedu njihove karakteristike.
Koja je razlika ovih portreta i onih iz vjebe? Objanjavam kako ti portreti na lijep nain
prikazuju boanstvo i vladara, i da su se kao takvi svidjeli i Rimljanima. Rimljani su
svojedobno skupljali umjetnika djela voljeli su posjedovati starine, naroito grke. Kad
su osvojili grke gradove na Apeninskom poluotoku, poeli su sakupljati grka djela.
Uvoze djela iz Grke i Male Azije, potranja za djelima bila je velika, a djela ipak nije bilo
toliko puno za uvoz. Tako se javila potreba za vlastitom proizvodnjom kopija najslavnijih
grkih djela. Zahvaljujui nekima, danas znamo kako su neka djela grke umjetnosti
izgledala. Iako su grke skulpture uvelike utjecale na razvoj rimskih portreta, nisu sve
skulpture bile grke kopije. Postoje skulpture koje su izvorno rimske. One imaju
prepoznatljive karakteristike, najprepoznatljivije je realistino prikazivanje, i s razvojem
antikog Rima i promjenama vladara, tako se mijenja ukus i nain prikazivanja. Kada bi
neki Rimljanin umro izraivala bi se njegova votana maska koja bi se nosila u pogrebnoj
povorci. No, vosak je jako podloan promjenama kod velikih temperatura i tako se mijenja
izgled maske. Zato su se poeli izraivati portreti kako bi lik omiljenog lana obitelji ostao
im dulje netaknut i da se im dulje pamti, to se zove memoria. Odavde potjee realistino
5

prikazivanje. To su stvarni ljudi sa svim svojim detaljima i crtama lica koje su posjedovali.
Oni jesu realistini, no isto tako su prikazivali i rimsku osobnost, to je ono kako ste opisali
portrete u vjebi: strogoa, grubost i ostalo. Taj tip portreta tipian je za 1. st. pr. Kr. i
izraava temeljnu razliku izmeu grke i rimske tradicije. Za to vidimo primjer portreta
nepoznatog mukarca (Portret nepoznatog mukarca, 1. st. pr. Kr., mramor). Rimski
portret je dio stvarnog ivota, biografija u skulpturi, rekonstrukcija osobnosti. Znai, u
doba kasne republike portretistika je bila ili zagrobnog ili komemorativnog karaktera.
Zagrobna portretistika je pokazivala jako veliku sklonost realizmu, ali se u
komemorativnoj za vrijeme carstva nije postavljalo pitanje stvarnog realizma. Na ovom
konkretnom primjeru prethodno smo rekli da je naturalistiki. Upitam uenike zato se
ovdje ilo u naglaavanje crta lica? Ako ne dobijem pravi odgovor kaem da se im bolje
prikae osobnost prikazanog lika.
No, nisu se portreti izraivali samo za pokojne Rimljane. Osim te namjene, druga je bila
velianje ivih Rimljana i ti su portreti bili smjeteni na javnim mjestima. U doba
republike portret je predstavljao detaljan prikaz lica neke osobe. Prvi poznati portret nekog
poznatog Rimljanina je Pompejev (Portret Pompeja Velikog, oko 50. g. pr. Kr., mramor).
Gnej Pompej bio je rival Julija Cezara. Pored njega je portret Aleksandra Velikog
(Aleksandar Veliki, 4. st. pr. Kr., mramor). Pitam uenike to primjeuju, jesu li slini i po
emu. Gnej Pompej isticao je slinost s Aleksandrom Velikim, odakle mu i ovaj nadimak.
Njegov portret je takoer tako osmiljen da naglaava slinosti s Aleksandrom: kosa je
obraena u pojedinanim pramenovima, a iznad ela je slina frizura kao kod Aleksandra.
Ostatak lica je u suprotnosti s kosom, vrlo paljiva obrada, pomalo hladan izraz lica.
Dodue, crte lica su mekane, oi poluzatvorene, prilino irok nos i iroko elo s borama,
tako da nam izgleda pomalo komino. Na ovom se portretu susreu rimski realizam i
tenja helenistikoj idealizaciji, zato jer je Pompej htio biti to slinije prikazan
Aleksandru.
Izrauju se portreti politikih i vojnih voa koji se zatim postavljaju na javna mjesta.
Takvi portreti su bili propaganda nekog vladara. Da bi ta propaganda bila zastupljena u
svim dijelovima drave, izraivale su se kovanice s likom vladara tako da su stanovnici u
najudaljenijim provincijama znali kako izgleda njihov vladar. Primjer koji vidimo je iz
razdoblja Julija Cezara (Gaj Julije Cezar, 1. st. pr. Kr., mramor). On je ujedno i prvi
6

Rimljanin koji je za ivota dobio svoju kovanicu. Vidimo kako je realizam u portretima
prisutan, tako je i na kovanicama. Upitam uenike to bi rekli, kako je prikazan Cezar?
Opet imamo meke crte lica, ali neku izraajnost, kao da mu moemo mu iitati osobnost.
Bore su meke, kosa je uredno posloena u pramenove.
Vidimo da su se Rimljani jako trudili oko oblikovanja, da sve ostane to realnije. Precizno
modeliraju, odnosno izrauju skulpture (Glava ovjeka (Lucije Junije Brut), 3.st.pr.Kr.,
bronca). Ovdje nema pretjerane obrade, masa je zatvorena, nema velikih udubljenja i
izboenja, i vrlo su paljivo stupnjevana kako lice ne bi izgubilo na svojoj osobnosti i
kako bi prikazani portret bio to vjerniji osobi kojoj pripada. Skulptura je nainjena u
bronci, a oi su od umetnute bjelokosti i staklene paste.
Na primjeru August Prima Porta, iz 20. g. pr. Kr. u mramoru upitam uenike je li ovdje
prikazano boanstvo i koje, da ih potaknem na razmiljanje. Ovdje je zapravo prikazan
vladar i to car August. Ve u razdoblju Julija Cezara portreti kreu prema brisanjem
granica boanskog i ljudskog, njegove su se slike i statue nosile u procesijama kao da su
slike bogova. Fenomen carskih portreta oituje se u pojavi idealizirane slike. Ti portreti
nastaju zato da odraavaju boanski karakter cara, neki se i poistovjeuju s nekim
boanstvima. Pokuavamo se prisjetiti to smo rekli za grke primjere? Oni su idealizirani.
Takvi su se portreti nalazili na razliitim javnim mjestima i predstavljali su najvaniju
carsku propagandu jer su utjelovljavali carsku prisutnost. Caru su se pripisivale nadljuske
osobine kako bi se uveao njegov autoritet. On je uostalom bio i glavni sveenik dravne
vjere. Njegovo lice je portret koji bi Rimljani prepoznali zato jer su ga ve viali na
kovanicama. Za svoj slubeni portret August je razvio stil koji je za uzor uzeo klasini
grki nain prikazivanja mukog lica (idealizirani). Ovo je poznati primjer, prikaz cara
Augusta, nazvan Prima Porta jer je pronaen u vili pored tog mjesta. Reljefi na oklopu
prikazuju dogaaj kada su Parti Rimljanima vratili stjegove legija koje su unitili u bitci
kod Kara 53. g. pr. Kr. To je bio kljuan dogaaj za Augusta jer je na taj nain simboliki
vratio ast Rimu. Sredinja epizoda odvija se u prisutnosti personifikacije Neba, Sunca u
koiji, Mjeseca i Zemlje. Tu se jo nalaze Apolon, Dijana i personifikacije panjolske i
Galije. Sve to objanjava kozmiko znaenje dogaaja. Dok im nabrajam personifikacije,
pokazujem ih na reprodukciji oklopa. Vidimo kako je reljef na oklopu fino obraen, likovi
su simetrino rasporeeni, sve u svrhu idealnog. August je prikazan u oklopu kao general.
7

Glava mu je idealizirana to odraava grki utjecaj. On nema bore, nikakve znakove

borbe, nikakvih oiljaka i sl. Navodim uenike da obrate pozornost na frizuru: to se zove
lastaviji rep i tipian je Augustove portrete. Draperija je vjerno oblikovana, sve je nalik
pravom oklopu, koi i tkanini. Upitam uenike svia li im se ova skulptura. Prikaem
fotografiju gdje je bojana. Objanjavam kako su antike skulpture i arhitektura uglavnom
bile bojane, no s vremenom ta je boja otpala pa mi vidimo samo boju materijala.Vidimo
kako se August isto tako prikazuje i na drugim portretima uvijek mladenaki, bez znakova
starenja.
Sada im prikaem dva portreta, republikanski, onaj Julija Cezara i carski, Augustov
(Portet Julija Cezara i portret Augusta, detalj sa skulpture August Prima Porta). Upitam
koje razlike mogu uoiti na prvi pogled. Zato se mijenja nain prikazivanja, kad je ovaj
realistini bio skroz dobar? Zbog razlika u ukusu, kult boanskog cara dovodi do
idealizacije.
Sljedei primjer je konjanika skulptura Marka Aurelija (Marko Aurelije, 2. st., bronca,
Rim), i to jedan od rijetkih sauvanih rimskih kipova na javnom mjestu- zato je rijedak?
Objanjavam da je sauvan jedino jer su kasnije Rimljani (pokrteni) mislili da se radi o
kraninu (Konstantinu) na konju. Ovdje se ne prikazuje car kao boanstvo, ve car kao
pobjednik. On ne nosi ni oklop, ni ma, ni tit upravo zato jer je nositelj mira. Kaem jo
kako je prikazan kip replika, a original se uva u muzeju.

2. VJEBA kovanice i portreti

Cilj vjebe:

Cilj ove vjebe je da uenici uoe slinosti portreta u skulpturi s

prikazanim linostima na kovanicama. Likovi se na kovanicama
prikazuju elementarno, znai nema pretjeranih detalja, oblikovani su

tako samo da ih se moe prepoznati o kome se radi.

Na prezentaciji se prikazuje vjeba koju rjeavamo zajedniki i
Opis vjebe:
usmeno. Uenici dobiju manje od minute vremena samo da promotre
kovanice i portrete u skulpturi. Kasnije redom dolazimo do rjeenj i
ona se prikau na prezentaciji.
8

Analiza
vjebe:

Nakon prikazanih rjeenja, uenici zakljue kako su se vladari na

kovanicama

prikazivali

pojednostavljeno

prepoznatljivo.

Zakljuujemo kako je to bilo potrebno zbog teritorijalnog opsega

Rimskog Carstva i da su na taj nain stanovnici u najudaljenijim
dijelovima znali kako otprilike izgleda njihov vladar i tako su ga
mogli prepoznati ako bi doao u njihov kraj.

2. dio sata: narativni reljefi

Nakon to se razred umirio od izvedene vjebe, govorim kako su osim portreta u
rimskoj umjetnosti, tipini za njihovu skulpturu narativni reljefi. Oni se nalaze na
monumentalnim rtvenicima, slavolucima i stupovima. Upitam uenike to bi znaio
narativni reljef ili to je naracija. Zakljuimo da su to reljefi koji priaju priu. Ti reljefi su
takoer na neki nain bili carska propaganda jer su prikazivali neki odreen dogaaj, bitku
koja velia vladara.
Poet emo s vanim djelom politike i drutvene propagande, s Ara Pacis Augustae, ili
Augustov oltar mira (Ara Pacis Augustae, 13.-9. g. pr. Kr., mramor). On je sagraen je u
slavu cara Augusta kada se vratio u Rim nakon viegodinjeg boravka u zapadnim
provincijama carstva. On je htio biti prikazan kao princ Rima, a ne kao ratnik i osvaja.
Graevina se sastoji od gotovo kvadratnog zatvorenog prostora unutar kojeg je stajao
monumentalni oltar. I oltar i monumetalni zidovi bogato su ukraeni skulpturama. Polja na
zidovima bogato su ukraena scenama iz mitske povijesti Rima, a dvije due stranice
imale su friz u gornjem dijelu. Upitam to prikazuje friz na prezentaciji (detalj s Are
Pacis). Prikazuje sveanu povorku, na njemu je inae prikazan car s obitelji, senatorima i
sveenicima, stvarni ljudi u stvarnom dogaaju. Tim likovima jasno moemo vidjeti lica,
znai nisu samo obrisi, nego nose portretne karakteristike.
Sada prikaem dva friza s prikazom povorke. Jedan je s Are Pacis kojeg smo upravo
vidjeli, a drugi s Partenona u Grkoj (Panatenejska povorka). Upitam uenike mogu li
prepoznati u emu se razlikuju ova dva friza. Koliki je broj likova i kako su rasporeeni?
9

Kako je postignut dojam prostora? Kakva je razlika u draperijama? Znai, rimski kipari su
jednako obratili panju i na likove u prvom i drugom planu. Kako bi doarao prostor,
odnosno prostorne planove, reljef je razliito stupnjevao. Likovi su nanizani vie-manje
ravnomjerno. Nema sumnje da je partenonski friz posluio kao utjecaj ovome na Ari Pacis,
no kipari su koristili razliite planove kako bi dobili dojam dubine. Inae, tipino kod
reljefa klasinog razdoblja, koje traje od 1. st. pr. Kr pa do 2 .st., je da moemo jasno
razlikovati 3-4 plana po dubini.
Uenicima dijelim papire na kojima je po jedan isjeak reljefa s Trajanovog stupa. Uz
to svaka grupa dobiva po tri razliite bojice. Njihov je zadatak razliitim bojama oznaiti
prostorne planove kako misle da su rasporeeni.
3. VJEBA kovanice i portreti
Cilj vjebe:

Cilj vjebe je da uenici uvide kako su Rimljani likove organizirali

u prostorne planove. Trebaju zakljuiti kako su motivi koji su iza i
koji su dalje tako oblikovani da su obraeni plie, odnosno da je

prisutno stupnjevanje visine reljefa s obzirom na dubinu prostora.

Svaki uenik dobiva svoj primjer reljefa, s tim da su tri razliita
Opis vjebe:
primjera. Uenici trebaju s tri razliite bojice oznaiti tri prostorna
plana, onako kako misle da su raporeeni. Za izvrenje ove vjebe
dobiju pet minuta.
Analiza
vjebe:

Za svaki primjer pozovem uenika koji je imao taj primjer pred

prezentaciju. Rukom pokazuje kako je oznaio prostorne planove.
Prije nego pokaem rijeenje, upitam cijeli razred slau li se s
koleginim rjeenjem. Zatim pokaem rijeenje i ako im nije prethodno
bilo jasno, objasnim zato su trebali dobiti prikazano. Istog uenika
koji je pred prezentacijom upitam jo: jesu li svi likovi akteri istoga
dogaaja; na koji nain se sugerira prostor i njihov razmjetaj u
prostoru (visinom reljefa, stupnjevanjem planova); to reljef prikazuje;
kakav je nain oblikovanja; kako se likovi kreu, u kojem smjeru?

10

Nakon izvedene i analizirane vjebe pokazujem dva primjera reljefa, svaki je sastavljen
od tri dijela. Upitam uenike prepoznaju li neki od raenih prizora na ovome slajdu, mogu
li nekako sloiti priu i kakvu. Znai li da se dijelovi nastavljaju jedan na drugi? Kako
zovemo takvu vrstu prikaza? Narativni. Na kraju ih pitam na to ih podsjeaju ovi reljefi,
odnosno fragmenti. Na stripove. Zato onda tako izgledaju, izrezano, neravno? Oni su dio
Trajanovog stupa (Trajanov stup, 106.-113. g., mramor). To je tzv. memorijalni reljef.
Upitam uenike znaju li to to znai to je reljef koji je nastao u spomen na neke (vane)
ljude ili ak dogaaje. On se nalazi na komemorativnim stupovima i slavolucima. Ovaj
konkretno je podignut u ast cara Trajana i na njemu se nalazi reljef koji prikazuje
Trajanova dva vojna pohoda protiv Daana koji su se zbili desetak godina prije podizanja
ovog stupa. Podnoje je posluilo kao Trajanova grobnica, a na vrhu stupa bila je figura
Trajana. Stup je visok 38 metara, ali ono to je nama bitno je smo tijelo stupa. Na njemu
je taj reljef u spiralnom obliku, koji kad bismo ga razmotali, bio bi dugaak 200 metara.
Taj reljef predvien je za itanje jer nam opisuje Trajanove pohode. On predstavlja zapis
tih vojnih pohoda i namjenjen je itanju, tim vie to se nalazi izmeu sklopa knjinica.
Budui da nema nikakvih natpisa, likovni je opis morao biti veoma jasan i itljiv, a prostor
svake epizode pomno osmiljen. Epizode su prikazane kronoloki s posebnim smislom za
detalje. Friz je u niskom reljefu, veliina ljudskih likova odgovara otprilike polovici visine
pojasa, dok ostatak povrine ispunjavaju likovi postavljeni na viim razinama ili elementi
krajolika. Sveukupno sadri oko 2500 likova. Unutar njega nalazi se stubite.
Pitam zato su se uope podizali ovi carski stupovi? Koja je njihova funkcija? Oni su
podizani u ast carevima isto kao i slavoluci, samo da ih slave. Najvanija im je
karakteristika spiralni friz s narativnim scenama.
Prikaem isjeak reljefa s Trajanovog stupa i upitam kako je rijeen prostor. Nije kao
na Ari Pacis, likovi su jedan iznad drugog, nema perspektivnih skraenja. Ovdje su kipari
odustali od pokuaja da stvore dubinu jer su se vie usredotoili na dojam povrinske
obrade. Cilj im je bio prikazati dogaaje, epsku verziju ratova, a ne toliko umjetniki
dojam. Prostor su ispunjavali prikazima drvea, arhitekture i sl. Upravo zbog te jasnoe
prikazivanja nekog dogaaja, reljef Trajanovog stupa jako je utjecajan u povijesti
umjetnosti.

11

Znai, znamo o emu se radi na frizu s Trajanovog stupa. Gornji primjer je detalj s Titovog
slavoluka (detalj s Titovog slavoluka, 82.g. i detalj s Trajanovog stupa, 113.g.). O emu se
radi na ovom prikazu? Ovaj slavoluk dao je podignuti Domicijan za svog brata Tita,
posmrtno, da bi odao poast njegovoj pobjedi nad idovskim pobunjenicima i osvajanju
Jeruzalema 70. godine. Malo emo obratiti panju da taj primjer. Kako je prikazan taj
dogaaj? Dramatino. Kako se to postiglo? Obratite pozornost na draperije, na poloaj
predmeta, svjetlo/sjena, poloaj likova. Oni su kao u pokretu. A sada obratite pozornost na
prostor. Kako je rijeen prostor na prvom primjeru, a kako na drugom? Na prvom primjeru
likovi su u istoj ravnini, ali je dubina doarana razliitim stupnjem reljefa.
I sada mali skok u kasnije razdoblje carstva (Konstantinov slavoluk, 312.-315.g.). to
smo ono rekli, gdje se nalaze narativni reljefi? Na stupovima i slavolucima. to je zapravo
slavoluk? Je li ti uope skulptura ili je neto drugo? Arhitektura? Slavoluk je zapravo
osamostaljeni ulaz velikih dimenzija koji ne vodi u neki zatvoreni prostor, to je zapravo
prolaz. Takav se tip zove skulpturalna arhitektura. Slavoluci su sluili rimskim vladarima
kao prolaz, ulaz u grad kada bi se vraali s vojnih pohoda. Konstantinov slavoluk spada u
kasni period rimske umjetnosti i bitan nam je jer su na njemu prisutne promjene u
oblikovanju skulpture. Na ovom primjeru vidimo da nestaju mnoge inovacije o kojima
smo prethodno govorili, mijenja se ukus. Sve se nekako vraa na primitivniju razinu i to
postaje temeljem razvoja ranokranske umjetnosti. Kako je ovdje rijeen prostor? Jako se
dobro vidi na frizu. Gubi se osjeaj za prostornu dubinu i nema perspektivnih skraenja,
sve je postalo plono. Karakteristino za reljefe 4. stoljea je da je kompozicija kaotina i
nepregledna te nema glatke i slobodne pozadine. Isto tako, proporcije se mijenjaju, figure
postaju zdepastije, lica nisu toliko izraajna. Draperija je gruba, nabori su neprirodni.
Konstantinov slavoluk spada u kasni period rimske umjetnosti i bitan nam je jer su na
njemu prisutne promjene u oblikovanju skulpture koje vidimo na pojedinim skulputrama i
reljefima, na njemu ne nalaze samo reljefi iz Konstantinova doba (zeleno), ve i iz
Trajanovog (crveno), Hadrijanovog (plavo) i doba Marka Aurelija (uto) dok to
govorim, na prezentaciji se pojavljuju razliito obojena podruja na Konstantinovom
slavoluku.
Na ovom primjeru portreta takoer vidimo promjene (Glava cara Konstantina, 312.318. g., mramor). Ovaj je portret bio dio vee statue cara Konstantina, no sauvana je
12

samo glava. U emu se ovaj portret razlikuje od portreta, npr. cara Augusta (prikaem
primjer: Car August, kraj 1. st. pr. Kr., mramor)? Vie naglasak nije na fizikoj slinosti
portreta i cara. Namjera ovakvog portreta bila je naglasiti uzvienost cara i njegovu
duhovnost. Koja je vjera tad bila prisutna? (Konstantin je postao kranin 312. g.).
Na posljednjem slajdu imamo mali pregled to smo nauili pa za kraj ponavljam vane
injenice.
V. POJMOVNIK
Realizam tono prikazivanje likova i dogaaja, u stvarnim odnosima
Naturalizam prikazivanje likova u stvarnim odnosima, no s nekim prenaglaenim
osobinama kako bi se iste vie istaknule
Stilizacija - pojednostavljivanje
Idealizacija - uljepavanje
VI. PLAN PLOE (opisno ili grafiki)
Koritenje ploe u ovom nastavnom satu nee biti potrebno jer e uenici sve zorno
imati prikazano na prezentaciji i na svojim vjebama.

13