Professional Documents
Culture Documents
Zracenje
Zracenje
(neroenog djeteta).
razvoja.
Prije 31 dana trudnoe, nema konkretnih organskih sustava koji mogu biti
pogoeni. Ako se toksina ekspozicija dogaa u tom periodu, plod e ili preivjeti
bez posljedica ili e biti uniten.
Negativan utjecaj rentgenskih zraka na plod dobro je poznat ve desetljeima. Stoga se rentgenska
dijagnostika u trudnice provodi tek uz za nju vitalnu indikaciju i po strogo odreenim pravilima,
kako bi se utjecaj zraenja na plod sveo na najmanju moguu mjeru. U svim ostalim sluajevima
pravilo je da se u ene generativne dobi prije negoli se podvrgne rentgenskoj dijagnostici iskljui
trudnoa. Ima i sluajeva kada trudnica bude ozraena (npr. neprepoznata ili negirana trudnoa,
neprofesionalno medicinsko osoblje), pa je tada vano znati kako postupiti, odnosno kako dalje
nadzirati
trudnou.
Openito govorei, plod je najosjetljiviji na djelovanje rentgenskih zraka izmeu 2. (8.) i 15. tjedna
trudnoe (najvjerojatnije tetno djelovanje na razvoj mozga), napose ako je doza zraenja vea od
5 rada (0,05 Gy). Iza tog perioda moebitno oteenje najvie ovisi o fetalnoj dozi.
Ako je fetalna doza manja od 1 rada (0,01 Gy) teratogeni rizik nije znaajno povean u odnosu na
ve
postojee
rizike.
Ako je fetalna doza 1-5 rada (0,01-0,05 Gy), ak 5-10 rada (0,05-0,1 Gy) teratogeni rizik je vrlo
malo
povean.
Ako je fetalna doza iznad 10 rada (0,1 Gy), ima osnove za razmisliti o medicinski indiciranom
prekidu
trudnoe.
Ako je fetalna doza iznad 25 rada (0,25 Gy) preporuka za prekid trudnoe je praktiki bezuvjetna.
U okviru klasinih rentgenskih snimanja (torakalni organi, kraniogram, slike gornjih ekstremiteta;
snimanje zdjelice i okolnih organa) koje se provodi po pravilima struke i koje provode dobro
educirani
specijalisti,
fetalne
doze
ne
prelaze
0,02
Gy.
U okviru CT pregleda, fetalna doza ovisi o vie imbenika (broju slojeva, debljini slojeva, spiralnoj
rotaciji cijevi itd) i kree se izmeu 0,1 Gy (doputeno) i 0,5 Gy (medicinski indiciran prekid
trudnoe).
Iako postoje preporuke o medicinski indiciranom prekidu trudnoe kada je trudnica u odreenim
tjednima trudnoe podvrgnuta rentgenskom dijagnostikom zraenju, prema stavu krovne udruge
(American College of Radiology, 2000 g) medicinski indiciran prekid trudnoe u ozraene trudnice
(klasina rentgenska dijagnostika) je rijetko opravdan.
Kada je rije o medicinski indiciranom prekidu trudnoe (u sluajevima oteenja ploda nespojivih
sa ivotom, odnosno ustanovljenih kromosomopatija), stavovi u populaciji su opreni. Stoga je na
lijeniku da navede kakva je djetetova prognoza obzirom na poznato oteenje, meutim uvijek je
trudnica (par) ta koja e prihvatiti ili odbiti (uz vlastoruni potpis) predloeno.
U svakom sluaju, trudnou u trudnice koja je bila podvrgnuta dijagnostikom rentgenskom
zraenju potrebno je naroito paljivo i detaljno ultrazvuno pratiti, a obzirom na tjedne trudnoe
preporua se i ultrazvuno - biokemijska ili invazivna (rACZ) prenatalna dijagnostika. Naravno,
konana odluka je uvijek na trudnici (ako preporuene pretrage i postupke odbije, potreban je njen
vlastoruni potpis).
Odgovoran lijenik e svakako enu generativne dobi prije eventualnog dijagnostikog rentgenskog
snimanja pitati o moebitnoj trudnoi (u sluaju nesigurnog podatka o trudnoi, manja je teta
odgoditi dijagnostiko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li ena trudna ili ne).
Odgovorna ena e svakako navesti podatak o trudnoi, odnosno zadnjoj menstruaciji (u sluajevima
kada se prema zadnjoj menstruaciji ne moe iskljuiti trudnoa, manja je teta odgoditi
dijagnostiko rentgensko snimanje dok se ne ustanovi je li ena trudna ili ne, ako nije u pitanju
vitalna indikacija za enu).
http://www.zdravobudi.hr/8656/trudnice-i-dijagnosticko-rentgensko-zracenje
Zraenje ili radijacija oblik je energije koji se stvara u materiji i tada emitira i iri se
energetskim valovima, izmjerivima pomou fizikalnih, kemijskih i biolokih metoda
(dozimetrija).
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/zracenja.htm
Otkriem Xzraka 1895, godine od strane nemakog fiziara Rontgena i njihovim daljim
usavravanjem pruene su nesluene mogunosti u dijagnostici i leenju pojedinih
bolesnih stanja u medicini uopte, a posebno u ginekologiji i akuerstvu. Zato se i smatra
da je za pojedina stanja u ovoj disciplini rendgenologija kako u leenju, tako i u
dijagnostici bez premca. Ideja o mogunosti korienja X-zraka (rendgenskih zraka) u
akuerstvu potie jo poetkom ovog veka, tako da je danas rendgen u akuerskoj
disciplini stekao izvanredno vano mesto, poto se pomou njega mogu reiti i vrlo
komplikovani problemi. Rendgenom se sa sigurnou moe otkriti trudnoa posle
etvrtog meseca graviditeta, odnosno od momenta okotavanja pojedinih taaka na
kotanom delu ploda.
U nejasnim sluajevima kada postoji sumnja na vieplodnu ili blizanaku trudnou
rendgen daje sigurnu i laku dijagnozu. Pomou njega se moe ustanoviti odnos pojedinih
delova ploda, njegova veliina, kao i veliina karlice ene, to moe imati uticaja na tok i
dugih cevastih kostiju. Prilikom atomske eksplozije nad Hiroimom i Nagasakijem 1945.
godine kod 23,3% ena koje su bile u neposrednoj blizini atomskog dometa utvreno je
da je dolo do smrti ploda u materici. Kod 30% ena koje su bile udaljene 2 km, od
eksplozivnog izvora smrtnost ili oboljenja ploda iznosila je 60%. Najvea smrtnost bila je
kod ena koje su bile u prvim mesecima graviditeta.
Oteenja preivelih plodova su zapanjujua i praena su razliitim anomalijama. Navodi
se oteenja centralnog nervnog sistema, promene na oima, nepravilnost ekstremiteta,
poremeaj razvoja genitalnih organa, maloumnost itd. Oteenja ploda nastaju preteno
direktnim dejstvom zraenja, ija su tkiva u pojedinim stadijumima razvoja razliito
osetljiva. Samo u malom broju sluajeva moe se raunati na indirektno dejstvo zraenja
u vidu lokalnih ili optih oteenja majinog organizma. Doze zraenja koje su kod majke
bez tetnog uticaja, kod ploda u razvoju mogu izazvati teka oteenja. Zraenje za
vreme odreenog razvoja ploda mogu da izazovu i odreene nakaznosti, ali samo u
onim delovima organa koji su jo u to vreme bili u izgradnji. U stvari, vai pravilo da se
poremeaji uvek ispoljavaju u organima i sistemima koji se nalaze u fazi najjaeg
razvoja. Opasnost od anomalija je najjaa u prvim nedeljama razvoja. Jo je 1930.
godine utvreno da zraenje u prva dva meseca trudnoe dovodi po pravilu do
anomalija, dok kasnijih meseci mogunost za oteenje ploda opada.
Utvrivanje maksimalno dozvoljene koncentracije radioaktivnih supstanci je jo uvek vrlo
nesigurno. U dozama zraenja ne postoji nikakva minimalna zrana doza koja je
nekodljiva. Izvori jonizujueg zraenja mogu biti prirodni i vetaki. Medicinska primena
rendgen zraenja u naoj sredini su veoma znaajna, s obzirom na relativno esta, a
ponekad i nekritika izlaganja zraenju. Nekad se to radi iz neznanja, a esto i zbog
pritiska samog pacijenta. Opasnost je svakako vea ukoliko su rendgen aparati stari i
dotrajali. Sve to zavisi od vrste aparata, napona, vremena izlaganja zraenju, udaljenosti
od izvora i irine zranog polja. Neophodno je teiti da se prilikom korienja
rendgenskog snimanja upotrebi najmanja doza zraenja. Za rendgen zrake je
karakteristino da njihovo dejstvo ne dolazi do izraaja odmah, ve pod izvesnim
uslovima kasnije, ili posle latentnog vremena nakon nekoliko zraenja.
Sve to ukazuje na rizik zraenja za trudnicu, pa zato treba izbegavati rendgensko
zraenje, posebno u ranoj fazi trudnoe. U sluaju mogunosti jo neutvrenog
graviditeta, bilo bi poeljno preduzeti radioloke mere zatite, koje se sastoje da ene
zrele dobi treba pregledati rendgenski samo u prvoj polovini menstruacionog ciklusa,
kada smo sigurni da ena nije gravidna. Zato bi i bilo opravdano da svaku polno zrelu
enu koja se iz bilo kojih razloga mora izloiti zraenju, prethodno uputimo na
ginekoloki pregled, kako bi se iskljuio graviditet. Ve posle tri meseca graviditeta, ali
samo ako je to neophodno, moe se ena izloiti zraenju, ali oprezno, uz sve mere
predostronosti.
Nepovoljan uticaj rendgenskog zraenja na trudnou, odnosno na plod, ukoliko je
trudnica izloena zraenju, sastoji se u direktnom uticaju na plod ili, pak, u oteenju
folikula jajnika iz kojih e se kasnije osloboditi oteena zrela jajna elija. Naravno da to
moe imati uticaja na naslee, a sve ira primena izotopa u raznim vidovima moda e
na buduim generacijama pokazati tetan efekat, koji e verovatno imati razliite ishode,
poev od razliitih anomalija do smrtnih zavretaka. Na to ukazuju i genetska ispitivanja
koja se vre na eksperimentalnim ivotinjama, pa se zato sa pravom ukazuje na
opreznost njihove primene, koja je u nekim oblastima postala neminovnost. Opasnost za
plod i naslee od jonizujueg zraenja je nepobitna injenica, pa je zato primami zadatak
lekara, ne samo da prui zatitu od zraenja, nego i da ukae na njegove posledice.
http://porodicaidom.com/zenski-kutak/trudnoca/uticaj-rendgen-zracenja-natrudnocu.html
izdifcrenciranosti.
Ova
injenica
omoguuje
primjenu
radioaktivne
izotope
ili
stvaraju
ionizirajue
zraenje
Uvod
elim u ovom seminarskom radu obraditi utjecaj RTG zraka na ljudsko zdravlje, poto je taj utjecaj
oduvijek bio velika nepoznanica.
Ve godinama radim u zdravstvu i primijetio sam da struni i manje struni ljudi, a da ne govorim o
ljudima van zdravstvene djelatnosti, nisu upoznati sa svim utjecajima spomenutih zraka.
Tijekom svog ivota svaki ovjek se susretne s RTG zrakama, a da ne zna njihov utjecaj, nastanak,
spektar irenja itd.
Uvijek se spominju termini:
opasnost
zraenje
olovo
rak
maligne bolesti
leukemija itd.
Stoga sam elio dublje prouiti ovu problematiku i utvrditi tono koristei se strunom literaturom
kakav je utjecaj spomenutih zraka na ljudsko zdravlje.
Povijest RTG zraka
Povijest radiologije kao medicinske specijalnosti, njezino podrijetlo, poeci razvoja i njen brzi rast
odrava polet kojim se medicinsko znanje renesanse i navjeuje sve bri daljnji razvoj.
Proputa li se elektrina struja kroz cijevi u kojima je bio zrak ili neki drugi plin pod smanjenim tlakom
nastaju razliiti svjetlosni fenomeni.
W.C. Rontgen je eksperimentirao i povjeravajui steena znanja mijenjao je uvijete izvoenja
eksperimenata.
Primijetio je da pri prolasku struje odreenog napona kroz vakuum cijevi neki kristali koji su se nali u
blizini cijevi fluoresciraju.
Tako je u zamraenoj prostoriji vidio da barijev-platincijamid svjetluca.
Isto tako je zamijetio da cijev u pogonu izaziva zacrnjene na fotografskoj ploi iako je ploa bila
zatiena od djelovanja vidljivog svjetla.
Neke od tih pojava zapazili su i drugi eksperimentatori, ali je Rontgen prvi shvatio da te pojave mogu
protumaiti samo nekom novom vrstom zraka koje nastaju prolazom elektrine struje kroz djelomino
evakuiranu cijev, koje su nevidljive i spremne da prodiru kroz neprozirne materijale.
To je otkrie Rontgen izvrio 1895. godine i te novo otkrivene zrake nazvao IX zrake.
Naknadno su njemu u ast nazvane Rontgenovim zrakama.
RTG aparati
Da bi se proizvelo RTG zraenje potreban je RTG aparat koji se sastoji od:
oklopa
rendgenske cijevi
elektrine struje.
Kao izvor elektrine struje slui gradska mrea.
Za pogon rendgenske cijevi trebaju dvije vrste elektrine struje.
Treba struja niskog napona od 10 volti za grijanje katodne niti, a jaine stuje od 1-3,5 miliampera pri
dijaskopijama.
Nepoeljni efekt nastaje kao posljedica RTG zraka, pa promjene mogu nastati kod same osobe ili kod
potomstva.
Pod profesionalnim oteenjima podrazumijevamo one efekte izazvane radijacijom koje se javljaju na
osoblju koje je pri radu izloeno ionizantnom zraenju.
Oteenja zraenjem
Dijele se na:
opa, i
lokalna.
Lokalna se javljaju na ozraenim mjestima tijela.
A opa su obino uvjetovana lokalnim oteenjem tkiva, ali se posljedice zamjeuju na cijelom tijelu u
obliku opih simptoma.
Oteenja se mogu dijeliti na: akutna i kronina.
Akutna su izazvana kod jednokratnih djelovanja velikih doza zraenja i nastaju ubrzo nakon
ozraivanja.
Kronina mogu nastati zbog velikih doza zraenja najee od druge do etrnaeste godine. Kod
velikog izlaganja zraenja dolazi do leukemije.
Maligni procesi imaju latenciju od deset do pedeset godina.
Maligni procesi kod velikog ozraivanja najee se javljaju u trideset i treoj godini. Genetska
oteenja imaju najveu latenciju od tree generacije pa i dalje.
Dakle, moe se izvesti zakljuak da RTG najee dovodi do malignih bolesti i leukemije pa ak i
nakon mnogo generacija.
Zatita od RTG zraka
Pod medicinskom zatitom mislimo na zatitu od ionizirajueg zraenja pri njegovoj medicinskoj
primjeni, kao i na medicinske naine zatite od radijacije u smislu da ih najuspjenije ili jedino mogu
provoditi medicinski strunjaci.
Prema ranijem opisu svakako je izlaganje radijaciji potencijalna opasnost po zdravlje izloenog
individuma, a pogotovo zbog mogunosti genetskih oteenja i njima izazvanih nakaznosti kod
njegovog potomstva.
Budui da je latencija vidljivih pojava oteenja neobino duga i jer se na razvoj oteenja vie ne
moe utjecati kad se one pojave, neobino su vane sve metode spreavanja (prevencije)
nepoeljnog izlaganja kao i metode zatite od tetnog djelovanja zraenja.
Prevencija nepoeljnog djelovanja radijacije
Prevencijom nazivamo mjere kojima se moe sprijeiti nepotrebno izlaganje zraenju, njih provodimo
prije primjene zraenja. Narod je dosta izloen zraenju tako da danas nemamo osobe iznad 7 godina
da nije bila izloena RTG zraenju.
Znai da je dijagnostika RTG zraka izvor izlaganja naroda.
Lijenik treba da savjesno ocijeni da li e koristiti primjenu RTG zraenja ili nee zbog velikih rizika
izlaganja pacijenta.
Naroito treba izbjegavati izlaganje mladih osoba RTG zraenju. Lijenik prilikom metoda pregleda
treba pacijenta podvrgnuti manje opasnim metodama dijagnostike, a na kraju ako je potrebno onda e
podvrgnuti pacijenta RTG zraenju.
Za zatitu od zraenja najee se koristi olovo.
i stoga iziskuju veliku panju i potivanje strogih pravila koja se primjenjuju pri koritenju RTG zraka.
Nepravilnim koritenjem aparata, nepravilnim radom, nepravilnom zatitom, nesavjesnou lijenika
pri ordiniranju terapije moe doi do kobnih posljedica za ljudsko zdravlje koje se mogu manifestirati
za tri pa ak i mnogo vie generacija.
Dakle, ovo podruje kao to se vidi je izuzetno kompleksno i trai struno osposobljavanje i savjesne
ljude, kako bi se to vie zatitio ovjek od ovih dragocjenih, neophodnih, ali izuzetno opasnih zraka.
Moemo rei da RTG zrake predstavljaju veliki rizik za ovjeka. Takoer nesavjestan rad lijenika (npr.
esto bespotrebno slanje pacijenta na RTG slikanje, predstavlja veliki rizik za pacijenta.)
Takoer pacijenti koji su umiljeni u razne bolesti, sami ulaze u rizik zbog estog RTG snimanja, a da
nisu svjesni posljedica do kojih moe doi kao to smo ve naveli u ovome seminarskom radu.
Literatura
1.Medicinska enciklopedija, Zagreb.
2.Fred Jenner Hodges- Isodare Lampe- John Floyd Holt, Radiologija, kolska knjiga, Zagreb 1976.
3.Ferdo Petrovi, Opa radiologija, Sveuilina naklada Liber, Zagreb 1976.
4.Z. Merka- M. Perovi, Osnove radiologije, Medicinska knjiga, 1965.
5.Ferdo Petrovi, Opasnosti od medicinske primjene rendgenskih i ostalih ionizantnih zraka, Lij.
vjesnik, br. 82, str. 3- 13, 1960.
6.M. Smokvina, Klinika rendgenologija, kosti i zglobovi, JAZU, Zagreb, 1959.
http://slobodnalika.com/novosti/6381_utjecaj+rtg+zraka+na+ljudsko+zdravlje+
+mrsc+josip+mudrovcic.html
https://www.google.ba/search?
q=rendgensko+zracenje+i+trudnoca&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=i
sch&sa=X&ei=_xc0VZeSJpLjareWgMAK&ved=0CAYQ_AUoATgy#imgrc=mDEounn
mTmiGBM%253A%3BFgeg8cwh8ByLyM%3Bhttp%253A%252F
%252Fwww.cuvarkuca.hr%252Frepository%252Fimages%252F_variations
%252F3%252Fb%252F3b7360e7b9439e8f038a827716a73241_content_xl.jpg
%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.cuvarkuca.hr%252Fpreporuka%252Frendgen-itrudnoca%252F%3B620%3B296
https://www.google.ba/search?
q=rendgensko+zracenje+i+trudnoca&biw=1366&bih=643&source=lnms&tbm=i
sch&sa=X&ei=_xc0VZeSJpLjareWgMAK&ved=0CAYQ_AUoATgy&dpr=1#imgrc=1d
xhELkchKiIeM%253A%3BqO4VZMXkS-gyhM%3Bhttp%253A%252F
%252Fwww.bhzdravlje.ba%252Fwp-content%252Fuploads
%252F2012%252F05%252Frendgenski-snimak-pluca.jpg%3Bhttp%253A%252F
%252Fwww.bhzdravlje.ba%252Fsta-je-rendgen%252F%3B530%3B352
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rendgenske_zrake