ISSN 1864-6168

ZATITA ELEKTROMOTORA U ELEKTROMOTORNIM POGONIMA

1

Srpak D. 1, Keglevi K. 1, Huek J.1

Veleuilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska

Saetak: U radu su opisane smetnje koje mogu djelovati

na elektromotor tijekom rada elektromotornog pogona,
te elementi koji slue za zatitu elektromotora od
razliitih nepovoljnih stanja. Na primjeru promatranog
pogona opisana su dva problema koja su se pojavila u
elektromotornom pogonu pilane i njegovo adekvatno
rjeenje.

-od radnog mehanizma,

-od izvora napajanja,
-od utjecaja okolia.

2.1. Smetnje izazvane radnim mehanizmom

Radni mehanizam moe preopteretiti motor momentom
tereta veim od nazivnog. To je najee sluaj u
pogonim s promjenljivim optereenjem ako snaga
motora nije odabrana prema najveem moguem
optereenju, kao i onda ako doe do neoekivanih
promjena na radnom mehanizmu (mehaniko oteenje
pokretnih dijelova ili slino).
Kod preoptereenja koja dovode do prisilnog
zaustavljanja elektromotor dolazi u stanje kratkog spoja.
Elektromotor se u tom sluaju titi kratkospojnom i
termikom (toplinskom) zatitom. Elementi za
kratkospojnu zatitu brzo prekidaju strujni krug kod
struje kratkog spoja i koja je puno vea od nazivne struje.
Za tu svrhu koriste se rastalni osigurai i razliite izvedbe
elektromagnetskih okidaa. Vrijeme prekidanja strujnog
kruga s rastalnim osiguraima je krae to je struja vea.
Rastalni osigurai ne jame istodobno prekidanje sve tri
faze, to je ozbiljan nedostatak kod trofaznih motora, jer
motor moe nastaviti rad na dvije faze, to takoer stvara
naprezanja u motoru. Izrauju se u dvije inaice: brzi i
spori. Odabrana nazivna vrijednost struje osiguraa treba
biti vea od nazivne struje motora da osigurai ne bi
reagirali tijekom normalnog pogona. Kod iste nadstruje
brzi osigurai prekidaju znatno ranije od sporih, stoga
treba obratiti pozornost na brzinu reakcije u odnosu na
poveanje struje kod zaleta.
S obzirom na to da osigurai ne tite motor od toplinskih
preoptereenja nastalih pri trajnim strujama motora
neznatno veim od nazivnih (kod manjih preoptereenja),
u tu svrhu se ugrauju bimetalni zatitni releji.

Kljune rijei: elektromotor, pogon, zatita, smetnje,

optereenje
Abstract: This paper describes disorders that can affect
the electric motor during the operation, and protective
elements that are used for the protection of the electric
motor from unfavourable conditions. Based on the
example of observed plant, two problems that appeared
in electric drive on saw mill and their adequate solution
were described.
Key words: Electric motor, drive, protection, disorders,
load

1. UVOD
Zatitu motora ostvaruju elementi kojima je zadaa
sauvati motor od nedoputenog zagrijavanja, od trajnih
oteenja i ograniiti na najmanju mjeru vrijeme
iskljuenosti pogona. Prema potrebama, zatita se moe
sastojati od najjednostavnijih ureaja koji djeluju samo
kod velikih preoptereenja, do sloenih i skupih ureaja s
inteligentnim djelovanjem i kod malih preoptereenja.
Cijena i sloenost zatitnih ureaja obino je razmjerna
cijeni i vanosti elektromotornog pogona. Tako se
razlikuju jednostavna zatita za motore malih snaga,
poboljana zatita za niskonaponske motore veih snaga i
sloena zatita za visokonaponske motore i motore
najveih snaga.
Motori u pogonu trebaju prije svega biti zatieni od
kratkog spoja, preoptereenja i pregrijavanja.
Kao sredstva zatite najee se koriste osigurai,
sklopnici s bimetalnim okidaima i motorne zatitne
sklopke.

2.2. Smetnje povezane s izvorom napajanja

Zatita od mrenih smetnji odnosi se prije svega na
trofaznu mreu i izmjenine motore. esta je smetnja
prekomjerno odstupanje naponskog oblika od
sinusnog, a nastaje zbog utjecaja viih harmonika struje.
Glavni su uzronici troila koja napajana preko
elektronikih energetskih pretvaraa optereuju mreu
viim harmonicima. Propisima se doputaju odstupanja
od sinusnog oblika napona do 5%. Pri veem odstupanju
oblika od sinusoidnog, amplitude harmonika su vee i
stvaraju parazitske momente. Izmjenini motori
prikljueni na nesinusni napon rade neekonomino jer

2. SMETNJE KOJE MOGU

UTJECATI NA ISPRAVAN RAD
ELEKTROMOTORA
Zatita elektromotora spreava tee posljedice smetnji
koje mogu dolaziti:
29

ISSN 1864-6168
parazitski momenti smanjuju ukupni moment, a poveani
gubici uvjetuju vee zagrijavanje. Uobiajeni
prekostrujni ili bimetalni releji ostaju nedjelotvorni jer se
efektivna vrijednost struje neznatno mijenja, pa jedino
direktna temperaturna zatita moe uspjeno zatititi
motor od pregrijavanja.
Smetnje promjenljivog iznosa napona imaju razliite
rezultate pri poveanju i smanjenju napona. Izmjenine
mree imaju propisane vrijednosti iznosa napona i
frekvencije, ali se doputaju manja odstupanja. Motori su
obino graeni tako da trajno izdre odstupanje napona
za 5% i odstupanje frekvencije za 1%. Asinkroni motor
optereen konstantnim momentom tereta, pri snienom
naponu uzima veu struju te je strujno preoptereen.
Prekostrujna zatita titi motor i kod pogona sa snienim
naponom. Ponekad se primjenjuje i podnaponska zatita
koja iskljuuje motor kad je prikljuni napon dulje
vrijeme prenizak. Ako je napon povean, uz djelomino
zasien motor povea se magnetski tok, uz isti moment
struja optereenja je manja, a poveaju se gubici u
eljezu. Zatita ne bi trebala djelovati. Ipak, ako je motor
ve duboko u zasienju, struja magnetiziranja jako
poraste, pa tako i ukupna struja u statoru, te proradi
zatita od strujnog ili termikog preoptereenja.
Nesimetrija trofazne mree uzrok je poveanim
gubicima i eventualno pregrijavanju trofaznog motora.
Nepovoljno djeluje inverzna komponenta okretnog
momenta, osobito velika pri ispadu jedne faze, pa motor
radi na dvije faze. Ovu pojavu uspjeno titi
temperaturna i prekostrujna zatita.
Prenaponi nastali u mrei mogli bi na motorima
(osobito visokonaponskim) dovesti do proboja izolacije i
prouzroiti zemni ili kratki spoj koji onesposobljava
motor za daljnji rad. Ta se opasnost spreava zatitom od
prenapona pomou katodnih odvodnika ili slinih
elemenata.

Takve ureaje treba oklapanjem i filtriranjem sprijeiti u

emitiranju visokofrekvencijskih smetnji u mreu i okolni
prostor. tetna zraenja moraju ostati unutar granica
doputenih propisima.
Nedovoljno uravnoteene mase i druge dinamike pojave
mogu u elektromotornim pogonima prouzroiti vibracije.
Nastajanje i irenje vibracija treba sprijeiti ili ublaiti, a
njihov tetni utjecaj smanjiti na doputenu mjeru.

3. KARAKTERISTIKE ZATITNIH
ELEMENATA
3.1. Zatita osiguraima
Svrha osiguraa (simbol je prikazan na slici 4. oznakom
F2) je da u sluaju kratkog spoja to prije prekine
napajanje
elektromotora
elektrinom
energijom.
Osigurai mogu biti rastalni ili automatski, a biraju se
tako da izdre struju zaleta motora (tromi da ne isklope
/ ne pregore), a da tite od kratkog spoja.

3.2. Zatita bimetalnim i prekostrujnim

relejima
Za zatitu od optereenja veih od nazivnih koristi se
bimetalni relej, odnosno relej s ugraenim aktivnim
elementom zvanim BIMETAL. On se sastoji od dvije
duguljaste ploice od razliitog materijala, slijepljene
jedna na drugu kojima tee struja u uzdunom smjeru
kako je prikazano na slici 2.

2.3. Smetnje uzrokovane djelovanjem

okolia i na okoli
Smetnje uzrokovane djelovanjem okolia u veini se
sluajeva svode na pogorane uvjete hlaenja ili na
opasnu atmosferu s eksplozivnim smjesama. Dok su
prostori s mogunou stvaranja eksplozivnih smjesa
plinova i para rijetki i zahtijevaju ugradnju posebno
namijenjene opreme, oteano hlaenje dogaa se vrlo
lako i esto. Npr., motori hlaeni preko povrine kuita
mogu se u pogonu prekriti ili djelomino zatrpati
prainom, zbog ega se vie zagrijavaju pri nazivnom, a
ak i pri optereenju manjem od nazivnog. Jedina
uinkovita zatita je temperaturna jer ostale jednostavne
zatite ne djeluju. Posljedica smjetaja u premalenu i
nedovoljno ventiliranu prostoriju je pregrijavanje motora,
pa je djelotvorna samo temperaturna zatita.
Posebne mjere zatite zahtijeva (esto zanemaren) utjecaj
elektromotora na okolinu. Mnogi elektrini ureaji
oneiuju okoli elektromagnetskim zraenjem.
Elektromotorni pogoni sadre elektronike sklopove koji
uklapanjem i isklapanjem elektromotora generiraju
elektromagnetske smetnje koje se ire u okoli zraenjem
i po elektrinoj mrei.

Slika 1. Bimetal
Zbog razvijene topline bimetal se savija jer mu elementi
(ploice) imaju razliite koeficijente rastezanja. U
trajnom radu (reim S1) se zatita podeava na nazivnu
struju elektromotora. Bimetalni releji su takoer osjetljivi
na nesimetriju struja, te tako mogu sprijeiti jednofazni i
dvofazni rad (isklopit e kod nestanka jedne ili dvije
faze).
Prekostrujni relej radi na principu elektromagnetske
indukcije. Strujom motora (direktno ili preko strujnog
transformatora) protjecan je svitak koji uvlai eljeznu
jezgru, a ona mehaniki zatvara komandne kontakte.
Poloaj jezgre i njena brzina kretanja ovise o veliini
struje, pa i prekostrujni relej radi na strujnom principu.

30

ISSN 1864-6168
djelovanje (iskljuenje) moe se dakle podesiti prema
iznosu struje u pomonom krugu.

3.4. Motorna zatitna sklopka

Motorna zatitna sklopka je ureaj koji slui za
ukljuenje i iskljuenje motora, a istodobno zatiuje
motor.
U sklopku su ugraeni bimetalni okidai za zatitu od
preoptereenja i brzi elektromagnetski okidai za zatitu
od kratkog spoja.
Termiki element se nalazi u glavnom krugu i struja
motora prolazi kroz njega. Kada doe do preoptereenja,
bimetal se zagrije i prekine rad sklopke (iskljui napon
na izlazu). Kod viestruko vee struje (struje kratkog
spoja), elektromagnetski okida djeluje preko poluge na
mehanizam koji isklopi pomine kontakte i prekine
strujni krug.

Slika 2. Shema prekostrujnog releja

3.3. Termika ili temperaturna zatita

Termika ili temperaturna zatita zasniva se na stvarnoj
temperaturi tienog objekta i u tome je razlika u odnosu
na bimetal. Za niskonaponske motore su najvaniji
mjerai temperatura ugraeni direktno u namot motora, a
najee su:

4. OPIS PROMATRANOG
POSTROJENJA I PROBLEMATIKA

a) Bimetalne sonde

Koja zatita je u odreenom sluaju potrebna i koje

zatitne mjere e biti primijenjene ovisi o sloenosti,
vanosti postrojenja i uvjetima u kojima motor radi.
Postrojenje za obradu drveta, ija je elektrina shema
prikazana na slici 1., sastoji se od jednog trofaznog
asinkronog motora od 1,1 kW koji je zatien
osiguraima i bimetalnim zatitnim relejom, te se
pokree preko sklopnika. Postrojenje je staro 10 godina i
nikada nije popravljano.

Slika 3. Bimetalna sonda

Bimetalna ploica (oko l cm promjera) napravljena je
tako da je savijena na jednu stranu u hladnom stanju (sl.
4.a), tj. ako je hladnija od neke kritine vrijednosti
temperature, a na drugu stranu (sl. 4.b) ako je toplija od
te vrijednosti, tj. kod te kritine vrijednosti. Tada ploica
preskoi iz jednog poloaja u drugi i zatvori kontakt,
odnosno daje nalog za iskljuenje motora.
b) Poluvodiki otpornici s pozitivnim temperaturnim
koeficijentom
Njih jo esto nazivaju termistorima. To su vrlo mali
elementi obino najvee dimenzije 3-7 mm, a esto su
veliki kao glavica ibice. Ugrauju se izravno u namot i
napajaju naponom iz pomonog izvora.
Djelovanje je slino kao kod termo sonde (bimetalne
sonde), samo se pomoni krug galvanski ne prekida.
Otpornik mijenja iznos otpora s temperaturom, a budui
da je spojen na fiksni iznos napona, mijenja se i struja
koja protjee kroz pomoni strujni krug. Zatitno

Slika 4. Shema spoja motora i zatite pogona u pilani

Motor se titi bimetalnom zatitom: model BBC M625,
raspon podeavanja struje prorade 5-8A. Bimetalni relej
je podeen na nazivnu struju motora koja iznosi 5A.
Razliito optereenje motora postignuto je tako da se
krunoj pili dodaju drva razliite debljine i teine. Struja
faze mjerena je digitalnim strujnim klijetima tipa DT-

31

ISSN 1864-6168
Drugi problem: Prilikom rada postrojenja strujnim
klijetima mjerena je struja kroz motor pri razliitim
optereenjima. Nakon nekoliko minuta mjerenja
ustanovljeno je da je strujno optereenje na motor u
granicama nazivnih vrijednosti struje motora i struje
bimetala, te da nakon nekog vremena bimetalna zatita
iskljuuje motor iako su optereenja unutar granica
mogunosti motora. Razlog je starenje bimetalne sklopke
koja tijekom vremena izgubi tvornike karakteristike.
Privremeno rjeenje je da se bimetalna zatita podesi na
veu struju te da se to prije zamijeni novom koja
odgovara karakteristikama motora.

3341. Nakon to je optereenje bilo takvo da je struja po

fazi bila 10A , bimetalni relej je proradio za 60 sec.

5. ZAKLJUAK
Elektromotorni je pogon izloen poremeajima u kojima
moe doi do opasnost za osobe, do oteenja dijelova
pogona ili se elektrina mrea kao izvor energije izlae
poveanim optereenjima.
Treba staviti na raspolaganje potrebnu koliinu
mehanike energije, ovisno o tehnikim zahtjevima
pogona, a pri tome pruiti maksimalnu sigurnost pogona
i osoba koje njime rukuju.
Pored ispravnog izbora elektromotora za konkretane
potrebe pogona, mora postojati i odgovarajua izvedba
njegove zatite, te se mora provoditi redovita kontrola i
odravanje pogona.

6. LITERATURA

Slika 5. Isklopna karakteristika bimetalnog zatitnog

releja

[1]JURKOVI B.:Elektromotorni pogoni, kolska

knjiga, Zagreb, 1990.

Prvi problem: Prilikom piljenja drva nakon odreenog

vremena dolazi do pregaranja motora.
Drugi problem: Ukljuenjem postrojenja za obradu drva,
bez obzira na to to elektromotor nije optereen, dolazi
do iskapanja bimetalne sklopke svakih 15-20 min.

[3] http://mk.traconelectric.com/, srpanj 2010.

4.1. Rjeenje problema

[5]http://www.koncarmes.hr/admin/pdf_e/KATAL

[2] MAI .: Elektrini strojevi, Sarajevo, 2005.

[4] http://www.fer.hr/_download/repository/p8.pdf ,
srpanj 2010.

OG_ELEKTROMOTORI.pdf, kolovoz 2010.

Prvi problem: Promatranjem rada pogona pri punom
optereenju uoeno je da dolazi do prekomjernog
zagrijavanja motora. Strujnim klijetima je izmjerena
struja jedne faze motora i ustanovljeno je da je strujno
optereenje iznad doputenih granica. Zbog optereenja
veeg nego to motor moe podnijeti, struja kroz motor
je vea od nazivne pa dolazi do prekomjernog
zagrijavanja, to destruktivno utjee na izolaciju bakrenih
ica u namotu. Nakon nekog vremena dolazi do proboja
izolacije i do pregaranja motora.
Potrebna je ugradnja elektromotora vee nazivne snage, a
prijedlog je zamjena elektromotora snage 1.1kW
elektromotorom snage 2.2kW, kako bi postrojenje moglo
raditi pod punim optereenjem.

Kontakt:
Dunja Srpak, dipl. ing.
Veleuilite u Varadinu
Krianieva 33, 42000 Varadin
Tel: 098/821 891
e-mail: dunja.srpak@velv.hr,

krkeglevic@velv.hr,
josip.hudjek@velv.hr

32