Slobodna Bosna 941-Signed

FONDACIJA BREGOVI]-GORICA: GODINU POSLIJE
fk sarajevo
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
FOTO: REUTERS
JEDAN JAUK
KRU@I EVROPOM
BiH
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-941:ISPRAVNA-oglasi.qxd
18.11.2014
13:08
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
19.11.2014
23:41
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10 EKSPRESNO FORMIRANJE 22 ZLOÎNCI NA ODMORU

VLASTI
HAP[ENJA NA ÊKANJU
FEDERALNU VLAST FORMIRA
TROJKA A DR@AVNU ÊTVORKA
Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiH
formirat }e trojna koalicija sastavljena od
SDA, DF-a i HDZ-a, kojoj }e se na razini
dràve, uz pre{utnu suglasnost Dragana
ôvi}a, pridruìti Savez za promjene
36 POZITIVNA GEOGRAFIJA
Nakon {to je federalni ministar pravde

ZORAN MIKULI] prije desetak dana
poslao na godi{nji odmor osu|enika
DU[KA ZORI]A, iako je znao da mu se
sprema hap{enje zbog stravi~nog zlo~ina
nad stanovnicima sela Zecovi kod
Prijedora, Tuìteljstvo BiH otvorilo je novu
istragu protiv Mikuli}a ~etvrtu po redu u
posljednje ~etiri godine; na{a novinarka
otkriva kako je ministar Mikuli} opstruirao
istrage protiv organiziranog kriminala i,
istovremeno, osu|ene kriminalce vadio iz
zatvora
MALO JE, MALO MALINA

Bosna i Hercegovina je u proteklim
godinama bila 12. na svjetskoj listi po
izvozu maline, a po proizvodnji malina u
tehnolo{kom smislu je ispred Srbije koja
vaì za svjetskog proizvo|a~a maline. O
svojevrsnom bumu u uzgoju jagodi~astog
vo}a u BiH i stalnom rastu proizvodnje
razgovarali smo sa ADNANOM
MALIÊVI]EM, upravnikom Oglednog
poligona za istraìvanje sarajevskog
Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta
14 AFERA @EKILIKS
PRIÂJ SA NJOM
Strana~ki preleti radi obezbje|ivanja
skup{tinske ve}ine u Republici Srpskoj
UDAR NA DODIKOVO
izazvali su veliku pa`nju javnosti. U posljed-26
STRUJNO KOLO
njih nekoliko dana trguje i aktuelna vlast i
opozicija u RS-u, a na{a novinarka pi{e
HRVATSKA PROTIV
koliko ko{ta jedan poslanik i da li }e iko
GORNJIH HORIZONATA
snositi odgovornost za ovu vrstu korupcije
Polemika oko gotovo milijardu dolara vrijednog hidroenergetskog projekta Gornji
horizonti, koji je po~eo sa realizacijom u
isto~noj Hercegovini, u Hrvatskom saboru
je ovih dana u{la u eruptivnu fazu.
Zastupnik HDZ-a BRANKO BAÎ] od
Vlade Hrvatske traì da se hitno zaustavi
ovaj Dodikov megaprojekat i obja{njava
zbog ~ega }e njegova izgradnja imati
katastrofalne posljedice u dolini Neretve
18 DAMASK U SARAJEVU
SIRIJISKI VETERANI U PRITVORU

U nastavku opse`ne policijsko-obavje{tajne operacije DAMASK pro{log je tjedna
po nalogu Tuìteljstva BiH uhap{eno
desetak radikalnih pripadnika selefijskog
pokreta, uglavnom povratnika sa rati{ta u
Siriji i Iraku; {estorica bosanskih mudàhe30 DEJAN JOVI], POLITOLOG
dina, za koje je Tuìteljstvo zatraìlo
odre|ivanje pritvora, tvrde da su u ratnoj
NE ZNAMO [TA EUROPA SADA @ELI
zoni boravili kao humanitarci, sezonski
DEJAN JOVI], donedavni savjetnik
radnici, turisti...
hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVI]A,
profesor na Fakultetu politi~kih znanosti u
Zagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putu
ka EU, novoj njema~ko-britanskoj inicijativi
za Bosnu, slobodi govora, ruskom i
turskom uticaju na Balkanu
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
20.11.2014. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
19.11.2014
23:28
Page 4
MINI MARKET
BI]E, BI]E LA FENI]E
Kusturica po
drugi put
potpisao ugovor
za realizaciju
opere Na Drini
}uprija
Reditelj Emir Kusturica je u
posljednje dvije godine dva puta
sklopio ugovor sa uglednim
venecijanskim pozori{tem La
Feni}e Verdijana o zajedni~koj
produkciji opere Na Drini }uprija,
po romanu nobelovca Ive Andri}a.
Prvi put je Kusturica u dru{tvu
Milorada Dodika sa direktorom
ovog italijanskog pozori{ta
Cristianom Chiarotom sporazum
potpisao u martu 2013. godine,
najavljuju}i premijeru opere na
Vidovdan, 28. juna ove godine u
Andri}gradu. Kusturica je tada
rekao da }e opera, koju finansiraju
partneri iz Venecije, potom
gostovati u pozori{tima {irom
Evrope. Me|utim, od toga nije bilo
ni{ta.
Ove nedjelje Kusturica se obreo
u Milanu da bi ponovo sa
Miloradom Dodikom potpisao isti
sporazum sa direktorom pozori{ta
Chiarotom, najavljuju}i premijeru
opere za ~ak 2016. godinu.
Kusturica je neispunjavanje svoje
obaveze pravdao radom na filmu
Mlije~ni put, ~ije snimanje je
po~elo prije nego {to je najavio
prvu premijeru ovog spektakla.
(M.D.)
Emir
Kusturica
VAHA TVRDI PAZAR
Iako zasut milionskim ponudama sa svih strana, Vahid Halilhodi dolazi u BiH da pregovara s Nogometnim savezom o
preuzimanju Zmajeva
NABIJANJE CIJENE
Halilhodì} tvrdi da mu
trenerski anga`man
nude sa svih strana
Nogometni savez Bosne i Hercegovine

dao se u potragu za novim selektorom
Zmajeva a ~ini se da najve}e {anse da
zamijeni otpu{tenog Su{i}a za sada ima
Vahid Halilhodì}, donedavni trener
turskog Trabzonspora.
Halihodì} se za Dnevni avaz pohvalio
da je nakon napu{tanja turskog prvoliga{a,
dobio nekoliko vrlo atraktivnih ponuda i
svaka se mjerila sa sedam cifara, ali da
nijednu nije prihvatio jer ne èli ùriti. Nije,
naravno, otkrio ko mu je nudio milionski vrijedne ugovore, osim da ga je kontaktirao
~elnik Nogometnog saveza BiH Elvedin
Begi} i ponudio mu preuzimanje Zmajeva.
Zvao me je predsjednik Saveza
Elvedin Begi}. Razgovarali smo o
mogu}nosti da preuzmem Zmajeve, ali
ni{ta nismo dogovorili. Iskreno, te{ko da
moè do}i do anga`mana, ali nikad ne treba
re}i nikad. Naredne sedmice dolazim u BiH
i bujrum, moèmo ponovo razgovarati o
ovoj temi, rekao je Vaha tvrde}i pazar.
Ako se Halilhodì} iskreno ne vidi na
klupi Zmajeva, za{to onda dolazi na pregovore u Sarajevo? Ili pak iskreno ne
vjeruje da }e mu Nogometni savez BiH

ponuditi anga`man koji se mjeri sa sedam
cifara?
I smijenjeni selektor Safet Su{i}
posljednji ugovor s Nogometnim savezom
BiH, pred po~etak kvalifikacija za
Evropsko prvenstvo, potpisao je u sli~nim
okolnostima: tvrdio je da mu Nogometni
savez Irana nudi milionski ugovor za preuzimanje nacionalne selekcije, no on je ipak
odlu~io ostati na klupi Zmajeva, naravno
pod neuporedivo povoljnijim finansijskim
uslovima - uz pla}u od 50.000 KM i basnoslovnu od{tetu u slu~aju da ga Savez
odlu~i smijeniti prije isteka ugovora.
Ne{to kasnije, Nogometni savez Irana
demantirao je Su{i}a (nikakvih kontakata
nije bilo izme|u nas i Su{i}a), no u tom
trenutku Pape je ve} imao ugovor u dèpu
~iji je sadràj nesumnjivo oblikovan pod
pritiskom fantomske ponude Irana.
Kako je Su{i} u julu nabijao cijenu fantomskom ponudom Irana, tako danas Vahid
Halilhodì} ma{e nepostoje}im ponudama
sa svih strana koje se mjere sa sedam
cifara.
SLOBODNA BOSNA I 20.11.2014.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
19.11.2014
23:29
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
UNICEF 25 godina
Konvencije o pravima djeteta
NAVRAT NANOS I NA
SVOJU RUKU
Predsjednik
NO HT-a Mostar
Ante Kre{i}
dobio partijski
zadatak da hitno
raspi{e natje~aj
za izbor ~lanova
Uprave
Predsjednik Nadzornog odbora
Hrvatskih telekomunikacija Mostar
Ante Kre{i} dobio je zada}u od
svojih strana~kih kolega da do kraja
mjeseca raspi{e natje~aj za izbor
novih ~lanova Uprave tog
poduze}a. Odluka o raspisivanju
natje~aja trebala bi biti usvojena
ve} na narednoj sjednici Nadzornog
odbora, koja je zakazana za 28.
novembar, kako bi novi-stari
menad`ment HT-a Mostar bio
imenovan prije formiranja nove
Vlade Federacije BiH. Aktualnoj
Upravi HT-a Mostar, ina~e, mandat
isti~e krajem januara, ali ne treba
sumnjati da }e procedura
imenovanja biti okon~ana u kratkom
roku, zasigurno prije izbora novih
federalnih ministara.
(S.M.)
Ante Kre{i}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
21:19
Page 6
REFORMA PRAVOSU\A
Ho}emo li rezultat ~ekati u
sudijskoj ili tuìteljskoj nadoknadi?
ETVRTAK,
13. NOVEMBAR
Ministar policije Sarajevskog

kantona NERMIN PEANAC
izveo je na sarajevske ulice
stotine priuvnih policajaca
da spasu pjeake od
pomahnitalih vozaa i obratno. Prerano je ocjenjivati
efekte te interventne odluke,
ali je treba ohrabriti. Jutros,
umalo ne poginuh, svjedok
mi je kvartovski policajac
koji je zapisao registarske
tablice mahnitog vozaa koji
je profurao kroz crveno i
sreom nikog nije ubio,
unakazio.
Gospodine, obraa se
policajac jednom auto-huliganu, upravo ste pokosili
etiri osobe. A koliko je
dozvoljeno?, pita lola-ofer
6
Opet nam je Op}inski sud u Sarajevu sa

ra~una skinuo nezanemarivu koli~inu
novca kako bi zakrpio du{evne bolove
jednog uglednog gra|anina kojega smo
prema odluci toga suda te{ko oklevetali i
javno diskreditirali tako {to smo ga
kvalificirali kao kontroverznog i bliskog
kriminalnim krugovima. Pribavio je
tuìtelj validne medicinske papire o
tektonskim du{evnim poreme}ajima prouzro~enim pisanjem na{ega lista.
Ponovo ~itam tekst u ovom broju
Slobodne Bosne o dolasku iza Haaga u
Beograd VOJISLAVA [E[ELJA i teàk
kamen mi sa srca pade: nigdje u tekstu
vojvodu Voju nismo tretirali kao ratnog
zlo~inca. Jer da nam se potkrala takva kobna
gre{ka, mogao bi nas [e{elj mirne du{e tuìti
i sasvim izvjesno dobiti na sudu: nijednom
presudom, ni pravomo}nom i nepravomo}nom, on nije progla{en ratnim zlo~incem.
Ve} smo, u hodu, zlu ne trebalo, jezik i
terminologiju u novinama ispeglali, umili,
pacifizirali: Radovan Karadì} }e ubudu}e u
biti tretiran kao gospodin Karadì}, a Ratko
Mladi}, kako mu i prili~i, bit }e general
Mladi}. General LJUBOMIR BEARA, koji
je u prvom stupnju osu|en na doìvotnu
robiju zbog genocida u Srebrenici, sve dok tu
presudu ne potvrdi vi{a instanca, bit }e
prikladno tretiran, u najgorem slu~aju kao
navodni ili, jo{ adekvatnije, kao prvostepeni ratni zlo~inac.
PETAK,
14. NOVEMBAR
U nastavku operacije Damask, koju su

ju~er izveli pripadnici SIPA-e po nalogu
Tuìteljstva BiH, u nekoliko gradova
uhap{eno je 15-ak biv{ih pripadnika ISIL-a,

svetih ratnika dìhada koji su se nakon
ratovanja za granice kalifata u Siriji i Iraku
(privremeno?) vratili u Bosnu i Hercegovinu.
Mnogo je zbunjuju}ih, uznemiruju}ih, zdravom mozgu te{ko probavljivih ~injenica
vezanih uz taj bosanski krak kalifatske
internacionale; jedan od takvih je da su ti
selafijski alfa-mu`jaci u projekat internacionalnog, kriminalnog ratovanja uklju~ili
~itave svoje familije, ène, djecu... Bogatstvo
su ljudi u Sarajevu tokom ~etiri godine
opsade potro{ili da izvuku ène i djecu iz
grada i po{tede ih ratnih pokolja. Ovi ISIL-ovci ne {tede ni para ni truda da familije iz
koliko-toliko mirne i upristojene BiH odvedu
u sirijsko-ira~ki ratni dèhenem.
Prostruja neki dan kroz grad savr{en vic
iz kojeg se {to{ta moè i{~itati. Povjerio se
Muji sin jedinac da je peder i da }e se uskoro
vjen~ati sa svojim partnerom. Pa, sine
dragi, to je kod nas muslimana teàk haram,
neoprostiv grijeh... Nego, uzmi ti malo
islamske literature, provrti po dru{tvenim
mreàma, pro~itaj savjete stru~njaka u
SAFF-u, pa onda donesi odluku.
Sve mali obavio, pro~itao, prosurfao,
konsultirao se i kaè Muji: Sve sam,
babo, shvatio: izgleda da }u se prije braka
morat pokriti...
SUBOTA,
15. NOVEMBAR
Vrlo je te{ko sa profesionalnog i

moralnog stajali{ta na}i prihvatljivu mjeru,
odrìv novinarski standard za medijsko
pokrivanje povratka VOJISLAVA [E[ELJA u Beograd. Srbijanski, prije svega
elektronski mediji, dana{nji su [e{eljev
miting u centru Beograda tretirali marginalno, kao svojevrsnu subkulturnu nus-pojavu
kojoj je prisustvovalo izme|u dvije i sedam
hiljada znatièljnika. Dràvna televizija, ne
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
nije gre{ka, Radio-televizija Srbije prema

zakonu nije javni, nego dràvni servis, jerbo
se financira iz budèta, ne prenosi [e{eljeve
vatrene }era}emo se jo{ poruke. Ima
opravdanja i za to: citirati i prenositi [e{elja
je ohrabrenje govora mr`nje, {to moè biti
pogubno po javni prostor, demokraciju
op}enito.
Ista ta televizija (dok nije bila dràvna,
nego javna stvar), odlukom ve}ine poslanika u
Skup{tini Srbije godinama je iz dana u dan,
odnosno iz no}i u no}, emitirala sirove, surove
nedestilirane snimke sa su|enja [e{elju u
Haagu. I tu se moè testirati, dokazivati utjecaj
medija, odnosno utjecaj na medije: {ta je u
interesu javnosti u Srbiji, da se zna, ili da se ne
zna, kakav je [e{elj nepopravljivi ludak koji
hoda beogradskim ulicama, kako je danas
inteligentno kazala hrvatska ministrica vanjskih poslova VESNA PUSI].
NEDJELJA,
16 NOVEMBAR
Nisam u pro{lom broju htio baksuzirati,

na jedvite jade, uz ogromno samodiscipliniranje i ni{ta manju `rtvu, presko~io sam
da bilo {ta napi{em o nogometnoj reprezentaciji BiH i njenom selektoru SAFETU
SU[I]U uo~i utakmice protiv Izraela u
Haifi. A mislio sam licitirati prili~no hereti~ku hipotezu: da su svi na{i nogometni
uspjesi, pobjede u Su{i}evoj epohi uglavnom bili slu~ajni, spontani, neobja{njivi,
plod nadahnu}a pojedinaca, a svi
neuspjesi vrlo sistemski, predvidivi, o~ekivani i logi~ni. Slu~ajno smo, recimo,
odigrali nerije{eno u Parizu protiv
Francuske (jedino bi slu~ajnije bilo da smo
tu gotovo dobijenu utakmicu dobili!), prava
razumna, racionalna mjera stvari bio je
prethodni susret ovih selekcija na Ko{evu
kada su nas izabranici Lauranta Blanca hem
pobijedili, hem ponizili.
Nerealan i slu~ajan je bio nerije{en
rezultat u baraù protiv Portugala u Zenici,
prava istina stigla je nekoliko dana kasnije
potpunim potopom (6:2) u Lisabonu.
Slu~ajno je sudija iz Novog Zelenda Peter
OLeary u Brazilu poni{tio regularan gol
Dèke Nigeriji, a, isto tako sat vremena
kasnije, nenamjerno je previdio kako Edin
sam sebi rukom namje{ta loptu na volej i sa
pola metra od gola slu~ajno proma{i...
Sve sam to mislio napisati, ali se nisam
usudio, jer bih bio lin~ovan, razapet kao
ono prije Svjetskog prvenstva kada sam
blago i dobronamjerno sugerirao izborniku
Su{i}u da, ukoliko ve} mora ne~ijeg
brati}a, sestri}a, ro|aka zvati u reprezentaciju, neka se potrudi da to ne bude njegova
rodbina, Sven Tino, prosje~an igra~ ispotprosje~nog hrvatskog prvoliga{a.
Ne}u pozivati igra~e koji nisu
standardni u svojim timovima, mantra je
koju Su{i} kroz cijeli svoj mandat, kao
principijelno, provla~i. Odli~no. To bi
trebalo zna~iti da VEDAD IBI[EVI] i
EDIN D@EKO, i da nisu povrije|eni, ne bi
bili pozvani na okupljanje za dana{nju
tekmu u Haifi: Ibi{evi} je posljednji gol za
svoj Stuttgart dao, ~ini mi se, prije
21:20
Page 7
ujedinjenja dvije Njema~ke; a Dèko ima

vi{e vremena na klupi Manchester Cityja
nego njegova zlosretna zamjena Zoran
Kvrì}, kojeg trener Rijeke Matia` Kek
ubaci tek kada Andrej Kramari} utrpa pet{est golova Marsoniji, Lokomotivi i sli~nim
nogometnim gigantima. Da je Su{i} na
megdan Izraelcima izveo samo one igra~e
koji su standardni u svojim klubovima,
danas bi na{a reprezentacija nastupila u
standardnoj {estorci: Begovi}, Luli},
Spahi}, Pjani}, Medunjanin i Cimirot.
Su{i} je prije dana{nje utakmice
strahovao zbog odsustva dvojice klju~nih (i
jedinih) napada~a koje on poznaje, Dèke i
Ibi{evi}a, me|utim se ispostavilo da je napad
na{e reprezentacije bio mila majka, ne{to se
tu de{avalo, neke su {anse stvorene i prosute,
u pore|enju sa haoti~nim, posva|anim
srednjim redom i ru{evnom odbranom.
Mo`da je prava metafora Su{i}eve
nogometne filozofije slu~ajnosti zlosretni
dana{nji vo|a napada IZET HAJROVI],
svojevrsni Bogi} Bogi}evi} bh. nogometne
reprezentacije; i jednom i drugom se desilo,
potrefilo da poentiraju u va`nom trenutku na
pravom mjestu, Hajrovi} u @ilini protiv
Slova~ke, Bogi}evi} u Beogradu protiv (velike)
Srbije; od tada, ni krivi ni du`ni, uìvaju na
lovorikama slu~ajno ste~ene slave...
PONEDJELJAK,
17. NOVEMBAR
Ministar policije Sarajevskog kantona

NERMIN PE]ANAC izveo je na sarajevske ulice stotine pri~uvnih policajaca da
spasu pje{ake od pomahnitalih voza~a i
obratno. Prerano je ocjenjivati efekte te
interventne odluke, ali je treba ohrabriti.
Jutros, umalo ne poginuh, svjedok mi je
kvartovski policajac koji je zapisao registarske tablice mahnitog voza~a koji je profurao kroz crveno i sre}om nikog nije
ubio, unakazio.
Gospodine, obra}a se policajac jednom auto-huliganu, upravo ste pokosili
~etiri osobe. A koliko je dozvoljeno?,
pita lola-{ofer.
UTORAK,
18. NOVEMBAR
Na svim hrvatskim televizijama (i na
jednoj srpskoj!!!) prigodnim programima,
izravnim uklju~enjima, reportaàma, bolnim
sje}anjima preìvjelih... obiljeàva se danas
godi{njica pada Vukovara, odnosno ulaska
zlo~ina~kih srpskih hordi u prethodno
sprèni, u Hercegovini se to zvalo spapunjani, razoreni, opusto{eni grad na istoku
Hrvatske. Jedan bosanski kolumnista, fri{ko
kanonizirani srpski pesnik pesnik i esejista,
danas u sarajevskom dnevnom listu
neprikladno serucka o identitetima, jugoslovenskim, hrvatskim, srpskim.Vukovar je
osaka}en, njegovi stanovnici pobijeni,
protjerani, obogaljeni pod jugoslovenskom
agendom i (veliko)dràvnom ikonografijom. Nedavno krepali general VELJKO
KADIJEVI] tvrdio je da je uni{tavaju}i
Vukovar njegova vojska spa{avala Jugoslaviju, a pro{le nedjelje otpu{teni ha{ki

optuènik-karcinoma{ VOJISLAV [E[ELJ
prije 23 godine tvrdio je to isto, samo sa ne{to
manje obzira i biranih rije~i i tu pri~a o
identitetima mora prestati, zavr{iti se
zasvagda, zapravo.
Znam da nije korektno na dana{nji tu`ni
vukovarski dan ni pisati }irilicom, a kamoli
~itati, ali ipak }u rizikovati, pa citirati
pjesmu TRUBA, }irilicom pisanu, antimilitaristi~ki pjesni~ki vrhunac velikog
srpskog pjesnika MOMÎLA NASTASIJEVI]A
TRUBA
[ta vredi plavetno nebo
I zumbul i devoj~e i laste let.
Negde zapeva truba.
To iza gora i voda
Lelek je ru{ne seljanke
Rod smo.
Kad umre ~ovek,
I moje srce ru{no je.
Otkini zumbul s grudi,
Pogni glavu;
Vojnika ho}e da zakopaju,
A njemu se tako ìvelo.
[to vredi pop {to moli
Pa krsta~a, pa ime,
Ne}e se vojnik vratiti u selo,
Ne}e poljubiti koju voli.
Otkini zumbul s grudi,
pogni glavu.
Negde zapeva truba.
SRIJEDA,
19. NOVEMBAR
Dogovor o formiranju vlasti, po
vertikali i po horizontali, uzdu` i poprijeko,
koji su danas potpisali ~elni ljudi Stranke
demokratske akcije, BAKIR IZETBEGOVI], Demokratske fronte @ELJKO
KOM[I] i DRAGAN ÔVI], {ef HDZ-a
BiH, ako ni{ta drugo, dobar je i vaàn jer
daje ~vrste nade da je kakva-takva vlast
izvjesna i mogu}a, i to vrlo brzo. Cijeli
protokolarni ugo|aj, mizanscen, malo
remeti, kvari izraz lica Dragana ôvi}a,
koji, vidi se, u ovaj aran`man ne ulazi sa
entuzijazmom, jer je, ~ini se ne svojom
voljom, morao raskinuti ~vrsti ruka-ruci
neformalni, navodno trajni i strate{ki
dogovor sa Miloradom Dodikom.
Prenosim tu svoju impresiju prijatelju iz
Zagreba koji o hrvatskoj politici sve zna, na
~emu nebo i zemlja stoje, veli on ko zapeta
pu{ka: Izgleda da je Doris Pack dobro
naruìla Tomislava Karamarka, ~im je on
ovako pritisnuo ôvi}a da se distancira od
Dodika.
Ima ona stara kafansko-politi~ka
dosko~ica: ne}u pi}e/funkciju, pruàt }u
otpor, ako me jo{ samo malo ne bude{
nagovarao...
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
19.11.2014
23:31
Page 8
MINI MARKET
BOSS ILI BOSSI]
Ako ne bude
premijer RS-a,
Mladen Bosi} bi
mogao biti novi
{ef diplomatije
BiH
Ukoliko Dragan ôvi},
predsjednik HDZ-a, prilikom
formiranja vlasti na nivou BiH
odustane od ranijih najava da }e
traìti mjesto {efa diplomatije, na
tom mjestu }e se po svemu sude}i
na}i Mladen Bosi}, predsjednik
SDS-a. Naime, novi predsjedava}i
Vije}a ministara dolazi iz
Federacije, pa }e partneri iz RS-a
birati drugu najva`niju poziciju u
Vije}u ministara, a to je nesumnjvo
diplomatija. Ina~e, kako SB
saznaje, ova pozicija je Bosi}eva
davna{nja èlja. Naime, Bosi} je
nekoliko godina bio zaposlenik MIP-a:
od 2000. do 2001. bio je zamjenik
ministra inostranih poslova, nakon
~ega je bio ambasador BiH u
Sloveniji do 2004. godine.
Naravno, prva opcija Mladena
Bosi}a i dalje ostaje mjesto
premijera RS-a. No, u slu~aju da
vlast u manjem bh. entitetu formira
blok okupljen oko SNSD-a
Milorada Dodika, Bosi} }e se
zadovoljiti i mjestom {efa
diplomatije.
(M.D.)
Mladen
Bosi}
IVICA ZA MARICU
Propalo preduzee kantonalnog ministra Ivice uria

ostavilo dugove na sve strane
Predsjednik Kantonalnog odbora HDZ-a
BiH i ministar za rad, socijalnu politiku i
izbjeglice u Vladi Zeni~ko-dobojskog
kantona Ivica ]uri}, s obzirom na rezultate
op}ih izbora u BiH, s pravom o~ekuje da
zadrì ministarsku fotelju u Vladi ovog
Kantona. Me|utim, strana~ke kolege Ivice
]uri}a, prije svega rukovodstvo stranke, ne
vide ga na mjestu ministra zbog njegovih
brojnih poslovnih aferima. Ivica ]uri}
prvi put pomije{ao je biznis sa politikom
davne 2006. godine kada je Izborna
komisija utvrdila da je kao izabrani
zvani~nik, vije}nik u Op}inskom vije}u
@ep~e, i kao ovla{tena osoba NBI ]uri}
d.o.o @ep~e, zaklju~ivao ugovore o
poslovanju sa organima vlasti, odnosno
Vladom Zeni~ko-dobojskog kantona u
iznosu od 370 hiljada KM, ~ime je prekr{io
Zakon o sukobu interesa. Navodno,
njegova firma NBI ]uri} uzela je kredit od
Hypo banke za ulazak u posao izgradnje
Metalurg City Centra u Zenici koji je
otvoren 2008. godine. Danas je vlasnik
Metalurga firma HETA, nasljednica Hypo
Lizinga, a ]uri}eva firma je u bankrotu.
Izudin Ali}, ste~ajni upravnik NBI
Ivica ]uri}
]uri}a, prilikom otvaranja ste~aja utvrdio

je potraìvanja u ukupnom iznosu od 37
miliona, a cjelokupnu imovinu firme
procijenio je na 23 miliona KM. Krajem
februara ]uri} je priveden u policiju radi
davanja iskaza nakon {to je Tuìla{tvo ZDK
zatraìlo istragu zbog sumnje da je prijetio
slu`benici Uprave za indirekto oporezivanje.
Prema objavljenim spiskovima Porezne
uprave FBiH, ]uri} d. o. o. @ep~e duguje
64 hiljade KM poreza. Na listi UIO firma
NBI ]uri} duguje 5,9 miliona KM, a
Beton ]uri} 288 hiljada KM.
(M.F.)
KO SE S NAMA TUI, IVOT MU JE DUI
Predsjednik Tuilatva BiH

Goran Salihovi podnio jednu
i najavio drugu tubu protiv
Slobodne Bosne i FTV-a
Glasnogovornici Tuìteljstva BiH
pohvalili su se ovotjednim nastupom na
Regionalnoj konferenciji u Crnoj Gori i
pozitivnom ocjenom koju je, kako
navode, dobio njihov proaktivni model
komuniciranja s medijima i gra|anima.
No, dok su predstavnici Tuìteljstva BiH
u crnogorskom ljetovali{tu Be~i}i
kolegama iz regiona prezentirali model
uspje{ne suradnje s novinarima, glavni je

dràvni tuìtelj Goran Salihovi} u
Sarajevu prijetio novim tu`bama protiv
klevetni~kih medijskih ku}a. Nakon
novinara Slobodne Bosne, protiv kojih je
{ef Tuìteljstva BiH ve} podnio jednu i
najavio drugu sudsku tu`bu, na
Salihovi}evoj se crnoj listi na{la i
Federalna televizija.
(S.M.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
19.11.2014
23:32
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
LIDERA KO [ODERA
PRO ET CONTRA
Na konkurs za
predsjednika
SDP-a prijavit
}e se desetak
kandidata
Foto: Mario Ili~i}
Smatrate li da je smjena
selektora Suia opravdana?
ALMEDIN [I[I]
Novinar
Nezavisnih
novina
DA
Safet Su{i} je ogledalo bh.
dru{tva, klasi~ni primjer
korumpiranog i bahatog
mo}nika. Od starta je
interese reprezentacije i
nacije podredio interesima
vlastite porodice,
poku{avaju}i da zaradi od
prodaje igra~a iz bratove
agencije. Rezultat toga jeste
da je gotovo sahranio bh.
reprezentativni fudbal i uni{tio
zlatnu generaciju. Pitanje je
samo ko je imao interes da
mu dopu{ta da to radi.
SMAJO KARAÎ]
Generalni
sekretar
Rukometnog
saveza BiH
DA
O~igledno je da su igra~i i
stru~ni {tab izgubili
me|usobno potrebnu
energiju i hemiju koji su
potrebni da bi tim
ostvarivao vrhunske
rezultate. Bez obzira na
sve, gospodin Su{i} je u{ao
u historiju na{eg fudbala.
SENAD
HAD@IME[I]
Direktor
Teniskog
saveza BiH
DA
Kao u svakom sportu,
selektor treba da preuzme
odgovornost. U ove ~etiri
utakmice nije skupljen
zadovoljavaju}i broj bodova
i to je red nekih poteza koji
su po hijerarhiji svake
reprezentacije, da se prvo
ide na selektora pa od
njega ka dolje.
da je Su{i} zaduìo na{u

zemlju i napravio puno
toga.
HARUN
MAHMUTOVI]
Generalni
sekretar
Ko{arka{kog
saveza BiH
NE
Smatram da je selektor
Su{i} imao puno sportskog
peha i da nije imao dobru
situaciju oko nekih drugih
stvari koje su se de{avale.
Selektor Su{i} napravio je
dobar rezultat.
Na interni konkurs SDP-a za

popunu upra`njenog mjesta
strana~kog lidera ve} se prijavilo
osam kandidata, a taj bi se broj
mogao ~ak udvostru~iti do isteka
konkursnog roka, 20. novembra u
12 sati.
Prema neslu`benim informacijama, kandidature su podnijeli
Svetozar Pudari}, Nermin Nik{i},
Slavi{a [u}ur, Bogi} Bogi}evi},
Denis Be}irovi}, Selim Be{lagi},
Zukan Helez i Damir Hadì}, a
njima }e se u fini{u najvjerovatnije
pridruìti i Jasmin Imamovi},
Hamdija Lipova~a, Mirza
Ku{ljugi}
Jo{ uvijek aktuelni strana~ki
lider Zlatko Lagumdìja, na
posljednjem, tako|er vanrednom
kongresu SDP-a u prolje}e 2011.
godine izabran je bez i jednog protukandidata.
Aktuelna poplava predsjedni~kih
kandidata prvi je pouzdani znak da
je SDP zakora~io na put
unutarstrana~ke demokratije. (S.B.)
FUAD MUZUROVI]
Nekada{nji
selektor
fudbalske
reprezentacije
BiH
NE
Sa obzirom na situaciju u
kojoj se na{la na{a
reprezentacija, odnosno
selektor zajedno sa saradnicima, smatram da bi
Safet trebao do kraja da
izdrì i napravi preokret.
Mi{ljenja sam da postoje
teoretske {anse za
odlazak na Evropsko
prvenstvo. Odluka je donesena i ja mogu da kaèm
BRANISLAV
CRNOGORAC
Selektor
dùdo
reprezentacije
BiH
DA
Profesionalni sport ima

svoje zakonitosti, a
smatram da je bilo previ{e
lo{e odigranih utakmica,
tako da selektor mora
snositi dio odgovornosti, pa
i podnijeti ostavku. Mi{ljenja
sam da mu je trebalo
omogu}iti da je on
podnese, a ne da mu je
uru~e.
Zlatko Lagumdìja
asim:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
23:39
Page 10
EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI
Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiH formirat e trojna koalicija sastavljena

od SDA, DF-a i HDZ-a, kojoj e se na razini drave, uz preutnu suglasnost
Dragana ovia, pridruiti Savez za promjene
ODVAJANJEM OD DR@AVNE VLASTI

POÎNJE NEZAUSTAVLJIVA
DETRONIZACIJA MILORADA DODIKA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Trojni pregovori strana~kih delegacija

SDA, DF-a i HDZ-a, oko uspostave vlasti,
uspje{no su okon~ani u utorak, 18.
novembra, u poslijepodnevnim satima i
^VRST DOGOVOR TROJKE
Budu}u vlast na svim razinama
formirat }e koalicija
SDA, DF-a i HDZ-a
PUTINOVA
PUTINOVA BALKANSKA
BALKANSKA
MARIONETA
MARIONETA
Lider
Lider SNSD-a
SNSD-a Milorad
Milorad Dodik
Dodik nalazi
nalazi
se
se uu potpunoj
potpunoj diplomatskoj
diplomatskoj izolaciji
izolaciji
10
19.11.2014
23:39
Page 11
FEDERALNU VLAST FORMIRA TROJKA A DR@AVNU ÊTVORKA

posve je nebitno ho}e li se paraf na
usugla{eni sporazum staviti deset ili
dvadeset sati kasnije, kazao je za
Slobodnu Bosnu jedan visoki strana~ki
du`nosnik SDA, neposredno uklju~en u
trojne pregovore.
Prije ~etiri godine u isto vrijeme niko
nije znao ho}e li se vlast konstituirati na
prolje}e, ljeto ili jesen naredne godine, a
sada se postavlja pitanje ho}e li sporazum
biti potpisan u utorak, srijedu ili ~etvrtak,
kaè na{ sagovornik, ponosan na ~injenicu
da se samo desetak dana nakon slu`benog
progla{enja rezultata oktobarskih izbora
jasno naziru konture nove vlasti na svim
razima. Nju }e u federalnom dijelu BiH, na
svim razinama formirati trojka - SDA,
HDZ i DF, koja }e na dràvnoj razini
prerasti u ~etvroku priklju~ivanjem
Saveza za promjene, s kojim je jo{ prije

desetak dana potpisan sporazum.
PRE[UTNA SUGLASNOST
DRAGANA ÔVI]A
Istina, na sporazumu koji se ti~e
dràvne razine vlasti nedostaje ~etvrti
potpis - Dragana ôvi}a, lidera HDZ-a, ali
ta ~injenica nema poseban zna~aj, budu}i
da je ve} sada jasno da }e HDZ sigurno
participirati u dràvnoj vlasti, bez obzira
ho}e li partner iz Republike Srpske biti
Savez za promjene, na ~emu institiraju
~elnici SDA i DF-a, ili pak Dodikov SNSD,
na ~emu je sve donedavno tvrdokorno
insistirao lider HDZ-a Dragan ôvi}.
Posve je izvjesno da }e srpski partner u
dràvnoj vlasti biti Savez za promjene.
Usmeni dogovor - pruèna ruka i data rije~
- ôvi}a i Dodika nema ba{ nikakvu teìnu

u pore|enju s ~injenicom da je uspostavljen
vrlo snaàn i unutra{nji i me|unarodni
politi~ki savez usmjeren protiv Dodikove
destruktivne politike. ôvi}ev poèljni
partner iz RS-a, Milorad Dodik, definitivno
je prekrièn na va`nim adresama BiH,
regije i Evropske unije, ~emu je, me|u
ostalim, lavovski doprinos dao i ruski
ambasadror pri UN-u Vitalij ûrkin, koji se
na posljednjoj sjednici Vije}a sigurnosti
UN-a otvoreno usprotivio euroatlantskoj
orijentaciji BiH. ûrkin se usprotivio da se
BiH gura u pravcu Evropske unije, {to je
u diplomatskim krugovima Evropske unije
dodatno u~vrstilo prili~no rasprostranjeno
uvjerenje da Rusija vi{e nije samo retori~ki
na srpskoj strani , nego je rije~ o novoj
strategiji Rusije prema Balkanu, koja se
Politi~ki utjecaj Milorada Dodika bit }e osjetno smanjen

i ograni~en na prostor RS-a
11
19.11.2014
23:40
Page 12
EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI

pored ostalog manifestira i kroz skoro
neprikrivenu rusku podr{ku Dodikovim
separatisti~kim ambicijama i blokadama
euroatlantskih integracija BiH.
RUSKI OSLONAC RS-u

O~igledno se ruski pogled na BiH ni
najmanje ne razlikuje od ruskog pogleda na
Ukrajinu, a ta teza razvijena je i u onom
tajnom dokumentu njema~kog Ministarstva
inostranih poslova, ~ije je dijelove nedavno
citirao njema~ki magazin Der Spiegel.
Vlada u Berlinu zabrinuta je zbog ruske
politike mo}i na Balkanu. Predsjednik Putin
o~ito poku{ava da Srbiju udalji od Evropske
unije... i da preko Republike Srpske uti~e na
cijelu BiH, pi{e njema~ki Der Spiegel
povla~e}i jasnu paralelu izme|u ruske
strategije na Balkanu i u Ukrajini.
U tom kontekstu treba posmatrati i
njema~ko-britansku inicijativu prema BiH
koju su zajedni~ki formulirali {efovi
diplomatija ovih dràva Frank Walter
Steinmeier i Philip Hammond, a koja je u
me|uvremenu dobila plebisticarnu podr{ku
svih 28 ~lanica Evropske unije. Nova
strategija EU-a prema BiH, zajedni~ki
oblikovana u Berlinu i Londonu, izravno je
RASPODJELA IZBORNOG PLIJENA
HDZ-u pet hrvatskih i jedno srpsko

ministarstvo
Na finalnim trojnim pregovorima u
Sarajevu, strana~ke delegacije SDA, DF-a
i HDZ-a na~elno su dogovorile nacionalnu
raspodjelu mandata u Vladi Federacije
BiH. HDZ-u }e pripasti svih pet
ministarstava koja prema Ustavu
pripadaju hrvatskim ministrima, te jedno
od tri ministarstva koja su Ustavom
suprotstavljena ruskim ambicijama na

Balkanu. U najkra}em, Evropska unija }e u
tijesnoj suradnji s novim vlastima u BiH
dogovoriti mapu puta kako bi po ne{to
ubrzanijoj proceduri dodijelila BiH kandidatski status i pokrenula pretpristupne
pregovore.
ÂSTAN IZLAZ
Bez obzira na ~injenicu da je Dodik
nakon parlamentarnih izbora osjetno
POSTIZBORNA KLACKALICA
Ni jedan blok u RS-u nema

sigurnu veinu
U isto vrijeme kada je u Sarajevu
parafiran koalicioni sprazum izme|u
SDA, DF-a i HDZ-a, i u Banjoj Luci je
potpisan sporazum izme|u SNSD-a,
DNS-a i SP-a.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, potvrdio
je da ove tri partije imaju dovoljan broj
poslanika za skup{tinsku ve}inu {to }e
se, kako je rekao, potvrditi na konstitutivnoj sjednici NSRS-a zakazanoj za prvi
dan u narednoj sedmici.
Dodik je rekao da ve} imaju spremna
rje{enja za predsjednika NSRS-a kao i
njegove zamjenike.
Nijedan od trojice lidera ovih stranaka
nije èlio precizirati koji poslanici i iz kojih
stranaka su im osigurali tu ve}inu u
Narodnoj skup{tini RS-a.
Nije jasno da li Dodik u tu ve}inu
ra~una i dva poslanika iz Napredne
Srpske, ~iji je lider Adam [ukalo, nakon
sastanka s liderom SDS-a Mladenom
Bosi}em rekao da }e kona~nu odluku
donijeti preko vikenda.
[ukalo je rekao da su na sastanku sa
SDS-om usagla{ena mnoga pitanja koja
su uslov za ulazak u politi~ki dogovor, ali
da je ostavljeno jo{ prostora za razgovor
12
o eventualnom zajedni~kom nastupu u

Narodnoj skup{tini RS-a.
SKUP[TINSKA VE]INA NADOHVAT

RUKE
Lider SDS-a Mladen Bosi} vjeruje da }e
Savez za promjene formirati vlast u RS-u
zagarantirana Srbima.
Preostalih deset minstarstava, od kojih
osam pripadaju Bo{njacima i dva Srbima,
podijelit }e SDA i DF u pribli`nom omjeru
60:40 posto, pri ~emu }e premijerska
pozicija pripasti SDA, dok }e zauzvrat
predsjednika Federacije BiH imenovati
HDZ.
spustio ton i ublaìo retoriku, njegova

politi~ka detronizacija tretira se kao nu`ni
uvjet za ubrzano napredovanje BiH prema
Evropskoj uniji. Dodik se na va`nim
evropskim adresama ve} tretira kao biv{i
mo}nik RS-a i te ~injenice napokon je
postao svjestan i lider HDZ-a Dragan
ôvi}, koji upravo poku{ava prona}i
~astan izlaz iz neugodne pozicije u koju
ga je doveo savez s Dodikom. ôvi} ne
moè tek tako okrenuti le|a Dodiku,
kome je dao rije~ i pruìo ruku, ali
jednako tako ne moè ni insistirati na
savezu s Dodikom, na koji s izvjesnim
simpatijama gleda jo{ samo Putinova
Rusija.
U takvim okolnostima ôvi}u i nije
preostalo ni{ta drugo nego da potpi{e
koalicioni sporazum sa SDA i DF-om, i da
izostavi svoj paraf na sporazum ranije
potpisan izme|u SDA, DF-a i Saveza za
promjene.
U najkra}em, HDZ }e participirati u
vlasti na svim razinama, ali zbog date rije~i
i pruène ruke ne}e parafirati sporazum sa
Savezom za promjene, s kojim }e dijeliti
vlast na dràvnoj razini.
Takvo rje{enje federalne kriàljke
vjerovatno }e doprinijeti da postizborna
klackalica u RS-u pretegne na stranu
Saveza za promjene. Gotovo je izvjesno da
}e politi~ki blok okupljen oko Dodikovog
SNSD-a izgubiti i onu minimalnu ve}inu
od 42 glasa, budu}i da su naprednjaci
[ukalo i \or|i} na pragu ulaska u Savez za
promjene. Istina, pronose se glasine da je
SNSD u me|uvremenu pridobio poslanika
iz Bijeljine Vojina Mitrovi}a, koji je na
izborima osvojio mandat kao ~lan
âvi}evog NDP-a, no i nakon tog
transfera, koji nije slu`beno potvr|en,
Dodikovom SNSD-u nedostajat }e jedan
glas za mininimalnu ve}inu u Skup{tini
RS-a.
No, i u slu~aju da Dodik uspije formirati
vlast, njegova realna mo} i politi~ki utjecaj
bit }e neuporedovo manji i strogo
ograni~eni na manji bh. entitet.
Skandal:Skandal.qxd
19.11.2014
20:36
Page 13
SKANDAL NEDJELJE
SLUAJ ERIN BROCKOVICH NA BOSANSKI NAIN
Uposlenici Patologije KCUS-a rade u

prostoru u kojem je nivo toksinih
hemikalija 12 puta vei od dozvoljenog!
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
poslenici Odjela za patologiju

Klini~kog centra Univerziteta
u Sarajevu od osnivanja ovog
odjela rade u malom, sku~enom i neadekvatnom prostoru,
koji je vi{estruko zaga|en toksi~nim
koncentracijama hemikalija i do 12 puta
ve}im od dozvoljenog maksimuma! Ni
pro{li, ni sada{nji menad`ment KCUS-a do
sada ni{ta nije poduzeo kako bi se rije{ilo
pitanje prostora i zaga|enosti iako ve}
godinama postoji plan da Odjel patologije
bude premje{ten na ~etvrtu etaù
Centralnog medicinskog bloka.
Podsjetimo, za vrijeme biv{eg
menad`menta kupljen je PET-CT aparat
koji je dvije godine stajao u ambalaì
neotpakovan, dok su pacijenti i Zavod
zdravstvenog osiguranja tro{ili novac po
susjednim dràvama za nalaze PET-CT-a.
Tro{kovi nabavke aparata i ure|enja
prostorija su ko{tali oko devet i po miliona
KM i na kraju je aparat smje{ten na dio
~etvrte etaè CMB-a. Me|utim, u svijetu ne
postoji ustanova u kojoj su Nuklearna
medicina, kojoj je pripao PET-CT aparat, i
Patologija pod istim krovom, a kamoli na
istoj etaì, upravo zbog velikih koli~ina
hemikalija i zra~enja koje se nalaze u
takvim prostorima.
Godinama izrabljivani i izloèni
toksi~nim hemikalijama, ~ije je rezultate
mjerenja biv{i menad`ment KCUS-a
uspje{no zata{kavao, uposlenici Klinike
patologije i citologije KCUS-a su u vi{e
navrata od Uprave zahtijevali rje{avanje
navedenih problema, stavljaju}i interese
pacijenata ispred sopstvenog zdravlja. U
cijelu pri~u sada se uklju~io i Sindikat
Klini~kog centra, koji je 18. novembra
donio odluku o privremenoj obustavi rada
ove Klinike dok se ne otklone nepravilnosti
koje su ranije ustanovile Inspekcija rada i
Sanitarna inspekcija.
Klinika za patologiju i citologiju je
formirana 2005. godine i nikada nije dobila
upotrebnu dozvolu gra|evinskih slu`bi, jer
ne zadovoljava nikakve uslove. Svake
godine, kada su nadle`ni organi vr{ili
OBUSTAVA RADA URODILA PLODOM

Upravni odbor naredio menad`mentu KCUS-a poduzimanje hitnih mjera
mjerenja, slani su izvje{taji da su toksi~na

isparenja enormno pove}ana, ali menad`ment i {ef Klinike su to krili od radnika tako
da se oni nisu nikom mogli obratiti sve do
jula, kada su saznali za to. Tada su se
obratili Sindikatu i pokrenuli smo aktivnosti
i pregovore, ali ni{ta nismo uspjeli
dogovoriti. Menad`ment je izignorisao
svako na{e nastojanje da ne{to predloìmo.
Zato se i{lo u obustavu rada prema ~lanu 50.
koji precizira da, ukoliko prijeti opasnost po
zdravlje radnika, radnik ima pravo
obustaviti rad i o tome obavijestiti Inspekciju rada, izjavio je Suad Roàjac,
predsjednik Sindikata KCUS-a.
Opravdani zahtjev uposlenika Odjela
patologije za nezaga|enim zrakom i
adekvatnim prostorom po nalogu generalnog direktora KCUS-a Damira Aganovi}a
se privremeno rje{avao tako da se
laborantima dodijele dvije ljekarske sobe u
kojima rade ~etiri specijalista patologije i
krene u izvo|enje radova adaptacije
laboratorija. U me|uvremenu, savjetnik
generalnog direktora Alden Prci} ljekarima
specijalistima je na nedavno odrànom
sastanku rekao da rade u dvije ili tri smjene
u dvije preostale ljekarske sobe, a ako im to
ne odgovara, da uzmu svoje radne knjiìce
i krenu put Njema~ke, Danske, Norve{ke...
Prijetnja obustavom rada patologa ipak je,

kako saznajemo, urodila plodom. Uo~i
zaklju~enja ovog broja Slobodne Bosne,
Upravni odbor KCUS-a je u skladu sa
svojim nadle`nostima donio odluku kojom
se generalnom direktoru Aganovi}u i
njegovim saradnicima nare|uje da u roku
od 24 sata osiguraju dvije prostorije na
Odjelu patologije koje moraju imati
adekvatne ventilacione sisteme. Tako|er,
naredbom UO u roku od sedam dana
moraju se osigurati jo{ dvije sobe za
lije~nike specijaliste patologije, koje }e biti
smje{tene na Klinici za klini~ku hemiju i
biohemiju. Savjetnici generalnog direktora
za tehni~ke i poslove javnih nabavki, Mireli
Im{iriji, naloèno je da poduzme hitne
mjere na projektovanju, nabavci i ugradnji
adekvatnog ventilacionog sistema.
U cijeloj ovoj pri~i, naàlost, najvi{e
ispa{taju pacijenti, koji ionako moraju ~ekati
na patohistolo{ke nalaze na KCUS-u mnogo
duè nego {to bi to bilo u redovnim uvjetima.
^lanovi UO KCUS-a kojim predsjedava prof.
dr. Mehmed Gribaj~evi} stoga su od {efice
Klinike za patologiju i citologiju, kao i od
direktorice dijagnosti~kih disciplina zatraìli
da naprave komparaciju u obradi nalaza iz
domena patohistologije sa klinikama u
regionu, sa ciljem smanjenja listi ~ekanja.
13
kupovina poslanika:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
23:04
Page 14
AFERA @EKILIKS
Stranaki preleti radi obezbjeivanja skuptinske veine u Republici Srpskoj

izazvali su veliku panju javnosti. U posljednjih nekoliko dana trguje i aktuelna
vlast i opozicija u RS-u, a naa novinarka pie koliko kota jedan poslanik i da li
e iko snositi odgovornost za ovu vrstu korupcije
PO[TO-POTO
@ELJKO MOJA, TUGO MOJA

Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
elika afera koja je krajem pro{le

nedjelje otkrivena i u politi~kim
krugovima nazvana èkiliks, a
koja pokazuje korumpiranost
SNSD-a, po svemu sude}i ko{ta}e @eljku Cvijanovi} premijerske pozicije, koja joj je obe}ana. Cvijanovi}ka u
presretnutom razgovoru govori da je
SNSD kupio dvojicu poslanika i da
namjerava da ih kupi jo{, ukoliko to bude
bilo potrebno za ve}inu.
U SNSD-u su svjesni da je nakon ove
blamaè Cvijanovi}ka izgubila svaki
autoritet.
MUP RS-a POTVRDIO

AUTENTI^NOST SNIMKA
@eljka Cvijanovi} i njen strana~ki {ef
jo{ nisu stali pred kamere kako bi javnosti
ponudili svoju verziju pri~e. Premijerka i
SNSD oglasili su samo putem saop{tenja
u kojem tvrde da im je sve smje{teno.
Ministarstvo unutra{njih poslova RS-a
zaklju~ilo je da je predsjednica Vlade RS-a
duè vrijeme pra}ena i prislu{kivana, ne
spore}i da se radi o premijerkinim
rije~ima o kupovini poslanika. êlnici
MUP-a, pri tome, nisu objasnili kako je
mogu}e da predsjednica Vlade RS-a bude
pra}ena sofisticiranim ure|ajima bez
ikakvih policijskih saznanja. Nakon
objavljivanja spornog snimka, o kojem se
i dalje govori, u politi~kim krugovima se
kalkuli{e koliko ko{ta jedan poslanik.
Jedno poslani~ko mjestu u susjednoj
Srbiji pla}a se od 50 do 100 hiljada eura,
me|utim Dodikov SNSD ima drugu
tarifu.
Lider SNSD-a Milorad Dodik ubije|en je da }e 24. novembra, kada je

zakazana konstitutivna sjednica Skup{tine
RS-a, i zvani~no potvrditi ve}inu i to bez
Adama [ukala i Gorana \or|i}a iz SNS-a
RS-a. Nakon toga bi uslijedilo i formiranje nove Vlade RS-a.
Koalicija SNSD, DNS i SP }e 24.
novembra imati dovoljno glasova da
izabere skup{tinsko rukovodstvo i to
}emo zavr{iti, {ta god ko mislio, kaè
Dodik.
On na sve na~ine poku{ava obezbijediti stabilnu skup{tinsku ve}inu ne
preù}i od politi~ke trgovine. Jedan od
onih koji bi se mogao vratiti u staro jato je
Vojin Mitrovi}, koji je poslani~ko mjesto
u Narodnoj skup{tini RS-a dobio na listi
NDP-a Dragana âvi}a. On je ponudio
ostavku u NDP-u i svoj mandat ponudio
SNSD-u. Milorad Dodik se nedavno sreo
s njim u Bijaljini i njegov prelazak je,
navodno, u potpunosti dogovoren.
Mitrovi}, navodno, ima vi{e zahtjeva.
Prvi je da njegovom bratu doktoru
Miroslavu Mitrovi}u, nekada{njem
direktoru bolnice Sveti vra~evi u
Bijeljini, ponovo pripadne direktorko
mjesto u ovoj ustanovi nakon {to sa njega
odstupi Sini{a Maksimovi}, koji je postao
SNSD-ov poslanik u Narodnoj skup{tini
RS-a. Mitrovi} je pokazao i interes za
pozicije u Elektrobijeljini, a èli i da
ponovo bude izabran za predsjednika
Gradskog odbora SNSD-a Bijeljine (na
toj funkciji je bio prije nego {to je
napustio SNSD 2004. godine).
Mitrovi} je nakon poplava, u kojima je
stradalo i njegovo rodno selo Jelaz, bio
jedan od vode}ih kriti~ara Milorada
Dodika nazivaju}i ga glavnim krivcem za
stanje u RS-u. No, svoje mi{ljenje je
izgleda u zna~ajnoj mjeri korigovao.

Mitrovi} je bio nezadovoljan jer mu
Savez za promjene nije obe}ao mjesto
ministra industrije, {to mu ja davna{nja
èlja zbog ~ijeg neispunjenja je
svojevremeno napustio SNSD. Kada mu
Savez za promjene nije ponudio ovo ministarsko mjesto, Mitrovi} je promijenio
stranu i Bijeljinu oblijepio postizbornim
plakatima na kojima pi{e - Guram
dalje. Na plakatima nije istaknuta njegova strana~ka pripadnost. Nakon sastanka
sa Draganom âvi}em, ni jedan ni drugi
nisu htjeli da potvrde ili demantuju da
Mitrovi} istupa iz NDP-a.
U SNSD-u otvoreno kaù kako su oni
kupili dva poslanika, kao da su poslanici
na sto~noj pijaci. Ja nemam dileme da su
oni sigurno to poku{avali jer znam da su
kucali na mnoga vrata u poku{aju da neko
od poslanika iza|e iz bloka Saveza za
promjene i pre|e na njihovu stranu.
Ukoliko je to Mitrovi}eva odluka, onda je
samo njegova, a ne Narodnog demokratskog pokreta i mene. Ja sam s njim imao
prijateljski odnos i u njega imao maksimalno povjerenje, kaè Dragan âvi},
predsjednik NDP-a.
On kaè da kupovina glasova ima
karakter korupcije i davanja i primanja
mita, {to predstavlja krivi~no djelo, i traì
da se utvrdi ko je podmi}ivao, a ko
primao mito.
[UKALO IDE NA SVE ILI NI[TA

U Naprednoj stranci RS-a Adama
[ukala i bez spornog snimka taktiziraju, i
to vrlo vje{to. Iako je malo ko mogao da
zamisli da }e [ukalo biti glavni igra~ u
formiranju vlasti sa osvojenih 260
glasova, on je u posljednjoj sedmici pred
zasjedanja Parlamenta RS-a odigrao na
Zbog presretnutog snimka telefonskog razgovora, @eljka

Cvijanovi} izgubi}e funkciju u Vladi Republike Srpske
14
19.11.2014
23:04
Page 15
PRIÂJ SA NJOM
PRA]ENA I PRISLU[KIVANA
Nakon objavljivanja skandaloznog
telefonskog razgovora @eljka
Cvijanovi} je izgubila svaki autoritet
kao premijerka RS-a
15
19.11.2014
23:05
Page 16
AFERA @EKILIKS
sve ili ni{ta. Zahtjev za mjesto delegata u Domu naroda BiH
gotovo je doveo do raskida koalicije sa DNS-om. [ukalo je, kako
saznaje SB, ispostavio svoje zahtjeve. Pored jednog mjesta u
Domu naroda i jedne ministarske pozicije, [ukalo je traìo tri
direktorska mjesta u javnim preduze}ima - Vodama Srpske,
Institutu za javno zdravstvo RS-a i Agenciji za igre na sre}u.
Dobro upu}eni izvori tvrde da Pavi} ne}e ni da ~uje da Vode RSa, ~ije je sjedi{te u Bijeljini, prepusti [ukalu. Isklju~iv je i kada
je rije~ o jednoj stolici u Domu naroda BiH.
U Domu naroda BiH ima mjesta za pet delegata iz Republike
Srpske. Po dva mandata trebalo bi da pripadnu SNSD-u i SDS-u,
a jedan koaliciji DNS-NS. Upravo taj glas koji traì NS RS-a
mogao bi da bude klju~ni prilikom glasanja o zakonima va`nim
za Republiku Srpsku. Kako doznajemo, [ukalo ne odustaje od
svog zahtjeva. U vrijeme pisanja ovog teksta sjeo je za sto sa
~elnicima SDS-a.
Ukoliko podrì eventualnu Vladu Saveza za promjene,
[ukalo i njegovi naprednjaci dobi}e sve {to poèle, pa i
ministarsko mjesto u toj vladi. Za nas je potpuno razumljivo da
ako neko ko ho}e da podrì vladu u njoj i participira, i spremni
smo da mu to ponudimo. Razgovara}emo i o delegatskom mjestu
koje [ukalo pominje, kaè Mirko [arovi}, potpredsjednik SDSa.
Analiti~ari s pa`njom posmatraju komplikovanu politi~ku
situaciju. Mnogi priznaju da nisu o~ekivali da }e male stranke
do}i u situaciju da budu odlu~uju}a prevaga i nazaobilazan faktor
u formiranju vlasti u RS-u.
Sredinom nedjelje SNSD, DNS i SP potpisali su sporazum o
zajedni~kom djelovanju vlasti na nivou RS-a. Uvjereni su da su
osigurali ve}inu u Skup{tini RS-a.
Demokratski narodni savez bi, prema dosada{njim
dogovorom sa koalicionim partnerima SNSD-om i SP-om,
mogao dobiti tri ministarstva u budu}oj Vladi RS-a. Zahtjevi ove
stranke su, kako tvrde na{i izvori, usmjereni na Ministarstvo
saobra}aja i veza, Ministarstvo pravde i Ministarstvo lokalne
uprave i samouprave. Na ~elu Ministarstva pravde trebalo bi da
bude postavljen dosada{nji pomo}nik ministra Slobodan Zec. U
resoru lokalne uprave i samouprave osta}e Lejla Re{i}.
Kao stranka koja je imala pravo da prva bira u koaliciji, DNS
se odrekao premijerskog mjesta u korist SNSD-a u zamjenu za
funkciju predsjednika Narodne skup{tine RS-a, na ~ijem bi ~elu
u novom sazivu trebao da sjedi Nedeljko ûbrilovi}.
Direktorska mjesta u javnim preduze}ima jo{ nisu
podijeljena, a Pavi} insistira da kadar DNS-a do|e na ~elo
Geodetske upave za imovinsko-pravne odnose RS-a. Razloga za
to Pavi} ima vi{e, a jedan od njih je dugogodi{nji spor koji vodi
protiv Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a. Naime grad
Prijedor, ~iji je Pavi} gradona~elnik, tuìo je Stankovi}a koji je u
Prijedoru uzrpirao imovinu Trgoprometa. Pavi} je od Dodika
traìo i mjesto generalnog direktora RTRS-a.
Iako je nakon posljednje sjednice Glavnog odbora SP-a Petar
\oki} rekao da Socijalisti ostaju u savezu sa SNSD-om i DNSom, ipak je ostavljena mogu}nost da se to moè i promijeniti.
Glavni odbor je ovlastio Izvr{ni odbor stranke da po potrebi
donese kona~nu odluku o u~e{}u u vlasti. To zna~i da }e zahtjevi
socijalista morati biti u potpunosti uvaèni ili izostaje njihova
podr{ka u formiranju vlade. Odranije je poznato da \oki} traì
ministarstvo unutra{njih poslova RS-a i da je to jedan od klju~nih
razloga zbog kojih je \oki} u{ao u pregovore sa SDS-om, koji
mu je ponudio ulogu mandatara.
Na mjestu ministra unutra{njih poslova mogao bi se na}i Petar
\oki} ili Goran Selak, zamjenik direktora KPZ Tunjice. Kao {to
mu je bilo te{ko da MUP ispusti iz ruku, isto tako je Dodiku te{ko
da ispuni \oki}ev drugi zahtjev i prepusti mu Ministarstvo
industrije, energetike i rudarstva.
16
28.10.2014
15:20
Page 1
suza damask:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:37
Page 18
DAMASK U SARAJEVU
U nastavku opsene policijsko-obavjetajne operacije DAMASK prolog je tjedna po nalogu Tuiteljstva BiH uhapeno desetak radikalnih pripadnika selefijskog
pokreta, uglavnom povratnika sa ratita u Siriji i Iraku; estorica bosanskih
mudahedina, za koje je Tuiteljstvo zatrailo odreivanje pritvora, tvrde da su u
ratnoj zoni boravili kao humanitarci, sezonski radnici, turisti...
@ENSKE PRIÊ DAME OD DAMA SK A
O SIRIJI, D@IHADU,
OÊVIMA I MU@EVIMA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
amoprogla{enom vo|i selefijskog

pokreta u BiH Huseinu Bilalu
Bosni}u, koji je uhap{en po~etkom septembra, pro{log su se
tjedna u pritvoru pridruìla jo{
~etvorica bra}e, sve sami povratnici sa
sirijskog rati{ta. U nastavku opse`ne
policijsko-obavje{tajne operacije pod kodnim nazivom Damask, koja je po nalogu

Tuìteljstva BiH zapo~ela u ~etvrtak, 13.
novembra, privedeno je desetak bosanskih
mudàhedina, pod sumnjom da su kao
pripadnici formacija Islamske dràve i
odreda Al-Nusre, vojnog ogranka AlQaide, boravili na podru~ju Iraka i Sirije.
Odlukom Suda BiH, ~etvorica }e sirijskih
dobrovoljaca, Salko Imamovi}, Mehmed
Tutmi}, Fikret Hadì} i Enver Lili},
provesti iza re{etaka najmanje mjesec dana,

dok su Ramizu Ibrahimovi}u i Samiru
Hadàli}u odre|ene mjere zabrane. Svi
uhap{eni se sumnji~e za vrbovanje,
organiziranje i financiranje odlaska
dràvljana BiH u Siriju i Irak, gdje su i sami
ratovali na strani radikalnih teroristi~kih
skupina.
I mada su na ro~i{tu o odre|ivanju
pritvora sami potvrdili da su proteklih
godina boravili u Siriji, Imamovi}, Tutmi},
OPERACIJA DAMASK, DRUGI DIO

Hap{enje sirijskih veterana zapo~elo je
po~etkom septembra, a nastavljeno pro{log
tjedna
18
19.11.2014
20:37
Page 19
SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU
Fikreta Hadì}a i Mehmeda Tutmi}a odala

najblià rodbina, sve {to su njih dvojica krili
od policijskih istraìtelja, k}erka i supruga otkrile
u telefonskim razgovorima
ZAJEDNO I U DOBRU I U ZLU
Enes Iri{ki} je oti{ao u Siriju ljetos, sa sobom
je poveo suprugu i dvije maloljetne k}erke
Hadì} i Lili} su negirali sudjelovanje u

oruànim sukobima, brane}i se kako je
njihova misija bila uglavnom humanitarna.
OPRO[TAJNO PISMO
NESU\ENOG [EHIDA
Fikret Hadì} je kazao da je samo vozio
cisternu, Ramiz Ibrahimovi} je tvrdio da je
bio kuhar (?), a neki su odvjetnici ~ak
izjavili da su njihovi branjenici u Siriju
putovali kao turisti?! S druge strane, dokazi
kojima raspolaè Tuìteljstvo BiH upu}uju
kako je vi{egodi{nja istraga agenata Obavje{tajno-sigurnosne agencije i inspektora
Dràvne agencije za istrage i za{titu imala
konkretne rezultate. Osim inkriminiraju}ih
telefonskih razgovora i informacija do
kojih su istraìtelji do{li pra}enjem
bosanskih ratnika-povratnika, Tuìteljstvo
BiH raspolaè i iskazima nekolicine
njihovih bliskih suradnika, koji su
svjedo~ili o zajedni~kom boravku u Siriji.
U tom je smislu nedvojbeno utvr|eno da je
Fikret Hadì} prvi put u Siriju oti{ao jo{ u
ljeto 2012., i da je na rati{tu proveo vi{e od
pola godine, prije nego {to se vratio u BiH.
Nakon nekoliko mjeseci odmora, koje je
proveo u obiteljskoj ku}i u mjestu Obre kod
Kaknja, potkraj augusta pro{le godine
ponovno je oti{ao u humanitarnu misiju,
ostav{i u Siriji sve do maja.
Mehmed Tutmi} iz okolice Zenice
krenuo je u sveti rat u julu pro{le godine,
preko Srbije, Bugarske i Turske, a vratio se
tek u augustu ove godine, pretpostavlja se
nakon teèg ranjavanja. Enver Lili} zvani
Ebu Muslim iz sarajevskog naselja Vogo{}a
je, opet, u rat krenuo sa Aerodroma
Sarajevo, letom za Istanbul u aprilu pro{le
godine, zajedno sa suborcima Harisom
Sivcem, Abdullahom Ibradì}em, Aldinom
Aliba{i}em, Advanom Mijatovi}em i
Mevludinom Cicvarom. Kako bi zavarao
trag, vratio se preko Srbije, u junu 2013.
Lili} je, tako|er, u borbama u Siriji dva
puta ranjen, ali nije odustajao od povratka.
Neposredno prije hap{enja, zajedno s
trojicom bra}e iz arapskih zemalja,
poku{ao je u dàmiji na Kobiljoj Glavi
vrbovati nove pristalice. Iz Sirije se, mjesec
dana prije hap{enja, vratio i Salko
Imamovi} iz Sarajeva, premda mu to nije
bila namjera. Imamovi} je prije odlaska
(po~etkom septembra ove godine) supruzi
ostavio opro{tajno pismo, pravdaju}i se da
19
19.11.2014
20:38
Page 20
DAMASK U SARAJEVU
je ostavlja radi dìhada, da u Siriju odlazi
kako bi postao {ehid, i da }e se vidjeti u
dènetu. Nakon {to se vratio u Sarajevo,
znancima je govorio da je bio u Turskoj.
Ramiz Ibrahimovi} iz Maglaja i Samir
Hadàli} iz op}ine Doboj-Jug na sirijskom
su rati{tu boravili pro{le godine, ali su
poslije dolaska u BiH nastavili s
regrutiranjem drugih dobrovoljaca. Iz
izvora bliskih istrazi neslu`beno doznajemo
kako bi, nakon pro{lotjednog nastavka
operacije Damask i pronalaska novih
dokaza, optu`nica protiv desetak osoba
uskoro mogla biti podignuta.
MALO NA LINIJI, PA LEZI I PIJ

Iako su, nakon {to je izmjenama
Kaznenog zakona BiH dobrovoljcima koji
sudjeluju u vojnim i paravojnim formacijama u drugim dràvama zaprije}ene
dugogodi{nje zatvorske kazne, bosanski
ratnici postali znatno oprezniji, informacije
do kojih je do{la Slobodna Bosna upu}uju
da su ih, unato~ strogoj konspiraciji, odali
~lanovi njihovih obitelji. Tako je Fikreta
Hadì}a razotkrila ro|ena k}erka,
premda se on, suo~en s dokazima Tuìteljstva BiH, po~etkom ovog tjedna branio da
je novac iz Kanade dobijao za stipendiranje
djece, a ne mudàhedina. Transkripti
prislu{kivanih telefonskih razgovora
otkrivaju da je Hadì} imao tajanstvenog
donatora iz Kanade, koji ne govori
bosanski jezik, zbog ~ega su komunicirali
uz pomo} njegove k}erke Emine Hadì} i
prevoditelja, osobe s nadimkom Ro|o.
Hadì}ev bi financijer nazvao iz Kanade,
novac je slao preko Western Uniona, ali su
transfere poku{ali sakriti otvaranjem
bankovnog ra~una na ime k}erke Emine.
Po~etkom marta pro{le godine Emina
Hadì} je pozvala oca i pitala ga {to }e re}i
ako je bankovni slu`benik bude pitao tko
joj {alje novac. Hadì} joj je savjetovao da
kaè da je po{iljatelj o~ev prijatelj, a ako
budu inzistirali na imenu i svrsi doznake, da
odgovori da se zove Abu Emran i da je
novac namijenjen za njezinu stipendiju.
Emina potom obavje{tava oca da je stigla
doznaka, ali i da je Abu Emran ostavio
poruku kako }e i kome novac biti
podijeljen. O stipendiji, dakako, nije bilo ni
govora.
Znam koliko kome ide, mi smo se
tamo dogovorili, poja{njava Fikret Hadì}, nakon ~ega ga k}erka upozorava da se
vi{e ne èli petljati u njihove poslove, jer
ona nema ni{ta sa tim. Otac je umiruje da
pare ne}e slati na njezino ime, nakon ~ega
k}erka zove majku i govori joj koliko je
novca podigla. Kako bi, ipak, ponovno
sakrili izvore financiranja, Hadì} i
njegovi suborci su prije narednog poziva
Abu Emrana dogovorili da im novac {alje
na ra~un Ro|ine k}erke. Premda su se u
20
SUMNJIVO LICE
amil Imamovi prijavio sina

Salku, Ibro Deli svjedoio protiv
zeta Samira Hadalia
Iako je Salko Imamovi}, poslije povratka iz Sirije, tvrdio da je mjesec i pol dana
boravio u Turskoj, policijskim ga je istraìteljima prijavio otac ]amil Imamovi}, koji je
ispri~ao pravu istinu o sinovoj ratnoj
avanturi. Nakon {to je po~etkom septembra
uhap{en Ibro Deli}, zbog sumnje da se u
telefonskim razgovorima Hadì} i njegovi

sugovornici naj~e{}e koristili {ifriranim
porukama, nema dvojbe da je nepoznati
financijer iz Kanade, prije nego {to je
poslao novac u BiH, precizno utvrdio
koliko }e koji brat dobiti sredstava, kao i
da su njegove upute po{tovane. Pare su
potom stavljali u koverte i konspirativno
me|usobno dijelili, ugovaraju}i sastanke na
ulici, ispred prodavnica, ili su ih slali po
djeci, ~ak i najmanje sumnjivim
susjetkama?! Fikret Hadì} i ostali sirijski
veterani dobijali su razli~ite iznose novca,
od sto do tri-~etiri tisu}e maraka,
pretpostavlja se svakom prema zaslugama.
Nije, me|utim, Fikret Hadì} jedini
radikalni selefija kojeg je prokazala
najblià rodbina. Jo{ je gore pro{ao
Mehmed Tutmi} o kojem je, mada se silno
trudio da umakne policijskim i sigurnosnim
slu`bama, najkorisnije informacije dala
supruga Fikreta, dakako i ne slute}i da se
njihov telefon prislu{kuje. Odmah nakon
Siriji borio pro{le godine, on je inspektorima

vrlo brzo priznao da je ratovao zajedno s
Ramizom Ibrahimovi}em, ali i sa svojim
zetom Samirom Hadàli}em. Ibrahimovi} i
Hadàli} su uhap{eni pro{log tjedna, mada
se Hadàli} branio da nije ratovao, nego da
je u Siriji samo kuhao.
{to se u augustu Tutmi} vratio iz Sirije,

nazvao je njegov prijatelj, ali ga nije
zatekao u ku}i. @ena Fikreta, uvijek
raspoloèna za razgovor, pojasnila je da se
Mehmed pokajao {to se vratio u Zenicu.
Tamo mu je bilo lak{e, u Siriji je bio kao
na odmoru. Malo na liniji, pa lezi, pij,
neoprezno je govorila Mehmedova
supruga. Kada je isti prijatelj ponovno
pozvao i pitao Tutmi}a kako je bilo na
terenu, dobio je kratki odgovor: Ne
moèmo pri~ati ovako telefonom.
@IVOT JE JEDAN, @IVI GA, FIKRETA

Zahvaljuju}i èninoj govorljivosti,
istraìtelji su doznali i da su u ku}u
Mehmeda Tutmi}a, poslije povratka s
rati{ta, stalno dolazili njegovi suborci, njih
oko ~etrdesetak, uglavnom iz okolice
Maglaja, za koje je Fikreta vrijedno
spremala obroke. Prijateljici (ili ro|aki)
koja je pitala da li je mu` iz Sirije donio
para, Tutmi}eva èna je priznala kako se
DO SIRIJE
PREKO SRBIJE
Bosanski su
mudàhedini u Siriju
odlazili preko Srbije,
Bugarske i Turske,
kako bi zavarali trag
19.11.2014
20:43
Page 21
SIRIJSKI VETERANI U PRITVORU

OTAC NA SLU@BENOM PUTU
Fikret Hadì} (desno) snimljen na sirijskom rati{tu
Mehmed vratio sa 20 eura u dèpu.

Pokralo mu 1.200 eura ~im je oti{ao na
liniju, jadala se o~ajna supruga. Fikreta
Tutmi} je u razgovoru s k}erkom koja ìvi
u inozemstvu otkrila da se Tutmi} ponovno
sprema za odlazak na rati{te. Kada je
k}erka upozorila da je pri~ala sa nekim
ljudima koji osu|uju njegovu grupu i pitala
majku da li otac ratuje za Islamsku dràvu,

Tutmi}eva je èna odgovara da to svi
govore, ali da Mehmed to ne priznaje. A
mo`da to sve narod laè naivno je tje{ila
k}erku. I u razgovorima s drugim prijateljicama, Fikreta Tutmi} se àlila da se
njezin mu` promijenio nakon {to je u Siriji
proveo vi{e od godinu dana, da je ostao bez
snage i da vi{e ne moè raditi kao prije. A

oti{ao je tamo kao vila, konstatirala je
nesretna èna, obja{njavaju}i da je njezin
mu` duè od godinu dana u Siriji spavao na
zemlji, da nikada nije imao kau~, da mu su
istrulili bubrezi. Jednom je sestri}u,
ponovno se àle}i na muèvo zdravlje,
kazala kako je Mehmed obolio u Siriji,
nakon ~ega je mladi} upozorio da o tome ne
govori preko telefona.
Fikreta Tutmi} je naglo postala oprezna
tek kada je po~etkom septembra zapo~ela
akcija masovnog hap{enja pripadnika
vehabijskog pokreta. Prijateljicima koje su
je zvale telefonom poru~ivala je da mogu
samo uìvo pri~ati, upozoravaju}i ih da
hodaju urnebesi, odnosno, da traje
policijska akcija. Jednako je tako umirivala
k}erku i ro|ake da Mehmed Tutmi} nije
me|u uhap{enima, iako je cijela familija,
bez sumnje, jo{ prije mjesec i pol dana
o~ekivala da }e i na njihova vrata
pokucati policija. Prema do sada
prikupljenim informacijama, Mehmed
Tutmi} i Salko Imamovi} jedini su, me|u
desetak sirijskih veterana, koji se nisu
vratili nakon {to su na snagu stupile
izmjene Kaznenog zakona BiH i gotovo je
posve izvjesno da }e biti prvi optuènici
kojima }e se suditi zbog ratovanja u
drugim dràvama.
21
zoran:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
21:49
Page 22
ZLOÎNCI NA ODMORU
Nakon to je federalni ministar pravde ZORAN MIKULI prije desetak dana poslao
na godinji odmor osuenika DUKA ZORIA, iako je znao da mu se sprema
hapenje zbog stravinog zloina nad stanovnicima sela Zecovi kod Prijedora,
Tuiteljstvo BiH otvorilo je novu istragu protiv Mikulia etvrtu po redu u
posljednje etiri godine; naa novinarka otkriva kako je ministar Mikuli
opstruirao istrage protiv organiziranog kriminala i, istovremeno, osuene
kriminalce vadio iz zatvora
ZORAN MIKULI]
MINISTAR PRAVDE
U RATU S PRAVOSU\EM
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
ude}i prema posljednjim informacijama iz Tuìteljstva BiH,

federalni ministar pravde Zoran
Mikuli} zaradit }e jo{ jednu
kaznenu prijavu, ~etvrtu po redu u
~etiri godine mandata?! Dràvni su tuìtelji
protiv priu~enog SDP-ovog pravnika iz
Mostara (nièrazrednog ~inovnika u
Gradskoj upravi) sredinom tjedna otvorili
novu istragu, i to zbog ometanja rada
pravosu|a, nakon {to se ispostavilo da je na
privremenu slobodu pustio ubojicu Du{ka
Zori}a. Ministar Mikuli} je, podsjetimo,
zbog ometanja rada pravosu|a prijavljen i
prije godinu dana, kada je najva`nijeg
svjedoka Tuìteljstva BiH u predmetu
Lutka An|elka Veljan~i}a, ~iji je
identitet u to vrijeme jo{ bio za{ti}en,
samovoljno premjestio iz sarajevskog u
zeni~ki zatvor. Iako je tada bio upozoren da
je Veljan~i}eva sigurnost ugroèna, Mikuli}
je odluku donio na svoju ruku, ba{ kao i
prije desetak dana, kada je Zori}u dozvolio
kori{tenje godi{njeg odmora.
Prema navodima Tuìteljstva BiH,
Du{ko Zori} je jedan od sedamnaest biv{ih
pripadnika Vojske i MUP-a Republike
Srpske koji se sumnji~e za stravi~an zlo~in
u prijedorskom selu Zecovi. U dosada{njoj

je istrazi, koju vodi dràvni tuìtelj Izet
Odoba{i}, utvr|eno da je u ljeto 1992. u tom
selu mu~ki ubijeno vi{e od 150 bo{nja~kih
stanovnika, me|u njima 29 èna i djece, da
su `rtve prije smrti bile izloène najgorim
fizi~kim torturama, mu~enju, silovanju...
NESTRU^NI, NEPISMENI I
PRIGLUPI TU@ITELJI
Po nalogu Suda i Tuìteljstva BiH u
ponedjeljak su uhap{eni Du{an Miluni},
Radomir Stojni}, Radovan êti}, Zoran
Stojni}, @eljko Grbi}, Ilija Zori}, Zoran
Miluni}, Bo{ko,Uro{ i Rade Gruj~i}, Rajko

Grbi} i Rajko Gnjatovi}. Trinaesti osumnji~eni Ljubi{a êti}, koji se nalazi na
izdràvanju druge kazne u Kaznenopopravnom zavodu u Fo~i tako|er je
saslu{an u istrazi, dok }e za preostalom
trojicom prijedorskih zlo~inaca biti
raspisane me|unarodne tjeralice, budu}i da
ve} duè vrijeme ìve izvan BiH. No, ne
treba isklju~iti mogu}nost da se na
policijskoj tjeralici, u me|uvremenu, na|e i
ime Du{ka Zori}a, jer mu se na godi{njem
odmoru izgubio svaki trag.
Tuìtelj Izet Odoba{i} je saslu{anje
ZA[TI]ENI SVJEDOK
BEZ ZA[TITE
An|elko Veljan~i} je prije
godinu dana preba~en iz
sarajevskog u zeni~ki
zatvor
Zoran Mikuli} zabranio saslu{avanje svjedoka protiv

Nasera Kelmendija, ostavio bez za{tite An|elka
Veljan~i}a, pomilovao Mirsu [vicarca...
22
19.11.2014
21:50
Page 23
HAP[ENJA NA ÊKANJU
OD GRADSKOG ÎNOVNIKA DO
FEDERALNOG MINISTRA PRAVDE
Zoran Mikuli} je za ~etiri godine mandata
zaradio ~etiri kaznene prijave,
na njegovu sukobu s tuìteljima
profitirali su samo kriminalci
Du{ka Zori}a zatraìo jo{ po~etkom

novembra, kada je od federalnog ministra
pravde zahitijevao da se osu|enik, u pratnji
sudske policije, dovede u Tuìteljstvo BiH,
kako bi dao iskaz. înjenica da je Zoran
Mikuli} znao da je posrijedi istraga o
jednom od najteìh ratnih zlo~ina i da se svi
osumnji~eni terete za udruèni zlo~ina~ki
poduhvat nije, ipak, nimalo utjecala na
federalnog ministra pravde koji, posve
sigurno, ima ozbiljnih problema u
komunikaciji s tuìteljima. Mikuli} je
najprije odbio Odoba{i}a, uz skandalozno
obja{njenje da u~estali zahtjevi tuìtelja i
policijskih istraìtelja za razgovore s
osu|enicima me|u zatvorenike unose
nemir (???), a potom je povukao jo{ gori
potez. Sedam dana kasnije pustio je Du{ka
Zori}a na godi{nji odmor, premda je upitno
da li je taj osu|enik uop}e stekao zakonsko
pravo na kori{tenje izvanzatvorskih
pogodnosti.
U odgovoru novinarima Federalne
televizije, koji su traìli njegov komentar,
MINISTAR NEPRAVDE:
Pravi je problem bh.
pravosua to je Zoran
Mikuli, nakon svih afera
koje su obiljeile njegov
dosadanji mandat, jo
uvijek na ministarskoj
funkciji i to nikada nije
procesuiran
ministar Mikuli} je poku{ao odràti pravnu
lekciju tuìteljima (i jo{ jednom potvrdio da
je pravna neznalica), nastavljaju}i svoj
privatni rat sa njima.
Ako je neko nezadovoljan odlukom,
nema pravo da prijeti zloupotrebom svojih
ovla{tenja. Zastra{uju}e je to {to pojedini
tuìtelji poput Olega âvke, Dubravka
âmpare, Gorana Salihovi}a i ovog
postupaju}eg Odoba{i}a svakodnevno
demonstriraju evidentnu pravnu nepismenost. Ta nestru~nost, u kombinaciji sa ne
ba{ pretjeranom inteligencijom i ogromnim
ovlastima koje im zakon omogu}ava, u
kona~nici proizvodi stra{nu bahatost, koju
VSTV uporno ne èli sankcionisati,
poru~io je Zoran Mikuli}.
ME\UNARODNI
PRAVOSUDNI SKANDAL
Pravi je problem bh. pravosu|a, me|utim,
{to je Zoran Mikuli}, nakon svih afera koje su
obiljeìle njegov dosada{nji mandat, jo{
uvijek na ministarskoj funkciji i {to, i pored
23
19.11.2014
21:50
Page 24
ZLOÎNCI NA ODMORU
~vrstih dokaza, nikada nije procesuiran. Prva
kaznena prijava protiv ministra Mikuli}a
podnesena je u junu pro{le godine, nakon {to
je Federalna uprava policije zavr{ila istragu o
sumnjivoj nabavci sustava za elektronski
nadzor osu|enika od mostarke tvrtke Unis
telekomunikacije. Policijsko izvje{}e prema
kojem se Zoran Mikuli} tereti da je federalni
prora~un o{tetio za blizu 700.000 KM
podneseno je Kantonalnom tuìteljstvu u
Sarajevu, ali optu`nica ni do danas nije
podignuta. Pet mjeseci kasnije istom je
tuìteljstvu dostavljena ve} napisana
optu`nica protiv ministra Mikuli}a, ovoga
puta zbog nezakonitog pomilovanja
tuzlanskog kriminalca Merseda Hadì}a,
zvanog Mirso [vicarac koja, opet, na
sarajevskom Op}inskom sudu nikada nije
potvr|ena. U me|uvremenu je Zoran Mikuli}
u jesen pro{le godine saslu{an u Dràvnoj
agenciji za istrage i za{titu (SIPA) i
Tuìteljstvu BiH o premje{tanju An|elka
Veljan~i}a u zeni~ki zatvor i bijegu osu|enog
ratnog zlo~inca Dominika Ilija{evi}a Come iz
zatvora u Mostaru. No, kako ni u ovom
slu~aju optu`nica nije podignuta, federalni je
ministar pravde nastavio obra~un s
tuìteljima, iz kojeg su, dakako, profitirali
samo kriminalci.
Nakon {to je An|elka Veljan~i}a ostavio
u zatvoru u Zenici, iako je upozoren da su
klju~nom svjedoku protiv zlo~ina~ke
MINISTROV [TI]ENIK
Mirso [vicarac je pomilovan
poslije Mikuli}eve intervencije
organizacije Darka Eleza upu}ene ozbiljne

prijetnje, Zoran Mikuli} je nastavio s
opstruiranjem sudskog procesa u predmetu
Lutka. Tako je prije mjesec dana odbio
zahtjev dràvnog tuìtelja Dubravka
âmpare da se Veljan~i}, dva dana prije
po~etka svjedo~enja, prebaci u pritvorsku
jedinicu Suda BiH, pa je svjedok na su|enje
doveden ravno iz zatvora. No, jo{ je ranije
ministar Zoran Mikuli} izazvao pravi
diplomatski skandal, jer me|unarodnim
tuìteljima EULEX-a sa Kosova nije
dozvolio razgovor s nekolicinom osu|enika
koji se nalaze u federalnim zatvorima.

Premda su strani tuìtelji s Kosova, koji
vode istragu protiv optuènog narko-bossa
iz Pe}i Nasera Kelmendija, sukladno
institutu me|unarodne pravne pomo}i,
traìli saslu{anje zatvorenika-potencijalnih
svjedoka, federalni je ministar pravde
odbio njihove zahtjeve. Jednako su
okon~ani i svi poku{aji stranih istraìtelja
da uzmu iskaze od osu|enika u istrazi
protiv Mikuli}evog {ti}enika Mirse
[vircarca, budu}i da je ministar zabranio
svaki kontakt i s njima.
êstitamo 25. novembar

Dan dràvnosti BiH
Povjerenje stvarano decenijama!
24
19.11.2014
19:57
Page 5
Svim gra|anima Bosne i Hercegovine ~estitamo
25. novembar
Dan dràvnosti
horizonti:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:25
Page 26
UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO
Polemika oko gotovo milijardu dolara vrijednog hidroenergetskog projekta Gornji

horizonti, koji je poeo sa realizacijom u istonoj Hercegovini, u Hrvatskom
saboru je ovih dana ula u eruptivnu fazu. Zastupnik HDZ-a BRANKO BAI od
Vlade Hrvatske trai da se hitno zaustavi ovaj Dodikov megaprojekat i objanjava
zbog ega e njegova izgradnja imati katastrofalne posljedice u dolini Neretve
DODIK PRETVARA DOLINU

NERETVE U PUSTINJU
Pi{e: MIRHA DEDI]
posljednje ~etiri godine Vlada

RS-a sklopila je nekoliko
me|unarodnih ugovora o izgradnji desetak hidroelektrana ~ija
vrijednost prelazi nekoliko milijardi eura. Ve}ina njih je me|utim propala.
Projekat Gornja Drina obustavljen je
nakon raskida ugovora od strane partnerske
njema~ke kompanije RWE, dok je projekat
Srednja Drina u zastoju ve} mjesecima i
nejasno je da li }e i kada uop{te otpo~eti
njegova realizacija. Projekat Gacko,
nakon {to je doìvio debakl u poku{aju privatizacije sa firmom ÊZ u prethodnom
mandatu Vlade RS-a, vi{e nije ni pokretan
u aktuelnom mandatu.
Posljednji Dodikov energetski poduhvat, ~ijom realizacijom bi Republika Srpska
postala najve}i izvoznik struje u regiji, je
projekat Gornji horizonti kojim je planirana izgradnja ~etiri hidroelektrane - HE
Dabar, HE Nevesinje, HE Bile}a i
Dubrovnik II. Prema ranijim najavama,
HE Dabar na mreì }e biti po~etkom
2017. godine. Pripremni radovi za HE
Dabar uveliko se izvode, zbog ~ega su
pro{le nedjelje u Hrvatskom saboru burno
reagovali hrvatski politi~ari.
HRVATSKA IMA MEHANIZME

DA ZAUSTAVI PROJEKAT
Klub zastupnika HDZ-a zatraìo je od
Vlade Hrvatske da hitno obustavi projekat
Gornji horizonti, jer bi se prevo|enjem
voda iz sliva Neretve u sliv Trebi{njice
dolina Neretve mogla pretvoriti u pustinju.
Branko Ba~i}, zastupnik HDZ-a, tvrdi
ZAUSTAVITE GORNJE HORIZONTE

Branko Ba~i}, zastupnik HDZ u Hrvatskom
saboru, hitno traì od Vlade da zaustavi
projekat Gornji horizonti
da bi se izgradnjom hidrocentrale u
Trebinju iz sliva Neretve u sliv Trebi{njice
preusmjeravala ogromna koli~ina vode,
ve}a nego {to je cijeli protok Neretve u
Mostaru.
Projekt Gornji horizonti Republika
Srpska provodi na prostoru Nevesinja,
Gacka i Bile}e, a izgradnjom najva`nijeg
objekta u tom sustavu, hidroelektrane
Dabar i tunela Dabar, ogromne koli~ine
vode }e se iz gornjeg sliva rijeke Neretve
preusmjeriti na rijeku Trebi{njicu i na taj
na~in smanjiti dotok vode u donji sliv rijeke
Neretve, {to moè svakako prouzro~iti
zaslanjivanje cijele doline, s jedne strane, a
s druge strane naru{iti ravnoteù slatke i
slane vode u Malostonskom zaljevu,
obja{njava Branko Ba~i} i dodaje kako
Vlada Hrvatske ima dva pravna instrumen-
ta kojima bi mogla zaustaviti ovaj projekt

koji je Republika Srpska ovih dana
zapo~ela.
Prvi pravni instrument kojim se Vlada
Hrvatske moè posluìti, a prema na{im
saznanjima do sada nije ni{ta pokrenula,
jest temeljem me|unarodnog ugovora o
upravljanju vodama izme|u Hrvatske i BiH
stopirati aktivnosti na projektu. Temeljem
tog ugovora je osnovano zajedni~ko
povjerenstvo ~iji je zaklju~ak da se ne
provode nikakve aktivnosti na projektu
Gornji horizonti dok se ne uspostavi s jedne
strane monitoring, a s druge strane ne
donese studija utjecaja na okoli{ koja }e
odgovoriti na sva ova pitanja i zabrinutosti
koji se javljaju oko zaslanjivanja doline
Neretve. Prema na{im saznanjima, studija
utjecaja na okoli{, u ~ijoj su izradi sudjelo-
Zaustavite Republiku Srpsku u realizaciji projekta

Gornji horizonti koji }e presu{iti donji dio toka Neretve!
26
19.11.2014
20:25
Page 27
HRVATSKA PROTIV GORNJIH HORIZONATA
LAK POSO, A PARALI

Izgradnjom hidroelektrana u Hercegovini,
Dodik nastoji od Republike Srpske napraviti
najve}eg izvoznika struje u regiji
Foto: Milutin Stoj~evi}
vali i predstavnici Hrvatske, od strane

Republike Srpske je usvojena, a na primjedbe koje su dali hrvatski stru~njaci nije
~ak niti odgovoreno. Sukladno tom bilateralnom ugovoru, Republika Hrvatska ima
pravo stopirati i obustaviti aktivnosti na
realizaciji projekta, kaè Ba~i}.
S druge strane, BiH i Hrvatska su potpisnice Espoo konvencije o uticaju na
okoli{ prekodràvnih granica i prema toj
konvenciji Hrvatska ima pravo i u~estvovati u izradi svih dokumenata koji se
odnose na za{titi okoli{a.
Vlada Federacije BiH tako|er je prije
dvije godine uloìla prigovore Republici
Srpskoj i zatraìla odgodu projekta sve do
zavr{etka {iroke javne rasprave.
Krajem maja 2013. godine, federalno
Ministarstvo ekologije i turizma pokrenulo
je sudski spor kod Okru`nog suda Banja
Luka, radi poni{tenja Rje{enja nadle`nog
Ministarstva kojim se odobrava Studija uticaja na ìvotnu sredinu projekta HE
Dabar. Aktivnosti na izgradnji ove
hidroelektrane nastavljene su i pored
pokrenutog sudskog spora, a u gra|evinskoj sezoni 2013. godine radilo se na
izgradnji pristupnih puteva.
Prije nekoliko mjeseci Sud u Banjoj
Luci odbio je tu`bu federalnog Ministarstva
ekologije, {to je bio okida~ na temelju
kojeg je resorno ministarstvo u RS-u dalo
gra|evinsku dozvolu za ovaj projekat.
Sredinom 2012. godine tada{nji prvi
potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir
â~i} potpisao je s tada{njim premijerom
RS-a Aleksandrom Dòmbi}em Sporazum
o zajedni~koj izgradnji HE Dubrovnik 2 u
okviru projekta Gornji horizonti. Ovaj
27
19.11.2014
20:25
Page 28
UDAR NA DODIKOVO STRUJNO KOLO

ENERGETSKE OBMANE I PREVARE
Veina Dodikovih megaenergetskih

zahvata u RS-u je propala
Milorad Dodik je na kraju
svog premijerskog mandata
u{ao u ozbiljne pregovore sa
italijanskim, njema~kim i
hrvatskim partnerima koji su
bili spremni da ulaù u izgradnju hidroelektrana na podru~ju
RS-a, a sve sa ciljem da RS
postane najve}i izvoznik struje
u regiji.
Sredinom 2012. godine
Vlada RS-a donijela je odluku,
u okviru projekta Gornji horizonti, o izgradnju hidroelektrane Dabar na Trebi{njici.
Formirano je i preduze}e HE
Dabar. Investicija za HE
Dabar vrijedna je oko 360 miliona KM, od ~ega }e
Elektroprivreda RS i HE na
Trebi{njici izdvojiti oko 40 miliona KM, dok }e preostala
sredstva biti obezbije|ena iz
kreditnih aran`mana.
Vlada RS-a je 2012.
godine potpisala ugovor, ukupne vrijednosti 500 miliona eura,
o izgradnji i kori{tenju
hidroenergetskog potencijala
gornjeg sliva rijeke Drine, sa
strate{kim partnerom RWE iz
Njema~ke. Projekat HES
gornja Drina obuhvatao je
izgradnju ~etiri hidroelektrane:
Buk Bijela, Fo~a, Sutjeska i
Paunci. Me|utim, po~etkom
juna 2013. godine, njema~ka
kompanija RWE Innogy
odustala je od izgradnje
hidroenergetskog sistema
Gornja Drina, jer su njihove
studije pokazale da je ekonomski isplativa samo HE Buk
STRUJNO KOLO
Megalomanski
energetski Dodikovi
projekti doìvjeli krah
Bijela, zbog ~ega su traìli da

pla}aju koncesionu naknadu
od jedan posto na ostvareni
promet. U Vladi RS-a su, pak,
ocijenili da je to niska koncesiona naknada, te su poslije
neuspjelih pregovora odlu~ili
da raskinu ugovor s ovom
kompanijom.
Krajem septembra 2011.
godine potpisan je preliminarni
sporazum o strate{kom partnerstvu u izgradnji tri
hidroelektrane u okviru projek-
zajedni~ki projekat vrijedan 175 miliona

eura gradi}e se uz postoje}u Dubrovnik 1 u
Platu i ima}e kapacitet od 300 megavata ili
2.000 gigavat-sati elektri~ne energije
godi{nje. Voda }e do tog postrojenja
dolaziti iz HE Trebi{njica novim tunelom
dugim 16 kilometara.
PROJEKAT POGUBAN ZA PTICE,

RIBE I POLJOPRIVREDU
Bakir Izetbegovi}, tada{nji predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, projekat Gornji
horizonti ocijenio je protuustavnim i upo28
ta Srednja Drina izme|u

predstavnika Elektroprivrede
RS, Elektroprivrede Srbije i
italijanske kompanije Seci
Energia. Procijenjena vrijednost projekta Srednja Drina je
oko 870 miliona eura, a predvi|a gradnju tri hidroelektrane:
Dubrave, Tegare i Roga~ice,
instalirane snage od 320
megavata. Izgradnja hidroelektrana u projektu Srednja
Drina trebala je po~eti 2013.
godine. Dogovoreno je da itali-
zorio zvani~ni Zagreb da se takvi sporazumi ne mogu potpisivati s entitetskim

vladama.
Stru~njaci i ekolozi alarmiraju da bi se
prvom dovr{enom fazom ovog projekta
neretvanskom slivu oduzelo oko ~etiri
milijarde kubika vode godi{nje koje se ve}
prevode u slivno podru~je rijeke
Trebi{njice. Ostvari li se naum o izgradnji
HE Dubrovnik 2, Neretva }e ostati bez
dodatne dvije milijarde kubika vode
godi{nje.
Dovr{ene hidroelektrane omogu}ile bi
janska kompanija Seci

Energia ima 51 odsto
vlasni~kog udjela, a elektroprivrede RS-a i Srbije po 24,5
odsto, dok bi proizvedenu elektri~nu energiju otkupljivala
Italija po cijeni od 155 eura po
megavatu. Do potpisivanja
sporazuma nije do{lo u predvi|enom roku, a Milorad Dodik
je po~etkom decembra 2013.
godine izjavio da projekat
zapravo nije dogovoren i da se
~eka na kona~nu odluku partnera iz Italije i Srbije.
Za projekat TE Ugljevik II,
Vlada Republike Srpske usvojila
je 2011. godine pismo namjere
investitora, firme Comsar
Energy Limited sa sjedi{tem na
Kipru, u vlasni{tvu kontraverznog biznismena Ra{ida
Serdarova. Tada{nji premijer
Dòmbi} rekao je da ukupna
investicija za izgradnju TE
Ugljevik 2 iznosi 400 miliona
eura, te da }e poslove izvoditi
zajedni~ko preduze}e Comsar
Energy Republika Srpska, gdje
}e TE Ugljevik 1 imati 10
posto vlasni~kog udjela, a
Comsar Energy 90 posto. Ova
odluka izazvala je protest
zaposlenih u TE Ugljevik.
Direktor RITE Ugljevik Anto
Gaji} prije nekoliko mjeseci je
izjavio da se Ugljevik II, zbog
nerije{enih imovinskih pitanja,
ne}e graditi, ve} }e se sa stranim partnerom u}i u izgradnju
Ugljevika III. Pripremni radovi na
izgradnji bloka III ove termoelektrane po~eli su u septembru
2013. godine, a nastavak radova najavljen je za prolje}e 2014.
godine, no do sada su ura|eni
samo pripremni radovi.
Ukupno gledano, ni jedan
od najavljenih velikih energetskih projekata Vlade RS-a nije
realizovan.
RS-u da postane najve}i izvoznik struje u

regiji. Me|utim, taj bi plan mogao predstavljati katastrofu za dolinu Neretve, te ~ak
dovesti i do ekolo{kog uni{tenja. Problem
}e se pojaviti kada se tok velikih koli~ina
podzemnih voda iz malenih rijeka koje
uti~u u Neretvu skrene u novosagra|ene
akumulacije, kaè Mario [iljeg, biv{i
direktor hrvatske Agencije za za{titu
okoli{a.
Vlada Federacije BiH zainteresirana je
za zaustavljanje ovog projekta, s obzirom
da je izravno ugroèn park prirode Hutovo
19.11.2014
20:32
Page 29
HRVATSKA PROTIV GORNJIH HORIZONATA

Blato koji se nalazi na na{em podru~ju. To
je najve}e evropsko stani{te ptica, ~iji cijeli
ekosustav u potpunosti ovisi o toku
Neretve, obja{njava [iljeg.
Poljoprivrednici oko donjeg toka
Neretve godi{nje na 12.000 hektara
proizvedu preko 80.000 tona vo}a i povr}a.
Lokalno stanovni{tvo strahuje da }e
salinizacija rijeke zna~iti i kraj za
poljoprivredu na tom podru~ju.
Plodna dolina Neretve, koja vo}em i
povr}em opskrbljuje dobar dio biv{e
Jugoslavije, navodnjava se iz te rijeke.
Procjenjuje se da }e godi{nje, nakon
provedbe ovog projekta, dvije milijarde
prostornih metara vode biti skrenuto iz
Neretve, {to zna~i da }e u velikoj mjeri biti
ugroèn biolo{ki minimum rijeke, kao i sustav navodnjavanja za poljoprivredna
podru~ja u ovoj regiji, kaè Ana Musa,
predsjednica udruènja Lijepa na{a Neretva.
BITKA NA NERETVI
Zbog zaslanjivanja vode zemlji{te u
dolini Neretve posta}e besplodno
TUNEL FATNI^KO POLJE

I pored osuda politi~ara i ekologa,
radovi na izgadnji hidroelektrane
Dabar uveliko se izvode
Foto: Mario Ili~i}
U za{titu doline Neretve uklju~ila se i

Svjetska nevladina organizacija za za{titu
prirode (WWF) sa sjedi{tem u SAD-u,
koja je pozvala
vlade Hrvatske i
Republike Srpske da zaustave realizaciju
projekata sve dok se ne izradi zajedni~ka
strate{ka studija mogu}eg uticaja na
okoli{. WWF, kao i organizacije za za{titu
okoli{a iz BiH i Evrope, upozoravaju na
zastra{uju}e posljedice projekta Gornji
horizonti, isti~u}i da on ugroàva
endemske vrste riba u rijekama Buni,
Bunici i Bregavi.
Ova svjetska nevladina organizacija
upozorila je sve me|unarodne finanansijske institucije na negativne posljedice projekta Gornji horizonti kako bi sprije~ila
odobravanje kredita za njegovu realizaciju.
U Neretvi i njenim pritokama,

podsje}aju borci za za{titu okoli{a, ìvi 75
vrsta riba, od kojih je 30 autohtonih.
Najvi{e je ugroèno 12 endemskih vrsta
riba. Stru~njaci upozoravaju da brane
spre~avaju neophodne migracije riba i
uzrokuju potpunu promjenu stani{ta.
Naglim i velikim promjenama temperatura
i razina voda dodatno se ugroàva opstanak
endemskih vrsta riba.
Svojevremeno je na zastra{uju}e posljedice projekta Gornji horizonti upozoravao i
prof. dr. Nijaz Durakovi}, ina~e porijeklom
iz Stoca. Durakovi} je nedvosmisleno tvrdio da }e projekt Gornji horizonti
dugoro~no voditi tome da Hercegovina bude pretvorena u pustinju.
Ve}ina ekologa i ekolo{kih udruènja
koji se bave ovim podru~jem smatra da je
ovo jako ozbiljan problem kojem je potrebno ozbiljno pristupiti, te da nikako ne bi trebalo i}i u investicije bez detaljnijih
istraìvanja.
29
INTERVJU-jovic:INTERVJU - osnova.qxd
19.11.2014
20:27
Page 30
DEJAN JOVI], POLITOLOG
INTERVIEW
PROF. DR DEJAN JOVI
ekspert za Balkan
donedavni savjetnik hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVIA, profesor na

Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, za Slobodnu Bosnu govori o putu ka EU,
novoj njemako-britanskoj inicijativi za Bosnu, slobodi govora, ruskom i turskom
uticaju na Balkanu
Ako Evropska unija bude

neodlu~na oko BiH, otvorit }e
se prostor za Rusiju i Tursku
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]
susjednoj Hrvatskoj, Dejana

Jovi}a, politologa i biv{eg
savjetnika za vanjsku politiku
predsjednika Ive Jospovi}a,
smatraju
kontroverznim
uglavnom jer je nerijetko spreman neke od
svojih nepopularnih stavova izre}i javno.
Tako se usudio u jednom akademskom
~lanku, objavljenom u ~asopisu Politi~ka
misao, napisati kako nije istina da svaki
narod èli svoju samostalnu dràvu
dovode}i u pitanje referendume o samostalnosti odràne u nekada{njim jugoslovenskim republikama. On pi{e kako su svi
referendumu osim crnogorskog 2006.
godine bili neliberalni, odnosno produkt
straha. Nakon ovog teksta, Jovi} je izgubio
posao savjetnika u uredu hrvatskog predsjednika, a dio tamo{nje javnosti ponovo ga
je javno nazivao velikosrbinom i jugonostalgi~arem.
U Hrvatskoj se vodi bitka izme|u
mitova i slobode. O~igledno je da postoji
sloboda za vrije|anje i laì, ali ne i za
druk~ija gledanja na klju~na pitanja nastanka suvremene Hrvatske. Glasna i sve agresivnija nacionalisti~ka desnica nam poku{ava zabraniti slobodan govor, naro~ito o
temama kao {to su rat i raspad Jugoslavije,
i uop}e - karakter Hrvatske kao dràve.
Najavljuju da }e se, ako oni do|u na vlast,
30
stavove koji su suprotni njihovima mo}i

iznositi samo privatno, ali ne u javnosti. [to
to zna~i? To zna~i da }e mijenjati zakone
kako bi ka`njavali slobodan govor. Tome se
treba suprotstaviti, i ja sam to u~inio. @alim
{to to predsjednik Josipovi} nije tako
vidio, kaè Jovi}.
TE[KA PITANJA
Europa, ~ini se, ponovo ima ideju

kako rije{iti situaciju u BiH. Mislite li da su
stvarno promjene mogu}e ovaj put?
Inicijativa je sama po sebi ohrabruju}a,
jer dolazi od dviju velikih ~lanica EU-a, ali
VANA PITANJA: Kako

se odnositi prema bojaznima drugih u BiH onih
koji su u socijalizmu imali
status naroda, a sada su
naroito ako se zemlja
demokratizira u smislu
majoritarne demokracije,
tj. odluivanja veinom na putu da postanu, ako
ne ve de jure, a onda de
facto, manjina?
je ipak manjkava i parcijalna. Ne otvara ona

skrivena, najdublja pitanja koja su u Bosni
i Hercegovini i oko nje i dalje tabui. Npr.
pitanje misli li me|unarodna zajednica
prepustiti BiH svu suverenost ili ne? Jer,
sad je suverenost ograni~ena institucijama
me|unarodne zajednice. Taj suverenitet
je namjerno ograni~en jer se smatralo preopasnim dopustiti da BiH sama o sebi
odlu~uje. To je isto u~injeno, primjerice, s
cijelom Europom nakon Drugog svjetskog
rata i u tom slu~aju trajalo je 45 godina.
Ova inicijativa ne otvara ni ozbiljna pitanja
unutarnjih odnosa u BiH, gdje jo{ uvijek
nema nekog trajnog kompromisa. Ako
nema kompromisa, ima li alternative za
BiH? Ta se pitanja, koliko god bila osjetljiva, moraju postaviti, jer ina~e }e ostati
atmosfera visoke napetosti, koja se gradi na
pre{utkivanju ozbiljnih pitanja.
Kad spominjem te{ka pitanja, mislim
naro~ito na dva: za bo{nja~ke politi~are, a
tako|er i za narod pitanje koje se ne bi
trebalo ignorirati jest: kako posti}i balans
izme|u vrlo razli~itih pozicija unutar BiH, i
{to ako se to ne uspije? Kako se odnositi
prema bojaznima drugih u BiH, onih koji su
u socijalizmu imali status naroda, a sada su
- naro~ito ako se zemlja demokratizira u
smislu majoritarne demokracije, tj. odlu~ivanja ve}inom - na putu da postanu, ako ne
ve} de jure, a onda de facto, manjina? Za
vo|e Srba i Hrvata u BiH, pitanje je: jesu li
spremni razumjeti da jedino Bo{njaci
nemaju neku drugu domovinu? Za{to bi
19.11.2014
20:27
Page 31
DEJAN JOVI]
Biv{i novinar, danas profesor
na Fakultetu politi~kih znanosti
u Zagrebu, ~esto u Hrvatskoj
javnosti izaziva kontroverze
svojim izjavama i djelovanjem
31
19.11.2014
20:35
Page 32
DEJAN JOVI], POLITOLOG

bilo prirodno da Srbi i Hrvati imaju dràvu
i tre}inu, a Bo{njaci samo tre}inu dràve?
Ta pitanja su klju~na za budu}nost BiH i
svatko tko toj zemlji èli dobro morao bi
imati dovoljno odgovornosti i hrabrosti da
ih izvu~e na svjetlo dana. Ako se to ne
dogodi, pitanja ne}e nestati nego }e biti
potisnuta, a to }e razvijati frustracije.
Nezadovoljstvo }e tinjati, a ne}e biti ventila
- kao {to je razgovor da se ono ispu{e.
Jedni }e prema drugima biti na prvi pogled
fini, ali }e u sebi nositi te{ka i neodgovorena, neraspravljena pitanja. Ta situacija je u
Jugoslaviji dovela do implozije, a potom i
eksplozije. Treba je izbje}i.
Otkud ovaj obnovljeni, jak interes
Zapada za BiH? Da li je uzrok samo briga
za nas ili postoje i drugi razlozi?
Zapad {alje kontroverzne i zbunjuju}e
signale. S jedne strane, njema~ka kancelarka, a i slovenski i hrvatski predsjednik, sazivaju lidere zemalja smanjenog Zapadnog
Balkana i daju im nadu da }e se nastaviti
proces pro{irivanja Europske unije. S druge,
me|utim, EU vi{e nema povjerenika za
pro{irenje. Ne znamo, zapravo, {to Europa
trenutno èli. Ona nema viziju, a ~esto se
zanosi iluzijom da i dalje traju devedesete,
kad je ona bila mo}na i ambiciozna, i kad se
mogla {iriti koliko ho}e i dokle ho}e. Tada
je proglasila pobjedu liberalne demokracije
nad svim alternativama. Ali, danas se
pojavljuju izravni i otvoreni napadi na
liberalizam, pa i demokraciju, ~ak i unutar
same EU. Obnavljaju se autoritarne, ali
ekonomski i vojno prili~no uspje{ne sile u
susjedstvu, a Evropa kao da nastavlja vrtiti staru plo~u. Europi treba novo strate{ko
mi{ljenje, jer su se okolnosti zna~ajno
promijenile. Moj je dojam da bi se morala
pona{ati daleko realisti~nije - a to zna~i
{iriti svoj utjecaj i mo} tamo gdje moè, {to
prije moè i dokle moè. To se odnosi i na
BiH, kao i druge zemlje smanjenog
Zapadnog Balkana. Dakle, te{ko pitanje za
Europu, koje i ona uporno izbjegava je
sljede}e: moète li dati ~vrsto obe}anje da
}ete ikad primiti sve te zemlje? Europa {alje
neka poluobe}anja, ali istodobno neke njene
~lanice blokiraju Makedoniju, druge
najavljuju obavezne referendume o
pro{irenju, a ve}ina ih smatra da pro{irenja
ne}e biti u doglednoj budu}nosti. To je
pogre{na politika.
RUSKA PRIÂ
Pro{le sedmice je Rusija odbila dati

podr{ku za produènje mandata trupama
EUFOR-a. Mandat je ipak produèn, ali je
takav potez Rusije mnoge uznemirio.
Koliko je uticaj Rusije u BiH, i na Balkanu,
u ovom trenutku jak?
Rusija se pona{a realpoliti~ki: {iri svoj
utjecaj gdje, dokle i kad moè. Ako Europa
32
JOVI] I JOSIPOVI]
U Hrvatskoj se vodi bitka izme|u mitova i slobode
ne popuni prostor Zapadnog Balkana, ako

se SAD izvla~e iz Europe op}enito, taj prostor ne}e ostati prazan. Nakon ukrajinske
krize, Rusija se pojavljuje kao sila koja
odre|uje isto~ne granice EU. Na rubovima
Europe, u regijama koje sad nisu u EU,
stvara se nova, bipolarna ili multipolarna
situacija - s Rusijom, ali i Turskom, SADom i Kinom kao potencijalnim regionalnim
silama. Europa je u 1990-ima imala ambiciju protegnuti podru~je unipolarnosti prak-
ti~ki na cijeli svijet, a svakako na susjedne

regije, kao {to su postsovjetski prostor,
ju`ni Mediteran i Bliski istok, a zajedno sa
SAD i na Golfski prostor. No, sad se doga|a
obrnuti proces - Europa je zastala, jer ili
ne}e ili ne moè dalje, a dolazi do penetracije Rusije na Balkan, pa i u BiH. Rusija
je tu u prednosti jer se pona{a realpoliti~ki,
pa je ne zanima je li joj saveznik ovakav ili
onakav. Europa traì od svojih saveznika da
se promijene, tj. da se europeiziraju a to
LEKCIJE IZ HRVATSKE
BiH treba saveznike na putu ka EU

Nedavno ste pisali o tome koliko
zemlje u regionu koje èle u}i u EU
mogu u~iti iz hrvatskog primjera. Koje
lekcije se mogu prenijeti na Bosnu?
Male zemlje, kao {to je BiH, ne mogu
mnogo posti}i same. U literaturi koja
analizira vanjske politike, me|utim, postoje
strategije koje male zemlje mogu primijeniti
da ipak ne{to postignu. Jedna od njih je da
se blisko poveù - u sponzorsko-klijentski
odnos - s nekom mo}nom zemljom, npr.
Njema~kom ili SAD-om, ili Britanijom.
Hrvatska je to ~inila s Njema~kom, dijelom
i sa SAD-om, a Britaniju je identificirala po mom mi{ljenju pogre{no - kao eventualnog protivnika, pa je sve ~inila da je
izolira time {to }e sprije~iti da se uz nju
pojavi jo{ neka zemlja koja bi inzistirala na
dodatnim kriterijima. Me|utim, da bi se

vodila ikakva vanjska politika, osim politika
{utljivosti, odnosno dobrovoljnog
isklju~ivanja iz odlu~ivanja, treba posti}i
neki temeljni konsenzus o tim pitanjima
unutar zemlje. Da se odmah razumijemo,
{utljivost (quietism) je potpuno legitimna
strategija vo|enja vanjske politike, a za
neke zemlje je mo`da i jedina mogu}a. Za
neke zemlje, npr. Ukrajinu, opasno je imati
vanjsku politiku, jer upravo smjer vanjske
politike moè dovesti do velikih unutarnjih
podjela u zemlji. BiH je, koliko vidim, u
sli~noj situaciji. Male dràve, ina~e, ne
moraju imati veliku vanjsku politiku.
Zapravo, ponekad ambiciozna vanjska
politika stvara zemljama, a i svijetu, vi{e
problema nego {to ih rje{ava.
19.11.2014
20:35
Page 33

je dugotrajan proces, koji u kandidatskim
zemljama izaziva otpore.
Rekao bih da je utjecaj Rusije u BiH u
simboli~kom smislu velik, i to naro~ito zato
{to s pa`njom i odre|enom zabrinuto{}u
gledaju na sada{nje vodstvo u Srbiji, koje
smatra suvi{e prozapadnim. U tom smislu,
~ini mi se da je Republika Srpska potencijalno bliì saveznik Rusiji nego {to je to
sama Srbija.
Tako|er se osjeti sve ja~i uticaj
Turske. Kakve tu interese vidimo i {ta moè
biti eventualni rezultat tog interesa?
Turska je svakako jedan od kandidata
koji bi mogli, ako èle, popuniti prostor koji
ostaje prazan zbog europskog oklijevanja.
Uostalom, Turska dobro zna da put prema
Europi moè biti beskona~no dug, a i
obnovila je samopouzdanje, postigla dobar
ekonomski razvoj, a tako|er je i postala
zna~ajnija nakon kraja Hladnog rata nego
{to je bila u njemu. To je paradoksalno i bilo
MUKA SA REFORMAMA
Opasna je zabluda da graani ele

reforme
Nedavno ste napisali reformi{ite
se ili nau~ite kako se glume reforme.
Moète li ovo pojasniti?
Kod nas se ve} desetlje}ima govori o
reformama, kao i o krizi. Ali, da li se
reforme doista èle? Ovaj britanskonjema~ki prijedlog polazi od pretpostavke
da gra|ani èle reforme, a politi~ari ne. Ali,
ja sam prema tome vrlo skepti~an. U
Hrvatskoj je strah od gubljenja privilegija i
subvencija, od otvaranja trì{ta, od dolaska
stranih radnika, od ukidanja dràvnog protekcionizma, bio jedan od glavnih kreatora
euroskepticizma. Ljudi su se vi{e bojali da
UTJECAJ RUSIJE: Rekao bih da je utjecaj Rusije u

BiH u simbolikom smislu velik, i to naroito zato to s
panjom i odreenom zabrinutou gledaju na sadanje
vodstvo u Srbiji, koje smatra suvie prozapadnim. U
tom smislu, ini mi se da je Republika Srpska potencijalno blii saveznik Rusiji nego to je to sama Srbija
RS potencijalno
bliì saveznik
Rusiji od Srbije
Foto: Mario Ili~i}
SAVEZNICI
je neo~ekivano - ali dogodilo se. Turska }e

svakako biti faktor odnosa na Balkanu, ali
koliko }e biti u tome samostalna ovisi prije
svega o odnosima sa SAD-om i Europom.
Sa SAD-om su ti odnosi jedno vrijeme
bili zategnuti, prije svega u vezi s izraelskoturskim sporovima, koji su relativno novog
vijeka. No, sirijska kriza je pribliìla
Ankaru i Washington, ali je zato udaljila
Ankaru od Moskve, {to smo nedavno vidjeli. U samoj Bosni, postoji mogu}nost i za
konfrontiranje i za suradnju. Npr. ve} dugo
mi se ~ini da bi suradnja u trokutu
Washington-Ankara-Moskva mogla biti
dobro alternativno rje{enje za BiH, naro~ito
ako Brisel ostane nezainteresiran. Pitanje je,
me|utim, gdje se Balkan nalazi na listi
turskih prioriteta? îni mi se da Turska ima
ve}e probleme i ve}e ambicije u svim
drugim njoj susjednim regijama nego na
Balkanu, tako da ne znam ho}e li htjeti
iskoristiti priliku i ovdje.
NI FAIR NI REALNO
Va{ stav je da zemljama biv{e

Jugoslavije moraju biti olak{ani kriteriji za
ulazak u EU. Moète li pojasniti ovo, {ta
zna~e olak{ani kriteriji i kakve promjene bi
to donijelo u regionu?
Da pojasnim: ne moraju u}i, ali bi bilo
}e nakon ulaska u EU ìvjeti lo{ije nego

{to su se pla{ili gubitka suvereniteta. Da
èle reforme, ve} bi na{li na~ina da
izaberu lidere koji bi reformirali dru{tvo. I
jednima i drugima ostaje da odglume
reforme, jer se tako mora. Da parafraziram onog vojnika s po~etka rata u
Sloveniji, pa da kaèm da reforme kod nas
izgledaju ovako: Mi se kao ne{to reformi{emo, a oni se pretvaraju kao da to ne
vide. I onda se dogodi, kao u Bugarskoj,
Rumunjskoj i Hrvatskoj, da se po ulasku tih
zemalja u EU, svi ne{to ~ude kako to da
se nisu dovoljno reformirale.
korisno, i za njih i za EU da u|u. Kad se radi

o kriterijima, oni se stalno zao{travaju, tako
da vi{e nemamo izvorne kopenhagen{ke kriterije, nego modificirane i nadopunjene. Na
zemlje koje su u sve lo{ijem stanju primjenjuju se sve o{triji kriteriji, od kojih neke ne
bi mogle ispuniti ni sada{nje ~lanice EU. To
je pogre{no. Drugo, neke od kandidatkinja
ne}e nikada mo}i ispuniti kriterije koji se
pred njih postavljaju. Ne zato {to to ne bi
htjele, nego zato {to ne mogu. O~ekivati od
Bosne da postane Finska i ispuni uvjete koje
ne moè, nije ni fair ni realno.
Nije, tako|er, ni fair da se BiH napi{e
ustav izvan nje same, postavi vanjski kontrolor u liku visokog predstavnika, a onda
kaè - vi ste sami odgovorni za to {to se
doga|a. Bosanci i Hercegovci ne mogu, ~ak
i kad bi svi jedinstveno to htjeli, promijeniti prirodu sistema koji im je skrojen izvan
zemlje. [to se doga|a kao rezultat tog stanja? Ili gubitak volje da se uop}e krene na taj
put, ili poku{aj da se Europu prevari i to
tako da se reforme odglume. Ovo prvo
stvara potpunu nezainteresiranost gra|ana
za EU. Dominantan stav je ravnodu{nost.
U Hrvatskoj je to isto bio slu~aj: 56,5 posto
gra|ana uop}e nije iza{lo na referendum o
~lanstvu u EU. Kod politi~ke elite, to stvara
osje}aj da moraju varati Europu, pa to i
~ine. Osim toga, politi~ari razmi{ljaju samo
o razdoblju dok su oni na vlasti, a to zna~i
~etiri godine, najvi{e osam osim ako nisu
diktatori, jer jedino diktatori ra~unaju na 20
i vi{e godina vlasti. Ako se ~lanstvo u EU ne
dogodi u okviru njihova mandata, nisu
motivirani raditi na tome. Prema tome, EU
bi trebala spustiti kriterije, u~initi ih realisti~nima i {to prije primiti sve zemlje
Balkana, naro~ito zbog konkurencije o
kojoj sam ve} govorio.
33
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd
14.8.2014
0:42
Page 1
malina:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
23:36
Page 36
POZITIVNA GEOGRAFIJA
Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj listi po izvozu

maline, a po proizvodnji malina u tehnolokom smislu je ispred Srbije koja vai za
svjetskog proizvoaa maline. O svojevrsnom bumu u uzgoju jagodiastog voa
u BiH i stalnom rastu proizvodnje razgovarali smo sa ADNANOM MALIEVIEM,
upravnikom Oglednog poligona za istraivanje sarajevskog
Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta
RAZVOJNA [ANSA
NE PADAJ MI NA MALINE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
osna i Hercegovina je u proteklim

godinama bila 12. na svjetskoj
listi po izvozu maline, ali se o
tome ne pri~a dovoljno. Mi
kona~no moramo shvatiti da nam
je jedino rje{enje, ne da pravimo ~ipove i
automobile, nego da iskoristimo prirodne
resurse. Ne}emo se obogatiti na poljoprivredi, ali u tom segmentu moèmo
ostvariti zna~ajne rezultate, rekao je na
po~etku na{eg razgovora Adnan Mali~evi},
upravnik Oglednog poligona za istraìvanje
sarajevskog Poljoprivredno-prehrambenog
fakulteta, s kojim smo razgovarali o
ekspanziji proizvodnje jagodi~astog vo}a u
BiH.
OGLEDNI POLIGON
Na samom po~etku razgovora Mali~evi} nam je naveo jedan od najpozitivnih
primjera u ~ijem epicentru se na{lo
@eljezno Polje, kraj koji je katastrofalno bio
pogo|en ovogodi{njim poplavama. Oni su
ubrali 600 tona malina, a otkupna cijena
bila je tri marke po kilogramu. Dakle, od
prodaje malina u taj kraj slilo se oko 1,8
miliona KM, kaè Mali~evi} navode}i
kako je poslije poplava ameri~ka vladina
organizacija USAID investirala preko dva
miliona ameri~kih dolara u revitalizaciju
poljoprivredne proizvodnje u tom kraju.
Adnan Mali~evi} upravnik je Oglednog
poligona koji, izme|u ostalog, raspolaè
ARAPSKO PROLJE]E NA MOJE RAME SLIJE]E
Arapi spremni investirati u proizvodnju jagodiastog voa u BiH

Ekspanzijom proizvodnje jagodi~astog
vo}a u BiH impresionirana je i njema~ka
firma Eliza Beri, koja se bavi otkupom
vo}a i povr}a, a jedna je od najve}ih firmi
te vrste u Evropi. Na podru~ju Op}ine
@ivinice ova firma zasadila je 250 dunuma
sadnicama brusnice i borovnice, a
spremna je pruìti svu tehni~ku i stru~nu
pomo} budu}im kooperantima u
proizvodnji vo}a i povr}a. Imamo
nezaga|enu vodu, nezaga|en zrak,
jeftinu radnu snagu. Imamo sve {to
treba firmi Liza Beri, {to kod nas
najsavremenijom kolekcijom jagodi~astog

vo}a u ovom regionu. Primjerice, mi
ovdje, na jednom mjestu, imamo 70
razli~itih vrsta malina. Zahvaljuju}i
me|unarodnim organizacijama, prvenstveno projektu Farma USAID-a, SIDA-e
i kasnije ê{koj agenciji za razvoj, mi smo
na toj povr{ini posadili sve atraktivne vrste,
sorte i tipove jagodi~astog vo}a kako bi
utvrdili koje su to vrste, sorte i tipovi
najbolji i najunosniji za uzgoj u BiH,
obja{njava Mali~evi} novode}i da se na
Oglednom poligonu nalazi i gen banka gdje
se ~uvaju sva doma}a, autohtona sjemena
skromno pla}a, a Njema~koj bi je to

skupo do{lo, obja{njava Adnan
Mali~evi}, te dodaje kako su u posljednje
vrijeme za uzgoj jagodi~astog vo}a veliki
interes pokazali i investitori iz arapskih
zemalja. Oni imaju kapital, ho}e da
prave pogone, ali im ne}emo dozvoliti
da naru{e trì{te. Mi smo spremni da
im pomognemo, ali im ne}emo
dozvoliti da naprave nered, kaè
Mali~evi} navode}i kako se BiH, pored
evropskog, probija i na arapsko i tursko
trì{te jagodi~astog vo}a.
biljaka koje postoje samo na podru~ju BiH.

Pored toga, u planu je da se dio kapaciteta
iskoristi za otvaranje laboratorije za
razmnoàvanje biljaka iz epruvete,
odnosno pravljenje sadnog materijala za
rasadnike koji }e proizvoditi sadnice za
uzgajiva~e.
Prema Mali~evi}evim navodima, do
2000. godine u BiH se praktikovalo
takozvano tradicionalno vo}arstvo. Drugim
rije~ima, farmeri su samoinicijativno
uzgajali {ljive, jabuke, jagode, maline... ne
vode}i ra~una o tome kako }e, kome i gdje
plasirati svoje proizvode. Me|utim, 2000.
Poku{avamo osavremeniti proizvodnju, da je prilagodimo

i uvedemo novitete, da ubijedimo farmera, ako ve} ima
Audija, da mu je bolje da ima najnoviji model
36
19.11.2014
23:03
Page 37
MALO JE, MALO MALINA

UPRAVNIK S CILJEM
Adnan Mali~evi}, upravnik
Oglednog poligona
Poljoprivredno prehrambenog fakulteta
godine tri-~etiri privrednika shvatila su

potencijal, odnosno da bi se sa bobama
mogao napraviti uspje{an biznis, samo su
se pitali kako i koje bobe treba uzgajati.
Institucija kojom upravljam daje odgovor
na to pitanje, odnosno na pitanje moè li
dunum zemlje biti fabrika za farmera,
gdje je on i direktor i radnik i komercijalista..., obja{njava Mali~evi}, ~iji se
Ogledni poligon finansira iz donacija u
okviru projekata razli~itih me|unarodnih
organizacija. Rast uzgoja jagodi~astog vo}a
podràla je i doma}a privreda pa je u
Visokom otvorena fabrika za proizvodnju
opreme za navodnjavanje, koja se prije toga
uvozila iz Gr~ke. Otvorena je i firma koja
izra|uje plasti~ne kop~e za maline i firma
koja pravi plasti~nu i drvenu ambalaù za
pakovanje plodova koji se prodaju {irom
Europe.
AKO GAJI[, GAJI NAJBOLJE
KASNA MALINA
Sorta malina ~iji plodovi sazrijevaju u novembru
U BiH se dominantno uzgaja malina i

godi{nje se proizvede vi{e od 5.000 tona.
Stru~njaci navode da je mnogo bh.
vo}njaka koji slijede prakse naprednih
evropskih vo}njaka na kojima se proizvode
maline, a da su neki ~ak i napredniji od
evropskih koji imaju nadzor, pomo} i
podr{ku stru~njaka i dràve. Me|utim, u
bliskoj budu}nosti problem bi mogla
predstavljati nekontrolisana proizvodnja
jagodi~astog vo}a. U BiH }e se sada
posaditi sadnica koliko nije u posljednjih
40 godina jer su farmeri vidjeli da se moè
zaraditi. ôvjek na dva dunuma malina
37
19.11.2014
23:04
Page 38
POZITIVNA GEOGRAFIJA
zaradi 9 hiljada KM. Ne moè{ mu
zabraniti da od dva napravi, odnosno zasadi
pet dunuma, obja{njava Mali~evi} navode}i da se kod nas vo}arstvo ne bazira na
sistemu koji prati i podràva dràva i
institucije nego na privrednicima kojima je
profit jedina vodilja. Mi poku{avamo da
osavremenimo proizvodnju, da je prilagodimo i uvedemo novitete, da ubijedimo
farmera da ako ve} ima Audija, da mu je
ISPLATIVO:
itelji eljeznog Polja su
ubrali 600 tona malina, a
otkupna cijena bila je tri
marke po kilogramu.
Dakle, od prodaje malina
u taj kraj slilo se oko
1,8 miliona KM
VO]E, JAGOIÂSTO
Maline i ribizle raznih boja i
ameri!~ka visoko`bunasta
borovnica
bolje da ima najnoviji model, obja{njava

Mali~evi} navode}i kako su na Oglednom
poligonu uzgojene sorte i kulture za koje se
zna da imaju trend rasta u svijetu. Dakle,
pored maline, doma}i proizvo|a~i moraju
po~eti uzgajati i kuture koje su
perspektivne i traène u svijetu. Kao
institucija Ogledni poligon prati te trendove
i poznato im je koje su to kulture i nove
sorte.
Mi smo napravili projekat kojim smo
definisali {ta bi se u kojem podru~ju BiH
moglo uzgajati u zavisnosti od klime,
zemlji{ta, ali i otkupa i trì{ta. Dakle,
definisali smo perspektivne kulture u
jagodi~astom vo}u. Ameri~ku visoko`bunastu borovnicu treba masovno saditi,
ali ona traì specifi~nu tehnologiju uzgoja.
Interes postoji i za crvenu ribizlu, sibirsku
borovnicu..., kaè Mali~evi} i dodaje da
je jedan od faktora koji ograni~ava
farmere da po~nu sa uzgojem ovih sorti
njihova cijena. Naime, nove sadnice su
38
MALINA FATIMA
Sljedei projekat Oglednog poligona

bit e oplemenjivaki centar za
jagodiasto voe
U BiH ljudi su vijekovima brali {umsko
vo}e i povr}e, jagode, borovnice,
gljive...U najpoznatijim picerijama u
Belgiji, Francuskoj itd. jedete picu sa
na{im gljivama. Vrganj, blagva, crna
truba, smr~ak... sve se to ovdje bere,
otkupljuje i pakuje. Ove sezone
otkupna cijena {umskih jagoda bila je
sedam maraka po kilogramu. Ljudi
dnevno beru po 50 kilograma i zarade
dnevnicu od 350 KM, kaè Mali~evi} i
dodaje kako se to mora o~uvati. Sljede}i
korak bit }e pravljenje oplemenjiva~kog

centra. Mi nemamo malinu koja se
zove Fatima. Amerikanci imaju Anu,
Jozefinu, Karolinu, a da bismo
napravili Fatimu koja ima krupne i
slatke plodove kao Karolina, a da bude
adaptirana na na{e uslove, moramo
kombinovati ameri~ke sa na{im
autohtonim vrstama. To je skup,
mukotrpan i dugotrajan proces,
obja{njava Mali~evi}.
skuplje jer njihovim vlasnicima mora biti

pla}ena licenca. Mi ovdje imamo
kolekciju patentiranih sadnica. Dakle, te
sadnice ne mogu napustiti na{ rasadnik
dok se ne plati licenca za njihovu
komercijalnu upotrebu, kaè Mali~evi} i
dodaje da je Holandija na trì{te izbacila
tri nove sorte maline. Holandsko trì{te
traì samo te maline, a i evropsko trì{te ih
traì. A da bismo bilo konkuretni, na{im
farmerima moramo osigurati ono {to imaju
i holandski farmeri, samo je pitanje ko }e
to platiti, kaè Mali~evi} koji i pored
svega smatra da je BiH ostvarila bum u
uzgoju jagodi~astog vo}a, u ~emu vidi
perspektivu razvoja vo}arstva u BiH
uop}e.
Svim gra|anima
Bosne i Hercegovine
upu}ujem najiskrenije
~estitke povodom 25.11.,
Dana dràvnosti
Bosne i Hercegovine
PR E D S J E D N I K
@ivko Budimir
19.11.2014
19:56
Page 4
branka:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:14
Page 40
SUDBA KLETA
by MARIO BRANCAGLIONI
U Gteborgu je 12. novembra preminuo na dugogodinji saradnik - ilustrator

MARIO BRANCAGLIONI; njegov vanserijski talenat za karikaturu i strip bio je
prepoznat i daleko van granica nae drave
MARIO BRANC AGLIONI
Foto: Mario Ili~i}
HRONIKA NENAJAVLJENE SMRTI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
ili smo, naravno, sretni, veseli,

debeli, zadovoljni i eufori~ni
kada je 15. oktobra pro{le godine
fudbalska reprezentacija Bosne i
Hercegovine pobijedila Litvaniju
u gostima i plasirala se na Svjetsko
prvenstvo koje je ove godine odràno u
Brazilu. Bio je utorak, a ve} u srijedu, e da
bi sre}a bila potpuna, {lag na tortu iscijedio
je direktno iz Gteborga Mario Brancaglioni... Branka smo ga zvali. Karikatura
lobanje selektora Safeta Su{i}a Papeta
nakalemljena na ostatak tijela-kipa Isusa
Krista, neuzubillah!, u Rio De Janeiru.
Zavr{ila je ilustracija, kao {to i jeste red, na
naslovnoj stranici Slobodne Bosne, sa
datumom: 17. oktobar 2013. Sada, kada se
Pape sprema na put ku}i, u Pariz, jer je
zavr{io sve obaveze prema reprezentaciji,
Branka je na putu ka vje~nim lovi{tima.
Iako je imao jo{ puno obaveza koje nije
stigao zavr{iti. Preminuo je 12. novembra,
od posljedica te{ke bolesti koja se zove
leukemija. Kakva nepravda!
BALKANSKA RAPSODIJA
Prije nekih osam godina, odlu~ili smo
da ispod imena autora tekstova objavljujemo i na{e e-mail adrese. Tek toliko da se
neko sjeti da nam po{alje elektronsko
pismo. A, tu je negdje, ne sje}am se vi{e
gdje, bila i adresa na{eg grafi~kog urednika
Edina Spahi}a zvanog Spaha. To je Branka
uo~io, pa mu je poslao e-mail kako bi se
upoznali i, eventualno, ostvarili saradnju.
Spaha je tu poruku ignorisao, vjerovatno je
trebao odgovoriti na barem osamdeset
va`nijih imejlova. Za dvije hefte u
Spahinom inboxu zacrnila se nova poruka:
Pa, jebemu majku, meni iz Timea
odgovaraju na mejlove... Sve ostalo je,
kazali bi oni {to èle skratiti opisivanja i
poja{njavanja, istorija. Branka je postao na{
saradnik. U po~etku su to bile karikature i
razne druge ilustracije, koje su uljep{avale
rubriku Mini market, pa su se onda,
ponekad na{le i u ve}im tekstovima, na
naslovnim stranicama, da bi na Brankin
prijedlog, njegova djela bila sastavni dio
40
JEDAN POGLED...
Mario Brancaglioni
snimljen u svom
rodnom gradu, Zenici,
2008. godine
Na{ Branka bio je sna`nog duha,

inteligentan, {armantan, duhovit,
beskompromisan, ogor~en
i tuàn ~ovjek
izuzetno ~itane i komentarisane kolumne
ovog magazina Balkanska rapsodija, autora
Andreja Nikoladisa. A potom su karikature
zavr{avale u rubrici Pro et contra kao
Sedmi~ni pogled u krivo ogledalo, a strip
Zijan, koji je on svake sedmice slao u
{lajfnama, u Patinastoj kutiji.
Vi{e od godinu smo njegovo prezime u
redakciji izgovarali kao pravi primitivci i
ba{ onako kao {to se i pi{e - Brancaglioni.
Dok nam na{ kolega i aktuelni, a mislim i
tada{nji, urednik na Federalnoj televiziji
Amarildo Guti}, Zeni~anin kao i Branka,
nije rekao da se on, ustvari, preziva Brankaljoni. Bilo je to 20. marta 2008.,
neposredno uo~i otvaranja Brankine
Izlo`be karikatura i ilustracija u foajeu
Bosanskog narodnog pozori{ta u Zenici, u
okviru 13. me|unarodne kulturne manifestacije Zeni~ko prolje}e. Zamolio sam ga
tada da mi u diktafon izbaci koju re~enicu o

Izlo`bi, tek da obiljeìmo taj doga|aj, a ne
da se hvalimo kako imamo uspje{ne
saradnike. U Zenici sam predstavio
~etrdeset karikatura i ilustracija koje su
objavljene u skandinavskoj {tampi i u
Slobodnoj Bosni. Crteì su op{te tematike i
razumljivi su ljudima u Bosni i Hercegovini. Nisu toliko direktni kao {to imam obi~aj
raditi u skandinavskoj {tampi. Jer, tamo ne
postoji cenzura, a novine su uglavnom
liberalnog tipa. Skandinavcima je sloboda
{tampe - zakon. Ovo je moja prva izlo`ba u
BiH, a ukupno peta. Nadam se da }e
sljede}a biti u Sarajevu. Za godinu,
dvije..., rekao mi je te ve~eri. I bila je
Izlo`ba u Sarajevu, za manje od godinu: 25.
februara 2009. godine.
Mario Brancaglioni ro|en je u Zenici
4. decembra 1965. godine. Studirao je na
branka:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:15
Page 41
Safet Su{i}
by MARIO BRANCAGLIONI
PRERANI ODLAZAK SUPERMARIJA

Corto Maltesea, kojeg je volio iz dva vrlo
jednostavna razloga: Corto je bio ~ovjek
koji je sam sebi urezao liniju sudbine
o~evim ìletom, a drugi razlog je bilo taj {to
se divio djelu velikog kolege Huge Pratta.
Branka je bio sna`nog duha, inteligentan,
{armantan, duhovit, beskompromisan,
ogor~en i tuàn ~ovjek.
BLISTAVI TRENUCI
Silvester Stalone
Skandinaviji Gteborgs - Posten, napisao

mi je jednom prilikom kratku auto biografiju. Nagra|ivan je na festivalima
{irom svijeta. Jo{ jedan na{ kolega, i
tako|e Zeni~anin Selvedin Avdi} tvrdi da
Odsjeku za produkt dizajn Akademije je Mario Brancaglioni bio jedan od
likovnih umjetnosti u Sarajevu. Prvu
najboljih karikaturista na svijetu!
godinu rata bio sam raspore|en
A ne samo me|u najboljim u
na du`nost kabl-montera pri
Bosni i Hercegovini, jer
PTT-u u Zenici. Poslije
to je isuvi{e mala
godinu dana sve mi je
teritorija. S tim da od
bilo jasno, pa sam se
1993. nije ni ìvio u
na{ao u [vedskoj, gdje
njoj,
onako
mi jedno vrijeme ni{ta
nesretnoj.
nije bilo jasno. U
Izuzetan lik je
Gteborgu sam radio
bio Mario Branrazli~ite poslove. Dok
caglioni. Ponekad
se, da tako kaèm,
je znao staviti na
nisam izborio da radim
glavu {e{ir u stilu
ovo {to sad radim i da
Rocky Balboa. Volio
uìvam u svom po je tetovaè. Sve koje
slu. Kao freelance karikatje imao, bile su vrlo
urista, ilustrator, strip crta~...
intimne, duboko o njemu i
Izme|u ostalog i u drugim, po
samo njegove. Recimo, jedna
zna~aju i tiraù, dnevnim novinama u by MARIO BRANCAGLIONI je predstavljala {utljivog kapetana
Duboko ga je vrije|alo to {to je nakon

nestanka zemlje u kojoj je ro|en nastupio
haos u kojem su napredovali jedino
primitivizam, mr`nja, dogma i prazne
ideologije. Njegova borba s bolom
sastojala se od kritike dru{tva kroz
karikaturu. Protiv ru{enja se borio
stvaranjem. Neizmjerno je volio svoje
k}erke, Nadin i Nikitu. Usmjeravao ih je
da cijene velike tekovine civilizacije, da
budu rockerice, da sutra budu pametne
ène. Zapravo, jedna od njegovih najve}ih
pobjeda i blistavi trenutak ogromne sre}e
je bio trenutak kada je sa k}erkama i{ao u
kupovinu vinilnih LP plo~a, a jedna mu je
pokazala na album Low Davida Bowieja i
rekla: Tata, hajde da kupimo ovu, vidi,
ba{ je lijep ~iko. Taj trenutak je,
ponosno, u dvije rije~i, podijelio sa svim
svojim prijateljima na Facebooku: Moja
k}i!
Volio je Lou Reeda, Neila Younga, The
Smiths, Davida Bowieja, [tuli}a, i Stonese
i Beatlese. Volio je filmove Veliki
Lebowski, Taksista, Rocky, crtani
Despicable me, Woodyja Allena, Keitha
Haringa, lijepe ène u visokim {tiklama,
Apple, volio je kuhati. Hvalio se maminim
receptom za knedle sa {ljivama... êtiri
mjeseca uporno sam ga poku{avao
kontaktirati, na razne na~ine. Na mobitel,
na fiksni, SMS, Viber, e-mail. Nisam uspio.
Ali, Branka nam je slao Sedmi~ni pogled u
krivo ogledalo. Posljednji za broj od 23.
oktobra. U pretpro{li utorak poslao sam mu
e-mail sa pitanjem: Mogu li za ovaj broj
ra~unati na Tebe? Odgovor jo{ uvijek
~ekam...
41
sanin milavic:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:10
Page 42
PREDSTAVE BEZ PUBLIKE
Poluprazne pozorine sale sve su ei prizor u sarajevskim teatrima, a glumci,

reditelji, dramski pisci, konano su poeli javno i otvoreno govoriti o ovom i
brojnim drugim problemima u svojim matinim kuama; dramski pisac ALMIR
IMIREVI, glumac Pozorita mladih Sarajevo SANIN MILAVI i reditelj i
direktor nezavisne teatarske kompanije East West Centar HARIS PAOVI
za SB govore o tome ima li u Sarajevu publike za pozorite ili nema pozorita
za publiku, zbog ega je pasivnost glavna odlika menadmenta naih
teatarskih kua i kakva im se budunost smijei...
POBUNA NA DRU[TVENIM MRE@AMA
Na{i teatri izgubili su raznolikost koju su nekada imali i

stihijski prave repertoare po principu daj {ta da{
ZATO UMIRU
SARAJEVSKA
POZORITA
42
19.11.2014
20:12
Page 43
SUMORNI DANI BH. TEATRA

BEZ DLAKE
NA JEZIKU
Pi{e: MAJA RADEVI]

êsto ~ujem
univerzalno
obrazloènje - u
Sarajevu nema
publike za
pozori{te. Bojim
se da je stvar
obrnuta. Nema
pozori{ta za
publiku, kaè
glumac Sanin
Milavi}
ma tome i tri-~etiri godine kada smo

kolegica, koja redovno i marljivo prati
teatarska zbivanja u gradu, i ja odlu~ile
da vi{e ne}emo i}i na pozori{ne
premijere. Na premijeri je sala uvijek
dupke puna, obavezno do|u svi prijatelji,
blià i dalja rodbina ~lanova pozori{nog
ansambla, kolege iz drugih pozori{ta i
nekolicina istinskih ljubitelja teatra koji
nisu ni u kakvim familijarnim/drugarskim
vezama sa glumcima i reìserom, redom se
~uju ~estitke i nakon {to se zavjesa spusti,
obavezno slijedi aplauz i ovacije - bez
obzira na to o kakvoj se predstavi radilo.
Izrevoltirane onim {to nam se ~inilo kao
hroni~no odsustvo kriti~kog mi{ljenja kod
premijerne publike, kolegica i ja smo,
dakle, odlu~ile da }emo od tada, pa nadalje
i ubudu}e gledati drugu ili tre}u reprizu
predstave, kako bismo provjerile stvarno
stanje stvari.
MAGI^NI BROJ 20
Od ~etiri reprizne izvedbe na koje smo
oti{le, na tri je sala bila poluprazna, a u
jednom slu~aju karte su se ~ak dijelile
besplatno slu~ajnim prolaznicima samo
kako predstava ne bi bila otkazana. Ne bi
bilo korektno ovdje navoditi o kojim je
predstavama rije~, pa }emo to presko~iti.
înjenica je, me|utim, da sarajevska
pozori{ta polako, ali sigurno umiru.
Paradoksalno, Sarajevo ima Internacionalni
teatarski festival MESS, jedan od
ponajboljih pozori{nih festivala u regionu.
U vrijeme kada se odràva MESS, za svaku
predstavu se traì karta vi{e. Izuzmemo li
rijetke repertoarske uspjehe, koje su
posljednjih godina najvi{e imali Kamerni
teatar 55 i SARTR, ostatak pozori{ne
sezone u gradu je neinventivan, pasivan i
poprili~no dosadan.
Prazna pozori{na sala najgora je no}na
mora svakog glumca. O tome je nedavno na
svom Facebook profilu vrlo otvoreno i
iskreno pisao Sanin Milavi}, glumac
sarajevskog Pozori{ta mladih.
Ju~e, na Termalnoj rivijeri, iz
susjednog bazena ma{e mi bra~ni par
srednjih godina. Ne prepoznajem ih, ali im
srda~no odmahnem. Naposlijetku mi pri|u
i kaù mi da su me gledali u petak na sceni
i da im je predstava bila odli~na. Njima i jo{
14 ljudi koji su nas tu no} gledali. Prema
pravilima pozori{ta, predstava se otkazuje
ukoliko je broj gledalaca ispod 20. Bra~ni
par koji mi je pri{ao i koji su me zamolili da
prenesem ~estitke kolegama bio je isti par
koji je zamolio blagajnicu da kupe
preostale ~etiri karte ne bi li broj prodatih
ulaznica bio dovoljan da se predstava odrì.
Naravno, predstavu smo odigrali ne

dopustiv{i im da to u~ine. Ovo je drugi put
ove godine da se ovakvo ne{to dogodi.
Neobi~no je to osje}anje istovremenog
ponosa i stida. Ponosan sam na nas koji
predstave igramo kao da smo pred punom
salom. Ponosan sam na ~injenicu da je neko
ko nas ionako ve} pla}a kroz budètska
izdvajanja voljan da potro{i jo{ novca samo
da bi nas gledao to ve~e. Stid me je, pak, {to
je nerad osobe uposlene da bi promovisala
na{e pozori{te ve} godinama nagra|ivan
redovnom platom obezbije|enom od istih
onih ljudi koje sve ~e{}e ispra}amo iz
na{eg tetra jer je ve~era{nja predstava
otkazana. Redovnom platom i bonusom od
4, 5 ulaznica koje neko èli da dokupi,
napisao je Milavi}, uz zaklju~ak: êsto
~ujem univerzalno obrazloènje - u
Sarajevu nema publike za pozori{te. Bojim
se da je stvar obrnuta. Nema pozori{ta za
publiku.
U ~emu je, zapravo, glavni problem:
nedostatku novca za produkcije, lo{em
izboru tekstova, nepostojanju (ili
needukovanju) pozori{ne publike,
nedo voljnom radu na promociji pred stava...?
Sve navedeno, kaè Sanin Milavi}.
Ja bih to zajedni~ki imenovao nedostatkom kulturne strategije. Na{i teatri su
izgubili svaku vrstu diverzifikacije koju su
nekada imali i stihijski prave repertoare po
principu daj {ta da{. Time polako, ali
sigurno, gube svoju nekada{nju stalnu
publiku koja je bila vezana za odre|enu
ku}u i uìvala u sigurnosti da }e ba{ na toj
sceni gledati, uslovno re~eno, odre|enu
vrstu predstave. Kriteriji su se potpuno
izgubili, a samim time opada i kvalitet
ponude. Tome dodajmo i sramne budète
za produkciju. Na{a godi{nja sredstva su
manja od tro{kova reprezentacije nekih
javnih firmi. Onda, kao {lag na torti, imate
~injenicu da o nama odlu~uju ljudi koji
nerijetko ili nikada nisu kro~ili u pozori{te.
Kad sve to saberemo, dobro je da uop{te
postojimo. Publika je u svemu tome
43
19.11.2014
20:12
Page 44
PREDSTAVE BEZ PUBLIKE

najmanje kriva. Tretiramo je kao nemirno
dijete koje silimo da popije riblje ulje.
Publika postoji, a do nje moèmo doprijeti
jedino kvalitetom i raznovrsno{}u.
Sanin kaè da su reakcije kolega na
njegov Facebook status, koji je izazvao
mnogo pa`nje u javnosti, ve}inom bile
pozitivne, {to zapravo i ne ~udi: Ono {to
sam javno rekao je ne{to o ~emu svi mi
privatno ~esto razgovaramo. To {to sam
u~inio je moja li~na odluka da prekinem
neki svoj zid {utnje. Ukoliko se u
budu}nosti ispune moje najcrnje slutnje
vezane za moju mati~nu ku}u i za teatar
uop{te, bar }u imati ~istu savjest jer nisam
{utio, kaè Milavi} i dodaje: U na{oj
sredini uvijek je te{ko govoriti otvoreno jer
ljudi sve shvataju vrlo li~no. To se mora
promijeniti, jer ono {to je teatarska ku}a sa
tradicijom i teatar sam po sebi daleko je
va`nije od mene ili od bilo kog radnika u
pozori{tu.
Menad`mente na{ih pozori{ta koji,
kako je kazao, dovode tre}erazredne reditelje iz inostranstva, a pri tome ne daju priliku na{im mladim reìserima, glumcima,
piscima da pokaù {ta znaju i mogu,
nedavno je javno kritizirao i reditelj i direktor nezavisne teatarske kompanije East
West Centar Haris Pa{ovi}. Kada je ovog
ljeta na Latinskoj }upriji, u njegovoj reìji,
obiljeèna stogodi{njica Sarajevskog atentata, a me|u zvijezdama ve~eri bio je i
[aban [auli}, Pa{ovi} je na na{e pitanje da
li je ta~no da je za tu manifestaciju iz evropskih fondova dobio dva miliona eura,
odgovorio: Nisam, dobio sam 250.000, ali
volio bih da sam dobio dva miliona.
Svi|alo se nekome to {to radi ili ne, Haris
Pa{ovi} jedan je od rijetkih ljudi u Bosni i
Hercegovini koji je na vrijeme shvatio kako
jedino moè da funkcioni{e teatar u
(n)ovom vremenu - a to zna~i ne oslanjati
se isklju~ivo na dràvne budète za kulturu,
koji su iz godine u godinu sve skromniji,
nego aplicirati sa razli~itim projektima na
sve mogu}e evropske fondove i na taj na~in
finansirati (ko)produkcije. Pri tome, kvalitetan marketing i PR su me|u klju~nim
segmentima za uspjeh, to jest gledanost
jedne predstave (me|u svijetlim primjerima
u tom kontekstu je i mladi, agilni direktor
Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica
Hazim Begagi}).
Na pitanje kako ocjenjuje sada{nje stanje
u na{im pozori{tima, Haris Pa{ovi} kaè:
Najprije da vidimo {ta je dobro: imamo
odli~ne glumce, sva pozori{ta imaju
pristojne uslove za rad, plate su redovne.
To je izvrsna osnova da se pravi uzbudljiv
teatar i da pozori{ta postanu vulkan
preobraàja dru{tva. Umjesto da imaju
klju~nu ulogu, na{a pozori{ta su sama sebe
dovela na marginu kulturnog, edukativnog i
socijalnog ìvota u zemlji. Na{a pozori{ta
44
ALMIR IM[IREVI] O POLITICI I POZORI[TU
Uljuljkani su groznicom
samodopadnosti
[to je SDP me|u strankama, to je
Pozori{te mladih me|u teatrima napisao je na svom FB profilu Almir
Im{irevi}, a u razgovoru za na{ magazin
poja{njava: Mislim da je moja izjava,
moj FB status, posve jednostavan i
jasan. O politici i fudbalu govori
mnogo vi{e ljudi, puno ih je koji misle
da se u te oblasti razumiju i imaju
potrebu podijeliti svoje znanje i
iskustvo, ~ak kada od njih to i ne
traìmo. O pozori{tu, uglavnom, {ute i
oni koji ga poznaju i vole. Zato sam
zloupotrijebio politiku da bih
progovorio o pozori{tu. Dobronamjerni
}e u mojoj izjavi, nadam se, prepoznati
i moju naklonost Pozori{tu mladih, ali i
kritiku.
Im{irevi} dodaje da se njegov stav ne
odnosi samo na Pozori{te mladih, ve} da
i ve}ina ostalih pozori{ta boluje od sli~nih
bolesti: Uljuljkani su groznicom
samodopadnosti. Od politi~ara su se
zarazili drsko{}u i bezobrazlukom, ne
osje}aju nikakvu odgovornost, ni
potrebu za razgovorom sa drugom
stranom. E, tu se pojavljuju mediji.
Trebali bi prepoznati va`nost ovoga o
~emu govorimo, ostaviti prostor za
redovno bavljenje pozori{tem. Kritika
bi tada upozoravala, analizirala, bila
politi~ka opozicija. Tada bi osvijestili
svoju mr`nju spram Mahalu{e i
Sidranovih ve~eri poezije, ali i ljubav
prema Levyju i Handkeu, ~iju smo
ovogodi{nju nagradu u Norve{koj
sramno pre}utali i pokazali koliko je
na{ teatar neodgovoran i nezreo.
Jurislav Koreni} je prije nekoliko
decenija, u ovom istom gradu, u vrijeme
koje sad nazivamo vremenom
jednoumlja, napravio (ili pokrenuo) sve
nemaju ni misiju, ni viziju, ni strategiju. U

brzom vremenu u kojem ìvimo, kada
gledalac ima mnogo drugih interesantnih
izbora, pozori{te mora biti ispred vremena tematski, zanimljivom formom, politi~kim i
dru{tvenim anga`manom, na~inima na koje
privla~i publiku. Na{a pozori{ta ne koriste
izvanredan talenat na{ih umjetnika i ne
povezuju se sa svijetom. U sarajevskim
pozori{tima stalno je zaposleno blizu 70
glumaca, a nije zaposlen niti jedan reditelj.
Mladi dramaturzi i pisci se angaìraju samo
sporadi~no. Na{a pozori{ta samo ne{to
malo sara|uju sa Beogradom, a nikada ne
ono na {ta mislimo kad kaèmo sarajevsko pozori{te. Bez njega ne bi bilo
Pozori{ta mladih, Kamernog teatra 55,
MESS-a, podsje}a Im{irevi} i zaklju~uje:
Ne zaboravimo da tada u na{em
pozori{nom rje~niku jo{ uvijek nije bilo
rije~i poput PR, menadèr, marketing.
A sve je to gospodin Koreni} znao
bolje od nas. Novac, tekstovi, publika,
ni tada, pa ni sada, nisu bili problem.
Nedostaju nam ljudi koji pokre}u, ljudi
kojima problem nije ko~nica, ve}
izazov. I ba{ kao {to sam siguran da u
politici uvijek imamo za koga glasati,
siguran sam i da postoje ljudi koji
umiju voditi teatar.
KONSTRUKTIVNA KRITIKA
Od politi~ara su se zarazili drsko{}u i
bezobrazlukom, ne osje}aju nikakvu
odgovornost, ni potrebu za
razgovorom sa drugom stranom
prave koprodukcije sa evropskim i

svjetskim teatrima. Me|unarodne koprodukcije su danas standard u evropskoj
kulturnoj praksi. Najbolji primjer je kako je
Dubravka Vrgo~ od Zagreba~kog kazali{ta
mladih koje je bilo u raspadanju napravila
evropski teatar, a sada to isto radi sa HNK
Zagreb.
Za ono {to se NE de{ava u na{im
teatrima, najodgovorniji su glumci, smatra
Pa{ovi}: Glumci su jedini koji imaju
mogu}nost da spasu na{a pozori{ta od
propasti. Jer, ako to ne urade, pozori{ta }e
se po~eti zatvarati. Glumci su u
19.11.2014
20:13
Page 45
SUMORNI DANI BH. TEATRA

ÛVANJE FOTELJA KAO PRIORITET
Vee su anse da dobije ebolu

nego otkaz u javnom sektoru
Naslije|e socijalizma i ljudi koji su ve}
godinama ukorijenjeni u na{im teatrima i
uredno primaju pla}e svakog mjeseca, a
ponekad mjesecima ne odigraju nijednu
predstavu, pri~a su za sebe. Taj sindrom
od kojeg pati gotovo svaka javna firma ili
ustanova, nije zaobi{ao ni
bosanskohercegova~ka pozori{ta. Radio
ili ne, ve}e su ti {anse da dobije{ ebolu
nego otkaz u javnom sektoru, kaè
Sanin. Kod nas vlada ta vrsta
mentaliteta da }emo re}i: nemoj
nekome otimat hljeb, a niko ne
spominje da bi mo`da mogli taj isti hljeb
dati u ruke nekome ko }e ga krvavo
menad`mentima i upravnim odborima.

Glumci su najbrojniji umjetnici u na{im
pozori{tima, dakle, imaju najvi{e mo}i.
Ta~no je da bez reditelja i pisaca na{ teatar
ne moè ozdraviti i glumci mogu dovesti
njih u na{ teatar. înjenica je da se politika
kod nas ne mije{a u pozori{ta na neki bitan
na~in, mediji su naklonjeni pozori{tima...
Dakle, nema opravdanja u izvanjskim
uticajima. Sve je u rukama uposlenih u
teatrima. Glumci su odgovorni za veoma
lo{e stanje u na{im pozori{tima i bi}e
odgovorni ako pozori{ta po~nu nestajati.
zaraditi. Bojim se da vrijeme otkaza

dolazi, ali da }e o njima odlu~ivati ljudi
koji nemaju pojma o teatru, ili o kulturi
uop{te. S druge strane, nekima od ljudi
koji ne rade, rad je svjesno
onemogu}en. Neki jednostavno ne
dobivaju priliku. Sa tako malim
budètima, sa kojima jedva moète
napraviti jednu po{tenu predstavu
godi{nje, nemogu}e je da svi glumci i
redatelji stalno rade. Samo sna`niji i
raznovrsniji repertoar na{ih pozori{ta
jasno bi pokazao ko zaista èli da radi, a
ko je tu samo da pokupi GRAS-ov
kupon. Za to se moramo izboriti.
Ima i dobrih primjera koji mogu biti

uzori promjene, navodi Pa{ovi}, poput
Sarajevskog ratnog teatra, u kojem je
pozitivna promjena zapo~ela dolaskom
Nihada Kre{evljakovi}a za direktora: I
tamo ima jo{ mnogo toga da se uradi, ali je
dinamika tog pozori{ta neusporedivo bolja
od onog {to je bilo prije Nihadovog
dolaska. Tako|er, Tanja Mileti}-Oru~evi}
se herojski bori u nemogu}im okolnostima
u Mostarskom teatru mladih. Sa{a Oru~evi}
je pokrenuo promjenu u mostarskom
Narodnom pozori{tu. Dragan Komadina je
po~eo oìvljavati HNK Mostar. Ima dobrih
pomaka i u Narodnom pozori{tu Republike
Srpske. To su sve mali, ali veoma zna~ajni
pokazatelji mogu}nosti reforme bh. teatra.

Ali, prava promjena }e nastati tek kad
zaposleni glumci postanu subjekti u teatru,
kad prihvate odgovornost, kad pozovu
mlade reditelje i dramaturge da im se
pridruè. Na{a pozori{ta moraju napraviti
revoluciju protiv sebe. Pozori{ta u Isto~noj
Evropi su bila klju~ dru{tvene promjene.
,
NEK NESTANE, NIJE [TETA
Sanin Milavi}, pak, smatra da mladi
glumci, reìseri, pisci, u ovom trenutku
nemaju previ{e dobrobiti od ulaska u
pozori{ne institucije: Bi}u brutalno iskren.
Kakve koristi bi imali mladi autori od
ulaska u institucije ovakve kakve jesu? Da
reìraju, dizajniraju scenografiju i kostime,
glume u predstavama koje }e nakon samo
par igranja biti skinute sa repertoara?
Pitajte mlade umjetnike koji rade na kakve
stra{ne i frustriraju}e kompromise pristaju
samo da bi radili. Sistem treba mijenjati, a
to moramo uraditi svi mi koji tvrdimo da
volimo teatar i ovaj grad.
Dramskog pisca Almira Im{irevi}a
pitamo ima li pozori{te u Sarajevu budu}nost
i kakva mu se budu}nost smije{i?
Nekad davno razgovarao sam sa
Dejanom Dukovskim, piscem iz Makedonije,
o ulozi dramskog pisca u savremenom
pozori{tu. U to vrijeme, mlad i naivan, kao
doma}ica zabrinuta nad sudbinom omiljene
junakinje iz sapunice, strahovao sam nad
sudbinom dramskih pisaca. Pla{ili su nas, kao
i danas, nestankom. I sje}am se, utje{io me
Dukovski re~enicom: Ako i nestanemo, bi}e
to NA[A odluka, a ne odluka reditelja,
glumaca ili direktora. Isto, ili sli~no je i sa
sudbinom sarajevskih pozori{ta. Va`no je da
odluka bude NA[A. Pa, neka i nestane... nije
{teta?!, kaè Im{irevi}.
NEMA OPRAVDANJA
Glumci su odgovorni za veoma lo{e stanje
u na{im pozori{tima i bi}e odgovorni ako
pozori{ta po~nu nestajati, smatra Haris
Pa{ovi}
45
hiljadarka:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:06
Page 46
E, TO JE BILA NOVÂNICA...
Poetkom ove sedmice okonano je snimanje filma

HILJADARKA, koji je po scenariju ZILHADA
KLJUANINA reirao NENAD URI; o novom,
velikom bosanskohercegovakom filmskom projektu
za na magazin govore scenarista, reditelj,
producent i glumci u ovom ostvarenju
MARKA PO
MARKA HILJADARKA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ], ADNAN RE[I]
oku{ajte nekada, ako budete u

prilici, sa ceste kojom se od
@ivinica vozite prema Banovi}ima skrenuti lijevo, pro}i ispod
nadvo`njaka i upraviti ~etiri,
pet kilometara uz rje~icu Zla}u. U
{umovitim, idili~nim predjelima, istinski
okrepljuju}im i relaksiraju}im, pogotovo
ako ìvite negdje u blizini Rudnika mrkog
uglja Banovi}i, ili jo{ gore, ako ste
uposlenik te firme, krile su se lokacije za
snimanje filma Hiljadarka, ali i smje{taja
ekipe drugog dugometra`nog igranog
ostvarenja bosanskohercegova~kog reditelja Nenada \uri}a. Naravno, kakav bi se
to film snimao u Banovi}ima a da u kadru
nije i Rudnik mrkog uglja, ali o tome }emo
ne{to kasnije. Rije~, na samom po~etku,
dajemo Zilhadu Klju~aninu, autoru scenarija Hiljadarka.
JO[ JEDAN TITO

Sadràj scenarija Hiljadarka zasniva se
na istinitom doga|aju: liku rudara na
nekada{njoj nov~anici od hiljadu dinara.
Mnogi i danas misle da je to bio Alija
Sirotanovi}, ali ne, to je bio Arif Burdali},
metalac iz Zenice, kojemu sam ja
promijenio identitet u Atifa Kurtovi}a,
obja{njava Zilhad Klju~anin: Titovi
dizajneri nov~anica dolaze u jedan bosanski
rudnik i tu nalaze lik za socijalisti~ku
nov~anicu, rudara Atifa Kurtovi}a, koji je,
gle apsurda!, prvi put si{ao u rudarsku
jamu, i ve} odlu~io da nikad vi{e u nju ne
si|e. Ali, to dizajnerima nije bitno: Atif je
lijep, pravi prototip pregaoca, ~ovjeka za
46
nov~anicu (a, uostalom, i ne znaju za

njegovu odluku!)... I tu sve po~inje, sav
nesporazum i apsurd. Atif izlazi na hiljadarki, ali se u njemu tada ne{to lomi: ne}e
ni{ta da radi, samo pokazuje nov~anicu sa
svojim likom, koja proizvodi èljeni efekat:
konobari mu ne napla}uju ra~une, bolni~ari
ne traè zdravstvenu knjiìcu, policija
zazire od hap{enja itd. Atif, me|utim, sve
vi{e tone: oduzimaju mu ku}u koju su mu
dali, pije i prati, ustvari, devalvaciju
hiljadarke. Na kraju propasti, ipak, ukaè se
tra~ak svjetla, u liku stani~ne kurve, koja
NAPORNI DANI
Reditelj Nenad \uri}
KAFANA U UDARNIKU
Draèn
Draèn Pavlovi}
Pavlovi} ii Vlado
Vlado Kero{evi}
Kero{evi} (za
(za
stolom)
stolom) ii Goran
Goran Kosti}
Kosti} (stoji
(stoji pored
pored njih)
njih)
se, ironije li, zove - Hiljadarka (razlog:

podavala se za hiljadu dinara). Po~inju
ìvjeti skupa, u napu{tenom èljezni~kom
vagonu ukinute uskotra~ne pruge, ìvjeti
sretno, i u ljubavi... A ostatak }e se mo}i
vidjeti u gotovom filmu Hiljadarka, ako
reìser {ta ne promijeni.
Kada smo do{li na set, 15. novembra, u
ranim poslijepodnevnim satima, ekipa se
upravo spremala za snimanje scene
hap{enja u Radni~kom domu kulture
Udarnik. Zapravo, u filmu je to Dom
kulture, pedesetih godina, a u realnom
ìvotu napu{tena baraka koja je preure|ena
za potrebe snimanja. Policija hapsi
potencijalne defetiste uo~i Titovog dolaska.
19.11.2014
20:07
Page 47
KAKO JE ATIF POSTAO POPULARAN
Almir [ahinovi}: Podru~je op{tine Banovi}i,
uklju~uju}i i Rudnik mrkog uglja , raj su

za snimanje filmova!
To je ono op{te mjesto, zna{. A glavni lik,

Atif Kurtovi}, malo kasnije }e u}i u }eliju...
Na scenariju smo radili godinama. Zilhad je
mene, prije pet, {est godina, vi{e se i ne
sje}am ta~no, prvo pitao da li èlim reìrati
film po njegovom scenariju. Pristao sam,
ali uz dogovor da puno radimo na
njegovom tekstu. On je pristao na moje
uvjete, a onda smo producenta Almira
[ahinovi}a uvukli u ovu pri~u. Trajalo je,
dakle, godinama. Nije to bio nikakav tok,
ve} vrludanje rijeke, ponornice, koja se
svake godine pojavi na povr{ini. Tako smo
i mi svake godine najavljivali po~etak
snimanja, ali uvijek nas je ne{to spre~avalo.
A spre~avala nas je, zapravo, na{a
principijelna odluka da u snimanje ne}emo

u}i dok ne budemo imali mogu}nost da
film realizujemo, makar dobrim dijelom,
onako kako smo nama{tali, ali i da
produkcijski nivo bude pristojan. A,
pristojan nivo ovdje je - golem, veli Nenad
\uri}.
Anga`manom i profesionalno{}u glavnog glumca i glavne glumice Branislava
Baneta Trifunovi}a i Aide Bukve, ali i
novog filmskog Tita Nikole Koje,
itekako je zadovoljan. Bane je jo{ u startu
bio jedina opcija za tuma~enje glavnog lika.
Lojalan nam je od po~etka do kraja. Pored
gluma~kog talenta i profesionalnosti
Baneta krasi i ljepota, koju }e Balkan tek
sada otkriti. Obratite pa`nju koliko je on

Atif Kurtovi}, i u ìvotu i u kinu. Njegova
partnerica u filmu, Aida Bukva, tako|e }e
biti veliko otkri}e. Pipa iz TV serije Sex i
selo nije tako jednostavna i jedna je od
najdarovitijih glumica na Balkanu, sigurno.
Nikola Kojo je odigrao Tita... Savr{eno,
tvrdi Nenad \uri}. Tita su u jugoslovenskom filmu igrali Richard Burton, Lazar
Ristovski, Marko Todorovi}, to je trojac
koji nam odmah pada na pamet, a sada
~ekamo Koju, u bosanskohercegova~kom
filmu.
Razgovor sa Banetom Trifunovi}em,
pak, pro~itajte u okviru, a za potrebe
osnovnog teksta s nama razgovara i Aida
47
19.11.2014
20:08
Page 48
E, TO JE BILA NOVÂNICA...
Bukva, koja igra Hiljadarku: Svim
glumcima, razgovarali smo o tome, odmah
se dopala pri~a Hiljadarka, ljudi u njoj i
na~in na koji je ona napisana. Lik koji ja
igram tako|e se zove Hiljadarka. Ona je
ostala bez oca i bez majke sa {esnaest
godina; oca su joj odveli na Goli otok,
mada to niko nije znao, a majka joj je umrla
od tog neznanja. Pa su ljudi iz partije do{li
da Hiljadarki pomognu na jedan hinjski
na~in. Ustvari je ona neko ko se zove
Pravda. Otac, koji se kasnije vratio sa
Golog otoka, dao joj je to ime, ali ona kroz
cijeli film, na svaki mogu}i na~in i u
svakom obliku, proìvljava nepravdu.
Nepravdu od dru{tva i nepravdu od
pojedinaca. Gledamo, zapravo, kako kola
mogu da se slome na jednoj neza{ti}enoj
èni.
USLUGE KOJE NEMAJU CIJENU

Nosilac realizacije Hiljadarke je sarajevska Heft produkcija, u saradnji sa partnerima i koproducentima Cine Planetom iz
Beograda, Jadran filmom iz Zagreba,
Filmskim centrom iz Sarajeva, RTVFBiH i
RMU Banovi}i. Film je podràn od strane
Fondacije za kinematografiju Federacije
Bosne i Hercegovine, Ministarstva kulture
FBiH na ~elu sa ministrom Salmirom
Kaplanom, Kantona Sarajevo, i uz veliku
pomo} Op{tine Banovi}i te lokalne
zajednice na svim nivoima. Ako bi se
izra~unale usluge Banovi}ana, koje oni ni
na jednom nivou nisu naplatili, pred/post i
osnovna produkcija, zna~i snimanje,
Hiljadarke ko{ta vi{e od dva i po miliona
maraka! Pri~a nam to, i jo{ mnogo drugih
interesantnih detalja, direktor Heft
produkcije Almir [ahinovi} dok {etamo
pored Zla}e, ali i kada smo ne{to kasnije
sjedili u prekrasnom ambijentu Etno avlije
Ma~kovac, sastavnom dijelu Etno sela koje
ovaj krajolik - podsjetimo, prvi film Nenada
\uri}a zove se Nebo iznad krajolika - ~ini
mjestom druga~ijim od drugih, {to i pi{e u
definiciji rije~i krajolik: Ono {to smo mi
otkrili, a nismo ba{ ne{to ni znali, jeste da
SCENARISTA I PRODUCENT
Zilhad Klju~anin i Almir [ahinovi}
Banovi}i nastaju po~etkom pedesetih

godina. Rudnik je zvani~no otvoren 1948.,
kad grad nije uop{te ni postojao. A za
ispravno funkcionisanje Rudnika dovedeni
su stru~ni kadrovi iz raznih dijelova
Jugoslavije. Tako da se i nama de{ava da je,
recimo, predsjednik Op{tine Stipe iz
Hercegovine, dok je direktor Rudnika
Crnogorac.
U Banovi}ima je ekipa filma radila od
20. oktobra, pa do pro{le nedjelje, 16.
novembra. Imao sam opcije da ovo
napravimo puno jednostavnije, mada ovdje
ni sada nema rasko{i. Ovdje je pitanje
standarda, od glumaca do tehnike. Jo{, mi
nismo u svom gradu, ve} na terenu, a svaki
dan je na setu bilo minimalno pedeset ljudi,
ne ra~unaju}i glumce ve} samo tehni~ko
osoblje i lokalne asistente raznih
zanimanja. Veliki su to tro{kovi, po~ev{i od
onih banalnih, kao {to su kafa i sokovi.
Aida Bukva
48
Ali... Nedavno sam izjavio da }u ljudima

koji u na{oj dràvi odlu~uju {ta }e biti film
a {ta ne}e, rado preporu~iti da do|u u RMU
Banovi}i i da prvo nau~e kako se voli film,
a onda i kako se o filmu razmi{lja, da tako
kaèm, s jedne poslovne strane. Za{to je
vama sve to govorim? Kada sam dobio
scenarij, odlu~io sam da posjetim
Banovi}e, koji su za mene bili sinonim za
rudnik. Sa rediteljem \uri}em obilazio sam
mogu}e lokacije za snimanje, a onda smo
shvatili da se ova pri~a bez rudnika ne
moè ba{ tako lako realizovati. A RMU
Banovi}i ima jako veliku infrastrukturu,
tehni~ka sredstva i ljude. I otkrili smo da je
to raj za snimanje filma. Da smo se s
rukuvodstvom Rudnika dogovarali oko
napla}ivanja njihovih usluga, dobili bismo
cijenu od koje glava boli. Ma, to i nema
cijenu! Hvala direktoru Muneveru êrgi}u
i njegovoj ekipi, kao i na~elniku Op}ine
Edhem Husi}
19.11.2014
20:08
Page 49
KAKO JE ATIF POSTAO POPULARAN

BRANISLAV TRIFUNOVI], GLUMAC
Razmiljao sam o tome ta se

deava sa malim, obinim ovekom
kada preko noi postane neko vaan
Glavnog junaka, Atifa Kurtovi}a, u filmu
Hiljadarka, dakle, igra Branislav Trifunovi},
jedan od najdarovitijih srbijanskih glumaca
mla|e generacije: Se}am se, kada mi je
Nenad \uri} dao scenario, sad ve} ne
znam koja je to ruka bila, da sam imao
utisak nekog Amarcorda. A to je jedan od
mojih omiljenih filmova. Mada Hiljadarka
nije ba{ na tragu Amarcorda, ali ima taj
neki duh. Tako da jesam, rekao sam da }u
igrati Atifa Kurtovi}a, nisam puno
razmi{ljao. Jer mi je, mo`da, u ovom
trenutku moje karijere takva uloga i bila
potrebna. I sa poslovne, ali i sa emotivne
strane. Naprosto, èleo sam da budem
deo ovog filma. A Atif Kurtovi} je
jednostavan u svojoj kompleksnosti, ako to

tako moè da se kaè. Zna{ {ta, ja sam
razmi{ljao o tome {ta se de{ava sa malim,
obi~nim ~ovekom kada preko no}i postane
neko vaàn i koja se to vrsta narcisoidnosti
budi u njemu. I {ta se de{ava kada vi{e ne
bude onako kao {to je ~ovek bio navikao. I
prednost ovog filma je {to su u njemu
angaòvani glumci iz Crne Gore, Bosne i
Hercegovine, Srbije i iz Hrvatske. A,
stvarno je lepo kada doìvi{ takvu vrstu
gostoprimstva kakvu smo mi doìveli u
Banovi}ima. Ljudima ovde je bilo drago
{to smo mi radili ne{to {to je bitno za
njihov kraj, a mi se u skladu s tim i
pona{ali.
ATIF IZ BANOVI]A
Branislav Trifunovi}, zvijezda Hiljadarke
Slaven Knezovi}
Banovi}i Midhatu Husi}u. Oni su naveli,

zajedni~ki, imam taj dokument, da je
snimanje filma Hiljadarka od zna~aja za
kompletno podru~je ove op}ine, te da }e
oni sa svim svojim resursima podràti na{u
produkciju. Hvala im, zaista, oduì}emo im
se, govori Almir [ahinovi}.
KLAPA U TITOVOM BUNKERU

ZA KRAJ
Ekipa filma je, da prebacimo loptu na
fudbalski teren, minimalno za ~etvrtfinale
Lige prvaka. Neke umjetnike smo ve}
spomenuli, a u nastavku kaìmo i da je
direktor fotografije cijenjeni beogradski
filmski radnik Du{an Joksimovi}, Narcis
Babi} Neno je scenograf, Marijela Margeta

kostimograf, za masku i {minku bila je
zaduèna Vesna Trogran~i}, dok je
garderoberka legendarna Nevzeta Musabegovi}. U gluma~koj podjeli su i Irina
Dobnik, Mima Karadì}, Vanesa Glo|o,
Moamer Kasumovi}, @eljko Pervan, Nenad
Tomi}, Armin Omerovi}, Damir Mahmutovi}, @eljko Pavlovi}, Nikolina Jelisavac,
Irfan Kasumovi}, Vlado Kero{evi}, Goran
Kosti}, Edhem Husi}, Slaven Knezovi}...
Potonja ~etvorica govore za Slobodnu
Bosnu. Zilhadov scenarij ~ovjeka naprosto
opsjedne prvim utiskom i, moram priznati,
drì svo vrijeme u nekom kreativnom
naponu, u nekoj interakciji i sa piscem i sa
realizatorima filma. Odavno nisam pro~itao
scenarij koji tako diè atomosferu. Igram
lik prvoborca, oca od Hiljadarke. U II
svjetskom ratu zaradio sam sva ordenja i
spomenice, me|utim zaglavio sam 1948. za
vrijeme Informbiroa i bio na Golom otoku
osam godina. Vratio sam se u svoje malo,
rodno mjesto, da podvu~em ra~une, isti~e
doajen bosanskohercegova~kog glumi{ta
Vlado Kero{evi}.
Na{ sagovornik je i Goran Kosti}, koji,
da podsjetimo, igra glavnu mu{ku ulogu u
filmu U zemlji krvi i meda Angeline Jolie:
Sada tuma~im lik Stojana, rudara,
zafrkanta, ukratko - klauna, seoske lude.
Koji u ovom filmu ima fini put, ali sve to
lo{e zavr{i. Na sav svoj uloèni trud i rad ne
dobije ni{ta. Atif pokupi sve te stvari koje je
Stojan trebao da dobije. Ovdje radimo ve}
dvadeset i ~etiri dana, vrlo intenzivno.
Ekipa i ispred i iza kamere istinski je dobra
i profesionalna, a i svakodnevno se osjeti ta
pozitivna energija. Nadam se odli~nom
filmu. Edhem Husi}, glumac sarajevskog
Pozori{ta mladih, igra lik partijskog
sekretara Hamdije. Imam najdeblji brk od
svih ~inovnika. A sa Atifom Kurtovi}em
sam u relativnom odnosu. Ma, zna{ da su
partijski sekretari bili Bog i batina u to
vrijeme. Bile su petoljetke i moralo se raditi
i zavr{iti predvi|eno pod svaku cijenu.
Ekipa je fantasti~na, mislim da su vam i
prethodni sagovornici govorili ne{to o
tome... Sve je uhodano i na visokom
nivou, kaè Husi}, a zagreba~ki glumac iz
Mostara Slaven Knezovi} se nadovezuje:
O Hiljadarki slu{am godinama, od svog
druga Almira [ahinovi}a. Igram predsjed nika Op}ine Banovi}i, koji je,
naravno, Hercegovac. Blago njima, ha,
ha, ha... I doveden je u Banovi}e prvi put
kao i ja sada. Poslijeratna izgradnja
Banovi}a nikako nije mogla pro}i bez
makar jednog Hercegovca. A ne bi mogla
ni danas.
U Konjicu, u Titovom bunkeru, 17.
novembra zavr{eno je snimanje filma
Hiljadarka. Mada Nikole Koje, u
njegovom bunkeru, nije bilo...
49
fondacija gorica:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
20:03
Page 50
ROMI NA ÊKANJU
Pompezno najavljivani projekat koji je svoje zvanino predstavljanje imao 19.

decembra prole godine na velikom humanitarnom koncertu u Zetri, na kojem
su nastupile neke od najveih muzikih zvijezda regiona, za sada je, po svemu
sudei, jo na ekanju; menader i direktor FARUK DRINA ne odgovara na
telefonske pozive, a ak ni lanovi Upravnog odbora i Senata Fondacije
nemaju pojma ta se deava...
NEPOSTOJE]E ROMSKE STIPENDIJE
UREVDAN JE, A JA...
Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MARIO ILIÎ]
Fondacija Gorica - Goran Bregovi} je

pionirski i jedinstven projekat u cijelom
svijetu. Ima mnogo vladinih i nevladinih
organizacija koje na razne na~ine pomaù
romsku populaciju, ali niti jedna u oblasti
muzi~kog obrazovanja. Romi su svjetski
narod i zna~ajno naseljen u BiH, prema
procjeni upu}enih, oko 100.000 Roma su
dràvljani BiH. Sastavni dio njihovog
ìvota je muzika, i nema tog Roma koji nije
u toj oblasti na neki na~in nadaren, kao
pjeva~ ili svira~. Sve to uglavnom po~inje i
zavr{ava se na sirovom talentu, tj. bez
odgovaraju}eg obrazovanja. To je svjetski
proslavljenog Sarajliju, kompozitora i
muzi~ara Gorana Bregovi}a inspirisalo da
osnuje Fondaciju koja }e pruàti podr{ku i
pomo} osobama romske nacionalnosti,
dràvljanima BiH, da se muzi~ki obrazuju i
tako postanu korisni sebi a i dru{tvenoj
zajednici. Pomo} se ogleda i u materijalnoj
podr{ci, u vidu stipendiranja |aka i
studenata. Ovako nam je u oktobru pro{le
godine govorio Faruk Drina, menadèr i
direktor Fondacije Gorica, koju je osnovao
Goran Bregovi} sa ciljem muzi~kog
obrazovanja mladih Roma.
(NE)POSTOJE]I KONKURS
Nakon {to su rije{ena sva administrativno-pravna pitanja, usvojen Statut Fondaci-
je i izabrani ~lanovi Upravnog odbora i

Senata, pompezno najavljivani projekat
svoje je zvani~no predstavljanje i kulminaciju doìvio spektakularnim, humanitarnim
koncertom u sarajevskoj Zetri odrànom
19. decembra 2013. na kojem su, pored
Bregovi}a, nastupile neke od najve}ih
muzi~kih zvijezda regiona: Branko \uri} i
Bombaj {tampa, Sa{a Lo{i}, Gibonni,
Severina, Petar Gra{o, Jelena Rozga, Lepa
Brena, Jelena Karleu{a... Niko ne zna
koliko je ta~no novca navodno
namijenjenog stipendiranju talentiranih
Roma prikupljeno na tom koncertu. Ali zato
je (tako|er navodno, jer nam niko od ljudi
koji su formalno ~lanovi UO i Senata
Fondacije to nije mogao potvrditi), od 1.
januara 2014. objavljen konkurs za
kandidate - budu}e stipendiste Fondacije.
Iznos stipendija se razlikuje zavisno od
obrazovnog nivoa - niì, srednji ili visoki koji budu}i stipendisti poha|aju ili na koji
se odlu~e, da li trebaju smje{taj ili ne,
obzirom da svi |aci/studenti nemaju iste
potrebe. Mjese~na stipendija iznosi 100
KM za one koji se {koluju u niìm
muzi~kim {kolama, 200 KM za srednjo{kolce i 300 KM za studente Muzi~ke
akademije. Podrazumijeva se da }e stipendije biti odobrene samo onim kandidatima
koji ispunjavaju uslove konkursa, a
konkurs }e biti objavljen 1. januara 2014. i
bit }e stalno otvoren. [to se ti~e mjese~ne
stipendije, |aci/studenti je primaju u toku
~itave godine, ukoliko redovno poha|aju
MUZI^KA ZVIJEZDA I DOBROTVOR

Mladi
Mladi Romi
Romi uzalud
uzalud ~ekaju
~ekaju na
na stipendije
stipendije koje
koje
su
su im
im obe}ane
obe}ane prije
prije godinu
godinu dana
dana
Fondacija Gorica, koju je u

decembru 2013. osnovao Goran
Bregovi}, do sada nije upisala nijednog
stipendistu Roma u muzi~ke {kole
50
19.11.2014
20:04
Page 51
GDJE JE NESTALA BREGOVI]EVA FONDACIJA
TANDEM ZA POBJEDE
Faruk
Faruk Drina
Drina ii Goran
Goran Bregovi}
Bregovi}
nastavu, nad ~ime }e nadzor i kontrolu

vr{iti Fondacija, ispri~ao nam je Drina u
pomenutom intervjuu.
Prvi stipendisti Fondacije Gorica iz
Sarajeva i Isto~nog Sarajeva trebali su se
na}i u {kolskim klupama od po~etka ove
{kolske/akademske godine. Od toga, me|utim, nema ni{ta. U Osnovnoj muzi~koj {koli Mladen Pozaji} kaù nam da ove godine
nisu upisali nijednog u~enika romske
nacionalnosti stipendiranog preko Bregovi}eve Fondacije. Isti odgovor dobili smo i u
Osnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli Novo
Sarajevo, kao i u JU Srednja muzi~ka {kola
Sarajevo.
Ranijih godina smo imali i po nekoliko
u~enika romske nacionalnosti. Sada
nemamo nijednog, a kamoli da ih neko
stipendira, kaù na{i sagovornici iz
51
19.11.2014
20:04
Page 52
ROMI NA ÊKANJU
muzi~kih {kola.
Na oficijelnoj web stranici Fondacije
(gorica.org) u rubrici Aktuelno jo{ uvijek
stoji probni tekst, objavljen u julu ove
godine. Na broj telefona Fondacije javila
nam se ènska osoba koja, kako je kazala,
radi u ra~unovodstvu, ali nam nije mogla
dati bilo kakve konkretne informacije o
radu Fondacije. Kaè da takve podatke
moèmo dobiti samo od direktora, Faruka
Drine, koji je prezauzet poslovnim
sastancima ali }e mu poruka svakako biti
prenesena. Drinu smo i sami poku{ali
telefonski kontakrirati u nekoliko navrata,
ali na na{e pozive nije odgovarao. Toliko o
transparentnom radu Fondacije, o kojem
nam je menadèr Drina ponosno govorio u
pro{logodi{njem intervjuu: Pored Statuta.
izradili smo i usvojili program rada za
2013./14. godinu, a zatim i Pravilnike, koji
obuhvataju i reguli{u sva postupanja u radu
Fondacije. Kako bi se steklo povjerenje
javnosti, rad Fondacije }e biti potpuno
transparentan, a o aktivnostima Fondacije
javnost }e biti redovno informirana
direktno putem portala - www.gorica.org, i
posredno, putem medijskih partnera
(printanih i elektronskih medija).
O tome koliko je rad Fondacije
ozbiljan, govori i ~injenica da ~ak ni
~lanovi Senata ove organizacije nemaju
TAKO JE GOVORIO BREGA
Ako ba zapne, moda uzmem

gitaru pa krenem po restoranima i
kafanama...
Ovo radim da pomognem, kao
kom{ija kom{iji. Za po~etak }emo
stipendirati Rome koji bi i{li u muzi~ke
{kole u Srpskom Sarajevu i ovom
Sarajevu, pa }emo vidjeti, ako ih
nekoliko uspijemo od{kolovati, meni
}e to biti uspjeh. Ja znam kako izgleda
Rom koji je obrazovan, i Rom koji nije
obrazovan, i tu nema nikakve razlike
izme|u njih i nas. Samo obrazovan
~ovjek je slobodan ~ovjek, izjavio je
pojma {ta se de{ava. Me|u njima je i jo{

aktuelni ministar kulture i sporta Kantona
Sarajevo Ivica [ari}, koji nam je priznao da
zbog mnogobrojnih obaveza koje ima nije
u toku, ali i dodao da je tako|er u vi{e
navrata, bezuspje{no, poku{ao kontaktirati
Faruka Drinu. Podsjetimo, za predsjednika
Upravnog odbora Fondacije izabran je
NIGDJE ROMA NA VIDIKU: Prvi stipendisti Fondacije

Gorica trebali su se nai u kolskim klupama od
poetka ove kolske/akademske godine. Ranijih godina
smo imali i po nekoliko uenika romske nacionalnosti.
Sada nemamo nijednog, a kamoli da ih neko stipendira,
kau nai sagovornici iz muzikih kola
SPEKTAKL U ZETRI
Niko ne zna koliko je
novca prikupljeno
na humanitarnom
koncertu
52
Goran Bregovi} predstavljaju}i Fondaciju

u decembru pro{le godine.
Bregovi} je dodao i kako je u planu da
se Fondacija bavi prikupljanjem pisane
gra|e o Romima, a na novinarsko pitanje
da li planira turneju po BiH na kojoj bi
prikupljao novac za Fondaciju, odgovorio
je: Ako ba{ zapne, mo`da uzmem
gitaru pa krenem po restoranima i
kafanama.... E pa, izgleda da je
zapelo...
profesor muzike Eldin Ibrahimefendi}, a

~lanovi UO su Arman [arki}, ina~e
portparol JU Domovi zdravlja Sarajevo, te
profesor Davor Maraus sa Muzi~ke
akademije.
Znam da je moje ime na web stranici
Fondacije, ali ja od te organizacije nisam
ni{ta ~uo ve} godinu dana, kratko nam je
rekao Davor Maraus.
IZVORI FINANSIRANJA
Pored Ivice [ari}a, ~lanovi Senata
Fondacije Gorica su Ismeta Dervoz, Miro
Purivatra, Damir Marjanovi}, Damir
Mahmi}, Elvir [vraki}, Ljubo Pavlovi},
Edin Kulenovi} i Melina Halilovi}.
Prilikom osnivanja Fondacije Faruk
Drina najavio je da }e se u po~etku
koristiti finansijska sredstva Gorana
Bregovi}a, kojima je Fondacija i osnovana, a pored toga izvori finansiranja bi}e
i prihodi ostvareni vlastitim aktivnostima,
sponzorstvima i donacijama. Fondacija po
definiciji nije dru{tvo jednog lica, ili
slikovitije, nije pekarska radnja da se
finansira iz dèpa gazde, nego da se
ugledom Osniva~a i kvalitetnim radom
obezbijedi
povjerenje
potencijalnih
donatora i sponzora da }e njihov novac
oti}i u prave ruke, naglasio je direktor
Drina. Godinu kasnije, me|utim, cijeli
projekat je jo{ uvijek na ~ekanju, a da li
je problem u nedostatku novca ili ne~emu
drugom, moèmo samo naga|ati. Uglavnom, mladim Romima sa kojima se Goran
Bregovi} u decembru pro{le godine
ponosno fotografirao u sarajevskom naselju
Gorica, za sada preostaje da se i dalje
oslanjaju isklju~ivo na svoj uro|eni,
nebru{eni talenat za muziku, bez
mogu}nosti da dobiju i formalno obrazovanje.
27.8.2014
21:03
Page 1
amir lunjo:TEKST osnova.qxd
19.11.2014
19:59
Page 54
IZ SEATTLEA U@IVO
Formalno, MUSIC MUSEUM u Seattleu vodi se

kao najoriginalniji muzej
na svijetu, a njegov vlasnik je PAUL ALLEN, suosniva Microsofta; na
saradnik je boravio u
ovom muzeju i pie o
onom to je tamo vidio i
uo
E
G
N
U
GR
A
J
I
C
U
L
REVO
U
J
E
Z
U
M
U
Tekst i foto: AMIR TELIBE]IROVI]

(Seattle)
a bi se lak{e saznalo kako je

propao rocknroll na zapadnoj
obali SAD-a, i to prvenstveno
takozvani alternativni rock,
trebalo je oti}i u ameri~ki grad
Seattle. Preciznije, treba posjetiti ~uveni
Music Museum u tom gradu. [etnja kroz
ovaj neobi~ni muzej otkriva nam kako je
proslavljena grunge revolucija muzi~komodno-filozofske scene ovoga grada iz 90ih godina, bukvalno oti{la u muzej, {to }e
re}i, postala svoja suprotnost. I ne samo
grunge. Ovaj muzej nudi daleko vi{e.
RO[TILJANJE U GROBU
Najprije malo o samom Muzeju.
Njegova
arhitektonska
konstrukcija
odudara (blago re~eno) od svega ostalog u
Seattleu. I dizajneri i projektanti dobro su
se potrudili da u~ine zgradu upadljivom.
Po{to je Muzej osnovan 2000. godine, sa
èljom da se bavi prezentacijom savremene
pop-kulture i subkulture op}enito, kroz
modu, muziku, kinematografiju, zabavu,
filozofiju i fantaziju, èlja arihtekata i
investitora je bila da i sam oblik zgrade
odaje alternativni sadràj unutar zgrade.
Kompleks vi{e uvezanih gra|evina je
natkriven nekakvim ogromnim limom,
aluminijem i pleksiglasom, {to ~ini da
muzejska cjelina bude u obliku nekog
dìnovskog organa, barem kada se gleda iz
daljine. Podsje}a na gigantski metalik
bubreg sa crijevima, a moè i na nezgrapni
svemirski brod, sa ovalnim krovovima koji
se presijavaju. U svakom slu~aju, formalno
se vodi kao najoriginalnije dizajnirana
muzejska zgrada na svijetu.
Kroz cijeli kompleks prolazi i gradska
nadzemna èljeznica. Muzej ima dva
slu`bena naziva u skra}enicama EMP i
SFM, {to bi bilo Experience Music
Project i Science Fiction Museum .
54
19.11.2014
20:00
Page 55
KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZMA
Kurt Cobain je u Music Museumu istaknut na na~in

na koji to on sam nije èlio za ìvota
Osniva~ Muzeja je Paul Allen, poznatiji
kao suosniva~ Microsofta skupa sa
Billom Gatesom. Po{to je Allen pedeset i
peta najbogatija osoba na planeti, to je
mo`da prvi znak da je alternativni rock
barem ovdje izgubio bitku protiv
kapitalizma. Kako znamo, pobjednik pi{e
historijate, pa je tako ostatke alternativne
scene Seattlea, hippy, grunge, hard rock i
punk, Paul Allen smjestio u svoj muzej,
poput jedne zavr{ene historijske etape.

Za nekih dvadeset dolara moè se u}i u
Muzej, te ve} na prvom spratu vidjeti
eksponate posve}ene najpoznatijem grunge
sastavu iz 90-ih godina, a to je naravno bila
Nirvana. U vitrinama su izloèni dijelovi
odje}e u kojima su nekad nastupali ~lanovi
ovog benda. Prugasta majica preminulog
pjeva~a Kurta Cobaina iz proslavljenog
spota hit pjesme Smells like teen spirit,
njegov dèmper, pohabane pantole, prva

gitara, druga gitara, tene... Pa onda stare
audio kasete koje su basista Krist Novoselic
i Kurt koristili na po~etku karijere, te neki
papiri sa njihovim rukopisima iz 80-ih
godina. Uglavnom, Kurt je ovdje istaknut
na na~in na koji to on sam nije èlio za
ìvota, {to je naglasio i u svojim izjavama i
u opro{tajnom pismu, uo~i kontroverznog
samoubistva koje nikad nije razja{njeno, pa
se pomalo vjeruje da je ~ak bilo i ubistvo u
pitanju. Sav komercijalizam i stvaranje
kulta pop li~nosti od njega nakon smrti, sva
ta idolatrija, vjerovatno svi po{tovaoci
Nirvane, ili bar ve}ina, znaju da je protiv
njegovih ìvotnih stavova i pjesama.
Nekad imam potrebu re}i kako se Kurt
Cobain zbog ovoga okre}e u grobu, ali se
onda sjetim da to ne mogu re}i jer on nema
grob po{to je kremiran, a pepeo mu prosut
po rijeci Wishkah, rije~i su Toma
Thurbera, aviomehani~ara koji je ro|en i
odrastao u Seattleu, a punk scenu rodnog
grada, kao i me|unarodnu, prati decenijama. Tom rado pomaè prijateljima i
posjetiocima Muzeja u vezi sa jasno}om
eksponata. Nagla{ava da je plasti~na
medicinska lutka-model, bez glave i ruku,
sa otvorenim trbuhom i modelarnim
prikazom unutra{njih ljudskih organa, koja
stoji izloèna na postolju, originalni model
koji su ~lanovi Nirvane fotografisali za
omot svog zadnjeg albuma In Utero. Lutka
ima naknadno nalijepljena krila zbog
asocijacije na an|ela.
ROBOTIZACIJA MOZGOVA
PTI^JA PERSPEKTIVA
Impresivni Music Museum u Seattleu
U drugom dijelu Muzeja, koji se odnosi

na pop i rock muziku i trendove, nalazi se
soba posve}ena Jimmyju Hendrixu, po{to
je i on sahranjen u Seattleu. Ta prostorija
nema feti{, ve} samo uramljene fotografije
iz Hendrixove karijere, stare novinske
~lanke o njemu i tekstove njegovih pjesama
na zidu. Me|utim, ono zbog ~ega se
moèmo sloìti sa Thurberom oko
okretanja u grobu slavnih muzi~ara,
nalazi se u prizemlju. Naime, tu se prodaju
lutke, modelirane po uzoru na Barbi
lutkice, veli~inom i oblikom. Svaka lutka
predstavlja igra~ku, a svaka igra~ka po
nekog slavnog rockera iz pro{losti. Tu su
Barbie izdanja Boba Marleyja, Hendrixa,
Cobaina, Iggy Popa (nisu samo mrtvaci u
ovakvom trendu), Courtney Love, Jima
Morrisona... Ipak, ne treba biti previ{e
kriti~an prema Allenovom komercijaliziranju nekada{njih rock buntovnika. U
nekoliko prostorija se nalazi ono {to vrijedi
muzejskog spomena na razli~ite na~ine. U
55
19.11.2014
20:01
Page 56
IZ SEATTLEA U@IVO
nekoliko povezanih soba stoje impresivne
vitrine sa stotinama razli~itih tipova gitara,
uz prikaz historijata samog instrumenta,
kao i razvoj gitare od akusti~ne do
elektri~ne, pa od prve elektri~ne do onih
dana{njih.
U podzemnim prostorijama Muzeja je
ne{to za kinematografske fanove, ali i za
ljubitelje stripova i knjièvne fantazije. Ne,
nisu to samo slike glumaca i reìsera uz
godine nastanka filmova, niti biografije
pisaca. Ovdje se vi{e moè saznati o
izmi{ljenim likovima iz filmova, knjiga i
stripova, a o njihovim tvorcima skoro ni{ta.
To je muzejski odjel posve}en nau~noj
fantastici i epskoj fantastici. Epska
fantastika je malo vi{e prilago|ena
dje~ijem doìvljaju, gotovo na tragu
omanjeg Disneylanda. Radi se o
prostorijama sa vje{ta~kim magi~nim
{umama, vilenjacima, vje{ticama i
zvukovima iz starih filmova takve
tematike, animiranih ili igranih. Nau~na
fantastika je opet za razne uzraste. Tu su,
naprimjer, lutke koje su kori{tene u
klasi~nim SF filmovima i serijama iz
razli~itih perioda, od prije nekoliko
decenija do danas. Recimo, vremenska
ma{ina, Doctor Who, originalne igra~ke
lete}ih tanjira kori{tene za primitivne
specijalne efekte ovakvih filmova iz 40-ih i
50-ih godina. Potom, jedan od vi{e modela
~uvenog
metalik
vanzemaljca
iz
antologijskog filma Osmi putnik. Rije~ je o
onome glavatom stvorenju sloènog
tjelesnog oblika, vanzemaljcu {to je poklao
sve ìvo na svemirskom brodu sa glumicom
Sigourney Weaver. Danas je poznatiji samo
kao Alien. Tu su i brojni drugi filmski
vanzemaljci kod nas popularniji kao
svemirci. Izloènih robota ima ponajvi{e.
Ovo SF odjeljenje nudi i poneke pomalo
filozofske, uslovno re~eno, citate, na tragu
nau~ne fantastike, a ponegdje nau~notehni~ke stavke. Npr., indirektno upozorenje da se ~ovje~anstvo kre}e ka
pretjeranoj robotizaciji sli~noj u nekom od
popularnih starih SF filmova ili pri~a. Ili
naprimjer, na vitrini u kojoj se nalazi robot
iz stare TV serije Doctor Who, stoji sljede}i
tekst: Izvorno kao ljudska bi}a, kiborzi su
dodavali sve vi{e i vi{e implantata u svoja
tijela, sve dok njihovo razmi{ljanje nije
postalo sasvim mehani~ko. Svojom
vojskom koja se osvaja~ki {irila, uzimali su
mozgove drugih vrsta pa ih usa|ivali u
kiborge.
Odmah
uz
nau~nu
fantastiku,
nakalemljena je serija prostorija posve}ena
modernom fenomenu furke na horror
filmove. U vitrinama su izloèni modeli
zombija, koji su kao horror tematika
posebno popularni u SAD-u posljednjih
decenija, i ne samo u toj zemlji. Zatim,
dronjave ko{ulje, kravate, mantili, iscjepani
56
PAMTI I SHVATI
Poja~alo Marshall, gitara Fender Stratocaster i majica,
koji su nekada bili u vlasni{tvu Kurta Cobeina
kaputi koje su nosali glumci {to su igrali

zombije, skupa sa tragovima umjetne krvi.
BANALNI TURISTI^KI POPULIZAM

Klasi~ni vampiri, grof Drakula,
vukodlaci, mumije i Franken{tajn se manjevi{e smatraju isfuranim, pa su slabo
zastupljeni, osim na fotografijama. Zato se
vi{e forsiraju poznati, ili ~ak popularni
filmski kolja~i iz 80-ih godina, kao {to su
Teksa{ani {to su se klali motornom
testerom, a tu je i originalna sjekira iz
serijala Petak 13. Ima svakako i banalnog
turisti~kog populizma. Kao {to je pritisak
na zidno dugme da bi se ~uo snimak nekog
poznatog ènskog vriska uàsa, kao

naprimjer iz filma Psycho. Ili, boravak u
jednoj komori gdje vas moè prepasti
nekakav lutak sa alatom za fa{iranje ljudi,
ili neka maloumna pojava koja ko fol
ho}e da vam satarom rascopa glavu. I pored
tih klasi~nih furki na adrenalinske
majmunluke, na|e se pone{to psihologije.
Naime, po zidovima stoje natpisi o
sociolo{kim istraìvanjima o temi ljudske
opsjednutosti prepadanjem, ili ~ak èljom
za strahom, odnosno èljom za vlastitim
pla{enjem i trzanjem. Tako na staklenom
zidu stoji definicija popularne strave i uàsa
od Guillerma del Toroa iz Meksika, koji se
ODA ÂROBNJAKU
Soba posve}ena Jimmyju Hendrixu
19.11.2014
20:02
Page 57
KAKO JE ROCK IZGUBIO BITKU PROTIV KAPITALIZMA

D@IBO SARAJLIJA
Harmonika die Kurta iz mrtvih

Krist Novoselic, nekada{nji basista
Nirvane, danas ìvi donekle povu~eno,
pored Seattlea. Iako je jednim dijelom
pomogao izlo`bu ovog muzeja koja se
odnosi na Nirvanu, samim tim i na njega,
doniraju}i ili poklanjaju}i neke od
eksponata, nije raspoloèn da javno govori
o tome i navodno vrlo rijetko odlazi u ovaj
muzej. On je danas povremeno politi~ki
aktivan, najvi{e preko svojih novinskih
kolumni objavljivanih u alternativnim
novinama i web portalima, ali nije prestao
da se bavi muzikom, makar i
eksperimentalno. Dok su trajali ratovi u
biv{oj SFRJ devedesetih godina Krist, po
roditeljima dalmatinskog porijekla,
pomagao je nekim izbjeglicama iz BiH i iz
Hrvatske koji su se tada zadesili u
Seattleu. Tako je upoznao Dìbu
Halilovi}a, koji od sredine 90-ih ìvi u tom
gradu skupa sa svojom porodicom, nakon
{to su izbjegli iz okruènog Sarajeva
MUZI^KI VRTLOG
Od prvih akusti~nih do
savremenih elektri~nih gitara
krajem 1995. godine. Dìbo je prije rata

bio afirmisani i dosta traèni virtuoz na
harmonici. Svirao je sa priznatim doma}im
folk imenima na tom muzi~kom polju, od
Omera Pobri}a do kratke saradnje sa
legendarnim bendom Nervozni po{tar.
Novoselic je u Americi upratio Dìbino
sviranje, pa ga je pozvao da sara|uju.
Naime, Krist je pravio nekakav artisti~ki,
kola`ni film posve}en Kurtu Cobainu.
Dìbo je pristao i o tome kaè: Trebalo je
samo da odsviram jednu dionicu na
harmonici, za potrebe scene u kojoj
Cobain ne{to kao ustaje iz mrtvih, ili tako
ne{to. Zaista ne znam {ta je poslije bilo s
tim filmom. Otkako je u ovom gradu,
Dìbo je kao harmonika{ kratko sara|ivao
i sa Sr|anom Jev|evi}em, frontmenom
odavno afirmisanog sastava Kultur Shock.
Jev|evi} je za njega dao kratki
kompliment: Mrak harmonika{.
Dìbo Halilovi}
bavio i scenografijom i kostimografijom za

horrore. Del Toro kaè: Volim ~udovi{ta.
Ako bih i{ao u crkvu, vi{e bi me zanimale
gargojle nego sveci. One predstavljaju onu
stranu nas koju treba prigrliti i slaviti.
Na sljede}em zidu, velikim naslovom se
postavlja jednostavno a mo`da nikad do kraja
odgovoreno pitanje - Ako nas horror filmovi
toliko prepadaju, za{to nam se onda svi|aju?
Usput su nabacane i kratke nau~ne definicije i
pretpostavke, kao: Horror je mra~no shvatanje
i odvratnost prema ~injenici da je svijet sada
{okantno, fundamentalno i trajno izmijenjen.
Pa onda recimo ova: Strah nas ~ini ìvim i
takmi~arski nastrojenim kao vrstu.
Ili, naprimjer: Unato~ svim neprijatnostima, uìvamo u filmu strave i uàsa,
zato jer je podjednako i konformisti~ki i
subverzivan. A tu je i jedna pomalo
propagandna: Na ve}oj razini, strah nas
~uva od sloma dru{tva i kulture. Kruna
muzejskog enterijera nalazi se u velikoj
centralnoj sali, blizu ulaza i izlaza. To je
umjetni~ki rad napravljen od vi{e hiljada
gitara, starih i novih, akusti~nih i
elektri~nih, te ponekog bubnja, bendà,
tamburice i harmonike, spojenih u jedan
ogromni vise}i kru`ni vrtlog, {to se prostire
od poda do plafona. Ide nekih tridesetak
metara u visinu i desetak u {irinu. Sve
skupa djeluje kao neki dìnovski stub
sastavljen samo od muzi~kih instrumenata,
zarobljenih u vrtlogu koji se ne mi~e, i tako
ozna~ava kraj jedne historijske epohe
bluesa i rock and rolla, uz mogu}i nastanak
neke nove.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
19.11.2014
15:54
Page 58
KULT MARKET
TONY BENNETT & LADY
GAGA
Cheek To Cheek
Nakon
katastrofalno
lo{ih kritika i
pada popularnosti kod
publike
jedne od
najve}ih
zvijezda
dana{njice
Lady Gage, svi su nestrpljivo i{~ekivali
njezin sljede}i album. Svjesna
nezavidne situacije Lady Gaga se
odlu~ila za neo~ekivani potez. Snimila
je album sa legendarnim glazbenikom
Tonyjem Bennettom pod nazivom
Cheek To Cheek.
FOO FIGHTERS
Sonic Highways
U prodaji je
osmi
studijski
album
alternativnih
rockera iz
Seattlea Foo
Fightersa.
Novi album
vode}eg
benda grunge scene nosi naziv Sonic
Highways, a na njemu se nalazi osam
kompozicija. U svrhu promocije novoga
albuma snimili su i videouradak za
pjesmu Something From Nothing koja i
otvara album Sonic Highways.
ODPISANI
[ah mat
Slovenska
alternativna
scena ne
miruje.
Pro{lo je 18
godina od
osnutka
slovenskog
hardcorepunk benda
Odpisani. Istina, posljednjih ~etrnaest
nisu bili diskografski aktivni, ali su zato
nedavno objavili novi dugosviraju}i
album pod nazivom [ah mat. Na
albumu se nalazi devet kompozicija, uz
novog izdava~a God Bless This Mess
Records.
58
MUZIKA
Album Mimosvijet, sarajevske grupe Konvoj
Najbolji Konvoj do sada
KAO DA JE BILO JUÊR...

Grupa Konvoj postoji ve} frtalj stolje}a
Kao da je ju~er bilo kada je u

sarajevskoj Skenderiji, u predve~erje rata,
na î~kovom festivalu demo bendova
Nove nade nove snage prvu nagradu odnio
mladi sarajevski pop-rock bend Konvoj.
Bio je to najva`niji festival anonimnih
glazbenika koji je afirmirao bendove poput
Merlina, Gino Banane, Kongresa.
Od tog doba pro{lo je to~no ~etvrt
stolje}a, mladi glazbenici postali su zreli
ljudi, a jedino {to je ostalo isto jeste njihova
ljubav prema muziciranju. Nekako se stje~e
dojam kako je Konvoj jedan od rijetkih
bendova sa doma}e scene koji se nikada
nije pretenciozno nudio. Najzaslu`niji za
takav imid` svakako je osniva~ benda,
skromni i samozatajni gitarski virtuoz
Hamdija Salihbegovi} Hamo.
Konvoj se upravo sprema promovirati
svoj peti studijski album pod nazivom
Mimosvijet, koji je sniman u Recording
Studio MC Pavarotti u Mostaru, a koji je
nastao kao odraz njihovog osobnog
proìvljavanja stvarnosti i svakodnevice.
Album, koji sadrì devet kompozicija,
otvara troipolminutna pjesma Radost i
veselje, za koju je snimljen i videouradak.
Ve} nakon prvog slu{anja jasno je kako je
Konvoj krenuo novim pravcem, osobito u
tekstualnom segmentu. Ve} sada se moè
re}i kako }e Radost i veselje biti veliki hit,
i zbog tematike koju obra|uje, ali ponajvi{e
zbog izvrsno sloènih fraza iz kojih izranja
snaàn vi{eglasni refren, potkovan
èstokom ritam sekcijom. Ne{to mra~nije
ali intimnije zvu~i pjesma O slobodi, koja
nakon ulaska u refren poprima oblike
moderne kora~nice. Nakon zanimljivog,
narativnog uvoda, pjesma Traì se
refrenom nas vodi u doba grupe Time.

Upravo timeovski zvu~i i kompozicija
Narativi. Konvoj se na novom albumu
vodio provjerenim formulama, ne biti duì
od tri i pol minute i svu energiju usmjeriti
ka refrenima, i to im je u potpunosti
uspjelo. Na albumu Mimosvijet mjesto je
na{la i sasvim solidna pjesma Pred mojim
vratima, uz pohvale za intuitivne gitarske
dionice.
Peti studijski album grupe Konvoj
zatvara kompozicija Vanredna vo`nja,
kojom Hamo, Ne}ko, Haris i Bojan
neparnim ritmom metafori~ki putuju
zapu{tenom cestom u sporoj traci bez
{ofera i bez broja. Nakon punih deset
godina, koliko je pro{lo od prethodnog
albuma Pun mjesec, moè se slobodno re}i
kako je Konvoj, kako svira~ki tako i
produkcijski, snimio najbolji album dosada{nje karijere.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. The Asteroid Galaxy Tour: My club
2. Lulu Gainsbourg: Lady Luck
3. Jarekus Singleton: Purposely
4. Got A Girl: Did we live to fast
5. Royal Blood: Figure it out
6. Jasmine Kara: Imperfect
7. Nikki Yanofski: Little Secret
8. Teleman: Skeleton Dance
9. Sallie Ford: Coulda Been
10. Nickel Creek: Hayloft
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
19.11.2014
15:54
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Ida (Poljska, Danska, 2013.),
reditelja Pawela Pawlikovskog
Mrani dijelovi
poljske povijesti
DRVENA KAMERA
Ntshaveheni
Wa Luri
Drvena kamera je afri~ki
igrani film iz 2003.
godine. Rije~ je o filmu
Ntshavehenija Wa
Lurija i dolazi iz
Ju`noafri~ke Republike.
Scenarij su napisali
Yves Buclet i Peter Speyer. Dva
prijatelja, Madiba i Sipho, u malom
naselju Kayelitsha igraju}i se pronalaze
mrtvaca u ~ijem je koferu pi{tolj i
kamera. Sipha zanima pi{tolj. Madiba
uzima kameru. Ta mala odluka
obiljeàva njegov ìvot. Madiba kameru
sakriva unutar drvene, la`ne kamere i
snima i istraùje. Divan film. Ocjena: 4
BULEVAR SUMRAKA
ZAJEDNO NA PUTU
Ida se bavi bolnim i te{kim pitanjem, uglavnom, katoli~ke
domovine Pawela Pawlikowskog
Ida je igrani film, umjetni~ko filmsko

djelo nastalo u koprodukciji dvije zemlje, a to
su Poljska i Danska. Scenarij su napisali
Pawel Pawlikowski i Rebecca Lenkiewicz.
Ovo je prvi film na maternjem, poljskom
jeziku velikog filma{a, Pawela Pawlikowskog.
Ida se bavi veoma te{kim i bolnim
pitanjem njegove, uglavnom, katoli~ke
domovine. To je pitanje antisemitizma i
na~ina na koji su se etni~ki Poljaci ophodili
prema @idovima u Drugom svjetskom ratu.
Anna, koja je u fokusu ove pri~e,
redovni~ka je pripravnica koja netom prije
samog zare|enja saznaje da se zove Ida i da
je zapravo @idovka, te da su njeni roditelji
bili @idovi koji su ubijeni u holokaustu.
Radnja filma se odvija 1962. godine.
Jedina koju ima od preìvjele rodbine je teta
koja taji svoje ìdovsko podrijetlo i ne zanima
je kopanje po bolnoj pro{losti. Ona je nekad
bila komunisti~ka tuìteljica odgovorna za
mnoge smrti redovnika i sve}enika. Ipak, njih
dvije }e zajedno krenuti na put, tijekom
kojega }e se suo~iti s raznim tajnama iz
obiteljskog ìvota, kao i s mra~nim dijelovima
poljske povijesti. Ovaj iznimno dobar film
poljski je kandidat za Oscara.
Pawel Pawlikowski ro|en je u Var{avi
1957. godine. Kada je imao ~etrnaest
godina, oti{ao je iz Poljske. Prvo je bio u
Njema~koj, a nakon toga je oti{ao u Veliku
Britaniju. Tamo je stekao reputaciju i
cijenjen je kao autor dokumentarnih
filmova. Reìrao je i nekoliko igranih
filmova. Mnogima je Pawlikowski
prvenstveno poznat po dokumentarnom

filmu koji je stvorio za BBC, a film se zvao
Srpski epovi. U tom filmu on prikazuje
ratni~ki ritual bosanskih Srba, Radovana
Karadì}a i Ratka Mladi}a.
On je snimio ruskog pisca Eduarda
Limonova kako opu{teno prilazi mitraljezu
te puca po nevinim ljudima u Sarajevu.
Godine 2004. reìrao je film My Summer of
Love, a 2011. The Woman in the Fifty.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1.
2.
3.
4.
5.
Dracula Untold (Gary Shore)

Gone Girl (David Fincher)
Annabelle (John L. Leonetti)
The Judge (David Dobkin)
Alexander and the Terrible, Horrible,
No Good, Very Bad Day
(Miguel Arteta)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Lets Be Cops
(Luke Greenfield, Fox)
2. Maya the Bee Movie
(Alexs Stadermann, Factory)
3. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)
4. Ouija (Stiles White, Universal)
5. The Best of Me
(Michael Hoffman, Relativity)
Billy Wilder
Bulevar
sumraka
igrani je
film iz
1950.
godine. Rije~ je o crno-bijelom
ostvarenju za koji su scenario napisali
Charles Brackett, Billy Wilder i D. M.
Marshman Jr. Jedan, ne ba{ uspje{ni,
scenarist zavr{i u ru{evnoj vili na
Sunset Boulevardu. U njoj, s batlerom,
ìvi zvijezda nijemog filma. Poziva ga
da odsjedne u vili da prepravi scenarij
filma kojim namjerava da se vrati. U
bijegu od utjeriva~a dugova nema
druge nego da se upusti u to. Ocjena: 4
ÔVJEK SLON
David Lynch
ôvjek slon igrani je
crno-bijeli film Davida
Lyncha iz 1980.
godine. Scenarij za film
napisali su Christopher De Vore, Eric Bergren i David Lynch, a
prema knjigama sir
Fredericka Trevesa i Ashley
Montagua. Ovo je ekranizacija ìvota
stvarne, povijesne osobe, Johna
Merricka, kojeg su pogrdno zvali
~ovjek slon. Bio je `rtva neznanja i
predrasuda. Susret s doktorom
Trevesom donijet }e mu slobodu i
po{tovanje, koje kao i svako drugo bi}e
zasluùje.
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
19.11.2014
19:08
Page 60
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
AMRA MADAREVI, direktorica Muzeja Sarajevo
U ponedjeljak, 17. novembra, reìser,

pjesnik i aforisti~ar Ratko Orozovi}
obiljeìo je pedeset godina
umjetni~kog rada. Mjesto doga|aja bio
je AKCUS Seljo-Sloga. Te ve~eri,
izme|u ostalog, obiljeèna je i
godi{njica njegove prve knjige
aforizama i satiri~ne poezije Od ìvota
sramota, koja je objavljena 1970.
godine.
Sarajevo zna...
Foto: Klix.ba
BH. INFO
Isti dan smo, pak, od direktora

Izdava~ke ku}e Vrijeme iz Zenice
Muamera Spahi}a, dobili info
naslovljen: Njema~ki Aristofan
moderne na bosanskom jeziku. A
zapravo poziv za promociju knjige
Frank Wedekind - izabrane drame,
koja je bila najavljena za 19. novembar, u Goethe-Institutu u Sarajevu u 19
sati...
Ni toj promociji, niti specijalnoj
projekciji filma Goli u sarajevskom kinu
Meeting Point, tako|e 19. novembra,
nismo mogli prisustvovati zbog na{ih
rokova. Valjda su i promocija i
projekcija odràni... Uglavnom, film
Goli, rediteljice Tihe K. Gudac,
ovogodi{nji je dobitnik Srca Sarajeva
za najbolji dokumentarni film.
Udruènje antifa{ista i boraca NOR-a

i Dru{tvo Josip Broz Tito iz Tuzle, u
povodu obiljeàvanja 71. godi{njice
prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a i Dana
dràvnosti, organizuju odlazak u
Mrkonji} Grad. Polazak autobusa je
planiran u nedjelju 23. novembra, u
{est sati ujutro, ispred zgrade biv{e
Muzi~ke {kole, pro~itasmo na
tuzlarijama.
GORDAN SIMI,
reditelj obnove opere Ero s onoga svijeta
GORDAN SIMI]
Ne mogu a da ne iskaèm veliku
zahvalnost Horu Opere na
izuzetnoj predanosti i podr{ci
Foto:Milenko Prodanovi}
Do 23. novembra, u Historijskom

muzeju BiH, odràva se drugi
Humanitarni festival balkanske
umjetnosti Spiritus progentium. Ove
godine, Festival je posve}en poeziji
pjesnika Balkana, ~ije stihove, od 16.
novembra, publici predstavlja glumica
Irina Dobnik. Festival organizuje
neformalno umjetni~ko dru{tvo Val.
U Sarajevskoj Vije}nici }e na Dan

dràvnosti biti otvorena izlo`ba Sarajevo 1914.-2014. Jo{ uvijek, dakle,
obiljeàvamo stotu godi{njicu Sarajevskog atentata i po~etka Prvog svjetskog
rata. Organizator Izlo`be je Muzej
Sarajeva, u saradnji s Gradskom upravom Grada Sarajeva.
Muzej Sarajeva, nakon {to je u junu
obiljeìo mjesto atentata na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu
suprugu Sofiju, te pobolj{ao ponudu u
ovoj instituciji i van nje, za kraj godine
pripremio je izlo`bu posve}enu Sarajevu
u posljednjih stotinu godina, izjavila je
za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva
Amra Madàrevi}: Sarajevo je {irom
svijeta postalo poznato upravo nakon
atentata 1914. godine. Naàlost, devedesete godine pro{log stolje}a su ponovo
vratile na{ grad u fokus pa`nje svjetske
javnosti po najduòj ospadi jednog grada
i po agresiji na na{u dràvu. Izme|u ta
dva doga|aja ovaj grad je ìvio, te
pokazao svijetu da moè organizovati
~ak i Olimpijske igre, i to izuzetno
uspje{no.
Ma, moè Sarajevo {to{ta organizovati, ali mu je nekad mrsko...
Na Dan dràvnosti, a na Memorijalnoj

Sceni 2532, Omladinski studio
Mostarskog teatra mladih 1974
pedeseti put }e izvesti predstavu
Maslinova grana, koju je reìrala Amra
Prutina. Tim povodom bit }e
posa|eno pedeset maslina i zapo~et
proces stvaranja Parka mira u
Mostaru, pi{e na bljesku.
60
Cetri oka:Cetri oka.qxd
19.11.2014
19:08
Page 61
SRAN GOJKOVI GILE, frontmen Elektrinog orgazma iz Beograda
Nikada nismo imali planove za budu}nost

Foto: Mario Ili~i}
Va{ novi sarajevski koncert

odsvira}ete u ~etvrtak, 20. novembra, u City Pubu. Odgovaraju
li vam ti intimniji i prisniji susreti
s publikom?
Mi volimo i male i velike
koncerte. Na malima imamo
prisniji odnos sa publikom i oni
su uvek privilegija za manji broj
ljudi da zaista oseti kako bend
zvu~i uìvo.
Godine prolaze, a Orgazam
decenijama opstaje, {to na Balkanu nije nimalo jednostavno.
Kako to uspijevate? Osim kvalitetnim pjesmama i vrhunskim
profesionalizmom...
Pa, mi nikad nismo razmi{ljali ni planirali koliko dugo }e
bend postojati, jednostavno
radimo to {to volimo da radimo,
to jest sviramo, i sad kad se
okrenemo unazad vidimo da to
traje ve} trideset i pet godina.
Manje-vi{e, to je uvek bilo od
danas do sutra, bez nekih
grandioznih planova za budu}nost.

Vi|ate li se Vi sa ostalim
~lanovima benda tokom neradnih dana?
Uglavnom ne. Toliko dugo
godina radimo... Mo`da je to jo{
jedna tajna dugog postojanja
benda, trudimo se da ne
dosadimo jedni drugima. Ali, kad
god se vidimo, izgleda kao da
smo se videli ju~e. Ova postava
benda zaista dobro funkcioni{e i
svira~ki i privatno, i meni je uvek
zadovoljstvo kad se svi okupimo
i krenemo negde na put, kao
nekakva ekskurzija. I uvek se
radujem probama, snimanjima i
koncertima sa bendom.
Koliko, zapravo, ~esto
nastupate?
Pa, mo`da odsviramo tridesetak koncerata godi{nje, u proseku,
zadnjih nekoliko godina. U principu, trudimo se da sviramo {to
vi{e, ali ne po svaku cenu.
Gledanje Ere... nekad je bilo obavezno!

Plakat:Branko Dursum
U ~etvrtak, 20. novembra, u Narodnom

pozori{tu Sarajevo premijerno }e biti izvedena
obnovljena opera Ero s onoga svijeta Jakova
Gotovca, koju je 2004. reìrao Krunoslav Cigoj,
da bi sada Gordan Simi} bio u ulozi reditelja koji
je ponovo postavlja na scenu. Obnova nekada zna
biti i teà od prve postavke...
Potpuno ste u pravu. Prije svega, tu je
autorski rad gospodina Cigoja, ~iju osnovnu liniju
sam i ja morao da pratim, naravno i sa nekim
malim mojim izmjenama i rje{enjima koja ne
naru{avaju dramatur{ku crtu. A onda je tu i ista
scenografija, koja dozvoljava minimalne pomake
u odnosu na prvobitna rije{enja. Mali kuriozitet je
da smo se ovoga puta, umjesto ~lanice Hora, za
ulogu ôban~eta odlu~ili angaòvati zaista dijete.
Radili smo sa dvoje sjajne djece, Aidom
Leme{evi} i Tarikom Tanovi}em, koji }e u alternacijama
naizmjeni~no igrati tu ulogu, obja{njava Gordan Simi}.
U pogonu je, naravno, kompletan Hor Opere Narodnog
pozori{ta Sarajevo: Ne mogu a da ne iskaèm veliku zahvalnost
Horu Opere na izuzetnoj predanosti i podr{ci koju su mi pruìli
u pripremi ovog djela! Bilo mi je veliko zadovoljstvo raditi i sa
na{im solistima, kojima je ovo prvo susretanje sa

ulogama u Eri, i s njima napraviti likove. Prije
svega mislim na Leonarda [ari}a i Denisa
Isakovi}a, koji su sjajno napravili ulogu Gazda
Marka, Dajanu [egvi} u ulozi Dome, te Marka
Kalajanovi}a u ulozi Mlinara Sime. To je bio
uzajamni izazov i za njih i za mene. Naravno, i rad
sa gostima iz Hrvatske je bio izazov. Damir
Fatovi} ulogu po prvi put igra u na{oj postavci,
Eru je ina~e igrao vi{e od 250 puta, i bez obzira na
tu ~injenicu probama je pristupio seriozno i
pa`ljivo kao da radi prvi put. Takvu vrstu
senzibiliteta pokazali su i Davor Radi} (Sima) i
Vedrana [imi}, koja uz na{u Ademu PljevljakKrehi} igra \ulu. Zahvaljujem se i Orkestru
Sarajevske filharmonije, koji ve} mjesecima ide
iz projekta u projekat, bez slobodnog dana, kao i
Baletu NPS-a, koji je kompletan angaòvan, veli na{
sagovornik.
Nekada je gledanje predstave, odnosno opere Ero s onoga
svijeta za sarajevske |ake bilo obavezno kao i vakcinisanje.
Valjda }e i u godinama koje slijede. I ne samo za sarajevske
|ake...
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
19.11.2014
15:56
1. Moèmo li pro}i prvi krug na narednom

Evropskom prvenstvu u ko{arci?
Moèmo. Ne samo pro}i prvi krug ve} biti
u borbi za medalje.
2. Jesu li bolji Tel

etov
ili Nurki}evi Denve i}evi Brooklyn Netsi
r
Brooklyn Netsi, na Nuggetsi?
jmanje 19%.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Najljep{e. Iz Sarajeva volim
oti}i da bih se vratio.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Suhog mesa.
5. Koga biste poveli
na pusto ostrvo?
Profesora Baltazara.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Masku i peraje.
8. [ta ste
bili u
pro{lom
ìvotu?
Valter.
7. Da niste to {to
jeste, {ta biste bili?
Otpravnik vozova.
9. Koliko ima istine u

izreci: Ne dade se
usranom do potoka?
Ne puno, izmislili su
je gubitnici.
10. Koja je najsuptilnija od sljede}ih

rije~i: hala, }enifa, abort, toilette, zahod?
]enifa.
i
ln
ra
e
n
e
g
,
I
V
O
T
U
M
H
HARUN MA
iH:
B
a
z
e
v
a
s
g
o
k
a
rk
a
o
K
r
sekreta
bi
le
g
o
m
,
a
lj
e
h
ji
o
v
s
e
s
e
jt
uva
vam se i ostvariti
Foto: Mario Ili~i}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 62
15. Opi{ite selektora ko{arka{ke

reprezentacije BiH Du{ka
Ivanovi}a u tri rije~i?
Gospodin, karakteran, radnik.
16. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa Angelom Merkel.
17. Osoba koja vam
ide na ganglije?
Harun Mahmutovi}.
18. [ta obla~ite kada èlite
izgledati moderno?
Sivi dèmper ùte boje.
19. Mala Duba ili Veliki Drvenik?

[ta }e Veliki Drvenik...
20. A begova ili {kembe ~orba?

Naravno, {kembe ~orba.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
ûvajte se
svojih èlja,
mogle bi vam
se i ostvariti.
11. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?

Vi{e - vi{e.
p
e biti lije
lj
o
b
je
li
p?
12. Da
ruàn i glu .
i
il
n
ta
e
i pam
i glup
iti ruàn
b
je
e
lj
o
B
je.
A i lak{e
13. [ta uradite kada vam preko
puta pre|e crna Me~ka?
Prou~im ~etiri puta Rabijesir.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih ostavio iste ove politi~are na vlasti.
62
Fadila:Iluzije.qxd
19.11.2014
15:55
Page 63
KLIN ÔRBA
MOJ JE @IVOT BINGO

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Istina, s ove strane Plive, narod po navici jednako ronda i kad nas
Slovenci izvaraju preko Tua kao i kad stigne aferim vijest da tuzlanski Bingo preuzima trgovinski lanac Interex. Due od dva desetljea
kontinuirane viktimizacije odnjegovane na raspirivanju meuetnikih
strahova na kraju se pokazalo kao glavni kamen spoticanja loih
neproduktivnih politika
z jo{ jedan Dan dràvnosti Bosne i Hercegovine,

nostalgi~no se prisje}aju}i kako bi drug Tito o
takvim i sli~nim praznicima bildao svenarodni i
radni~ki optimizam, idemo se fokusirati na sada{nju
zjenicu oka svoga: bratstvo i jedinstvo dràvne politike i
privatnog kapitala; simbiozu koja je skoro pa napokon
stigla do ta~ke velikog sretnog obrata. Ostalo je jo{ malo
zavr{nog pospremanja pateti~nih ru{evina davno
poraènog socijalizma, koje se nekako najìlavije drè u
Tuzli, i me|usobnog tamanjenja mafije, koje se, tako|er,
najuspje{nije provodi u Tuzli. Tako, kao u pjesmi Cijela
Tuzla jednu kozu muzla, ostaje da se na ~elo svih
politi~ko-mafija{ko-privrednih trendova u Tuzlanskom
kantonu postavi nekakav definitivno razgoli}eni
goropadni arslan, tipa Aleksandra Vu~i}a, koji }e pod broj
jedan izi}i pred sve one buntovne radnike propalih
tuzlanskih preduze}a, isklju~iti ih sa aparata i javno
proglasiti njihovu radni~ku smrt.
aj politi~ki pogrebni govor bi morao zavr{iti

re~enicom: A sad, lijepo oti|ite svojim ku}ama i od
sutra po~nite smi{ljati svako za sebe neko rje{enje,
jer je svaka smrt ujedno i novo ro|enje u nekom drugom
svijetu. Ni{ta lale-mile, vidjet }emo, probat }emo,
pokrenut }emo Aidu, Polihem, Ditu... akobogda i tome
sli~no. Nego: razguli, jarane! Nije ti ovo Socijalisti~ka
Federativna Republika Jugoslavija, niti je 29. novembar,
pa da ti moram za svaki Dan Republike polagati ra~une.
Niste me izabrali za doìvotnog Titu, prema tome - nisam
ni ja vama duàn osigurati doìvotna radna mjesta. Eno
vam slobodno trì{te svega i sva~ega - pa bujrum! Stigli
smo do granice najsurovijih rezova. Ko preìvi, na}i }e se
s onu stranu ovovremene Plive, na kojoj - zna se, gajtantrava raste, ali i mom~e tu`no pla~e i jo{ tu`nije je~i.
Druga se obala samo s ove strane ~ini kao bajkoviti {lager
Moj je ìvot [vicarska. Mo`da, nekad nekome za dvije
stotine godina, ali sigurno ne Mersadu Hadì}u [vicarcu.
Taj soj [vicaraca }e sigurno izumrijeti puno prije
komiranih tuzlanskih radnika.
va se dràva, dakle, ima ~ime podi~iti pred

nadolaze}i Dan dràvnosti. Srednjovjekovna
geostrate{ka fortifikacija Vranduk, u ono doba
nazvana kapijom Bosne, uskoro }e se pretvoriti u veliki

gra|evinski mravinjak. Najmanje }e biti va`no ko je
kome, kako i za koliko omogu}io izgradnju HE Vranduk,
jer }e sve neophodne stavke biti ukalkulirane u cijenu
novih radnih mjesta. Nastavit }e se s izgradnjom novih
dionica autoputa po imal mene tu cijeni, i jo{ bogzna
koliko velikih investicija koje se same od sebe otvaraju
pokretanjem prve, druge, tre}e... Svake koja omogu}uje
profit svim u~esnicima u tom beskrajnom lancu igra~a u
igri osmi{ljenoj na dijametralno suprotnim pravilima od
igara na sre}u. U ovoj igri svakom ulaga~u mora biti
osiguran dobitak, a igru uvijek pokre}u politi~ari ulaù}i
svoju politi~ku mo}.
stina, s ove strane Plive, narod po navici jednako ronda

i kad nas Slovenci izvaraju preko Tu{a kao i kad stigne
aferim vijest da tuzlanski Bingo preuzima trgovinski
lanac Interex. Duè od dva desetlje}a kontinuirane
viktimizacije odnjegovane na raspirivanju me|uetni~kih
strahova na kraju se pokazalo kao glavni kamen
spoticanja lo{ih neproduktivnih politika. Daleko su
opasniji oni koji predugo trpe osje}aj `rtve od epizodnih
gubitnika svjesnih da su i gubici i dobici sastavni dio
ìvota. Mo`da je malo prekasno suo~iti prevarene
tuzlanske radnike s realno{}u i uvjeriti ih da su im {anse
za dobitak na bingu kudikamo ve}e od povratka na
nekada{nja radna mjesta. Ali, {to bi rekli politi~ari,
izgleda da nema alternative. Osim, naravno, nekog
mnogo stra{nijeg sedmog februara. Oduvijek sam
vjerovala u simbole i znakove koji nam sve vrijeme
namiguju, sve dok nas ne navedu da drugim o~ima
osmotrimo svijet oko sebe. Tuzlaci bi mogli malo da se
zamisle oko svojih ~udnovatih pjesama Cijela Tuzla
jednu kozu muzla i Gornju Tuzlu opasala guja. Potom da
se upitaju otkud ba{ njima istovremeno i [vicarac i
Bingo. Mo`da im je rje{enje svih problema cijelo vrijeme
pod nosom. Ne{to kao zmija, kao koza, kao zrno soli. Kao
novi pogon za proizvodnju konzumnih jaja i piletine. Kao
Bingo me|u svim najavljenim investicijama pred Dan
dràvnosti, ba{ kao onomad privredno ~udo zvano
Agrokomerc za Dan Republike. Ni{ta se iz onih vremena
ne}e vratiti u Krajinu: ni Babo, ni Republika, ni
Agrokomerc. Vjerovatno ni Bira. Tuzla, pak, oduvijek i
zauvijek ima svoju Kozu i Guju.
63
Auto:CRNA.qxd
19.11.2014
15:44
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
BMW 428i Cabrio: Ljepotan i zvijer u jednom!
ako se s tom konstatacijom nikada ne}e

sloìti Jeremy Clarkson, voditelj najslavnijeg televizijskog automagazina na
svijetu, BBC-jevog Top Geara, voziti BMW
doista je stvar prestià. Voziti njema~ki
automobil oduvijek je bio san ljudima s
na{ih prostora. Ne misli se tu samo na
prostore biv{e zajedni~ke dràve nego na
Balkan uop}e. Nakon nedosti`nog Mercedesa, jedan od najpoèljnijihi Nijemaca
je svakako automobil iz tvornice u
Mnchenu, koja nosi naziv Bayerische
Motoren Werke AG. Upravo jedan od
najatraktivnijih novih putni~kih motornih
vozila je i BMW-ov model 428i Cabriolet,
kojem }emo ovoga puta posvetiti
pozornost. Svi oni koji su barem jedanput
sjeli za volan BMW-a potvrdit }e kako se,
voze}i tog bavarskog ljepotana, nakon
izvjesnog vremena stvara posebna veza
izme|u voza~a i automobila. BMW
Cabriolet je nova pri~a, ne samo zbog toga
64
{to je vlasnik tog vozila atraktivna figura

prilikom krstarenja gradskim ulicama, ve} i
zbog izvrsnih voznih karakteristika koje
BMW-ovi Cabrioleti nude. BMW 428i
Cabriolet je posljednji model u gami, niknuo
na bazi nove serije 4, ali sa DNK potpisom
legendarne cabrio-coupe trojke, koja ve}
odavno uìva zasluènu mirovinu. Ono {to
odlikuje sve BMW-ove modele, pa tako i
model 428i Cabriolet je posebna pozornost
posve}ena voza~u. Sve je podre|eno
voza~u, od udobnog sjedala do pregledne
instrument plo~e zakrivljene, naravno,
prema voza~u. Ostali putnici u vozilu imaju
jedan jedini zadatak - biti voèni. Tvrdi krov
modela 428i spu{ta se za svega nekoliko
sekudi i sam se izmje{ta u prtlja`nik
automobila. Najva`nija novina, barem kada
su Cabriolet modeli u pitanju, jeste da je
BMW modelom 428i prakti~ki rije{io
problem strujanja zraka u kabini kada je
krov spu{ten, ali i pobolj{ao aerodinamiku
same karoserije. Jedna od najprimamljivijih

opcija i cjenovno najekonomi~niji je izbor
BMW-ovog 428i modela s ~etverocilindri~nim motorom zapremine 1997 ccm3,
snage 180 kw, sa 245 konjskih snaga pod
poklopcem motora. Model s tim motorom
teàk je gotovo 1.800 kg, a maksimalna
brzina mu je 250 km/h. Do stotke stiè za
6,4 sekunde, a u standardnom paketu
opreme ima ugra|ene naplatke promjera
225/50/R16. Taj model je opremljen tradicionalno tvrdim, ali udobnim njema~kim
sjedalima, koja u opciji mogu biti i sa
grija~ima, ventilatorom ili masaèrom. Ne
treba posebno napominjati kako su u taj
BMW-ov model ugra|eni gotovo svi mogu}i
sustavi za{tite, od ABS-a do smirivanja
nervoze stra`njeg pogona. Ukoliko èlite
postati ponosni vlasnik modela 428i morat
}ete malo dublje posegnuti u dèp, jer je
po~etna cijena bavarskog ljepotana 120
tisu}a konvertibilnih maraka.
12.11.2014
20:29
Page 4
18.11.2014
13:14
Page 9
18.11.2014
13:10
Page 1
18.11.2014
13:07
Page 1

Slobodna Bosna 941-Signed

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 941-Signed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FONDACIJA BREGOVI]-GORICA: GODINU POSLIJE

10 EKSPRESNO FORMIRANJE 22 ZLO^INCI NA ODMORU

Nakon {to je federalni ministar pravde

MALO JE, MALO MALINA

SIRIJISKI VETERANI U PRITVORU

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

20.11.2014. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

VAHA TVRDI PAZAR

Nogometni savez Bosne i Hercegovine

vjeruje da }e mu Nogometni savez BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

20.11.2014. I SLOBODNA BOSNA

Ministar policije Sarajevskog

Opet nam je Op}inski sud u Sarajevu sa

U nastavku operacije Damask, koju su

uhap{eno je 15-ak biv{ih pripadnika ISIL-a,

Vrlo je te{ko sa profesionalnog i

nije gre{ka, Radio-televizija Srbije prema

Nisam u pro{lom broju htio baksuzirati,

ujedinjenja dvije Njema~ke; a D`eko ima

Ministar policije Sarajevskog kantona

Vukovar njegova vojska spa{avala Jugoslaviju, a pro{le nedjelje otpu{teni ha{ki

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Propalo preduzee kantonalnog ministra Ivice uria

]uri}a, prilikom otvaranja ste~aja utvrdio

KO SE S NAMA TUI, IVOT MU JE DUI

Predsjednik Tuilatva BiH

uspje{ne suradnje s novinarima, glavni je

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

da je Su{i} zadu`io na{u

Na interni konkurs SDP-a za

Profesionalni sport ima

EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI

Vlast u svim kantonima i u Federaciji BiH formirat e trojna koalicija sastavljena

ODVAJANJEM OD DR@AVNE VLASTI

Trojni pregovori strana~kih delegacija

SLOBODNA BOSNA I 20.11.2014.

FEDERALNU VLAST FORMIRA TROJKA A DR@AVNU ^ETVORKA

Saveza za promjene, s kojim je jo{ prije

- ^ovi}a i Dodika nema ba{ nikakvu te`inu

Politi~ki utjecaj Milorada Dodika bit }e osjetno smanjen

20.11.2014. I SLOBODNA BOSNA

EKSPRESNO FORMIRANJE VLASTI

RUSKI OSLONAC RS-u

RASPODJELA IZBORNOG PLIJENA

HDZ-u pet hrvatskih i jedno srpsko

suprotstavljena ruskim ambicijama na

Ni jedan blok u RS-u nema

o eventualnom zajedni~kom nastupu u

SKUP[TINSKA VE]INA NADOHVAT

spustio ton i ubla`io retoriku, njegova

SLUAJ ERIN BROCKOVICH NA BOSANSKI NAIN

Uposlenici Patologije KCUS-a rade u

poslenici Odjela za patologiju

20.11.2014. I SLOBODNA BOSNA

OBUSTAVA RADA URODILA PLODOM

mjerenja, slani su izvje{taji da su toksi~na

Prijetnja obustavom rada patologa ipak je,

kupovina poslanika:TEKST osnova.qxd

Stranaki preleti radi obezbjeivanja skuptinske veine u Republici Srpskoj

@ELJKO MOJA, TUGO MOJA

elika afera koja je krajem pro{le