DRU[. ISTRA@.

ZAGREB
GOD. 21 (2012),
BR. 2 (116),
STR. 591-602

PRIKAZI

doi:10.5559/di.21.2.18

Pasi Sahlberg
FINNISH LESSONS
What can the world
learn from the
educational change
in Finland?
Teachers College Press, Teachers College, Columbia University, New York (USA), 2011.,
208 str.

Finski sustav odgoja i obrazovanja primjer

je najuspjenijega svjetskog obrazovnog sustava, to dokazuju meunarodna vrednovanja uspjenosti uenika provedena u
zadnjih desetak godina. Ako smo se ikad
zapitali to njihov sustav ini toliko uspjenim i vrijednim divljenja, odgovore moemo pronai u najnovijoj knjizi autora Pasija Sahlberga Finnish Lessons: What can the
world learn from educational change in Finland? (Lekcije iz Finske: to svijet moe nauiti iz obrazovne promjene u Finskoj?). Knjiga
je dio serije izdanja nakladnika Teachers
College Press posveenih obrazovnim reformama u svijetu.
Pasi Sahlberg ugledan je svjetski strunjak na podruju obrazovnih reformi i obrazovne politike. U svojoj bogatoj karijeri
vodio je projekte u Svjetskoj banci (World
Bank) i Europskoj zakladi za strunu izobrazbu (European Training Foundation), a
trenutano je izvrni direktor Centra za meunarodnu mobilnost i suradnju (National
Centre for International Mobility and Cooperation) pri Ministarstvu obrazovanja
Finske.

Premda je knjiga objavljena na poetku studenoga 2011. godine, kritiari je

ve sada proglaavaju jednom od utjecajnijih knjiga s podruja obrazovanja, a osvojila je i prestinu ameriku nagradu za
inovativni doprinos u obrazovanju, Upton
Sinclair Award, za 2011. godinu.
Ova nam knjiga kroz pet poglavlja
i dva predgovora donosi priu o uspjenoj
zemlji i njezinu uspjenom sustavu odgoja i obrazovanja. U prvom predgovoru Ann
Lieberman, izvrna urednica nakladnika
Teachers College Press, istie vanost kvalitetnog obrazovanja nastavnika u kontekstu suvremenih obrazovnih reformi. Andy Hargreaves, profesor s Bostonskog sveuilita, u svojem predgovoru zakljuuje:
"Ako elimo razviti reformu koja e nadahnuti nastavnike da svojim djelovanjem pomognu svim uenicima u uenju, a ponajvie onima kojima je pomo najpotrebnija,
onda je Pasi Sahlberg nesumnjivo jedan
od najboljih uitelja."
U Uvodu autor iznosi svoje osobno
iskustvo nastavnika i istraivaa koji ivi
opisanu reformu obrazovanja. U kratkim crtama objanjava zato je Finska danas primjer drugima. Obrazovanje u Finskoj odlikuje visok postotak ukljuenosti djece i
mladih u oblike formalnog i neformalnog
obrazovanja. Primjer je decentraliziranog
i potpuno besplatnog obrazovanja. Nadalje, njihov je sustav ostao relativno imun
na dananje trino usmjerene reforme obrazovanja, koje se odlikuju primjenom standardiziranih rjeenja i visokim stupnjem
birokratizacije. Umjesto toga, finski je sustav
izgraen na vrijednostima utemeljenim na
jednakosti, pravednoj raspodijeli resursa i
eljom za jaanjem vlastitih kapaciteta.
Prvo poglavlje nazvano Finski san:
jednake obrazovne anse (The Finnish Dream:
Equal Educational Opportunities) donosi povijesni pregled dogaaja nakon Drugoga
svjetskog rata pa do nastanka moderne kole 1970-ih godina. Osim razmatranja drutvenih okolnosti koje su utjecale na razvoj obrazovanja, autor analizira tijek ranih reformskih pokuaja koji su prethodili
stvaranju peruskoulu cjelovitoga i jedin599

DRU[. ISTRA@. ZAGREB

GOD. 21 (2012),
BR. 2 (116),
STR. 591-602

na javnost izraava kritike prema standardiziranim provjerama znanja te reduciranju dostignua na uzak segment provjerljiva sadraja. Ipak, prema autoru, objanjenje takva uspjeha moe se promatrati
na tri paradoksa. U javnim kolama, finski
nastavnici zapravo provedu manje sati u
izravnom poduavanju i nastavi od svojih
kolega u drugim zemljama. Manje vremena provedeno u izravnom poduavanju
omoguuje nastavnicima vie vremena za
pripremu i planiranje, ukljuivanje u timove za unapreivanje kvalitete te profesionalni razvoj i usavravanje. S druge strane, finski uenici imaju manje zadae od
svojih kolega u drugim zemljama. Cjelokupan rad zasniva se na procesu aktivnog uenja tijekom trajanja kole, a nastavnici dijele miljenje kako zadavanje vie
zadataka za zadau nuno ne vodi razvoju radnih navika i unapreenju uenja. Drugi je paradoks vezan uz proces vrednovanja dostignua, a glasi manje ispita, vie uenja. Iako uenici nisu podvrgnuti standardiziranim testovima znanja, to ne znai da ne postoje oblici ocjenjivanja i vrednovanja dostignua. Oni su ipak zasnovani na logici kontinuiranoga praenja i pomoi pri uenju, a moemo ih podijeliti na
tri razine. U prvoj razini vrednovanja, kao
sastavni dio procesa uenja i poduavanja,
svaki nastavnik vrednuje uenike irokim
spektrom dijagnostikih, formativnih i sumativnih postupaka. Druga razina traje tijekom svakoga semestra. Prati se napredak i uspjeh u kolskim i izvankolskim
aktivnostima, te u uenju i ponaanju. Nastavnici na temelju tih podataka predlau
niz mjera za poboljanje uenikovih rezultata, a konkretan oblik pomoi vidi se u
organiziranju dodatnih i dopunskih sati
rada, ovisno o rezultatima. Svakom ueniku pomae se u kreiranju osobnoga plana
uenja, u kojem se vidi da se razliitim tempom svladavaju odreeni nastavni moduli i sadraji. Statistiki podaci upuuju
na injenicu da je gotovo polovica esnaestogodinjaka tijekom svojega obveznog obrazovanja bila ukljuena u neki od

PRIKAZI

stvenog sustava devetogodinjeg obveznog obrazovanja. Sveobuhvatna reforma

1970-ih godina i roenje peruskoulu potaknula je razvoj tri temeljna naela koja i danas odlikuju finski sustav odgoja i obrazovanja. Naelo pruanja jednakih obrazovnih ansi svima znailo je da svi uenici,
bez obzira na podrijetlo, ivotne okolnosti i aspiracije prema uenju, imaju jednako pravo i obvezu pohaanja kole. Uvedeno je naelo pomoi i savjetovanja te
sustavne profesionalne orijentacije uenika, to je dovelo do smanjenja stope ranoga naputanja kolovanja i ponavljanja razreda. Naposljetku, reforma se odrazila na
uvoenje inovativnih metoda i oblika rada u nastavi za stvaranje poticajnog okruenja za uenje, a profesija nastavnika postala je visoko vrednovana djelatnost u finskom drutvu. Osim prikazane strukture
sustava odgoja i obrazovanja te osvrta na
dananje stanje, autor opisuje postupak
polaganja zavrnog ispita zrelosti (Matriculation Examination), koji je jedini oblik
standardiziranoga vanjskog vrednovanja
i preduvjet za pristup visokom obrazovanju.
Sljedee poglavlje, Finski paradoks: manje je vie (The Finnish Paradox: Less Is More),
u prvom dijelu donosi analizu niza statistikih pokazatelja uspjenosti finskih uenika na meunarodnim natjecanjima i
standardiziranim vanjskim provjerama znanja (PISA, TIMSS, PIRLS i dr.) te usporedbu s dostignuima uenika drugih zemalja
lanica OECD-a. Od 2000. godine u provedena tri ciklusa PISA istraivanja finski
su uenici zauzeli prvo mjesto na podruju jezine, matematike i prirodoslovne pismenosti. Sami nastavnici i domai strunjaci nisu previe impresionirani rezultatima ovakvih provjera dostignua. Stru600

DRU[. ISTRA@. ZAGREB

GOD. 21 (2012),
BR. 2 (116),
STR. 591-602

PRIKAZI

oblika dodatne pomoi u uenju. Trei oblik vrednovanja provodi se svake godine
na relativno malom uzorku kola, iz ega
se dobivaju pokazatelji uspjenosti cijeloga sustava. Posljednji paradoks obrazovanja vezan je uz postizanje jednakosti uz pomo vee raznolikosti. Iako je Finska relativno nacionalno homogena zemlja, od ulaska u Europsku uniju 1995. godine biljei se porast broja stanaca. Dananja etnika i kulturna raznolikost u finskom drutvu shvaena je kao velika prednost za
obrazovanje. Temeljno obrazovno naelo
jest jednakost obrazovnih ansi za svu djecu, a politika jednakog rasporeivanja djece stranaca i manjina u kole znai stvaranje prilike za razvoj i djece i kola.
U treem poglavlju, Finska prednost:
nastavnici (The Finnish Advantage: The Teachers), autor objanjava ulogu i ugled koji
nastavnici uivaju u Finskoj. Nastavnika
profesija najrespektabilnije je zanimanje,
a svake se godine tisue i tisue mladih prijavljuju na sveuiline nastavnike studije.
Od deset prijavljenih kandidata samo jedan e ostvariti pravo upisa studija s nastavnikim usmjerenjem. Poglavlje donosi
raspravu o kulturi poduavanja koja je tradicija finskog drutva i neraskidiv dio nacionalnog identiteta. Autor analizira ulogu nastavnika i sustava obrazovanja nastavnika u Finskoj u vrijeme obrazovne
transformacije. Posebnost poglavlja jest detaljan prikaz slojevita sustava selekcije i obrazovanja nastavnika na sveuilitima te
vanosti profesionalnog razvoja nastavnika, posebice iz perspektive kontinuiranog
usavravanja i cjeloivotnog uenja. Profesiju nastavnika u Finskoj odlikuje visok
stupanj autonomije i osobne odgovornosti, a kontrolni i inspekcijski mehanizmi svedeni su na minimum. Osim sadanjega sta-

nja, autor se dotie i buduih trendova u

obrazovanju nastavnika. Finski primjer pokazuje da je kompetentan nastavnik vrst
temelj na kojem se gradi obrazovna promjena.
U pretposljednjem poglavlju, Finski
nain: Drava kompetitivnosti i blagostanja
(The Finnish Way: Competitive Welfare State),
razmatra se veza izmeu obrazovne politike i napretka u drugim javnim sektorima
nacionalnoga gospodarstva. Od gospodarske recesije ranih 1990-ih godina pa sve do
danas ova je zemlja uspjela na znanju izgraditi gospodarski napredak. Autorova je
teza da se napredak na podruju obrazovanja odvija u sinergiji s cjelokupnim politikim nastojanjima za stvaranje vee kompetitivnosti, transparentnosti i politikom
socijalne drave blagostanja. Za ilustraciju
je posluila zanimljiva usporedba stanja u
obrazovanju i najpoznatijem finskom "proizvodu", Nokiji. Iako je rije o posve razliitim i teko usporedivim sustavima, ipak
ih odlikuje jedna zajednika karakteristika finski nain, tj. vjerovanje u kreativne, inovativne i obrazovane ljude.
Posljednje poglavlje nosi naziv Je li
budunost finska? (Is the Future Finnish?).
Svi pokazatelji upuuju na zakljuak da je
prvo desetljee 20. stoljea na podruju kvalitete obrazovanja obiljeila Finska. Njihova je izvrsnost rezultat drugaije vizije javnog obrazovanja, utemeljene na jednakim
obrazovnim ansama, atraktivnosti profesije nastavnika, profesionalnoj odgovornosti, povjerenju graana u kolu i odrivoj politikoj stabilnosti. Meutim, Sahlbergov pristup odlikuje se neprestanim promiljanjem i tenjom za uvoenjem novih
inovacija. Istie da je Veliki san finskog obrazovanja "izgraditi zajednicu uenika u
kojoj e postojati svi preduvjeti za puni
razvoj talenata mladih ljudi". Izazovi koji
predstoje usmjereni su prema podizanju
kvalitete uenja i stvaranju individualiziranoga kurikula. Autor smatra da se nova
vizija moe ostvariti ako se svakom ueniku omogui stvaranje vlastita plana uenja koji bi povezivao, osim formalnih, i
oblike neformalnog i informalnog uenja.
601

DRU[. ISTRA@. ZAGREB

GOD. 21 (2012),
BR. 2 (116),
STR. 591-602

PRIKAZI

Nadalje, alociranje uenja izvan prostora

uionice otvorilo bi prostor za pomak od
poduavanja utemeljenog na kurikulu prema uenju na temelju osobnoga plana i
posve individualnoga kurikula. Funkcija
finske kole budunosti ostvarit e se
veim ukljuivanjem i poticanjem kreativnosti, razvojem vjetina potrebnih za rjeavanje problema te razvojem interpersonalnih vjetina uenika.
Zakljuno, ova je knjiga pria o sustavnom graenju vizije obrazovanja za
21. stoljee, koje se svojom originalnou i
vjerovanjem u vlastiti put uspjelo oduprijeti globalnim obrazovnim reformskim trendovima. Knjiga ne nudi recept za uspjeh,
nego potie itatelja na promiljanje te donosi poruku ohrabrenja drugima u pronalaenju vlastita puta promjene sustava
odgoja i obrazovanja. Knjiga Finnish Lessons Pasija Sahlberga mogla bi zbog relevantnosti teme, strune i na injenicama
zasnovane analize reforme obrazovanja,
posluiti kao zanimljivo i inspirativno tivo svima koji su osobno i/ili profesionalno
zainteresirani za razvoj i unapreenje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja.
Daliborka Luketi

602