Professional Documents
Culture Documents
Organizacija I Menadzment Logistike Kvaliteta I Odrzavanja
Organizacija I Menadzment Logistike Kvaliteta I Odrzavanja
Dr Dragutin SD Stanivukovi
LOGISTIKA
- ORGANIZACIJA I MENADMENT -
- Beleke za predavanja -
SADRAJ
1. UVOD ........................................................................................................................................... 4
2. OSNOVE NAUKE O ORGANIZACIJI.................................................................................... 6
2.1 ISTORIJSKE OSNOVE RAZVOJA NAUKE O ORGANIZACIJI ................................... 6
2.2 TRI GLAVNE KOLE TEORIJE ORGANIZACIJE ......................................................... 7
2.2.1 Klasina kola teorije organizacije................................................................................ 8
2.2.2 kola meuljudskih odnosa i bihejvioristiki pravac................................................... 12
2.2.3 Humanizacija klasinih principa ................................................................................. 13
2.3 MODERNE TEORIJE ORGANIZACIJE I UPRAVLJANJA.......................................... 13
2.3.1 Teorija sistema i srodne naune oblasti....................................................................... 13
2.3.2. Teorija organizacionih sistema.................................................................................... 15
2.3.3 Situaciona teorija ......................................................................................................... 17
2.3.4 Najnoviji trendovi u razvoju teorija organizovanja i upravljanja ............................... 18
2.4 POJAM I DEFINICIJA ORGANIZACIJE........................................................................ 20
2.4.1 Principi organizacije.................................................................................................... 23
2.5 POJAM I DEFINICIJA PREDUZEA ............................................................................. 24
2.6 PREDMET I METOD NAUKE O ORGANIZACIJI........................................................ 25
3. OSNOVE TEORIJE MENADMENTA ................................................................................ 27
3.1 ODNOS TEORIJE ORGANIZACIJE I MENADMENTA ............................................ 27
3.2 TEORIJA ORGANIZACIJE ............................................................................................. 28
3.3 MENADMENT ............................................................................................................... 29
3.4 UPRAVLJAKI PROCESI............................................................................................... 30
3.5 SISTEMSKI MODEL SAVREMENOG MENADMENTA .......................................... 35
4. MENADMENT SNABDEVANJEM..................................................................................... 43
4.1 MENADMENT PORUIVANJEM I SNABDEVANJEM............................................ 48
4.2 IZBOR, VREDNOVANJE I OCENJIVANJE DOBAVLJAA....................................... 51
4.3 IZVORI SNABDEVANJA................................................................................................ 54
5. INTEGRISANI LOGISTIKI MENADMENT .................................................................... 58
5.1 INTEGRISANE LOGISTIKE AKTIVNOSTI ............................................................... 58
5.2 EVOLUCIJA INTEGRISANOG LOGISTIKOG KONCEPTA .................................... 60
5.3 KONCEPT DODATNE VREDNOSTI INTEGRISANE LOGISTIKE............................ 60
5.4 FINANSIJSKI UTICAJ INTEGRISANE LOGISTIKE NA FIRMU ............................... 61
5.5 INTEGRIASANI LOGISTIKI INTERFEJS U FIRMI................................................... 62
5.6 KONCEPT HITNE INTEGRISANE LOGISTIKE........................................................... 63
6. KVALITET USLUGA I INTEGRISANA LOGISTIKA USLUGA ....................................... 65
7. MENADMENT TRANSPORTOM....................................................................................... 85
7.1 IZBOR VIDOVA TRANSPORTA ................................................................................... 85
7.2 KARAKTERISTIKE I IZBOR PREVOZNIKA ............................................................... 86
7.3 AKTIVNOSTI MENADERA TRANSPORTA .............................................................. 88
8. MENADMENT ZALIHAMA .................................................................................................. 91
8.1 RACIONALNOST DRANJA ZALIHA ......................................................................... 91
8.2 TROKOVI ZALIHA ....................................................................................................... 93
8.3 KLASIFIKACIJA ZALIHA .............................................................................................. 94
8.4 MODELI MENADMENTA ZALIHAMA ..................................................................... 95
2
9. PLANIRANJE.............................................................................................................................. 97
9.1 MODEL MRP I - PLANIRANJE MATERIJALA............................................................ 97
9.2 PREDNOSTI I NEDOSTACI MRP I................................................................................ 98
9.3 MODEL MRP II- PLANIRANJE PROIZVODNIH RESURSA ...................................... 99
9.4 MODEL DRP- PLANIRANJE DISTRIBUCIJE ZAHTEVA........................................... 99
9.5 JUST-IN-TIME PROIZVODNJA ................................................................................... 100
9.6 PLANIRANJE U USLUNIM ORGANIZACIJAMA................................................... 103
10. MENADMENT RUKOVANJEM, PAKOVANJEM I SKLADITENJEM................... 105
10.1 MENADMENT RUKOVANJEM MATERIJALOM................................................... 105
10.2 MENADMENT PAKOVANJEM ROBE ..................................................................... 109
10.3 MENADMENT SKLADITENJEM........................................................................... 111
11. POVRATNA (OBRATNA) LOGISTIKA ............................................................................. 115
11.1 OBLASTI POVRATNE LOGISTIKE ............................................................................ 115
11.2 ZAHTEVI ZA KOOPERACIJU POVRATNE LOGISTIKE ......................................... 118
11.3 PROJEKTOVANJE EFEKTIVNOG SISTEMA POVRATNE LOGISTIKE ................ 121
11.4 DEFINISANJE TRANSPORTA I LOKACIJA
U SISTEMU POVRATNE LOGISTIKE ........................................................................ 124
12. RAUNOVODSTVO U LOGISTICI .................................................................................... 127
12.1 LOGISTIKO RAUNOVODSTVO ............................................................................ 127
12.2 ANALIZA PRELOMNE TAKE ............................................................................... 128
12.3 MENADMENT ZASNOVAN NA AKTIVNOSTIMA
(ABM ACTIVITY - BASED - MENAGMENT) ......................................................... 129
12.4 TROKOVI ZASNOVANI NA AKTIVNOSTI (ABC) ................................................. 130
13. INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE ............................................... 135
14.1 INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE (ISIL) ................................ 135
13.2 DEFINISANJE INFORMACIONOG SISTEMA IL (ISIL) ........................................... 137
13.3 E TRGOVINA .............................................................................................................. 143
14. ORGANIZACIJA INTEGRISANE LOGISTIKE................................................................ 147
14.1 STUPNJEVI RAZVOJA ORGANIZACIJE INTEGRISANE LOGISTIKE .................. 147
12.2 INTEGRISANO LOGISTIKO UPRAVLJANJE.......................................................... 152
14.3 UTICAJNI FAKTORI NA PROJEKTOVANJE ORGANIZACIJE............................... 154
1. UVOD
Predmet ORGANIZACIJA I MENADEMNT LOGISTIKOM i ODRAVANJEM
je izborni predmet na Odseku Industrijsko inenjerstvo i menadment i predstavlja
produbljena izuavanja oblasti Integralne sistemske podrke i odravanja, kao
nastavak predmeta:
Teorija pouzdanosti,
Odravanje tehnikih sistema i
Integralna sistemska podrka i odravanje.
Kao logian nastavak, definisanih logikih operacija izuavanih u predmetu
Integralna sistemska podrka, u ovom predmetu se izuavaju organizacioni i
menadment aspekti logistikih problema.
Nastavni plan i program obuhvata sledee celine/poglavlja:
2. Osnove nauke o organizaciji
3. Osnove teorije mendmenta
4. Menadment snabdevanjem
5. Integrisani logistiki menadment
6. Kvalitet usluga i integrisana logistika usluga
7. Menadment transportom
8. Menadment zalihama
9. Planiranje u logistici
10. Menadment rukovanjem, pakovanjem i skladitenjem
11. Povratna logistika
12. Raunovodstvo u logistici
13. Informacioni sistem integrisane logistike
14. Organizacija integrisane logistike.
U Poglavlju 2.OSNOVE NAUKE O ORGANIZACIJI je dat istorijski pregled razvoja nauke o organizaciji (tri glavne kole) i pojmovi i definicije organizacije i
preduzea.
U Poglavlju 3. OSNOVE TEORIJE MENADMENTA je dat odnos organizacije i
menadmenta, definicija menadmenta, menaderskih procesa (planiranje, organizovanje, rukovoenje i kontrolisanje) i sistemski model savremenog menadmenta.
Poglavlje 4. MENADMENT SNABDEVANJA, razmatra probleme poruivanjem i
snabdevanjem u lancu snabdevanja, uticaje na nabavku, uticaje nabavke na druge
delove preduzea, izvore snabdevanja i koncept JIT snabdevanja.
Poglavlje 5. INTEGRISANI LOGISTIKI MENADMENT opisuje integraciju
upravljanja logistikim aktivnostima, koncept dodatne vrednosti integrisane logistike,
4
Sam Fajol je konstatovao da ove principe ne treba shvatati kruto, i da.oni nisu
apsolutni. Smatrao je da su principi fleksibilni i adaptibilni u odnosu na svaku
posebnu situaciju i potrebu. Njihova primena je stvar znanja i umea koje zahteva
inteligenciju, iskustvo, odluivanje i meru. Vizionarski je tvrdio da navedeni principi
ne predstavljaju sve mogue principe i da e iskustvo sigurno ukazati na nove, koji e
se vremenom razviti i sistematizovati.
2.2.2 kola meuljudskih odnosa i bihejvioristiki pravac
Od 1924. do 1932. godine grupa istraivaa sa Univerziteta Harvard ispitivala je
efekte koji se javljaju pod uticajem razliitih fizikih uslova rada (kao to je, na
primer, intenzitet osvetljenja) na produktivnost radnika u delu kompanije Western
Electric Company's Hawthorne Works. Ovo istraivanje sprovodili su Elton Meiu
(Elton Mayo), F. Rutlizberger (F. Roethlisberger) i T. Vajthed (T. Whitehead) i ono
je poznato u teoriji kao uveni Hotornski eksperiment. Njihovi nalazi doveli su do
raanja posebne kole organizacione misli, nazvane kola meuljudskih odnosa i do
jednog specifinog teorijskog pravca nazvanog "kola ljudskog ponaanja",
poznatijeg kao bihejvioristiki pravac (behaviour na engleskom znai vladanje,
ponaanje, itd.). Ove dve kole imaju veliki deo zajednikih stavova, pa se mogu
zajedno razmatrati. Istraivai su tokom eksperimentisanja bili iznenaeni potpuno
neoekivanom pojavom, koja se ispoljavala kao poveanje produktivnosti uprkos
uvoenju teih fizikih uslova rada na radna mesta. Dalja istraivanja i intervjui sa
zaposlenima otkrili su da drutveni i emotivni faktori, a ne samo promene u uslovima
rada, mogu znaajno da utiu na varijacije u rezultatima rada.
U emu je sutina takozvanog "hotornskog efekta"? Strunjaci eksperimentatori su
bili utivi, paljivi i prijateljski naklonjeni radnicima i lino su sa njima kontaktirali.
U svom ukupnom dotadanjem radnom iskustvu radnici nikada nisu susreli takav
odnos i uzajamni kontakt, zbog ega su bili voljni da sarauju i da jo marljivije rade,
uprkos teim uslovima koje je postavljao eksperiment. Fenomen pozitivnog odgovora
subjekata eksperimenta na novu i interesantnu situacuju, u kojoj su postali svesni da
se nalaze u fokusu panje, nazvan je hotornski efekat.
Osnovni zakljuci koji se mogu izvui iz hotornskog eksperimenta vezani za nain na
koji ljudi rade, ukratko glase:
1. rad je drutvena aktivnost, isto kao i fizika. Ljudi u industrijskim i
poslovnim organizacijama tee da razviju neformalne veze i odnose;
2. neformalne drutvene grupe, unutar radne sredine, imaju sledee
karakteristike:
stvaraju i nameu sopstvene norme i pravila ponaanja,
pomau u oblikovanju statusa njihovih lanova i usmeravaju
njihovo ponaanje i
12
Upravlja~ki
sistemi
Izvr{ni
sistem
Informacioni
sistem
OKOLINA
OKOLINA
Upravljani
sistem
Y
Slika 2.1: Osnovni model kibernetskog sistema
TRADICIONALNI
PRISTUP
Kako se komponente
integri{u u celinu:
- pojedinci
- grupe
- veze i odnosi
- organizacije
- interakcije sa
okolinom
SITUACIONI
PRISTUP
Menad`eri koriste
razli~ite pristupe u
re{avanju problema,
uzimaju}i u obzir:
- spolja{nje
okru`enje
- tehnologiju
- karakteristike
pojedinaca
- stadijum u razvoju
organizacije
- veli~inu organizacije
19
KLASI^AN
PRISTUP
PRISTUP
ZASNOVAN NA
ANALIZI
PONA[ANJA I
ME\ULJUDSKIH
ODNOSA
SAVREMENA
RAZMATRANJA
EFEKTIVNOSTI I
PRODUKTIVNOSTI
SAVREMENA
RAZMATRANJA
ORGANIZACIONOG
PONA[ANJA
SISTEMSKI
PRISTUP
KVANTITATIVNI
PRISTUP
SAVREMENA
RAZMATRANJA
KVANTITATIVNIH
MODELA I
UPRAVLJANJA
OPERACIJAMA
SITUACIONI
PRISTUP
21
"Na alost, postoje mnoge razlike u miljenju o tome ta ini prirodu i sutinu
organizacije kao i drugih aspekata rukovodenja; postoji, takoe, jo manje
slaganja o tome koji se specifian posao mora obaviti pri organizaovanju" L.Alen.
"Izgleda da nema diskutabilnijeg pojma u proizvodnoj teoriji (i praksi) nego
to je pojam organizacije i pored toga to najvei broj pisaca u tretiranju
organizacije ima istu polaznu osnovu - organizacija je svojstvena delatnost
koja se provodi i odrava voljom 1judi, a u ci1ju stvaranja celine iz mnotva"
- M. Novak.
2.4.1 Principi organizacije
Doajen "organizatorike" u Jugoslaviji, profesor dr V. Dei [2] smatra da se nauna
organizacija rada zasniva na etiri osnovna principa Bekona i Dekarta.
1. princip evidencije, "smatrati tanim samo ono to se moe dokazati",
2. princip analize, "ralaniti problem na sastavne delove i svaki
prouiti detaljno",
3. princip sinteze, "analizirane elemente postepeno vezivati u ire
komplekse, vodei rauna o zavisnostima koje izmeu njih postoje,
sve dok se ne obuhvati i rei itav problem",
4. princip kontrole, "doneti zakljuke tek po detaljnom proveravanju
usvojenih pretpostavki".
U stranoj literaturi, npr.[4], definisano je sedam uslova za osnivanje organzacije rada:
1. tana definicija zadatka (svaka komponenta organizacijske strukture
mora imati precizno definisan zadatak u skladu sa ciljem sistema),
2. definicija autoriteta i odgovornosti (pravo jednog lica da trai
izvrenje zadataka od drugih, ali i moralna i materijalna odgovornost
za preuzeti zadatak),
3. pojedinana podela obaveza (tano odreeni poslovi i odgovornost
svakog pojedinanog izvioca),
4. mogunost kontrole i komunikacije (odrediti maksimalan broj
izvrilaca kojima se moe rukovoditi, jer rukovodilac kontaktira sa
pojedincima i obratno),
5. podela funkcija i njihovo grupisanje (funkcije kao aktivnosti
poslovnog sistema treba da budu, jasno definisane i razgraniene),
6. izbor osoblja (princip: pravi ovek na pravom mestu),
7. jednostavnost (odstraniti svaki nepotrebni element organizacione
strukture).
23
24
26
TEORIJA
ORGANIZACIJE
MENAD@MENT
UPRAVLJA^KI ASPEKTI
FUNKCIONISANJA
ORGANIZACIJE
- Upravljanje tehnologijom i
oblikovanjem rada
- Upravljanje organizacionim
promenama
- Upravljanje organizacionim
konfliktima
- Upravljanje organizacionom
kulturom
- Upravljanje evolucijom
organizacije
- Upravljanje uticajima na
okru`enje
ORGANIZACIONA
STRUKTURA
PROJEKTOVANJE
ORGANIZACIJE
- Modeli i varijante
organizacionih re{enja
- Podela rada
- Centralizacija / decentralizacija
- Formalizacija
- Hijerarhija autoriteta
- Fleksibilnost
- Adaptivnost
ORGANIZACIONA
EFEKTIVNOST
I
EFIKASNOST
3.3 MENADMENT
Istraivanjem karakteristika najuspenijih svetskih kompanija utvreno je da stabilne
pozicije u vrhu rang liste tokom poslednjih nekoliko decenija imaju one kompanije
koje poseduju, kao dominantna svojstva, razvijen sistem upravljanja organizacijom ili
menadment i visokokompetentan rukovodei kadar, odnosno menadere.
Mendment, dakle predstavlja kljuni uslov uspenosti, to jest stabilnog rada i
razvoja kako privrednih tako i neprivrednih sistema. Jednu od najoptijih i najboljih
definicija dao je Piter Draker (Peter Drucker) i ona je u neto irem kontekstu
interpretirana u nastavku.
Menadment predstavlja usmeravanje i obezbeivanje sprovoenja efektivnog i
efikasnog korienja raspoloivih resursa radi postizanja eljenih rezultata, pri emu:
"EFEKTIVNO" se odnosi na postizanje ciljeva saglasno planovima i
rasporedu rada uz zadovoljstvo kupaca i zaposlenih uesnika,
"EFIKASNO" podrazumeva da se realizacija ciljeva odvija uz
odgovarajue trokove, ekonomino i rentabilno,
29
PLANIRANJE I
DONO[ENJE ODLUKA
Odre|ivanje organizacionih
ciljeva i odlu~ivanje o
najboljem na~inu za
njihovo postizanje
ORGANIZOVANJE
KONTROLISANJE
Pra}enje i korigovanje
teku}ih aktivnosti radi
postizanja predvi|enih
ciljeva
Grupisanje aktivnosti,
zadataka, izvr{ilaca i ostalih
resursa u logi~no povezane
celine
RUKOVO\ENJE
Usmeravanje i motivisanje
~lanova organizacije da
zajedno rade u interesu
organizacije
31
STRATEGIJSKI
CILJEVI
STRATEGIJSKI
PLANOVI
TAKTI^KI
CILJEVI
TAKTI^KI
PLANOVI
OPERATIVNI
CILJEVI
OPERATIVNI
PLANOVI
CILJEVI I
STRATEGIJE
PREDUZE]A
STUDIJA
IZVODLJIVOSTI
PLANOVI
POLITIKE I
PROGRAMI
IDENTIFIKOVANJE
I KLASIFIKOVANJE
POTREBNIH
AKTIVNOSTI
(poslova i zadataka)
OPTIMALNO
GRUPISANJE
AKTIVNOSTI U
SKLADU SA
RASPOLO@IVIM
RESURSIMA
HORIZONTALNA I
VERTIKALNA
KOORDINACIJA
INFORMACIONIH
TOKOVA
I AUTORITETA
ODRE\IVANJE I
DODELJIVANJE
FORMALNIH
OVLA[]ENJA I
ODGOVORNOSTI
OBEZBE\IVANJE, RASPORE\IVANJE I
USAVR[AVANJE KADROVA
33
KARAKTERISTIKE
PODRE\ENIH
FUNKCIJE
RUKOVO\ENJA
KARAKTERISTIKE
RADNE SREDINE I
ORGANIZACIONE
KLIME
PONA[ANJE
RUKOVODIOCA
USMERAVANJE I
MOTIVISANJE
PODRE\ENIH
REAKCIJE
PODRE\ENIH
KRAJNJI ISHOD
- U~inak
- Efektivnost organizacije
- Zadovoljstvo sa rukovodiocem
@ELJENI
U^INAK
IZMENA
STANDARDA
STANDARDI
STVARNI
U^INAK
MERENJE
STVARNOG
U^INKA
SPROVO\ENJE
KOREKTIVNIH
ZAHVATA
ODR@AVANJE
NEPROMENJENOG
STANJA
PORE\ENJE
STVARNOG
U^INKA I
POSTAVLJENIH
STANDARDA
DA
DA
NE
NE
?
PROGRAM
KOREKTIVNIH
ZAHVATA
ANALIZA
UZROKA
ODSTUPANJA
IDENTIFIKACIJA
ODSTUPANJA
35
OKRU@ENJE
O
D
L
U
^
I
V
A
NJ
E
ISTRA@IVANJE I
ANALIZIRANJE
VIZIJA BUDU]NOSTI
SI STEMA
ISTRA@IVANJE I
ANALIZIRANJE
OKRU@ENJA
ANALIZIRANJE I
DIJAGNOSTIFIKOVANJE ORGANIZACIJE
K
O
PLANIRANJE
UPRAVLJANJE PROMENAMA
I RAZVOJEM
ORGANIZOVANJE
INOVIRANJE
M
U
N
UPRAVLJANJE LJUDSKIM
RESURSIMA
R
E
[
A
V
A
NJ
E
P
R
O
B
L
E
M
A
IZGRA\IVANJE
TIMOVA
UPRAVLJANJE
ORGANIZACIONOM
KULTUROM I
POSLOVNOM ETIKOM
RUKOVO\ENJE
I
C
I
R
A
UPRAVLJANJE
KONFLIKTIMA
OPERATIVNO UPRAVLJANJE
FUNKCIJAMA
KONTROLISANJE
PROJEKTOVANJE
PROIZVODNJA
NJ
E
USLUGE
OKRU@ENJE
DISTRIBUCIJA
OSTALE
FUNKCIJE
SI STEMA
39
LITERATURA UZ POGLAVLJA 2. I 3.
[1]
Black, R.:
[2]
Carnall, A.C.:
[3]
Cascio, F. W.:
[4]
Drucker, F. P.:
[5]
French, L. W.:
[6]
[7]
Gordon, R. J.:
[8]
Griffin, W. R.:
[9]
[10] Johnson, G., Scholes, K.: EXPLORING CORPORATE STRATEGY, PrenticeHall, London, 1989.
[11] Johnsson, H. :
[14] Koontz, H., Weihrich, H.: MANAGEMENT, 9th Ed., Mc Graw - Hill, San
Francisco, 1989.
[15] Kuhn, L.R.Ed.:
41
42
4. MENADMENT SNABDEVANJEM
Menadment lancem snabdevanja jeste proces planiranja, organizovanja i
kontrolisanja tokova materijala i usluga, od dobavljaa do krajnjeg korisnika /
potroaa.
Integrisani prilaz obuhvata dobavljae / snabdevae / isporuioce, menadment
snabdevanjem, integrisan u logistiku i operacije.
Korisnik / potroa
Marketing
Ekonomika
Sistemsko
Snabdevanje
menadmenta
vor 1 Robe
Usluge
Prevoznik
vor 2 Robe
Usluge
Prevoznik
43
Faza I
Reaktivna
-
Vie obrazovanje
Papirni proces
inovnike funkcije
Reaktivni nain
(reavanje krize)
Siromani izvestaji
Faza II
Mehanistika
-
Visoko obrazovanje
Kompjuterska
papirologija
upravljanje
transankcijama
mere snienja cena
izvetaji na niskom nivou
primerni fokus:
obezbediti da radi
proizvodnja
raspoloivi siromani
podaci
Faza III
Proaktivna
-
Profesionalno osoblje
Proaktivni prilaz
Dugoroni ugovori
Merenje trokova svojine
Uzimanje u obzir resursa
dobavljaa
Izvetaji viem nivou
menadmenta
Podrka meu
funkcijama
Obuka i obrazovanje
Limitirano korienje
podataka
Pogodnije strategije
Faza IV
Strategijski menadment
-
Snabdevanje kao
konkuretno oruje
Integrisana strategija
snabdevanja
Brzina: razvoj i
proizvodnja
Merenje kontinualnog
unapreenja
Globalni pogled
Optimizacija trokova
Centralizovanje strategije
snabdevanja
Decentralizacija
aktivnosti kupovanja
Podaci su raspoloivi i
koriste se
Projektovanje baze
snabdevanja
Leverage supplier
tehnology
Monitoring okoline
Upravljanje odnosima
Upravljanje lancem
vrednosti
44
Upravljanje operacijama se prvi put razmatra krajem XVII ili na poetku XVIII veka
niz aktivnosti za stvaranje roba ili usluga transformacijom ulaza u izlaze.
Etape razvoja upravljanja operacijama su navedene u tabeli 4.2:
Tabela 4.2
Era
Industrijska
revolucija
Nauno
upravljanje
Dogaaj / Koncept
Parna maina
Podela rada
Zamenjivost delova
Principi naunog
upravljanja
Studija vremena i pokreta
Karta planiranja aktivnosti
Protona montana linija
Ljudski odnosi
Hawthornska studija
Teorije motivacije
Nauka o
menadmentu
Revolucija
kvaliteta
Informaciona
era
Globalizacija
Godina/e
1769.
1776.
1790.
1911.
1911.
1912.
1913.
1930.
1940.-ih
1950.-ih
1960.-ih
Linearno programiranje
Digitalni raunar
Simulacija, teorija redova
ekanja, PERT/CPM
Lean production
JIT (just-in-time)
TQM (Total Quality
Menagement)
CIM (Coputer Integrated
Manufacturing)
EDI, EFT
WWW
1970.-ih
1980.-ih
1980.-ih
1990.-ih
1980.-ih
1990.-ih
1970.-ih
1990.
1990.-ih
1947.
1951.
1950.-ih
Autor/pokreta
James Watt
Adam Smith
Eli Whitney
Frederic W.Taylor
Frank i Lillian
Gilbreth
Henry Gantt
Henry Ford
Elton Mayo
Abraham Maslow
Frederick Herzberg
Douglas McGregor
George Dantzig
Remington Rand
Grupe za istraivanja operacija
Taiichi Ohno
(Toyota)
W.Edwards Deming
Joseph Juran i dr.
Mnogi pojedinci
i kompanije
Tim Berners Lee
Mnoge kompanije
i nacije
45
Finansije/
Proizvodne ra~unovodstvo
Projektovanje
operacije
Upravljanje
ljudskim
resursima
Marketing
Operacije
konverzije
Spolja{nja
logistika
STRUKTURA
OPREME
ZALIHE
RUKOVANJE KOMUNIKACIJE I
MATERIJALOM
INFORMACIJE
Mogu}nost / Kapacitet
DOBAVLJA^
Isporuka
KORISNIK
46
Logistika
(1970-tih)
Menadment
materijalom
Integrisana logistika
(1980-tih)
Unutranja logistika
Operacije promene
Fizika distribucija
Totalna integracija
kanala
snabdevanja
(1990-tih)
Menadment
lancem
snabdevanja
Spoljanja logistika
47
4.1
Planiranje
Upravljanje proizvodnjom
Proizvodnja
Novi proizvodi
Budet
Upravljanje zalihama
Upravljanje finansijama
Kontrola kvaliteta
Prijem
Raunovodstvo
NABAVKA
Zakonodavstvo
Informacije o proizvodu
Izvori snabdevanja
Informacije o
novim proizvodima
Kapaciteti mogunosti
dobavljaa
Transportne mogunosti
Proizvodni intezitet
dobavljaa
Intezitet transporta
Radni uslovi
Projektovanje
Ekonomski
uslovi
Informacije o
izvoru,
proizvodu i ceni
Razvoj proizvoda
Informacije o
proizvodu i ceni
Proizvodnja
Marketing
Raspoloivost
proizvoda, cena,
kvalitet
Kokurentski
uslovi
Pravno
Finansije
Budetske
obaveze
Ugovori
Skladita
Raunovodstvo
Poslate
porudbine
NABAVKA
Trokovi, cene,
podeavanja
Fajl istorije
jedinice ili
materijala
Sistemske informacije
nabavke, ulazi, rauni tovarni uslovi
Informacije
o upravljanju
zalihama
Zahtevi i rauni
Fajl
dobavljaa
RAUNAR
Otvoreni fajl
zahteva
Fajl cena
Nalog za nabavku
Izvetaji
Profesionalizam nabavke
EDI
beneficije
Porast produktivnosti
Smanjenje zaliha i ekanja
4.2
Kvalitet
Isporuka
Usluge
4) Usluge
Izbor se vri izmeu vie dobavljaa (A, B, C itd.) koji se ocenjuju po istim
kriterijumima, a zatim rangiraju.
Partnerstvo u nabavkama moe biti:
partnersko / zajedniko planiranje ciljeva planskih veliina,
podela koristi / beneficija i odgovornosti / tekoa,
irenje posla-oba partnera oekuju razvoj i nastavak odnosa,
sistematska razmena informacija izmeu partnera (EDI),
kontrolisanje operacija-monitoring partnerstva-planovi kvaliteta itd i
izgradnja mosta korporativne kulture.
52
USLUGA
NEMATERIJALAN
TEKO PONOVLJIV
PRUANJE i KORIENJE USLUGE SU ILI ISTOVREMENI ILI SE PREPLIU
PRUANJE i KORIENJE USLUGE SE ODVIJAJU NA UGLAVNOM ISTOJ LOKACIJI
KORISNIK USLUGE OBAVEZNO UESTVUJE
U KREIRANJU i ISPORUCI USLUGE
OTEANO PRISUSTVO
FUNKCIJE KVALITETA
U PROCESIMA VRENJA
USLUGE
NE MOE SE TRANSPORTOVATI
Tabela 4.6
PROIZVOD
NEUSAGLAEN PROIZVOD SE MOE POVUI,
DORADITI, ZAMENITI
MOE SE SKLADITITI
MOGU SE STVORITI ZALIHE PROIZVODA
KONTROLA PROIZVODA
SE ZASNIVA NA POREENJU SA SPECIFIKACIJAMA i NE MORA BITI
IZVR ENA OD STRANE
KUPCA
MOE SE PROBATI PRE
KUPOVINE - MOE SE
POSLATI UZORAK
MOE DA POSTOJI POSREDNIK IZMEU PROIZVOAA i KORISNIKA
USLUGA
ZA NEUSAGLAENU USLUGU JEDINO MOGUA REENJA SU IZVINJENJE, PONAVLJANJE
USLUGE ILI BONIFIKACIJA
NE MOE SE SKLADITITI NE MOGU SE PRAVITI ZALIHE USLUGA
KONTROLU USLUGE
VRI KORISNIK USLUGE
NA OSNOVU STEPENA
ZADOVOLJENJA NJEGOVIH OEKIVANJA
NE MOE SE PROBATI
PRE KUPOVINE
U VEINI SLUAJEVA POTREBAN JE DIREKTAN
KONTAKT PRUAOCA i
PRIMAOCA USLUGE
4.3
IZVORI SNABDEVANJA
2) Transport
3) Dobavljai
4) Koliine
manje dorade,
manje kanjenja,
manje nadzora,
manje ugovora,
nii trokovi isporuke,
manje dobavljaa,
bolja i tanija komunikacija,
tanije knjigovodstvo,
nii trokovi zaliha,
nii transportni trokovi,
manje otpada i manje karta; nii trokovi isporuke materijala i
vii kvalitet - via detekcija i korekcija greaka - manje pregleda i vii kvalitet
finalnog proizvoda.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 4.
[1]
Babbage, C.:
[2]
[3]
[4]
Lewis, H. T.:
[5]
Little, A. D.:
[6]
Kenny, J.T.:
[7]
57
Grupe aktivnosti
Transport
Menadment zalihama
Rukovanje materijalom
Komuniciranje i informacije
5.2
5.3
etiri ekonomske koristi "dodaju" / poveavaju vrednost proizvodu ili usluzi (sl. 5.2):
korist forme / oblika,
korist posedovanja i
korist prostora i vremena.
Korist forme / oblika se stvara u proizvodnom procesu. To je razmera, veliina, boja
itd. po zhtevima korisnika / potroaa.
Integrisana logistika kreira ovu vrednost korz masu operacija u pogonu, skladitu ili
terminalima.
Korist posedovanja - transfer vlasnitva sa jedne na drugu stranu, tj. prodaju
proizvoda i usluge. Marketing, kroz prodajnu funkciju, kreira ovu dodatnu vrednost.
Proizvod je bez realne vrednosti dok ga korisnik ne poseduje za upotrebu, bilo da je
vlasnik ili da je iznajmio.
60
Korist
oblika
Korist
posedovanja
Korist
vremena
Korist
prostora
5.4
mlrd
USD
500
328
34
862
%
58
38
4
100
to iznosi oko 10,5% bruto nacionalnog domaeg proizvoda (GDP - groos domestic
product).
Trokovi transporta su iznosili 6% GDP, a zaliha i skladitenja oko 4,1%.
Trokovi brige o zalihama iznosile su 30% od vrednosti roba u 1998., prema 24,4%
u 1996. godini.
Mikro nivo uticaja:
Logistikim trokovima se ne moe upravljati ako nisu vidljivi, odn. uspostavljeno
evidentiranje i praenje (ulaenje u trag).
Pravi sistem raunovodstva integrisane logistike mora odgovarati na sledea pitanja:
1. kako trokovi integrisane logistike utiu na doprinos po proizvodu,
teritoriji, korisniku i prodavcima?
61
5.5
5.6
LITERATURA UZ POGLAVLJE 5.
[1]
[2]
Little, A.D.:
[3]
[4]
[5]
64
Opis
Raspoloivost proizvoda
Vreme ciklusa nabavke
Fleksibilnost distribucionog sistema
Transakcioni elementi
Posttransankcioni
elementi
1.
2.
3.
4.
5.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1.
2.
3.
4.
Ciklus isporuke
U ciklus isporuke su ukljueni marketing, finansije / raunovodstvo i integrisana
logistika. Ciklus sadri (sl. 6.1):
1. prijem porudbenice,
2. obradu naloga porudbine,
3. pripreme isporuke / otpreme i
4. otpremu / isporuku.
1. Prijem naloga / porudbenice
Mogu je: lino ili telefonski sa predstavnikom isporuioca (dobavljaa), potom
(obinom, e -mailom), telefonom, faxom ili EDI aplikacijom.
Nalog korisnika
Nalog za otpremu
kupcu
Isporuka korisniku
Prijem naloga
Zalihe
raspoloive
Ulaz naloga
korisnika
Provere
kredita
Naknadni
nalog
proizvodnji
Fajl
zaliha
Raun
Obrada
naloga
Skladini
opoziv
Plan
proizvodnje
Proizvodnja
Otpremna
dokumentacija
Planiranje
transporta
Transport
Zalihe
Struktura
logistike
opreme
Rukovanje
materijalom
Komunikacije
/ informacije
67
Logistiki
Transakcioni
Fabriko
skladite
Centralni
prodajni biro
Regionalno
skladite
Oblasni
prodajni biro
Sopstveni
transport
Ugovorni
prevoznik
Javno
skladite
Distributer
Lokalna
isporuka
Maloprodaja
Potroa
Proizvoa
Potroa
68
Proizvoa
Proizvoa
Proizvoa
Industrijski
distributer
Predstavnik /
zastupnik
proizvoaa
Industrijski
distributer
Idustrijski potroa
/ korisnik
Idustrijski potroa
/ korisnik
Idustrijski potroa
/ korisnik
69
Proizvoa
Proizvoa
Proizvoa
Proizvoa
Veleprodaja
Veleprodaja
Posrednik
Maloprodaja
Maloprodaja
Maloprodaja
Potroa
Potroa
Potroa
Potroa
Tabela 6.3
Kategorije
prodavnica
Prodavnice
neophodne robe (7 Eleven)
Prodavnica robe
iroke potronje
(Kmart, Kroger,
Macy's)
Specijalizovane
prodavnice (Tiffany)
Neophodne robe
Potroa kupuje robu
raspoloivih marki u
najpristupanijim
prodavnicama
Potroa je
indiferentan prema
marki proizvoda, ali
kupuje u razliitim
prodavnicama po
niim cenama i / ili uz
bolje usluge
Potroa bira
specifine prodavnice,
ali je indiferentan
prema marki proizvoda
(robnoj)
Kategorije proizvoda
Robe iroke potronje
Potroa bira
proizvode iz
asortimana u najblioj
prodavnici
Specijalne robe
Potroa kupuje
favorizovanu marku,
koja postoji u najblioj
prodavnici
Potroa uporeuje
marke i maloprodajne
prodavnice
2. Karakteristike proizvoda
Obuhvataju niz svojstava i priduenih aktivnosti u vezi sa proizvodom.
Vrednost: Proizvodi vie vrednosti zahtevaju vea ulaganja u zalihe
Trino prihvatanje: Posrednici ekaju da novi proizvod, pre nego sto ga prihvati
trite, puste kroz distribucioni odn. transakcioni kanal. Ako se oceni da ce neki
proizvod biti iroko prihvaen na tritu, posrednici uestvuju od poetka.
Sloenost tehnike: Ako proizvod zahteva demonstracije, pre - i postprodajne usluge
(kamere, raunari, specijalizovani automobili itd.), projektovanje kanala distribucije
mora biti selektivno i ekskluzivno. Personal mora biti paljiviji sa tehniki
sofisticiranijim proizvodima.
Zamenjivost: Konkurentnost i zamenjivost karakteriu neophodne robe, koje
zahtevaju laku prodaju i malo napora posrednika. Primarni zahtev je da tu robu imaju
na policama. Za robu iroke potronje i specijalne robe posrednici moraju imati
promotivnu podrku irokih razmera od proizvoaa.
Masovnost: Nisko vredni masovni proizvodi, zahtevaju kratke distribucione kanale.
Transportni trokovi su najvii u ceni proizvoda. Predaleka lokacija take korienja
pojede profit. Nuan je vei broj posrednika.
Kratkotrajni proizvodi: Prodavci kratkotrajnih proizvoda (cvee, svee voe i povre
itd.) ne koriste, po pravilu, posrednike zbog vremenskog ogranienja.
Trina koncentracija: iroko disperziorno trite zahteva posrednike, koji nude
poznavanje trita i strunost za penetraciju na njega. Npr. dileri automobila su
alocirani i za njih nije bitna lokacija niti veliina grada. Geografski koncentrisan
marketing sugerie direktnu distribuciju ili krae distribucione kanale.
71
Neto cena
Trokovi prodate robe (varijabalni
proizvodni trokovi)
Alternativni kanal
2
3
4
Ako je usluga
konzumirana
to je dogadjaj
(desilo se)
Internet
novine/~asopis
Auto
Radiolog
Restoran brze hrane
PROIZVOD
USLUGA
@ivotno osiguranje
Naj~e{}e
- Neproizvodne
usluge (usluge
lica)
Ra~unovodja
74
funkcionalnost
pristupanost
veliina
izgled
raspoloivost
zamenjivost
pouzdanost
teina
spoljanjost
prilagodljivost
potroivost
istoa
fleksibilnost
prenosivost
bezbednost
sigurnost
obradivost
popravljivost
zapaljivost
ukus
osetljivost
postojanost
toksinost
miris
prenosivost
povredivost
pogodnost za odravanje
mogunost testiranja
mogunost kontrole
Tabela 6.6
kredibilitet
pristupanost
utivost
komfor
pouzdanost
bezbednost
tanost
potenje
kompetentnost
efektivnost
efikasnost
istoa
fleksibilnost
poslovnost
Tabela 6.7
PROIZVOD
MATERIJALAN
PONOVLJIV
PROIZVODNJA PRETHODI UPOTREBI
USLUGA
NEMATERIJALAN
TEKO PONOVLJIV
PRUANJE i KORIENJE USLUGE SU ILI ISTOVREMENI ILI SE PREPLIU
PRUANJE i KORIENJE USLUGE SE ODVIJAJU NA UGLAVNOM ISTOJ LOKACIJI
KORISNIK USLUGE OBAVEZNO UESTVUJE
U KREIRANJU i ISPORUCI USLUGE
OTEANO PRISUSTVO
FUNKCIJE KVALITETA
U PROCESIMA VRENJA
USLUGE
NE MOE SE TRANSPORTOVATI
Tabela 6.8
PROIZVOD
NEUSAGLAEN PROIZVOD SE MOE POVUI,
DORADITI, ZAMENITI
MOE SE SKLADITITI
MOGU SE STVORITI ZALIHE PROIZVODA
KONTROLA PROIZVODA
SE ZASNIVA NA POREENJU SA SPECIFIKACIJAMA i NE MORA BITI
IZVR ENA OD STRANE
KORISNIKA
MOE SE PROBATI PRE
KUPOVINE - MOE SE
POSLATI UZORAK
MOE DA POSTOJI POSREDNIK IZMEU PROIZVOAA i KORISNIKA
USLUGA
ZA NEUSAGLAENU USLUGU JEDINO MOGUA REENJA SU IZVINJENJE, PONAVLJANJE
USLUGE ILI BONIFIKACIJA
NE MOE SE SKLADITITI NE MOGU SE PRAVITI ZALIHE USLUGA
KONTROLU USLUGE
VRI KORISNIK USLUGE
NA OSNOVU STEPENA
ZADOVOLJENJA NJEGOVIH OEKIVANJA
NE MOE SE PROBATI
PRE KUPOVINE
U VEINI SLUAJEVA POTREBAN JE DIREKTAN
KONTAKT PRUAOCA i
PRIMAOCA USLUGE
75
76
Korak 1.
Uspostavljanje distribucije
sa korisnikom
Korak 2.
Odreivanje realnih zahteva
korisnika
Korak 3.
Odrediti moe li firma isporuiti
zahtevano korisniku
Korak 4.
Obaveza prema korisniku
Korak 5.
Vrednovati korisnikov odziv
Korak 6.
Planirati isporu usluge
korisniku
Korak 7.
Informisati partnere o planu
usluge
Korak 8.
Nadgledati proces isporuke
usluge
Korak 9.
Savetovanje partnera
77
78
- Skladitenje
- Usluga korisniku
- Obrada naloga / narudbe
- Distribucioni sistemi
- Podruna skladita
- Upravljanje distribucijom
- Unutarkompanijsk transport
- Administracija distribucije
- Spoljanji transport
Uticaj na korisnika
Uticaj korisnika:
Donosioci odluka
Reference groups
Opinion Leaders
Korisnik
80
81
Franizer ulae kapital u biznis i ima ulagaki interes da to uspe. Vrlo esto po ovom
modelu rade restorani, konsultantske firme, raunovodstvene agencije, frizerski
saloni, dileri automobila, prodavnice kompjutera, gasne stanice itd.
Elektronski kanali
Ovaj novi, jedinstveni
usluge. Transakcija se
Usluga se moe lako
korisnika usluge). Ovo
korisnikog interfejsa.
Proizvod
Tradicionalna
organizacija proizvodnje
Odziva
Fleksibilna proizvodnja
po zahtevu
Aktivnost
Usluga
Birokratske
Usluge po zahtevu
[2]
[3]
[4]
Kotler, Ph. et all.: MARKETING, 5th ed., Sydney, NSW: Prentice Hall, 2000.
[5]
84
7. MENADMENT TRANSPORTOM
Menadment transportom je najdominantniji logistiki proces, zbog toga to se ove
usluge esto poruuju, a trokovi su znatni i veoma uoljivi. Trokovi transporta su
veliki udeo u logistikim trokovima u veini sistema.
Menadment transportom je planiranje, primena i kontrola transportnih usluga za
postizanje organizacijskih ciljeva. Menader integrisane logistike mora da razume i
unutranji i spoljanji transport. On ukljuuje ljude i opremu.
Menadment transportom ukljuuje i pregovore sa spoljnim prevoznicima za usluge
koje firma sama ne moe da ostvari.
Menaderi moraju da naprave strategiju prevoza i transporta: Koje vidove transporta
e koristiti, koje prevoznike iz vidova e koristiti, hoe li firma imati svoja prevozna
sredstva ili e ih iznajmljivati, hoe li firma obavljati transportne usluge ili e
iznajmiti treu stranu itd.
7.1
Izbor vida transporta zavisi od prirode roba, raspoloivosti prevoznika, cene, brzine
tranzita, sigurnosti roba, dravne regulative, bezbednosti i usklaenosti sa strategijom
integrisane logistike. Tekoe nastaju kada elite da uzmete u obzir sve ove faktore
istovremeno.
Priroda roba
Od prirode roba zavisi izbor naina transporta. Npr. pesak se ne prevozi avionom,
kao to ni dijamante i silikonske ipove neete prevoziti kamionom ili vozom, jer je
vreme tranzita nesigurno, vrednost proizvoda / roba previsoka, anse za gubitke i
oteenja pakovanja i suvie velike. Izbor zahteva detaljnu analizu svih aspekata koji
mogu da utiu na odluku.
Princip prevoznika
Ne mogu svi isporuioci realno pristupiti svim vidovima transporta. Npr. za prevoz
eljezne rude je pogodan vodni transport jer ne zahteva zatitu i posebnu brzinu
transporta, ali zahteva vid vodnog transporta - luke, utovarno - pretovarnu opremu i
naravno plovni put, odn. prevoznika. Zbog toga je esto u upotrebi transport teretnim
vozilima i eljeznicom jer su dostupniji nego vodni transport.
Ali ovaj vid je mnogo skuplji i koristi se samo za prevoz tereta na manje udaljenosti i
esto se koristi samo kao deo intermodalnog/ integrisanog /kombinovanog transporta.
Cena
U integrisanoj logistici vreme transporta se meri brzinom kretanja roba, a ne brzinom
prevoznog sredstva, to znaajno utie na cenu transporta.
85
7.2
Izbor prevoznika moe esto da zavisi od kriterijuma koji se odnose samo na jedan
vid transporta. Npr. Kriterijumi za izbor motornog prevoza.
Tabela 7.1
- Promenjive vezane za intezitet
1. Inetzitet ili trokovi transporta od vrata - do vrata
2. Voljnost (spremnost) prevoznika da pregovara o promeni inteziteta
- Usluge korisniku
1. Pouzdanost tranzitnog vremena / konzistentnost
2. Ukupno vreme tranzita od vrata - do vrata
-Pravna zatita i iskorienje
1. Pravna zatita
2. Gubici i oteenja u prevozu
3. Sledljivost / putanja poiljke
4. Pick-up i usluga isporuke
5. Isporuka poiljke
-Raspoloivost specijalne opreme i fleksibilnost usluge
1. Raspoloivost opreme
2. Specijalna oprema
3. Kvalitet osoblja
4. Usluga vue / tegljenja
5. Fleksibilnost planiranja
Cena
Cena vrlo esto utie na izbor prevoznika. Smatra se da priroda robe odreuje vrstu
prevoza, a da cena utie na izbor izmeu vie prevoznika. Najee je to najjeftiniji
prevoznik.
Cena trokova usluge ukljuuje najmanje / bar trokove isporuke usluge; tj.
marginalne, a ne ukupne trokove. Zbog toga treba utvrditi cenu ukupnih trokova, u
dugoronom pristupu logistike.
Cena ukupnih trokova ukljuuje i sve varijabilne / promenjive trokove isporuke,
plus dobar deo fiksnih trokova.
Cena vrednosti usluge obuhvata ono to transport moe da podnese. Cenovne
promenjive koje utiu na cenu transportne usluge, obuhvataju obim, zahteve
rukovanja, trisne faktore, gustinu, razdaljinu, nosivost / tovarni kapacitet itd. Npr.
zahtevi za rukovanje robama mogu da ukljue repaletizaciju ili prepakivanje roba,
posebno obuene radnike, specijalnu opremu za rukovanje itd.
Dostupnost
Dostupnost prevoznika je ugaoni kamen usluge za isporuioca / poiljaoca.
Transportne mogunosti moraju biti raspoloive kada i gde to zahteva sistem
integrisane logistike.
87
Intenzitet
transporta
Rastojanje
7.3
Unapreenje efikasnosti
Veina menadera transporta se trudi da unapredi operativnu efikasnost, preko
eliminacije nepotrebnih trokova. Trokovi transporta privlae panju vieg
rukovodstva. Tada menader transporta pregleda operacije, radi reenja potencijalnih
trokova i mogunosti poveanja usluge korisniku.
Vrednovanje nivoa kvaliteta usluge korisniku
Menader transporta mora da meri uslugu korisniku, kao bi bio siguran da se usluga
isporuuje. To zahteva proces nadzora i unapreenje usluga. Prvo, menader mora da
indetifikuje primarne korisnike transporta. Dobri dugoroni odnosi zahtevaju
kontinualno unapreenje usluga i pridruenog kvaliteta isporuene usluge. Kvalitet
usluge se meri po standardima korisnika. Kljuni pokazatelji kvaliteta su: kreditni
uslovi, pouzdanost / konzistentnost vremena transporta, tranzitno vreme od vrata - do
vrata, procenat gubitaka i oteenja i rukovanje izgubljenim i oteenim isporukama.
Supervizija / nadzor
Kljuna aktivnost menadera transporta je menadment osobljem. U malim firmama
to se radi direktno. U veim firmama ima uloge menadera transporta, menadera
skladita, menadera informacija, itd.
Zahtevi za vetine / sposobnosti
Menader transporta mora da poznaje i razume "industriju transporta", kao i
logistike zahteve firme. To podrazumeva mnogo vie od kupovine usluge transporta
od provajdera ili ugovornog prevoznika. Menader integrisanom logistikom i osoblje
moraju da razumeju menadment uslugama.
LITERATURA UZ POGLAVLJE 7.
[1]
Coyle, J.J. et all: TRANSPORTATION, 5th ed. Cincinnati, OH: SouthWestern Publ. Co., 2000.
[2]
[3]
89
90
8. MENADMENT ZALIHAMA
Jedna od najee pogreno shvaenih aktivnosti integrisane logistike je planiranje i
upravljanje / menadment zalihama. Zbog statistikih procesa proizvoaa i korisnika
predvianja su, po pravilu, netana. Firme moraju i da proizvode i skladite
dopunske zalihe za sluaj da moraju da zadovolje promene zahteva korisnika.
Ako bi proizvodnja firme mogla da se predvia tano, mnoge aktivnosti integrisane
logistike bi bile nepotrebne ili bi imale mali uticaj na trokove logistike. Mnoga
skladita bi nestala. Pakovanje bi uvalo manje, jer bi se proizvod mogao kretati od
pogona do korisnika sa minimalnim trokovima. Oprema za rukovanje, kao to su
viljukari, kranovi i konvejeri, bila bi nepotrebna.
Cilj je smanjenje zaliha na nivo potreban za odravanje usluga korisnika i
proizvodnje. U skladu sa "lean production" konceptom; ideja je da proizvodnja radi
sa minimalnim trokovima zaliha.
8.1
Ako su zahtevi priblino konstantni, ali je input materijala sezonski, kao pri
konzervisanju voa, zalihe finalnog proizvoda pomau zadovoljenju zahteva, kada
materijali nisu raspoloivi u duem periodu.
Specijalizacija
U proizvodnji razliitih proizvoda, svaki pogon moe da proizvodi i isporuuje
finalni proizvod direktno korisniku ili za zalihe u skladitu. Pri specijalizaciji svaki
pogon moe da ostvari ekonomiju obima, kroz duge proizvodne periode.
Zatita od neizvesnosti
Zalihe gotovih proizvoda pruaju korisniku vie opcija. Korisnik moe da eka,
naknadno poruuje, zamenjuje, kupuje na drugom mestu itd.
Na sl. 8.1 su prikazane odluke korisnika zavisne od zaliha.
Korisnik
Pojava zaliha
Zamena
proizvoda
ekanje
Prioritetne
naknadne
porudbine
Normalne
dopune
Marka
Kad
zatreba
Cena
Zamena zaliha
Uvek
Kad
zatreba
Uvek
Izbor
proizvoda
Lokacija
Marka
Isti
proizvodi
Cena
Razliiti
proizvodi
92
8.2
TROKOVI ZALIHA
Ulo`en
novac
Tro{kovi
poru~ivanja
Koli~ina
zaliha
93
Tabela 8.1
Trokovi dranja zaliha
- Kategorije
8.3
Kapital
Trokovi skladinog prostora
- Komponente
Ulaganja i zalihe
Pogonska skladita
Javna skladita
Iznajmljena skladita
Kompanijska skladita
Osiguranje
Rizik
Smanjenje
Oteenja
Zastarevanje
Trokovi relokacije
(premetanja)
KLASIFIKACIJA ZALIHA
CVA analiaza
Ova analiza posveuje vie panje podruju C.
CVA vrednuje proizvode u sledee kategorije:
1. najvii prioritet: kritina stavka- zalihe nisu doputene (0%),
2. visoki prioritet: sutinska stavka- ograniene stavke dozvoljene (3%),
3. srednji prioritet: neophodna stavka- zalihe dozvoljene po potrebi
(6%),
4. niski prioritet: poeljna stavka- zalihe dozvoljene (10%) i
5. najnii prioritet: potrebna stavka - zalihe dozvoljene na irokoj
osnovi (15%).
8.4
200 Tn P
Nc Sz
Gde su: P- planirana godinja potreba, Tn- trokovi nabavke, Nc- nabavna cena,
Sz- stopa trokova dranja zaliha
EOQ=
95
Coyle, J.J.:
[2]
[3]
[4]
96
9. PLANIRANJE
9.1
Predvianja
Plan
proizvodnje
Preliminarni /
probni plan
Transakcija
sa zalihama
Provera
kapaciteta
Glavni / master
plan
Zapisi o
zalihama status
Inenjerski podaci,
mat., konstrukcija,...
MRP
program
Fajl strukture
proizvoda
(sastavnica)
Zahtevi za
kupovinom
Zahtevi za
izradu
Nalozi za
nabavku
Planiranje
potrebnih
kapaciteta
Povratna veza
od dobavljaa
Detaljno planiranje
proizvodnje
Proizvodne aktivnosti
upravljanje i tekue
stanje
9.2
9.3
9.4
Region 1
Nalozi korisnika
/ predvianja
Region 2
Nalozi korisnika
/ predvianja
Region 3
Nalazi korisnika
/ predvianja
DRP
Master proizvodni
plan
MRP
99
9.5
JUST-IN-TIME PROIZVODNJA
Ovaj prilaz ima vie definicija. Formalna definicija glasi: Proizvodnja i isporuka
finalnih roba just-in-time da se spoje, da podsklopovi budu just-in-time montirani u
finalni proizvod, da fabrikovani delovi just-in-time dolaze u podsklopove i da
nabavni materijali just-in-time budu transformisani u fabrike delove.
JIT je disciplinovani prilaz unapreenju kvaliteta proizvodnje i produktivnosti
eliminacijom rasipanja / gubitaka i totalno ukljuenje ljudi. To nije samo prosto
redukovanje zaliha, nego je opti cilj povienje kvaliteta.
Potencijalne koristi od JIT
1. uopte bolji kvalitet svega proizvedenog,
2. manje otpada jer su greke redukovane i eliminisane,
3. koristi se manje sirovina jer zaposleni naprave pravi proizvod prvi
put,
4. manje procesnih zaliha jer je proizvodnja komad-po-komad,
5. manje finalnih proizvoda jer se prodaju kako izlaze iz proizvodnje,
6. timski rad-zaposleni prate procese i reavaju probleme procesa,
7. zaposleni su motivisaniji jer ih menadment postuje / uvaava,
8. poviena efikasnost zaposlenih i opreme,
9. radni prostor pogona je bolje iskorien jer nema doradnih linija za
korekciju proizvodnje i
10.evidentno je ukupno povienje produktivnosti zaposlenih i opreme.
Da bi se realizovale ove koristi, moraju biti prethodno ispunjeni odreeni uslovi.
Ciljevi moraju da ukljue respekt ljudi i eliminaciju otpada / karta. Respekt ljudi
ukljuuje kreiranje stabilnog okruenja, motivaciju i poverenje, menadment
odozdo, robotizaciju, kruoke kvaliteta i mreu podugovoraa.
Zaposleni, a ne menadment, ostvaruju JIT.
Zaposleni utvruju probleme i reavaju ih. Ako zaposleni ne veruju u JIT koncept, on
e pasti bez obzira, ta menadment pokuava da nudi.
Komponente JIT koncepta
Prvo je JIT snabdevanje, koje obezbeuje da materijali stiu tako da proizvodnja
moe odmah da ih koristi.
Druga je JIT proizvodnja, koja proizvodi finalne proizvode za trenutnu isporuku,
sklopove za trenutnu montau i obraene delove za trenutnu ugradnju u podsklopove.
Trea je JIT isporuka, koja transportuje robe, koje zadovoljavaju najkraa tranzitna
vremena i standarde pouzdanosti JIT operacija.
Sve tri komponente JIT moraju da funkcioniu istovremeno, da bi se postigla korist.
100
Tradicionalni prilaz
zalihama
Zalihe
Zaliha je dobro
Pogodnost da je se
oslobodimo
Sigurnosne zalihe
Neophodno i unapred
planirane
One su nevolja
Tok proizvodnje
Treba da se skrate
Vremena postavljanja
Se amortizuju
Se minimalizuju
Veliine nabavki
Redovi ekanja
Treba da se eliminiu
Potrebni su
Toleriu se
Kvalitet
Vaan je
Kontrola
Kontrola delova
Kontrola procesa
Dobavljai
Oni su protivnici
Korisnici
Tretiraju se zasebno
Izvori snabdevanja
Instriu se o tome ta je
potrebno
Ukljuuju se u proces
Zaposleni
Instriu se o tome ta je
potrebno
Ukljuuju se u JIT
101
Osloba|anje povla~enje
zaliha / radnika
Pro{irenje svesti o
problemima
Ideje za smanjenje
isporuke
Ideje za uvo|enje
JIT performansi
isporuka
JIT
proizvodnja
Redukovane zalihe
i/ili radnici
Ideje za
upravljanje
{kartom
Glavni intezitet
izlaza
Manje zalihe u
sistemu
Manje dorade
Manje otpada
materijala
Vi{i kvalitet
snabdevanja
proizvo|a~a
9.6
Uslune organizacije moraju da rade mnoge sline / iste stvari kao i proizvodne, kada
planiraju svoje aktivnosti.
Obe moraju da utvrde strategiju identifikacije ciljnih trita i obezbeenje proizvoda i
usluga. Oprema i ljudi moraju biti inkorporirani u sistem kreiranja eljenih
karakteristika.
Uslune organizacije moraju da upravljaju trokovima, kvalitetom i isporukom
usluga.
Postoje znatne razlike u proizvodnji i uslugama.
Prvo, usluge su neopipljive i output se teko meri.
Drugo, kvalitet usluge se teko specifikuje i moe znatno da varira u zavisnosti od
onoga ko je obezbeuje / prua.
Tree, korisnik je esto uesnik u procesu usluge.
etvrto, usluga se ne moe skladititi za buduu konzumaciju.
Stepen specijalizacije usluge zavisi od sloenosti usluge i udela uea korisnika u
procesu usluge, tabela 9.2
Tabela 9.2.
Sloenost usluge
Visoka
I
Posebne usluge
Stepen kastomizacije /
specijalizacije
Standardne usluge
Lekar
Advokat
Zubar
Optiar
Opravka auta
Opravka ureaja
Avio prevoz
III
Niska
II
Nega lica i kose
Odravanje travnjaka
ienje i bojenje
Tapetarstvo
Restoran
Bioskopi
Taxi
IV
Radio i TV
Filmovi
Zooloki vrt
Muzeji
Daljinski pozivi
kole
Sinfonijski orkestar
Avio linije
Skupljanje smea
Brza hrana
Pranje kola
Iznajmljivanje kola
Suvo ienje
Zalihe
Maloprodaja
Prevoz
[2]
[3]
Mayer, R.R.:
[4]
[5]
Orlicky, J.:
[6]
[7]
Wight, O.:
A CRITICAL LOOK AT KANBAN, JAPAN`S JUST-INTIME INVENTORY SYSTEM, Management Review 73,
1984.
kart
Prekomerno rukovanje
Neefikasnost tokova
Previe kretanja
Nedostatak standardizacije
106
DA
NE
108
Rr/m=
r =
m
( )
( )
( )
( )
Kr/m=
Odmeravanje
koli~ina
ZAHTEVI
PAKOVANJA
Ujedna~avanje
za isporuku
Komuniciranje
sa kupcem
Pogodnost/
udobnost za
korisnika
110
O (output )
I (input )
Ke
Kr
111
Oo
Os
Stanje 2
Stanje 3
Stanje 4
Karakteristike stanja
Postoje grubi podaci (u nov. jedinicama)
Podaci se generiu iz dugih odeljenja
Podaci su nefiziki i dugoroni (meseci)
Uspostavljena su fizika merenja i budetske
aktivnosti
Period merenja je krai (dani, nedelje)
Vode se podaci o istoriji opreme
Ciljevi se iskazuju u fizikim jedinicama i
operativnim trokovima
Razvijeni su inenjerski standardi za radne i
druge inpute
Vrednovanje logistikog uinka se meri na bazi
fizikih i budetskih performansi
Vrednuje se ukupna produktivnost skladita
Drugo, EDI transakcije tede vreme, jer se komunikacije izvode izmeu raunara,
ljudski rad je sveden na minimum i znatno su smanjene greke.
112
Tree,
Unapreenje usluge
korisniku
Konkurentnost
113
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
114
Transport
Transport
Prera|iva~
Proizvodni
proces
Upravljanje
zalihama i
skladi{tem
Transport
Sortira~
4
Transport
U tabeli 11.3 su dati ciljevi i kljuni naini za postizanje uspeha u unapreenju zatite
ivotne sredine, tj. vodi za zelene alijanse.
119
Tabela 11.3
Ciljevi
Izbor eko partnera
Dugorono razmiljajte
Informiite medije
Publikujte i primenjujte ciljeve i programe zatite
okoline
Odravajte vrste odnose sa partnerima u alijansi
Podstiite inoviranje i izgradnju pokretakih
prednosti
Upravljanje partnerskim
odnosima (u alijansi)
Mnoge firme vrsto potuju svoje usvojene eko programe. Npr. Dow Chemical ima
program WRAP (Wast Reduction Always Pays - Smanjenje otpada se uvek isplati),
a kompanije 3M ima program PPP (Pollution
zagaenja se isplati).
Preko 90% od 200 najveih kompanija u SAD ima programe za ouvanje ivotne
sredine.
Glavni fokus programa zatite ivotne sredine veine kompanija je tzv. analiza
ivotnog ciklusa (LCA) proizvoda. LCA meri ekonomske i uticaje na okolinu
proizvoda u proizvodnji, upotrebi i povlaenju iz upotrebe. LCA naroito vodi rauna
o fazi povlaenja i sa ekonomskog i sa ekolokog stanovita.
To znai da inenjeri ekspandiraju feasibility analizu proizvoda do faze sigurnog i
efikasnog povlaenja i ponovne upotrebe / preupotrebe proizvoda.
120
Interesna
udru`enja
Dr`ava
Povratna logistika
Dobavlja~i
1. Smanjenje resursa
2. Preupotreba
3. Recikla`a
4. Povla~enje proizvoda
a) sagorevanje za proizvodnju energije
b) zatrpavanje u zemlju
Kupci
Konkurencija
2. Ispunjenje
individualnih
obaveza prema
okruenju
Primarne
aktivnosti za
program podrke
Reciklaa
kartonskih kutija,
kancelarijskog
papira, ambalae
od napitaka
Obezbeenje
proizvoda sa
reciklabilnim
materijalima
Organizaciona
struktura za
program podrke
Uobiajena ad hoc
decentralizovana
organizaciona
struktura
Korienje tree
strane za
skupljanje otpada
za reciklau, kada
je potrebno
Resursi za
program podrke
Minimalni
Trokovi
usaglaavanja
zavise od lokacije
121
Primarne
aktivnosti za
program podrke
Organizaciona
struktura za
program podrke
Resursi za
program podrke
Oznaavanje
proizvoda koji su
reciklabilni,
sadraj
recikliranih
materijala ili
drugih koristi za
okolinu
Odgovorni su
pojedinci koji
iniciraju program.
U sluaju da su
programi reakcija
na zakone, Vlada
je odgovorna za
usaglaavanje
Trokovi mogu
porasti za
reciklau papira,
kontejnera za
skupljanje i
skladitenje
reciklabilnih
materijala
Primarne aktivnosti
za program podrke
1. Pokuaji
prevencije novih
eko zakona,
dobrovoljnim
zapoinjanjem
programa
Priprema
korporativne
politike zatite
okoline, definisanje ciljeva eko
programa i sprovoenje eko audita
Isporuka
reciklabilnijih
materijala i
projektovanje
proizvoda koji su
eco friendly
Reciklaa (i/ili
Menaderi mogu
ponovna upotreba)
imati bilo koje
paleta, plastike,
iskustvo, od PR do
defektnih
prodaje, pakovanja
proizvoda i prerada
ili logistike
i upotreba otpada,
kada je mogue
Podrazumeva se
odgovornost za
preupotrebu i
reciklau
proizvoda, kroz
industrijske
alijanse i povratne
logistike sisteme
2. Razvoj
konkurentskih
prednosti kroz
efikasnije
usaglaavanje
3. Prodaja
proizvoda koji
zadovoljavaju
eko interese
Resursi za program
podrke
Umereni (skromni)
Mogua tenja za
izbegavanje visokih
trokova ulaskom u
joint venture ili
koalicije
122
Primarne aktivnosti
za program podrke
1. Ukljuenje eko
aktivnosti u
poslovnu
strategiju
Korienje eco
LCA za
vrednovanja
proizvoda i
pakovanja, u cilju
poboljanja
dizajna
proizvoda, za
preupotrebu,
reciklau i
demontau
Kreiranje
konkurentskih
prednosti u
programima
povratne
logistike,
ukljuujui
korisenje tree,
strane ako su
prednost.
Kritiko
preispitvanje
postojeih
procesa i
proizvoda/
usluga,
zahtevajui od
dobavljaa
obavezu da
smanji otpad.
Razvoj internih
kompanijskih
stimulacija i
procedura
prisiljavanja
2. Rad firme na
smanjenju
uticaja na
okolinu
Organizaciona
struktura za
program podrke
Top menadment
uspostavlja jake
obaveze, za
zatitu okoline,
kroz celu
organizaciju
Resursi za program
podrke
Teko se
izraunavaju jer
resursi namenjeni
programu postaju
integralni deo
operacija
kompanije
123
Obaveze
deoni~ara
Korisnici
Top
menad`ment
Kvalitet inputa
POVRATNA LOGISTIKA
Politika
Preduzetnici
Vertikalna
koordinacija
Neizvesnost
Sistem
stimulacije
[2]
Gifford, B.:
[3]
[4]
[5]
[6]
Sheffi, Y.:
125
126
Tipovi trokova
Prihod od prodaje
100
Promenljivi trokovi
- 60
Ostatak prihoda
40
Fiksni trokovi
- 30
Profit:
10
Ukupni
tro{kovi, Tru
^isti
gubitak
Prihod od
prodaje
^isti
profit
Prelomna
ta~ka A
Trv
Ukupni
tro{kovi
(Tru)
Trf
Fiksni tro{kovi
(Trf)
n (jed. proizvoda)
Izdaci za terminal
F
V
V
F
V
F (negotovinski)
goriva/maziva/delovi/odravanje/opravke
vozai i pomono osoblje
porezi /takse/ osiguranje
umanjenja vrednosti i amortizacija
V
V
F
F (negotovinski)
Preuzimanje i isporuka,
goriva/maziva/delovi/odravanje/opravke
vozai i pomono osoblje
porezi /takse/ osiguranje
umanjenja vrednosti i amortizacija
V
F
F
F (negotovinski)
Obrada naloga/narudbe,
Nadzor i administracija/upravljanje
Slubenici/rad/ office
F
V
129
Merenje i
dokumentovanje
aktivnosti
Tro{kovi i
unapre|enje
aktivnosti
ABM
ABC
Pripisivanje
tro{kova
aktivnosti:
- proizvodima
- uslugama
- korisnicima
- poslovnim
segmentima
funkcijama
ABC se fokusira na kljune procese svake aktivnosti integrisane logistike (IL). Npr.
IL menader eli da ispita operacije skladitenja. To znai da mora da ispita sve
procese kao to su prijem, istovar i skladitenje. Dalje, svaki od ovih procesa se
sastoji od niza zadataka. Npr. skladitenje moe da ukljui merenje proizvoda,
vaganje proizvoda, ispitivanje njegove pogodnosti slaganja u skladitu itd. Dakle, u
svakom procesu moe biti niz podprocesa. Ispitivanja treba da idu duboko dokle se
mogu slediti / pratiti uzroci trokova logistike aktivnosti.
Kada su trokovi pridrueni svakom podprocesu, procesu i aktivnosti, menader
moe bolje da razume stvarne trokove. Primena ABC pomae u identifikaciji
glavnih uzroka/izvora trokova svih procesa. Firma, na taj nain, koristi rezultate da
meri/poredi mogue alternative, unapreuje odluivanje i postaje efikasnija i
konkurentnija.
Osnovna snaga ABC raunovodsvenog sistema je razvoj i ispitivanje putanje i izvora
trokova. Podruja trokova, koja su ignorisana u tradicionalnom sistemu upravljanja
trokovima, postaju vidljivija u ABC sistemu. ABC omoguuje ispitivanje razlika
izmeu trokova proizvoda i trokova odeljenja.
Primer: Uzmimo da kompanije XY prua dve usluge: transport (T) i skladitenje (S).
Informacije o trokovima su prikazane u tabeli 12.3.
Tabela 12.3
Segment
Direktni rad
Postavljanje i
zamena
Transport (T)
Skladitenje (S)
300 sati
100 sati
2 sata
8 sati
4000
2000
Iznos trokova
(nov. jed)
Ukupni trokovi
6000
Tabela 12.4
Tradicionalni prilaz
Segment
Rad
Postavljanje
i zamena
Intenzitet
ABC prilaz
Rad
Postavljanje i
zamena
10
200
Razlika
Transport (T)
4500
3000
200x2=400
4500-3400=1100
Skladitenje (S)
1500
1000
200x8=1600
1500-2600=1100
Dhavale, D.:
[2]
Kreuze, J., Newell, G.: ABC AND LIFE CYCLE COSTING FOR
ENVIRONMENTAL EXPENDITURES, Management
Accounting 75, 1994.
[3]
[4]
Miller,J.:
134
Primalac dekodira
poruku
Buka
Feedback
Odziv
Razvoj
informacija
Ocenjivanje
informacionih
potreba
Sistem obrade
naloga
(porudbina)
Sistem
istraivanja i
obavetavanja
Korporativni
biznis
Funkcionalne
veze
Implementacije
Organizacija
Okruenje
logistikog
menadera
Distribuisanje
informacija
Sistem podrke
odliivanju
Kontrola
Sistem
izvetavanja i
izlaza
Logistiki
menadment
Logistike
aktivnosti
Indirektna osmatranja
Mogua osmatranja
Neformalna istraivanja
Formalna istraivanja
Opis
Odnosi se na opte otkrivanje razliitih
informacija koje IL menaderi nemaju, na
odreen nain, na umu.
Direktno otkrivanje, bez aktivnog
istraivanja, manje vie jasnih podruja
informacija.
IL menaderi preduzimaju relativno
ograniena i nestrukturisana istraivanja da
dobiju specifine informacije ili informacije
za specifine namene.
napor IL menadera prema unapred
utvrenom planu, proceduri ili metodologiji
da osigura specifine informacije vezane
za specifine namene.
138
Operativne
Taktike
Predvianja
6 12 meseci
- promocije
- trendovi
6 12 meseci
- sezonski
- uticaji trita
Projektovanje/analiza
mree
Planiranje proizvodnje
Promena zahteva
korisnika
Planiranje
kontigenata
Planiranje
kontigenta
Korienje javnih
skladita
Pozicioniranje
zaliha
Proizvodni mix
Zalihe za
balansiranje
Planiranje
posada
Strateke
Dugorono
- novi proizvodi
- demografske
promene
Lociranje pogona i
distribucionih skladita
Alternativni izvori
Proizvodni mix
Zahtevana oprema
Razmetaj opreme
139
Okvir planiranja
(vremenski)
Operativne
Planiranje materijala
Snabdevanje
Nivoi zaliha
Oslobaanje
materijala
Terminiranje
proizvodnje
Dnevno / nedeljno
terminiranje
proizvodnje
Dispeiranje
Dnevno / nedeljno
planovi
optereenja i
isporuke
Fakturisanje
Taktike
Gomilanje
zaliha i ugovora
Analize
nedostataka
Distribucioni
planovi
6 12 meseni
planovi
proizvodnje
Ugovori sa
prevoznicima
Razmetaj
opreme
Strateke
- Alternativni
materijali i tehnologije
Ekonomske analize
posveene linijama vs.
irokom spektru
proizvoda
Odreivanje broja i
konfiguracije
transportne flote
Procenat primene
96
89
81
66
55
51
42
40
23
{ ki
Pla
n
iran
ate
je
Str
Korporativni
nivo
Po
ma dr{ka
rke
t in g
a
aliz
izv
Pla}eni ra~uni
Ispostavljeni ra~uni
Pripreme isporuke
Fakturisanje/ra~un
Automatske otpreme
Dokumenti
Prijem
Planiranje preuzimanja
Otprema
Snabdevanje/isporuke
Ra~unovodstvo zaliha
Garancije
Usluge korisniku
Dopunjavanje zaliha
An
a ci
rm
e{t
Izv
av a
e
nj a
gam {taji o
ak
oris uslunik
u
Info
rola
Kon
t
mi
lazi
iste
O st
ali u
ni s
i
je
}a n
cio
Distribucioni
centri
P la
s ak
k
ni~
v
dst
Te h
ovo
~u n
Tra
n
Ra
Upravljanje
Transport
skladi{tem
Regionalni
nivo
ok
ni t
je
Upravljanje
zalihama
cio
i
ti~k
i
ans
Predvi|anja
proizvodnje
rm a
Info
Ta k
Fin
oni
tok
Logistika
Informacioni tok
Tabela 13.4
Pitanja / odgovori koji treba da ocene informacione potrebe ISIL
Koje odluke donosite na regularnoj osnovi?
Koje informacije zahtevate za odluivanje?
Koje informacije dobijate od postojeeg informacionog sistema? Koje iz drugih
izvora?
Zahtevate li potrebna istraivanja o zbivanjima i koje su prirode?
Koje informacije elite da dobijete, koje ne dobijate?
Postoje li druge kompanije sa ISIL koje mogu da vam obezbede informacije
koje ne moete da dobijete i koje imaju konkurensku prednost na tritu?
Kada zahtevate informacije: dnevno? nedeljno? meseno? godinje?
Koje posebne pokazatelje elite da pratite uporedo?
Koje programe analize podataka elite da imate?
Koje sugestije predlaete za unapreenje postojeeg ISIL?
EDI i integrisana logistika
EDI tehnologija podrazumeva direktnu vezu izmeu raunara. Koristi se ekstenzivno
u ISIL. EDI znai irinu, tanost i kvalitet podataka. EDI primenjen na IL
podrazumeva tok bezpapirne dokumentacije do upravljanja skladitem, sa bar-kod
skenerima / itaima i radio frekventnom petljom / mreom. Prednost EDI ukljuuju
redukciju trokova, porast produktivnosti, bre cikluse otpreme / nabavke, bolji fokus
na korisnika, redukciju inovnikog rada, papira i potarine.
Da bi se ostvarile ove prednosti, organizacija mora da usvoji sledea pravila:
1. partneri moraju saraivati na uspostavljanju novog sistema i
unapreivanju tokova transakcija,
2. kljuni ljudi kompanije moraju voditi implementaciju EDI
3. kompanija mora da uloi vreme u implementaciju EDI,
4. firma mora da prione na primenu EDI standarda.
EDI nije cilj, nego sredstvo da se postigne konkurentnost, liderstvo u distribucionim
kanalima, unapreenje usluge korisniku, vii profit, bolji odnosi zaposlenih sa
partnerima i bolji menadment informacijama u firmi.
Glavni problem u EDI standardizaciji je jezik. Postoje dva osnovna standarda u svetu
ANSI ASC x 12 i EDIFACT. Oba su projektovana za globalno komuniciranje, ali
nisu kompatibilni sa drugima. EDIFACT su razvile UN, a ANSIx12 SAD.
142
13.3 E TRGOVINA
Pojava Interneta je uticala na reim ivota i rad ljudi. Glavni uticaj Interneta je pojava
e-trgovine (elektronske), prodaje i kupovine roba i usluga, posebno preko Web-a
(World Wide Web). Internet je pomogao da se smanje geografske barijere
povezivanjem svih koji imaju pristup Internetu.
E trgovina omoguuje firmama mnogostruke koristi, kao to su:
1. kompanije i izdavai imaju globalnu prezentaciju / prisustvo, a korisnici
globalni izbor i lak pristup informacijama,
2. kompanije mogu da unaprede konkurentnost i kvalitet usluge mogunou
pristupa njihovim uslugama bilo gde i bilo kada (uvek). Kompanije mogu
elektronski da prate (monitoring) izbor i zahteve korisnika,
3. kompanije mogu da analiziraju interes za proizvod zasnovan na broju poseta
sajtu i zahteva za informacijama,
4. kompanije mogu da skupljaju detaljne informacije o preferencama klijenata,
koje omoguuju masovnu kastomizaciju (pribliavanje korisniku) i
personalizaciju proizvoda,
5. vreme odziva u lancu snabdevanja je skraeno,
6. uloga posrednika i, ponekad, tradicionalnih maloprodavaca proizvoda i
davalaca usluga, je redukovana ili eliminisana. Ovaj proces redukuje trokove i
dodatke za opcije alternativnog snabdevanja,
7. firme mogu znaajno da snize transakcione trokove, to doputa snienje cene
proizvoda ili trokova uvanja proizvoda. Kompanije koje obezbeuju
snabdevanje i podrku usluga preko WEB mogu znatno da snize trokove
proizvoda,
8. etrgovina omoguuje kretanje virtualnih kompanija, koje distribuiu robe /
usluge iskljuivo preko WEB, to redukuje trokove i
9. etrgovina naglaava ulogu malih kompanija koje nisu u stanju da imaju istu
ifrastrukturu i marketinke programe, kao njihovi veliki partneri i / ili
konkurenti.
Kategorije e trgovine
Nivoi e-trgovine
Nivo IV: omoguuje uee mnogo entiteta u procesu. Ovo zahteva ugovorene
standarde za primenu za komuniciranje sa svima i kompanijama da
uestvuju u procesima.
Ispunjenje naloga / zahteva u e-trgovini
Strategija ispunjenja zahteva / naloga ukljuuje distribucione centre isporuke,
operacije ispunjenja zahteva meu partnerima, centre posveene ispunjenju zahteva,
centre tree strane i model izgraen za ispunjenje naloga.
Model ispunjenja zahteva od strane partnera, znai da nema zaliha, nema prodavnica i
nema proizvodnih marki. Ispunjenje zahteva se potpuno ostvaruje preko partnera.
Ovaj prilaz jasno smanjuje brigu o trokovima zaliha, ali odstupa od upravljanja
logistikom usluge. Poto partneri upravljaju / kontroliu ispunjenje, usluge mogu biti
ograniene. Efikasnost moe biti niska, a menadment sloen. Izazov menadmentu
ukljuuje pokuaj uspostavljanja sistema utvrivanja rute naloga, odravanja
stratekih alijansi sa partnerima i obezbeenja kvaliteta i pouzdanosti usluge.
Upravljanje nepredvidivim zahtevima je stalan izazov za mnoge kompanije. U tom
sluaju kompanije se okreu centrima tree strane (virtualnim skladitima), za
pomo. Ovaj prilaz omoguuje lizing obuenih kadrova i opreme za ispunjenje
zahteva / naloga korisnika. Prilaz nudi veu fleksibilnost i rukovanje mogunostima
ispunjenja nepredvidivih zahteva. U ovom sluaju ispunjenje zahteva od tree strane
utiu na smanjenje zaliha, kao u pogramima JIT.
Pri izboru strategije ispunjenja zahteva korisnika, kompanija mora da:
1. oceni konkurentsko okruenje,
2. odabere strategiju ispunjenja,
3. postigne sinhronizaciju poslovnih procesa i
4. projektuje i primeni potrebnu integraciju aplikacija u svim procesima.
U e-trgovini se oekuje porast zahteva korisnika, zahteva hitne isporuke i 1 na 1
komuniciranje sa korisnicima.
Carter, T.:
[6]
Kaplan, R.:
[7]
Langley, C.Y.:
[8]
Lavery, H.:
146
Finansije/
Ra~unovodstvo
Marketing
- Usluge korisniku
- Obrade zahteva
- Predvi|anje
potreba
- Operacije skladi{ta
- Spoljni transport
- Me|unarodni
transport
- Izbor prevoznika
- Izbor lokacije
skladi{te
- Komunikacije
- Politika
snabdevanja
- Politika zaliha
- Kapitalno
bud`etiranje
logisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
Proizvodnja
- Upravljanje
zalihama
- Snabdevanje
- Rukovanje
materijalom
- Pakovanje
- Unutra{nji
transport
- Planiranje
proizvodnje
- itd.
Menad`ment
usluge
- Upravljanje
ljudskim
resursima
- Pravni poslovi
- Obrade podataka
- itd.
Finansije/
Ra~unovodstvo
Marketing
- Usluga korisnika
- Obrada
zahteva
- Predvi|anje
potreba
- Komunikacije
- Politika
snabdevanja
- Politika zaliha
- Kapitalno
bud`etiranje
logisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
Proizvodnja
Distribucija
- Upravljanje
zalihama
- Snabdevanje
- Rukovanje
materijalom
- Pakovanje
- Unutra{nji
transport
- Planiranje
proizvodnje
- itd.
+ Operacije
skladi{ta
+ Spoljni transport
+ Me|unarodni
transport
+ Izbor
prevoznika
+ Izbor lokacije
skladi{ta
+ Pakovanje
+ Planiranje
distribucija
Menad`ment
usluge
- Upravljanje
ljudskim
resursima
- Pravni poslovi
- Obrade podataka
- itd.
148
Finansije/
Ra~unovodstvo
Marketing
- Usluga korisnika
- Obrada
zahteva
- Predvi|anje
potreba
- Komunikacije
- Politika
snabdevanja
- Politika zaliha
- Kapitalno
bud`etiranje
logisti~kih dobara
- Povla~enja otpada
Proizvodnja
Distribucija
- Snabdevanje
- Rukovanje
materijalom
- Planiranje
proizvodnje
- Operacije
skladi{ta
- Spoljni transport
- Me|unarodni
transport
- Izbor
prevoznika
- Izbor lokacije
skladi{ta
- Pakovanje
- Planiranje
distribucija
+ Usluge korisnika
+ Obrada zahteva
+ Upravljanje
zalihama
+ Unutra{nji
transport
Menad`ment
usluge
- Upravljanje
ljudskim
resursima
- Pravni poslovi
- Obrade podataka
- itd.
149
Marketing
- Nema
logisti~kih
aktivnosti
Finansije/
Ra~unovodstvo
- Komunikacije
- Politika
snabdevanja
- Politika zaliha
- Kapitalno
bud`etiranje
logisti~kih dobara
Proizvodnja
Distribucija
- Izbor mesta
pogona/fabrike
- Operacije
skladi{ta
- Spoljni transport
- Me|unarodni
transport
- Izbor
prevoznika
- Izbor lokacije
skladi{ta
- Pakovanje
- Planiranje
distribucija
- Usluge korisnika
- Obrada zahteva
- Upravljanje
zalihama
- Unutra{nji
transport
+ Predvi|anje
potreba
+ Snabdevanje
+ Povla~enje
otpada
+ Rukovanje
materijalom
+ Servisiranje
+ Logisti~ko
planiranje
Menad`ment
usluge
- Upravljanje
ljudskim
resursima
- Pravni poslovi
- Obrade
podataka
- itd.
150
Finansije/
Ra~unovodstvo
Marketing
- Nema
logisti~kih
aktivnosti
- Komunikacije
- Politika
snabdevanja
- Politika zaliha
- Kapitalno
bud`etiranje
logisti~kih dobara
Proizvodnja
Menad`ment
usluge
- Izbor mesta
pogona/fabrike
- Upravljanje
ljudskim
resursima
- Pravni poslovi
- Obrade podataka
- Integrisana
logistika
Oprema
Marketing
Meunarodni i
domai transport
Spoljni transport,
izbor prevoznika,
sopstveni prevoz
Operacije i
lokacija podrunih
skladita
Finansije /
raunovodstvo
Budet
Budet
Zalihe
Finalni proizvodi,
delom i
servisiranje
Budet
Rukovanje
materijalom
Sistemi podrunih
skladita,
pakovanje
Obrada zahteva,
predvianje
potreba korisnika
Budet
Komunikacije i
informacije
Budet
Proizvodnja
Meunarodni i
domai transport
Unutranji transport,
izbor prevoznika,
sopstveni prevoz
Sirovine, procesne i
zalihe gotovih
proizvoda,
skladitenje,
lociranje pogona i
skladita
Sirovine, procesne i
zalihe gotovih
proizvoda, delovi i
servisiranje,
snabdevanje
Skladini sistemi,
pakovanje
Planiranje
proizvodnje
%
1966. god
%
1995. god
- Transport
89
95
- Skladitenje
70
94
- Upravljanje zalihama
55
80
- Obrada zahteva
43
59
- Pakovanje
41
- Snabdevanje i nabavke
15
47
152
Tabela 14.2
Promenjive
Stupanj
I
II
III
IV
Postavljanje
servisnih /
uslunih
ciljeva
Postavljanje
kontrole
svake
funkcije IL
aktivnosti
Rukovanje
svim
transakcijam
a u posebnoj
situaciji
Svi korisnici
se tretiraju
isto, postavljanje internih ciljeva
Definicija
usluga,
ispuniti
zahteve ili
pruiti vie
Odreivanje
vie ponude
od strane
korisnika
Dugorono
planiranje
Kratkorono,
postavljeno
prema
podrujima
upravljanja
Ne uzima se
u obzir.
Fragmentalno
1 - 3 godina
3 - 5 godina
3 - 5 godina
Planiranje
operacija
Odreenom
proizvodnjom bez
ulaza od
logistike
Upravljanje
transankcija po transakcija
Pokrenute
budetom uobiajeno
meseno
Prema
godinjem
popisu
Godinji
popisni
period,
funkcionalno
koordinisani
Obaveze
prema
zaposlenima
Zaposleni vs
menadment
Protivnici po
prirodi
Malo
ukljuenje
zaposlenih
Obuka,
podsticanje,
nagraivanje,
deoniarstvo
Totalno
ukljuenje
zaposlenih na
svim nivoima
Odnosi sa
snabdevaim
a/dobavljai
ma
Protivnici po
prirodi,
orjentacija na
najbolju cenu
Upravljanje
krizom,
orjentacija na
najniu cenu
Mnogo
izvora, konkurenti
uvode se
trokovi vs
kvalitet
Prtnerstvo,
unapreenje
u cilju
rezultata
Strateke
alijanse sa
nekim
dobavljaima
Planiranje
podrke sa
operacionim
podacima
Logistiki
informacioni
sistem u
fabrici
Merenja
Unapreenje
tekuih
procesa
analize
analiza
Trokovi
pokrenuti
preko
funkcija
Trokovi za
prolu
godinu,
trokovi kao
% prodaje
Usluga vs
konkurencija,
trokovi vs
budet
Usluge vs
zahtevi korisnika, produktivnost vs,
ciljevi, trokovi,
standardi
Kontinualno
merenje produktivnosti,
iskorienja,
performansi
Orjentisan na
krizu
Brzo
reagovanje
Snienje
trokova
Kontinualno
unapreenje
prema
ciljevima
Napori
postizanja
odrivosti,
konkurentska
prednost
153
[4]
[5]
[6]
[7]
Carter, T.: