Osnove Pcelarstva

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA
https://pcelinaskolica.wordpress.com/radionica/k...
PELINA KOLICA
OSNOVE TEHNOLOGIJE
/2012/08/osnovni-preduvjeti.jpg)
(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com
Da je pelarenje lako, pelar bi bio svako! znao je govoriti jedan stari pelar. Ali ne treba niti od ovog poziva praviti bauk:
iako nose skafandere (eire s zatitnom mreicom) nisu oni astronauti! Nakon to se prevladaju prvi strahovi od uboda i
poetnike greke, pelarstvo poput svih drugih poslova na svijetu moe postati zanimljiva, izazovna i na vie naina
oputajua aktivnost u prirodi. Da bi nekome uope palo na pamet baviti se ovim pozivom, neophodna je motivacija, a ona
NIKAKO ne smije biti profit, jer je put od prve konice do bavi punih kvalitetnog meda spremnog za plasman po visokoj cijeni
jako dug, ponekad i vie godina i proet i dobrim i loim sezonama i iskustvima koji ponekad mogu pelara i dovesti na sam rub
oaja i pomiljanja o odustajanju od tog posla! Najee stimulacija krene iz obitelji ukoliko se netko od rodbine bavi pelarstvom
due vremena, bez obzira hobistiki ili profesionalno. No, ima primjera gdje usprkos obiteljskoj tradiciji netko odustaje i prije
od onih bez te olakotne okolnosti. Zato? Najee je u pitanju strah od uboda, jer je to psiholoki fenomen kojeg se nije lako
rijeiti. Govorim to iz vlastitog iskustva, jer sam i sam alergian na pelud (pa me u proljee svaki odlazak na pelinjak i openito u
prirodu iritira na kihanje i mrcanje kao u doba zimskih prehlada), ali i zbog injenice da ne podnosim ba najbolje pelinje (i ne
samo pelinje) ubode (nakon jednog nesretnog sluaja kad su me pele mog susjeda napale zavrio sam na hitnoj)! Zato uvijek
mladim ljudima koji ele postati pelari ponavljam to ne smiju zaboraviti:
1 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/ljubav.jpg)
OSNOVNI PREDUVJETI ZA POETAK BAVLJENJA PELARSTVOM: 1) bez ljubavi prema prirodi i ivotinjama openito
nemojte se uputati ni u pelarstvo 2) ako ste alergini na pelud ili pelinje ubode, razmislite jo jednom dobro o svojim eljama
i namjeri 3) strah od neuspjeha je manje opasan od straha zbog uboda 4) mentor je prvi i najvaniji oslonac u samom poetku,
a pelarska udruga mjesto gdje ete dobiti odgovore na veinu praktinih pitanja 5) znanje je nezaobilazan faktor za bavljenje
pelarstvom, pogotovo danas kad su uvjeti (klimatski i dr.) za opstanak pela sve tei, pa bez asopisa i bar jedne knjige, te
strunih predavanja koje organiziraju udruge, te po mogunosti i obrazovanje kroz pelarsku kolu (bez kvalifikacije ionako
nema pelarenja u EU) 6) nemojte se praviti heroji i doi na pelinjak bez zatitne opreme 7) smjetaj pelinjaka mora biti
osiguran prije samog starta 8) izbor tipa konica je individualan, jer sve imaju svoje prednosti i nedostatke, a mi preporuujemo
LR-nastavljae zbog jednostavnosti i praktinosti 9) osnovna oprema i pribor (zatitna odjea, rukavice, dimilica, dimak,
klijeta za okvire, pelarsko dlijeto, transformator za utapanje ica, satne osnove, ica i nateza za icu, avlii)
/2012/08/mentor.jpg)
2 of
06.05.2015.
Ba37
kao za svaki posao i za pelarstvo je potrebna LJUBAV i to je pravilo jako jednostavno: ili je imate ili je nemate!
Teko da se23:46

moete neim baviti iz krivih pobuda ili ako vas neto smeta unutar tog posla! Najbitnije je da niste alergini na pelinje ubode:
ako nakon uboda imate samo oteklinu, crvenilo i svrab, to je posve prirodna reakcija vaeg organizma i dokaz da e ono s
vremenom postati imuno. No, ako se potvrdi najgora mogua dijagnoza: ALERGIJA s velikim rizikom pada u anaflatiki ok, jo
jednom dobro razmislite o svemu, posavjetujte se s obiteljskim lijenikom (ili jo bolje sa specijalistom alergenologom) i tek onda
odluite hoete li nastaviti tim putem(vie o tome na stranici PITALICA). injenica da se pelarstvom bave i takve visokorizine
osobe ne smije vas previe ohrabriti, jer ti ljudi imaju toliko ljubavi prema pelama da ih nikakva nevolja ne moe pokolebati i
otjerati od pelarstva, ali vjerojatno na pelinjak nikad ne odlaze sami, ve u pratnji nekoga tko im u sluaju opasnosti moe i zna
pomoi! Ono protiv se ega Pelina kolica bori i to je svrha postojanja ovog portala je STRAH od uboda. Tu e vam najvie
pomoi netko od starijih iskusnijih kolega pelara, koji u pravilu ne odbijaju pomoi mladim ljudima (vie o tome na stranici
PITALICA). Jedan od njih postat e vam MENTOR i on e postati va najvaniji vodi kroz tajne ovog poziva. Mentor e vas u
startu upozoriti kako treba prilaziti konici i pokazati vam kako se vri pregled zajednice, upozoriti vas na postupak u sluaju
napada pela (ili jo gore strljena).Na njegovom ete pelinjaku gledati kako kontrolira stanje pelinjih zajednica, a kad se
priviknete na zujanje i koji ubod, poet ete i pomagati mu dodavanjem alata i pribora. Od njega ete dobiti (ili kupiti) svoj prvi
roj, odnosno zajednicu i s njom osnovati vlastiti pelinjak. I kad budete stasali u samostalnog pelara nemojte mu zaboraviti
pomoi kad god zatreba, pa makar i samo pri vrcanju. Njega e to radovati, a vi moete uvijek jo neto nauiti. Direktan kontakt s
pelama je najbolja kola, a na njegovom pelinjaku moete sagledati itav godinji ciklus rada, to e vam biti najvea pomo za
samostalno pelarenje. Izuzetno je vano itavo vrijeme uz njega provoditi otvorenih oiju i uiju, ali ZATITNA OPREMA
pelarsko odijelo ili bar eir i rukavice, jer viak opreza nikad nije na odmet! Nemojte da vas u startu osokoli injenica da poneko
od tih starih pelara ne koristi nikakvu zatitu, jer je njihov organizam odavno postigao imunost na ubode!
/2012/08/dobar-start.jpg)
Ako u vaem mjestu boravka postoji PELARSKA UDRUGA (vie o njima na stranici PITALICA), preporuamo da se u nju
ulanite to prije, jer ete na taj nain doi do jo vie korisnih saznanja iz prve ruke, a imat ete i mogunosti prisustvovati osim
raspravama na sastancima i okruglim stolovima po pitanju nekih aktualnih tema i raznim STRUNIM PREDAVANJIMA koje
dre dugogodinji pelari i istaknuti autoriteti u ovom sektoru. Istina, u poetku e vas ponekad pelarske prie i zbunjivati, jer
e neke informacije biti proturjene, jer kako neki zli jezici govore: 100 ljudi 100 udi, ali u 100 pelara 101 nain pelarenja i svi
dobri! S vremenom ete s naviknuti na te kontradiktornosti, ali ete tada ve kroz iskustvo izbrusiti vlastiti stil. Ako kroz
lanstvo u udruzi niste automatski i pretplatnik na neki od regionalnih PELARSKIH ASOPISA (Hrvatska pela, Pelar,
ebelar i drugi), uinite to odmah, jer se u svima njima mogu nai provjereno dobri i korisni savjeti. Naravno da se ne smije
zaboraviti ni kontinuirana edukacija kroz STRUNU LITERATURU (vidi: PELINA BIBLIOTEKA) i internetske portale
specijalizirane za pelarstvo (vidi: LINKOVI). Sigurno da je najbolji nain obrazovanja PELARSKA KOLA koja traje par mjeseci
obuhvaa sve najvanije segmente pelarstva i nakon koje stjeete naziv KV-pelara, ali bez prave prakse uz mentora i iskustva
na vlastitom pelinjaku bit e teko, jer vas nitko nee moi upozoravati na greke koje ponavljate, a vi ete i dalje samouvjereno
nastavljati po svom sve dok vas jednom pele ne iznenade naglim nestankom ili kakvim drugim neugodnim dogaajem. Zato se u
poetku drite svog mentora, upite svaku njegovu rije, nemojte se ustruavati bilo to pitati i vjerujte u njegovu
3 of 37
06.05.2015. 23:46
dobronamjernost.
(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/smjec5a1taj-za-koc5a1nice.jpg)
Osiguranje SMJETAJA ZA KONICE je takoer nezaobilazan faktor prije samog starta: dakle, dok ste jo u fazi razmiljanja bili
ne bili ste se poeli baviti pelarenjem, dok jo uvijek u vama nedoumica morate predvidjeti mjesto gdje ete drati pele. Kako se
sa pelarenjem zapoinje obino tijekom proljea ili ljeti, zima je pravo vrijeme za sve potrebne pripreme oko terena za va
pelinjak. Vano je da zakonski smijete tamo drati pele (ugovor o koritenju parcele s Hrvatskim umama ili nekim drugim
vlasnikom koncesionarom), da je kao stacionarni pelinjak udaljen od prvog susjednog vie od 500 metara zrane linije (to treba
utvrditi pani povjerenik zaduen za to podruje), da u blizini nema turistikih objekata (pogotovo s bazenom), bolnica, kola,
vrtia ustanova gdje je protok ljudi velik i postoji mogunost da ih napadne koja pela s vaeg pelinjaka. Osim toga valja se
dogovoriti s prvim susjedima, pogotovo ako u kuanstvu imaju malu djecu. S poljoprivrednicima (ratarima, voarima,
maslinarima, povrtlarima, cvjearima) se mora redovno kontaktirati zbog pravovremenog zatvaranja konica tijekom tretiranja
njihovih nasada pesticidima. Sinergija izmeu pelara i poljoprivrednika je jako vana, jer vai susjedi moraju biti svjesni da od
pela mogu imati samo koristi (pele oprauju veinu biljnih kultura). Pelinjak ne smije biti predaleko od mjesta stanovanja
pelara zbog mogunosti pravovremenih zahvata (ukoliko za njih bude potrebe), ali i zbog openitog smanjenja trokova. Ako
postoji cesta ili bar bijeli put do pelinjaka time e prilaz biti znatno olakan, a intervencije bre. Lokacija pelinjaka vana je i
zbog pae (poeljno je da bar na 2 km udaljenosti postoji izvor hrane: bagremova ili kestenova uma, livada, vonjak) i da u blizini
nema zagaivaa (tvornica i sl.). Teren mora biti ocjedit, blizu vode sunan ili poluhlad, zaklonjen od jakih vjetrova. Prije nego
donesete konice na lokaciju, pripremite teren: pokosite travu, sagradite postolje za konice (odignuto od tla 20 40 cm) uz
pomo betonskih blokova i gredica, drvenih letvi (ili slinog materijala). Ako u blizini vaeg pelinjaka postoji neobraeno
poljoprivredno zemljite, izvidite mogunost da na njemu zasijete medonosno bilje.
4 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/izbor-tipa-koc5a1nica.jpg)
IZBOR TIPA KONICA u kojima ete drati pele preputamo svakom pojedincu, jer se treba drati samo one: Ne postoje dobre
i loe konice, ve samo uspjeni i neuspjeni pelari! (vie o tipovima konica na poetku ove stranice). Vjerojatno e na va
izbor najvie utjecati mentor ili onaj koji vam proda prvi roj. Jo jedna dobronamjerna napomena: nastojite pelariti samo s jednim
tipom konica kako bi olakali manipulaciju s nastavcima i okvirima, ubrzali postupak vrcanja (iako postoje i kombinirane
vrcaljke) i tako poveali svoju produktivnost. U poetku se nemojte uputati u samostalnu izradu konica, osim ako niste vini
stolariji i imate sav potreban alat. Nove konice moete povoljno nabaviti na PELARSKIM SAJMOVIMA (vie o tome na stranici
PITALICA), a pri kupovini, odnosno ocijeni kvalitete materijala od kojih su izraene konice) e vam pomoi mentor ili kolege
iz udruge. Ako su spojevi na konicama dobri, treba ih samo obojiti (ekolokom bojom), ako ne, onda ih valja prethodno pojaati
avlima, po mogunosti ekolokom bojom. Prije bojanja unutranjost nastavaka obavezno opaliti plamenom iz plinskog gorionika
(brenera), to pogotovo vai za ve koritene konice koje ste dobili (ili kupili) od drugog pelara, jer su takve konice mogui
izvor zaraze (ako su u njima uginule pele).

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/pc48delarska-oprema.jpg)
ZATITNU OPREMU smo ve spomenuli, ali emo ponoviti da bez rukavica i eira poetnici ne bi smjeli ni priviriti u pelinjak,
jer 37
ako se pele iz bilo kojeg razloga (znai i bez vae krivnje) uzbude i napadnu, bez obzira je li to samo par uboda
ili vie, ak23:46
i
5 of
06.05.2015.
posve bezopasni, uvijek postoji mogunost da se gost uplai i odustane od prvobitnih namjera, a to bi bila velika teta i za njega i

za druge! Od ALATA I PRIBORA nunog za poetak pelarenja izdvajamo slijedee: dimilica i dimak (sredstvo za dimljenje),
klijeta za okvire, pelarsko dlijeto (no), ilo, etka (metlica) i nateza ice (o tome na poetku ove stranice). Od materijala su vam
u poetku najvanije satne osnove, ica i avlii. Transformator za utapanje ica moete posuditi od mentora ili nekog drugog
kolege, odnosno koristiti kotai za runo utapanje ice. Za sada se nemojte uputati ni u kakav drugi troak (posude za med,
topionik, vrcaljka), ali ako vas mentor na naui praviti pogae, nabavite ih gotove u bilo kojoj trgovini specijaliziranoj za pelarske
potreptine. I nauite se od samog poetka voditi radni dnevnik radi evidencije trokova, a kasnije i intervencija na pelinjaku.
PELINJA ZAJEDNICA BR. 1. Nakon to ste odabrali i uredili mjesto za va pelinjak, potrudite se ograditi ga i oznaiti
odgovarajuom obavijesti da se tu nalazi nalazi pelinjak (naljepnice s ovim znakom moete nabaviti u trgovinama
specijaliziranim za pelarske potreptine). Moda e netko od vas imati sreu poput mene i svoju prvu pelinju zajednicu dobiti
na dar od mentora ili kolege iz udruge, a drugi e svoj prvi roj morati kupiti.
/2012/08/prirodni-roj.jpg)
Prva varijanta je i najbolja: kad kupite (ili dobijete) koritenu konicu (plodite) s normalnom, zdravom i jakom pelinjom
zajednicom, u rano proljee (kada pele prezime) prije glavne pae. To moe biti i nukleus (mala konica sa 5 ili 7 okvira). S
ovakvom ste zajednicom u velikoj prednosti iz vie razloga: s njima ne bi smjelo biti veih problema ni potreba za intervencijama,
a u sluaju da su pane prilike povoljne, postoji velika vjerojatnost da ete te sezone i vrcati neto meda. Taj uspjeh treba ustvari
pripisati sretnim okolnostima, ali je izuzetan stimulans za poetnika koji se moe pohvaliti kako je postao uspjean pelar. A ako
uz sreu ima i neto znanja i spretne ruke, u toj godini moe formirati i svoj prvi (ili vie) umjetnih rojeva. Konicu s rojem treba
paljivo transportirati od mjesta utovara, a to ete uraditi tako to ete (ako ve nemate svoj krov i podnicu) nastavak zatvoriti i s
gornje i s donje strane daskom (ili tvrdima kartonom, plastinim poklopcem) i sve zajedno zakopati s dvije trake za stezanje
(prethodno epom, spuvicom ili krpom zatvorivi otvor ako postoji). Novo izabrano mjesto (va pelinjak) treba biti udaljeno
od onoga s kojeg dolazi zajednica bar 3 km. Ovo je neophodno da se pele ne bi vraale u svoj stari pelinjak. Konicu ete lagano
spustiti na postolje i spojiti s ostalim dijelovima (krov, podnica, hranilica, ventilacija), prethodno umirivi pele (uzbuena zbog
transporta) dimom iz dimilice. Nakon toga u hranilicu sipajte malo eernog sirupa, a sutradan rano ujutro obiite svoju prvu
zajednicu i konicu obiljeite rednim brojem 1. Druga varijanta za nabavku prve pelinje zajednice je kupovina prirodnog roja.
To su pelinje zajednice koje iskusni pelari formiraju (radi prodaje ili irenja pelinjaka) sa 5 do 6 okvira sa pelama, pelinjim
leglom, neto meda, peludi i izgraenim saem. Za proizvodnju takvih rojeva pelari koriste pletare ili u standardnim konicama
ogranie prostor kako bi pele to prije ule u rojevno stanje. Konstantnim prihranjivanjem eernim sirupom potiu maticu na
intenzivno lijeganje jaja. Ovaj postupak se ponavlja i nakon izlaska prvog, drugog pa i treeg roja iz iste konice. Nedostatak ovih
zajednica je u nasljednoj izrazitoj sklonosti k rojenju, a prednost u izrazitom nagonu za izgradnju saa. Nakon formiranja
zajednice s prirodnim rojem potrebno je postojeu maticu zamijeniti maticom iz selekcioniranog uzgoja. Trea varijanta za
nabavku prve pelinje zajednice su rojevi u svom prirodnom stanitu, najee na grani stabla u blioj ili daljoj okolici od
postojeeg pelinjaka. Ako pronaete takav roj (a za njim ne traga neki pelar iz susjedstva), zamolite mentora ili kolegu-pelara s
iskustvom da uhvati roj i smjesti ga u konicu stresanjem pomou pletare, vree ili kartonske kutije. Neki pelari smatraju da
rojeve koji su ve formirale sae u prirodnom stanitu ne treba dirati, ve iskljuivo one koje kao da ba vas ekaju na grani u
grozdu. Ovakav roj moete postaviti i pored konice iz koje je izletio u rojevnom stanju, jer kad je u tom stanju zaboravi odakle je
doao.
U novoj 23:46
6 of
37 Prirodnom roju treba osigurati uvijete za ivot i rad u novoj konici koje nije imao u staroj (iz koje je izletio).
06.05.2015.
konici ovakav roj se obino brzo adaptira, pa pone ubrzano graditi sae. Zato mu treba dodati dovoljno okvira s ugraenim

satnim osnovama, a kako najee nema rezervu meda nekoliko veeri mu valja dodavati eerni sirup. Ovakvi rojevi se mogu
razviti u jake zajednice do kraja ljeta uz malo vie brige i njege, a treba ih i stimulirati da u toj godini izgrade kompletno sae (u
ploditu i meditu) kako bi idue godine bile spremne za vrcanje. I kod ovih rojeva useljenih u nove konce treba zamijeniti
matice, nakon ega dolazi i do smjene pela. Na taj nain neete se idue sezone morati brinuti hoe li ili nee vae pele pasti u
rojevno stanje, pa se neete morati ni penjati po drveu.
/2012/08/multibox.jpg)
etvrta varijanta najnoviji i najlaki nain nabavke prvih pelinjih zajednica su umjetni, paketni rojevi koji se sastoje od 1,5 do 2
kg pela nastali stresanjem s okvira iz jedne ili vie zajednica s kasnije pridruenom selekcioniranom maticom u kavezu. Ovaj
nain proizvodnje i prometa znatno smanjuje neeljene nasljedne sklonosti rojenju i mogunost prijenosa bolesti i nametnika. Za
transport se najee koristi tzv. Multibox kutija izraena od plastine reetke (radi ventilacije), dovoljno vrste da omogui
sigurnu manipulaciju. Sadri spremnik za tekuu hranu (gusti eerni sirup 2 3:1) opremljen polupropusnom opnom na epu,
to osigurava hranu pelama i do tjedan dana. Paketni rojevi se pripremaju iz zdravih, dobro razvijenih zajednica s velikim
brojem mladih pela koje su manje agresivne i zbog toga je s njima lake manipulirati. U paketnom roju ne bi smjelo biti trutova
niti mladih nesparenih matica. Za natresanje pela s okvira koristi se sipaonik, a ako su dani topliji od 20 *C pele valja prskati
vodom. Paketi se uklanjaju sa sunca i uvaju na mirnom mjestu. Sutradan ujutro paketu se dodaje mlada, nesparena matica
selekcionirana na poeljne odlike u kavezu, bez pratilja. Kavez s maticom se vjea na kutiju uz hranilicu. Pele odmah prihvaaju
novu maticu, to potvruju promjenom zujanja i formiranjem klupka oko nje. Jako zujanje i hodanje po stranicama paketa
upozorava da je nuno rashlaivanje vodom (za pele je ve 37 *C opasna temperatura!). Uz paket ide i sva potrebna
dokumentacija: propisana uvjerenja, certifikati, zdravstvena uvjerenja i uvjerenje o porijeklu. U transportu je naalost mogue da
jedan dio pela strada. Ako je na dnu paketa sloj mrtvih pela do 1 cm, nema razloga za brigu. Kod presipavanja pela iz
transportne kutije u konicu nije preporuljivo koristiti dim, ve ih po potrebi valja ovlaiti. Za osnivanje novog pelinjaka
paketnim rojevima mogue je pele istresati na okvire sa satnim osnovama (tijekom svibnja ili do kraja lipnja). Ako imate okvire s
izgraenim saem, u konicu osim satnih osnova dodajte i okvire s dezinficiranim izgraenim saem, te ih potom lagano
prihranite, jer e to omoguiti njihov bri razvoj. Pakete je najbolje istresati kasno poslije podne. Prethodno se iz kutije izvadi
kavez s maticom i objesi u novu konicu. Provjerite stanje matice: ako nije iva, pelama treba dodati drugu. Ako je sve u redu s
maticom, njen izlaz iz kaveza sprijeite pogaom, to e omoguiti pelama da oiste put do nje i da je za nekoliko dana oslobode.
Nakon toga se oslobodi dno paketa i jednim trzajem pretresu pele u novu konicu. Za par minuta ova je zajednica sposobna za
obranu svog leta i treba joj osigurati hranu, te pustiti je na miru slijedeih tjedan dana. Nakon 7 dana se uklanjaju kavezi za matice
i provjerava urednost izlaska matica iz kaveza. Poto su selekcionirane matice obiljeene (vie o tome u PITALICI) utoliko e
poetniku biti lake raspoznati ih u odnosu na druge pele.
7 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/pz-no-1.jpg)
U pelarenju je poeljno zapoeti s 2 do 3 zajednice i to iz vie razloga. Prvo: poetnici u startu nisu ba vini ovom poslu, pa im se
lako mogu potkrasti greke od kojih neke mogu imati za posljedicu i gubitak itave zajednice. Ako ste krenuli samo s jednom
zajednicom, teko da ete takav gubitak doekati bez razoarenja, a lako moete pasti i u beznae, pa ete vam automatski pasti
na pamet: Nisam ja za to! Ovo govorim iz vlastitog iskustva: i ja sam poeo samo s jednom konicom i nju sam tijekom prve
slijedee zime izgubio. To me je tako zateklo da sam izgubio ionako malo samopouzdanja i dugo nisam doao k sebi od oka i
dileme nastaviti ili ne s pelarenjem. Mnogi poetnici nabave rojeve, a zatim ih daju na uvanje kolegama-pelarima, jer
nemaju dovoljno vremena ili jo nisu spremni. Naravno da je to greka, jer na taj nain nee nikada postati samostalni pelari.
Treba prevladati tremu i to prije poeti praktino raditi s pelama, jer bez poetnikih greaka i gubitaka nije proao niti jedan
pelar, najvea greka bi bila odustati na pola puta i dii ruke od pelarstva. Treba samo uporno nastaviti dalje, a rezultati e doi
sami po sebi. Drugo: ako kao poetnik krenete u formiranje svog pelinjaka s 2 do 3 konice moi ete ih meusobno potpomagati:
dodavanjem okvira s leglom slabijoj zajednici ili okvira s hranom zajednici bez hrane. Ako ponete s nekoliko zajednica, imat ete
vie prilike razrojavanjem doi do eljenog broja zajednica. U svakom sluaju, nemojte da vas iznenadi ako pele neto urade na
nain drugaiji od oekivanog, opisanog u knjigama! Morate biti svjesni injenice da se pele ne ponaaju uvijek kako bi mi htjeli,
ve po vlastitim instinktima i prirodnim zakonima. Ako nemate mogunosti da nabavite vie konica, zadovoljite se s jednom
pogreno bi bilo samo ne poeti s pelarenjem!
8 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/slika-br-1.jpg)
PRVI PROLJETNI PREGLED PELINJIH ZAJEDNICA Ako ste svoju prvu zajednicu dobili (poput mene) u kasnu jesen, dakle
uoi uzimljavanja, pod pretpostavkom da je pelar (prijanji vlasnik) uradio uzimljavanje na pravilan nain (zdrava zajednica,
dovoljno hrane, utopljavanje u hladnijim krajevima), za hladnog vremena konice se ne smiju otvarati, ve se provjera vri
laganim podizanjem jednog ugla konice (zbog uvida u koliinu hrane) i laganim kuckanjem po konici (stanje zajednice). Ve
krajem veljae (za lijepa vremena, bez kie i vjetra) moete izvriti prvi brzi pregled zajednice, samo onda kad vidimo da pele
izlijeu iz konica. Na prvom mjestu to podrazumijeva kontrolu hrane u konici. Nakon odstranjivanja prazne plastine vreice u
kojoj je bila pogaa, tamo gdje je potrebno (gdje nema poklopljenog meda) dodajemo jo jednu pogau. Ponekad se moe desiti da
su pele u sredini potroile svu hranu, pa im treba na brzinu prazne okvire zamijeni s punima s kraja konice (ili s priuve, ako je
mladi pelar ima). Stanje u konici koja je tijekom zime (unato pripremama) ostala bez hrane, moe se popraviti i na slijedei
nain: u toploj prostoriji , nakon to se klupko raspusti, umetne se 1 2 okvira prelivena gustim eernim sirupom (ili rezervnim
okvirom s medom), potom se prostorija postepeno ohladi, pele se vrate u klupko i konica se vrati na pelinjak. Vana je i
prisutnost peludi na okvirima, jer ona osigurava proizvodnju punovrijedne matine mlijei potrebne za ishranu matice i legla, a
bit pelarenja je upravo stalna borba za to vie legla u konici. Iz toga e posljedino proizii svi ostali rezultati. Kako pri zimskim
izlijetanjima pele ne iste podnice, svaki dobar pelar e uiniti to umjesto njih, ukloniti uginule pele (povean broj ukazuje na
potrebu detaljnijeg pregleda u zatvorenom prostoru na nain koji je ve opisan), ljuskice voska i ostale neistoe i tako im pomoi
u higijeni konice. Ako se tom prilikom uoi nedostatak matice (napomena poetnicima: prije preuzimanja pelinje zajednice,
inzistirajte na obiljeavanju matice bit e vam lake u narednim pregledima i intervencijama), najbolje je tu zajednicu spojiti s
drugom, jer u suprotnom dolazi do pojave lanih matica to komplicira situaciju i pelarima s iskustvom, a ne onima koji tek
poinju praksu. Naravno da se za te poslove pretpostavlja prisutnost mentora, odnosno iskusnog pelara koji e taj zahvat uiniti
9 of 37
06.05.2015. 23:46
na najkvalitetniji nain.
(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/pojilice-za-pc48dele.jpg)
Tijekom zime pele svoje potrebe za vodom (4 10 g dnevno) namiruju iz meda, vlanog zraka i kondenzirane vodene pare na
stjenkama konice. Potrebe za vodom se poveavaju s pojavom legla, a kako unutarnje zalihe nisu dovoljne za pravilan razvoj
liinke, vodu za pripremu hrane za njih pele moraju donijeti izvana. Upravo zato u neposrednoj blizini pelinjak moraju biti
postavljene pojilice, kako bi pele uvijek imale dovoljno svjee vode na raspolaganju. Njih ete sada aktivirati da pele ne moraju
letjeti daleko od pelinjaka na jo uvijek niskim temperaturama, a postoji i opasnost da je nau na oneienom mjestu. Pojilica
ima vie izvedbi, ali kakve god da jesu nivo vode u njima valja redovito kontrolirati i po potrebi dolijevati. Dobar pelar pere
pojilice 1 x tjedno i to otrom etkom od nakupljenih algi, te ih dezinficira toplom vodom ili parom. Bolje je uope ne postavljati
pojilicu, nego dozvoliti da ostane bez vode. Rano postavljanje pojilice u pelinjaku osigurat e da se pele na njega i brzo naviknu,
jer ako pronau neki drugi izvor, teko e se navii na novi, makar on bio i blii i ii. Pojilica se postavlja na sunanom mjestu,
bez vjetra, najbolje pod neku kronju ili nadstrenicu, gdje je prije podne sunano, a poslije podne sjena, jer pele nee piti vodu
topliju od 38*C. Pelama dajemo higijenski besprijekorno istu vodu (kakvu bi i sami pili) jer se na taj nain sprjeava mogunost
irenja bolesti (npr. nozemoze). Da bi pele lake privikli na uzimanje vode iz pojilice, prvi put moemo u pojilicu staviti vodu u
kojoj je otopljeno malo meda (0,5 kg na 5 litara). Iako postoje znanstveni podaci o tome da pele radije uzimaju i blago posoljenu
vodu (0,1 %) pelarima-poetnicima to ne preporuujemo, jer je sol tetna za pele, a u dozi e amater naalost lako pogrijeiti.
10 of 37
06.05.2015. 23:46
Prvi detaljni pregled pelinje zajednice u rano proljee izvrit emo kad su vanjske temperature (zato je vano da na pelinjaku
imate na zasjenjenom mjestu postavljen termometar) minimum 15 16*C, optimalno 18*C i vie, kad vidimo da pele izlijeu iz
konica, za mirna sunanog dana bez vjetra. Ako je zima bila relativno hladna, a proljee zapoelo normalno bez velikih oscilacija
u temperaturama, ve se primjeuje unos peludi s rano rascvjetanih ljubiica, drena i drugih vjesnika proljea. Ove koliine peludi
su neznatne, ali uvelike doprinose stvaranju radnog raspoloenja u konici i maticu potiu na polaganje sve veeg broja jaja. Ova
zima je bila udljive naravi, pa je veljaa bila iznimno hladna, to se naalost odrazilo i na stanje zajednica. Zato e i iskusniji
pelari imati vie posla da bi pomogli pelama u proljetnom razvoju. Sad je vrijeme da se isprave svi eventualni propusti i greke
(varooza, nozemoza, prevelika vlaga u konici, nedovoljno hrane, nekvalitetna hrana, prekasna dopuna hrane, loa ili stara
matica, uzimljene preslabe zajednice). Iako imamo elju to prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme, poticanje razvoja pelinje
zajednice mora biti postupno i prilagoeno vremenskim prilikama i temperaturnim razlikama izmeu dana i noi. Prvim
detaljnim proljetnim pregledom utvrujemo koliinu preostale hrane, jainu prezimjele zajednice, zdravstveno stanje zajednice,
koliinu legla i kvalitetu matice sve kao i pri prvom brzom pregledu krajem veljae ili poetkom oujka, ali bez straha da e se
duljim dranjem konice otvorenom tetiti pelama. Toplina potrebna za razvoj legla mora biti oko 35*C, ali radilice izgubljenu
toplinu zbog pregleda u ovo doba godine mogu relativno brzo nadoknaditi. Prilikom prvog proljetnog pregleda dimilicu
koristimo malo ili nikako. Pri pregledu uvijek kreemo od sjeverne strane konice. Na toj strani imamo oko 10 mm prostora, to
nam omoguava lake vaenje prvog okvira. Krajnji sjeverni okviri su obino s starijim i loijim saem, u tom trenutku najee
bez meda. Ako odluimo taj okvir spremiti za topljenje, vilicom za otklapanje emo ukloniti poklopce sa sae s medom i na taj
nain omoguiti pelama da ga oiste do kraja. Istovremeno se matici stvara privid poveanog unosa nektara, pa kree u
intenzivnije zalijeganje jaja. Iz sredine konice izvadimo jedan okvir i jo 2 susjedna i to ne do kraja, ve tek toliko da se utvrdi
stanje legla. Ako je leglo rasporeeno u koncentrinim krugovima, iznutra starije i poklopljeno, a izvana sve mlae pa do jajaaca
s maticom je sve u najboljem redu. Ako su poklopci na zrelom leglu ravni bez rupica, a na otvorenom liinke jedre i bijele, sae i
okviri bez utih mrlja naa je zajednica potpuno zdrava. Cjelovitost legla je pokazatelj kvalitete matice, a obim legla pokazatelj
snage zajednice. Jainu zajednice (brojano stanje) procjenjujemo po broju zaposjednutih ulica: jaka zajednica zaposjeda do 9 ulica,
srednje jaka do 7 ulica, a slaba 5 i manje. Ako su pele zaposjele samo 2 3 ulice u konici, takvu zajednicu treba pod hitno spojiti
s jaom (zato je vano poeti pelarenje bar s 5 zajednica!). Slabim zajednicama (do 5 zaposjednutih ulica) moemo smanjiti
prostor pregradnom daskom, jer je jako vano sauvati toplinu u konici. Upozorenje poetnicima: na viim vanjskim
temperaturama zraka pele su rasprenije po konici, pa se doima da ih je vie nego stvarno! Ako na okvirima udaljenim od legla
ima dovoljno meda i peludi, valja ih pribliiti do okvira s leglom. Leglo u ovo doba se nalazi na 3 4 okvira u manjim krugovima,
najee u dijelu konice do leta, a iza legla se nalazi poklopljen med. Jedan ili 2 srednja okvira valja zarotirati za 180*, da med
bude izmeu povrina s leglom na krajnjim okvirima. Zato to radimo? Pele ne trpe med u zoni legla, pa e ubrzano istiti med s
okrenutih okvira i razmjetati ga u sae gdje im to odgovara, oslobaajui prostor za irenje legla po cijeloj povrini okvira. Time
se omoguuje zajednici da lake doe do hrane u toplijem dijelu konice. Kasnije, kad se proljetne temperature stabiliziraju,
zamijenit emo donji i gornji plodini nastavak i time dati matici jo vie prostora za polijeganje jaja.
11 of 37
06.05.2015. 23:46
Kad smo sigurni da vie nee biti niskih temperatura, u konicu treba stvoriti privid unosa hrane dodatnim prihranjivanjem
medno-eernim pogaama ili eernim sirupom, rjee medom. Kako e se to vriti, postoje kod pelara razliiti stavovi. Jedni
smatraju da pogae (za razliku od tekue hrane) ne izazivaju grabe i ne zadravaju hladnou. Pogae u ovom razdoblju ne smiju
sadravati lijekove, ve samo bjelanevinaste dodatke i stimulirajua sredstva. Kad se vrijeme ustali i trajnije zatopli, poticajno
prihranjivanje nastavljamo eernim sirupom (eer : voda 1 : 1 do 1 : 2) 100 300 ml dnevno, najbolje u veer. Ovo
prihranjivanje se ne smije vriti prerano, jer bi se matica potakla na vee polijeganje jaja dok su none temperature jo uvijek niske,
a pele koje su prezimile nisu u stanju grijati preveliko leglo i time se zajednica samo dodatno iscrpljuje. Ako zbog drugih obaveza
ne moemo na pelinjak svaki dan, moemo svaku drugi ili treu veer dodavati 500 g sirupa. Ovaj vremenski razmak ne smije
trajati dulje, jer se prekidom prihranjivanja duljim od 3 dana gubi privid neprekidnog unosa hrane, pa matica prestaje polagati
jaja. Poticajno prihranjivanje se obavlja sve dok unos prirodne hrane ne bude minimum 200 g nektara dnevno.
12 of 37
06.05.2015. 23:46

Sve ove intervencije (poticajno prihranjivanje sirupom ili pogaama, zamjene poloaja okvira) ima za cilj stvoriti to vei broj pela
za prvu glavnu pau. Jedino jaka pelinja zajednica s dovoljno pela radilica moe donijeti med. Razdoblje od trenutka kada
matica snese jajace do pele izletnice (sakupljaice nektara) traje 40 42 dana, pa toliko unazad od cvjetanja bagrema (na
kontinentalnom dijelu) ili kadulje (u priobalju) dobar pelar (krajem oujka ili poetkom travnja) poinje stimulirati maticu da
snese to vei broj jajaaca za pele koje e koristiti glavnu pau (sredinom svibnja). Priblian poetak cvatnje bagrema
procjenjujemo tako da raunamo oko 40 dana od cvatnje najranijih voki (marelica, ljive) do cvatnje bagrema. Pri prvom
proljetnom pregledu utvrujemo i zdravstveno stanje pelinje zajednice. Ako su okviri i prednja strana konice oko leta umrljani
izmetom, valja uginule pele poslati na analizu zbog sumnje na nozemozu. Ako se dijagnostikim tretiranjem zajednice (s nekim
od uobiajenih preparata, koje moete nai u specijaliziranim trgovinama pelarskom opremom i lijekovima) utvrdi da je na
kontrolni podloak otpalo manje od 20 varoa (to je prag tolerancije), nema razloga za strah vaa je zajednica u redu. Ako je broj
otpalih varoa vei od 20, istim sredstvom valja tretirati sve zajednice na pelinjaku. Kad smo pregled zavrili, konicu zatvaramo i
ako je potrebno vraamo utopljujui materijal na nju. Po zavrenom pregledu svaki dobar poetnik e evidentirati sve uoeno: broj
ulica zaposjednutih pelama, broj okvira s leglom, stanje zaliha hrane, sumnja na bolesti, eventualne negativne pojave (loa
matica, lana matica, matice-trutue). Ovom prilikom elimo naglasiti svim mentorima da je jako vano poetnike nauiti gledati i
ne dozvoliti da odu s vaeg pelinjaka samo puni tuih utisaka, a ne vlastitih saznanja. Nije vano napisati tek neto u dnevnik
prakse, pokupiti potpise od profesora i u drutvu se pohvaliti steenom diplomom, ve stvarno neto nauiti. Zato emo i ovdje
ponoviti staro pravilo: Gram prakse vie vrijedi nego tona teorije! Zapamtite to i samo naprijed bez treme i straha da ete
pogrijeiti! Jer, grijeili su i bolji od vas: greke su sastavni dio osamostaljivanja svih koji ele jednog dana postati dobri pelari!
DOGAANJA UNUTAR KONICE UOI PAE Pri svakom pregledu, a naroito pri prvoj opsenijoj kontroli stanja u konici i
zdravlja pelinje zajednice, morate imati na umu ista pravila: da ste primjereno zatieni (Bez eira i rukavice ne dirajte
konice!) odjeom bez mirisa, smireni (vjerovali ili ne, pele kao da osjete vau nervozu i vraaju vam istim raspoloenjem), da
im prilazite oprezno i paljivo (uvijek sa zadnje strane), bez naglih pokreta i bez nepotrebnog mahanja rukama, tiho i bez buke
(emu udaranje po konici ili okvirima?). Dimilica nije neophodna, ali preporuljivo je pele smiriti dimom (materijal za dimljenje
ne smije biti razdraujui, ve umirujui!). Osim te pripreme, vaan je i pravi tajming za pregled: vrijeme obilaska pelinjaka moe
biti u bilo koje doba dana, ali vrijeme pregleda preporuljivo je ujutro ili pred veer, nikako za vrijeme unosa iz prirode, jer se time
pelama remeti rad. Radove na pelinjaku treba izbjegavati i kad nema pae, kad su velike vruine i sue, vjetrovi i temperatura
ispod 15*C. Tako ete u startu izbjei mogunost da pele vaom krivnjom postanu agresivne, napadnu vas i pokuaju otjerati s
pelinjaka neobavljena posla. Ako su ljute, pele e napasti i sluajne prolaznike, pa ponavljamo pravilo da ne postavljate konice
uz put preko kojeg pele idu na pau (Kad je pela ljuta, skloni joj se s puta!) Ako ipak posjedujete neto agresivniju zajednicu,
razmislite o skoroj zamjeni matice. Na taj ete nain izbjei daljnje neugodnosti i rad oko pela e postati uivanje! Opet emo
ponoviti da nije dovoljno gledati, ve valja razumjeti vieno! Zato uvijek preporuamo da poetnik radi uz mentora jedan na
jedan, jer samo tako uitelj moe svu svoju panju usmjeriti na tog uenika i kvalitetno mu prenijeti svoje znanje. Ako ve pri
prvom detaljnijem pregledu zajednice uoite neke anomalije (nedovoljno razvijeno leglo znak da je matica nekvalitetna, lana
matica ili trutua znak da smo pri prethodnom pregledu propustili utvrditi bezmatinost), onda je vrijeme i za prve intervencije,
odnosno saniranje uoenih nedostataka. Kvaliteta matice se procjenjuje prema izgledu legla: ako ima izgled kompaktnog, malo
razvuenog kruga unutar kojeg se izmjenjuju krunice s zatvorenim i otvorenim leglom, s maticom, a time i s itavom zajednicom
je sve u najboljem redu. Ako je ta povrina nepravilnog oblika, ratrkana, s dosta nezaleenih stanica, pomijeanim otvorenim i
zatvorenim leglom, radi se o nekvalitetnoj matici koju je nuno uskoro zamijeniti novom, po mogunosti selekcioniranom. Ako
niste na vrijeme uoili bezmatinost, na taj propust e pele odgovoriti uzgojem nove. Kad nestane matice u konici, pele prvo
postanu nemirne (uje se pojaano zujanje), a onda prionu poslu i uzgoje maticu iz liinki koje su izvorno trebale postati radilice.
Zato rekonstruiraju usku esterostraninu radiliku stanicu u tzv. prisilni matinjak, liinku nastavljaju hraniti s matinom
mlijei, no kako ne razlikuju dob liinke ve ih sve i mlae i starije dodatno hrane, mogue je da prva matica koja se izvali ne bude
dovoljno kvalitetna, jer je uzgojena iz najstarije liinke. Prisilni matinjaci mogu se nai bilo gdje na okviru za razliku od rojevnih
ili matinjaka za tihu izmjenu. Ako se bezmatinost uoi na vrijeme, zajednici se pomae dodavanjem matinjaka. Potraje li
bezmatinost due vrijeme, mlade pele dobro hranjene s medom i peludom, nemaju leglo koje bi trebale hraniti matinom
mlijei, pa zadravaju i same gutaju mlije, koja kod onih pela koje imaju vei broj jajnih cjevica, uzrokuje bujanje dotad
zakrljalih jajnika i u njima se poinju razvijati jaja. Poto se ovakve lane matice (nadrimatice) ne mogu oploditi, one nesu samo
neoploena jaja i to po nekoliko u jednu stanicu, nepravilno rasporeenih u stanici i po sau. Budui da je bez radilikog legla,
takva je zajednica vrlo slaba i bez mladih pela, osuena na propadanje. Zato morate tu konicu odnijeti dalje od pelinjaka, pele
sa svih okvira stresti u travu, a praznu konicu odnijeti u skladite, jer nema razloga za spaavanje. Pele koje ste istresli nee moi
nazad u svoju konicu, pa e ui u susjedne gdje e ih prihvatiti jer dolaze u nevolji (pele ne brane ulaz tuicama koje nose
nektar, ve samo onima koje su gladne i spremne krasti njihov med!).
13 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/leglo-lac5benih-matica.jpg)
Kvalitetne okvire iz te konice stavite u neku drugu konicu u kojoj ima mjesta, a ostale pretopite. Kada matica ostari ili ne nese
dovoljno jaja, zajednica si sama uzgoji novu maticu, a ta se pojava naziva tiha izmjena matice i ona se odvija samo u dijelu godine
kad su prisutni trutovi. Na krajevima saa radilice izvlae i do 10 matinjaka, te prisile maticu da ih zalee. Samo jedna izleena
matica preuzima funkciju kraljice zajednice. Ako je mlada matica ostala nesparena (zbog loeg vremena ili nedostatka trutova
zimi) i takva je prezimila, u proljee e poeti polagati samo neoploena jaja iz kojih se razvijaju samo trutovi, pa se zove matica
trutua.
(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/leglo-matice-trutuc5a1e.jpg)
Takva zajednica nema prinova u novim radilicama i ako ne uoite tzv. grbavo leglo, ova bi zajednica mogla propasti, ali zato ste
vi tu da je spasite! Saniranje zajednica s maticom trutuom je jednostavno: pronai ete je u konici i odstraniti, a zajednici dodati
novu selekcioniranu maticu. Moemo se posluiti i trikom koji u svojoj knjizi U svijetu pela preporua Vjeroljub Umelji:
Kvalitetnu maticu moemo uzeti i iz vlastitog pelinjaka, iz neke po snazi slabije ili rezervne zajednice. Okvire s pelama iz te
konice prethodno izjednaivi mirise PRSKANJEM RAZBLAENOM RAKIJOM dodajemo zajednici kojoj smo dodali
14maticu.Oujak
of 37
06.05.2015.
je veoma teak mjesec za pelinje zajednice, jer se izmjenjuju hladne noi i topli dani, a dolazi do
smjene pela:23:46

postepeno se legu mlade, a izumiru stare. Normalna smrtnost u ovom razdoblju je oko 10 % dugovjenih uzimljenih pela u jakoj
zajednici. Poetnici znatieljnici koji skoro svakodnevno otvaraju konice da bi vidjeli koliko je matica zalegla legla grijee, jer se
pri tome gubi toplina neophodna za pravilan razvoj legla. Svi su ovi pregledi bazirani na plodite (jer drugi nastavak medite
jo ne dodajemo), a poremeaji u razvoju i greke koje se naprave poetnici u ploditu su esto presudni za tu zajednicu. Zato je
prvi detaljni pregled najbolje izvriti krajem oujka ili poetkom travnja kad vanjska temperatura zraka iznosi 18*C na vie. Zbog
opsenog pregledavanja svakog pojedinanog okvira (i njihovog rasporeivanja u konici radi proirivanja legla, bolje
pristupanosti hrani, izmjene loeg saa, otklanjanja suvinih matinjaka) ovo je izuzetno delikatan posao i zahtjeva mnogo
vremena. O svim uoenim promjenama i znakovima koji po vaem miljenju ukazuju na mogunost bolesti, odnosno o svemu to
vam je iole sumnjivo, a niste sigurni o emu se radi i kako sanirati stanje u konici, nemojte se sramiti i potraite savjet od svog
mentora ili nekog iskusnijeg pelara.
PROIRENJE PELINJEG LEGLA PREVJEAVANJE Plodite je najvaniji dio konice i mora omoguiti maksimalan razvoj
legla kao i smjetaj rezervne hrane. Matica za svoje najjae aktivnosti moe poloiti 2.500 3.000 jaja dnevno, to znai da za cijelo
leglo treba 52.000 63.000 stanica. Zato se za prvog detaljnog pregleda istovremeno vri i proirivanje plodinog prostora
rasporeivanjem (prevjeavanjem) okvira u konici. Ni u kom sluaju ne smijete oduzimati legla i pele iz jakih zajednica i
pomagati slabijim: JAKE ZAJEDNICE TREBA JO VIE POJAATI! Kod poetnika se zna desiti da i slabije zajednice uspiju
prezimiti, a poetkom travnja uginu. Zato? Najei je razlog: gladovanje! Za vrijeme intenzivnog razvoja i potronja hrane je
maksimalna, a ako u tom razdoblju zahladi i nema unosa iz prirode, a nesavjestan pelar to nije na vrijeme uoio i sprijeio glad
dodavanjem pogaa, desit e se tragedija: nai e uginule pele zavuene u prazne stanice saa! Sve to u pelinjaku propustite ili ne
uradite pravovremeno, teko da ete moi kasnije nadoknaditi! Zato se savjestan pelar ve tijekom zime priprema za nadolazeu
sezonu: osigurava potrebnu koliinu okvira, icu i satne osnove, kako bi na vrijeme imao u skladitu dovoljan broj rezervnih
plodinih i medinih okvira. U rano proljee vona paa traje oko mjesec dana (kraj oujka do kraja travnja, ovisno od nadmorske
visine i meteorolokih uvjeta za odreeno geografsko podruje). Ove godine je vegetacija pourila i postoji realna opasnost da
pele ne budu razvijene u optimalnom broju u vrijeme cvatnje bagrema, kao najbogatijoj pelinjoj pai u naim krajevima. Zato
pelar mora ubrzati razvoj zajednice dodavanjem stimulativnih pogaa ili sirupa. Poetnici koji preesto otvaraju konice u ovom
razdoblju, samo remete njihov rad i odmau im. Ponovit emo osnovno pravilo: pelar tijekom itave pane sezone treba da otvara
konice i pomae pelama samo kad je to nuno! Kod veine zajednica tijekom proljea potrebno je provjeriti stanje i otvoriti leglo
maksimalno 2-3 puta. Tijekom prvog otvaranja vri se tzv. malo proirivanje legla (krajem oujka), a kasnije (sredinom travnja)
tzv. veliko proirivanje legla. Ukoliko se ne intervenira na vrijeme, intenzivan razvoj zajednice se prekida, a to e imati kasnije
posljedice. Malo proirivanje legla vri se tako da najprije dodate 1-2 okvira koji su potpuno ili djelimice izgraeni u prethodnoj
godini. Oni su tamnije boje, koriteni u ploditu i kroz njih je prolo 3-4 generacije, a njih e vam (kao poetnicima) ustupiti netko
od starijih kolega (jer ih sami nemate). Na osnovu ukupnog broja okvira s leglom, pelar treba odluiti koliko e praznih okvira sa
saem dodati: ako je prisutno 4-5 okvira s leglom, dodajte 2 prazna i to izmeu okvira s leglom i okvira s peludom. Tako ete u
ploditu stvoriti 2 prazne ulice, koje e privui pele s krajnjih okvira (gdje ionako nema meda), a matica e pouriti to prije
zalei stanice u njima. Kod slabijih zajednica novi okvir stavite izmeu krajnjeg okvira s leglom i okvira s peludom na junoj
strani konice (ona je toplija, pa e matica radije zalei okvir na toj strani nego na sjevernoj, hladnijoj). Dva tjedna iza malog
proirenja jaim zajednicama (iznad 5 okvira punih legla i 10-tak ulica) mogu se poeti dodavati okviri s ugraenim satnim
osnovama, jedan sa satnom osnovom u sredinu plodita i jedan na kraju legla s juen (toplije) strane konice. Ostali okviri sa
strane su s medom i peludi. Prvi i deseti plodini okvir ne smijemo odvajati od legla, jer im osigurava dovoljno hrane, kontinuitet
u nesenju i manje stresa, pa e pele dohranjene s njihovim medom biti u boljoj kondiciji i otpornije na bolesti. U sluaju da se
konica sastoji iz 2 nastavka, plodini nastavak treba spustiti na podnicu, a prazni s podnice staviti na njega. Zato? Kad matica ne
bude imala praznih stanica za zalijeganje jaja u donjem nastavku, ona e prijei u gornji. Ako pelar nema dovoljno okvira s
izgraenim saem, moe medini nastavak naizmjenino popuniti s okvirima sa satnim osnovama. Ako je vie zaleanih okvira s
leglom nego to stane u jedan plodini nastavak, viak tih okvira treba dii u nastavak iznad matine reetke, jer e se iz tog legla
izlei pele do bagremove pae. Dodavanjem novih satnih osnova zapoljavaju se mlade pele i tako sprjeava tzv. rojevni nagon
(o kojem e vie biti rijei u slijedeem poglavlju). Ako nema rezerve hrane iznad plodita, a nema ni unosa iz prirode, nema ni
osjeaja sigurnosti u zajednici. Zato treba pripaziti da u konici uvijek bude rezervnog meda. Slabijim zajednicama uz leglo
dodajemo po 1 okvir sa satnom osnovom. Dodane okvire sa satnim osnovama pele e brzo i kvalitetno izgraditi u sae, a matica
e ih rado zalei. Ako nastupi loe vrijeme, koje e sprijeiti pelama izlete na vonu pau, zajednice treba stimulativno
dohranjivati eernim sirupom 1:1 i to 2-3 dcl svaki drugi dan.
ROJEVNI NAGON PELA, ROJENJE I RAZROJAVANJE
Rojenje je prirodni proces u kojem se pelinja zajednica dijeli na 2 dijela. Ovo stanje nastupa postupno i u njemu sudjeluju sve
pele u konici. Pele na rubovima legla izvlae matinjake u koje matica poloi oploena jaja. Nakon zatvaranja matinjaka i prije
izlaska prve matice, stara matica s dijelom pela naputa konicu i razvija zajednicu u novom prostoru, a mlada ostaje s drugim
dijelom pela u staroj konici.
15 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/roj-1.jpg)
Rojenje se dogaa kad je u prirodi izobilje peludne hrane koja stimulira rad mlijenih lijezdi, a unutar konice je vei dio plodita
ispunjen poklopljenim leglom. Taj viak matine mlijei kojeg pele nemaju kome dati poinju same troiti i ulaze u posebno
raspoloenje iz kojeg posljedino proizlazi rojevni nagon. Suvremeno pelarstvo smatra rojenje negativnom odlikom i pelari
pokuavaju suzbiti rojevni nagon na sve mogue naine. Ovaj je proces posebno fizioloko stanje i kad jednom uzme maha u
zajednici, teko ga je zaustaviti. Prvi znak je pojaana gradnja trutovskog saa iznad mednih okvira. Pele grade 10-20 matinjaka
u koje matica postupno polae jaja. Kako vrijeme odmie, radilice mijenjaju svoj odnos prema matici i sve je rjee hrane. Zato ona
postaje vitkija, laka i pokretljivija. Nakon zatvaranja prvih matinjaka, a prije izlijetanja pele se nasiu meda tako da imaju
rezerve za nekoliko dana. Kad jedna polovina pela napusti konicu (za lijepa vremena) za njom izlijee i stara matica. Sakupe se
na prvom oblinjem stablu u obliku grozda i roj tu ostaje par sati do nekoliko dana. Ako pelar ne iskoristi ovu pauzu do njihove
selidbe na novo stanite, im se izviaice vrate s traenja novog prikladnog mjesta, roj e se dii i otii u novi stan, koji moe biti
udaljen i par kilometara. Ulovljeni roj moete bez straha staviti na isti pelinjak, jer se pele nee vraati u staru konicu. U staroj
konici prva izleena matica razori preostale matinjake, za nekoliko dana se pari i pone polijegati jaja. Zajednica koja se rojila
slabije skuplja nektar, pa je kod nje prinos slabiji, pa je rojenje nepoeljno, pogotovo pred glavnu pau. Najvea je teta ako pelar
dobro razvije zajednice, a glavna paa zakasni, pa se veina zajednica izroji. Zato je neophodno prepoznati rojevni nagon jo u
najranijoj fazi. Kako je travanj najrojevniji mjesec, izuzetno je vano ne kasniti u proljetnim radovima na pelinjaku. Izuzetno je
vano 3 tjedna prije bagremove pae stvoriti uvijete u konici neophodne za daljnji razvoj u kojem se pele trebaju iskljuivo
brinuti o unosu nektara i tako iskljuiti mogunost rojenja. Rojenje se moe zaustaviti u vrijeme kad su pele poele graditi
matinjake i trutovsko sae, a u konici jo nema zaleenih matinjaka i to dodavanjem izgraenih okvira ili satnih osnova u
plodite. U sluaju da nismo mogli, stigli ili nismo znali sprijeiti rojevno stanje, nee pomoi ni proirivanje (dodavanje jednog
nastavka), ni dodavanje satnih osnova, ve bi morali potrgati matinjake, eventualno oduzeti koji okvir legla. Osim ruenja
matinjaka, matica se s leglom moe premjestiti iznad medinih nastavaka i odvojiti od preostalog dijela konice matinom
reetkom. Na tom je nastavku potrebno osigurati leto. Pele se po navici vraaju u prostor u kojem je ranije bilo plodite, a matica
ostaje bez veine pela ime se mijenjaju uvjeti u konici, pa rojevni nagon nestaje.
16 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/shema-1.jpg)
Ova izmjena mjesta nastavka kao prvi korak u borbi pelara protiv rojenja mora biti dobro tempirana: tek kad pele ponu
prelaziti na 1. i 10.-ti okvir. Ako su oba nastavka puna pela, izmeu njih treba ubaciti prazni, trei nastavak s 5-6 satnih osnova.
Na taj nastavak treba staviti matinu reetku (ispod koje mora biti matica!). U sredini umetnutog nastavka treba prevjesiti 1-2
okvira legla da mi maticu naveli da iri leglo na dodani prostor. Umjesto ubacivanja treeg nastavka, u borbi protiv rojenja moete
se posluiti i metodom izdvajanja matice. Maticu treba prenijeti u sredinu nastavka koji smo dodali. U taj nastavak emo staviti
okvir s medom i peludom do okvira s maticom, s oba kraja po jedan izgraen okvir, a preostali prostor emo popuniti satnim
osnovama. Taj emo nastavak staviti na podnicu i na njega matinu reetku. Sve okvire s leglom treba staviti u jedan nastavak
(koji je postao trei gornji!), a okvire s medom i prazne okvire u srednji nastavak. Taj srednji nastavak treba staviti na matinu
reetku i tako izdvojiti maticu od legla. Tako e ona dobiti novi prostor za irenje legla, a mlade pele mogunost da hrane leglo i
dograuju satne osnove. Slijedei postupak u borbi protiv rojenja je ogranienje matice. Desetak dana pred bagremovu pau u
zajednicu gdje smo metali 3. nastavak, maticu smo ograniili na 1 nastavak na podnici. U gornjem je nastavku dobar dio legla
izaao, iz srednjeg e postepeno izlaziti, pa e i on tijekom pae postati medite. U ploditu matica je ostavljena s najmlaim
leglom i neto praznih okvira, to joj na odreeno vrijeme osigurava prostor za nesenje, a mladim pelama omoguava pranjenje
mlijene lijezde. Ako su matinjaci pred zatvaranjem, jedan od naina za spreavanje rojenja je razrojavanje premjetanje
matice sa 2-3 okvira zatvorenog legla i 2-3 okvira puna meda i peludi na posve novu lokaciju.
17 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/c5a1ema-2.jpg)
Razrojavanjem emo dobiti zajednicu koja se ponaa kao prirodni roj s ogromnom radnom energijom. Upravo taj elan je potencijal
za unos 4-5 kg nektara ve prvi dan pae. U plodita treba vratiti 2 okvira legla razliite starosti zajedno s maticom, a ostali dio
plodita naizmjenino popuniti izgraenim praznim saem. Koliko je legla oduzeto, toliko se dodaje okvira sa satnim osnovama.
U proizvodnim zajednicama (u kojima je ostalo 2 okvira legla) sve nezaposlene mlade pele postaju aktivne i sudjeluju u
skladitenju nektara. Na ovaj se nain pelama suzbija nagon za rojenjem tijekom itave sezone.
/2012/08/c5a1ema-3.jpg)
Postoji vie metoda za spreavanje izlaska roja: da se matica odvoji od legla, da se ukloni leglo i zajednica stavi u stanje golog roja
ili da se ukloni matica. Kad smo pronali matinjake, maticu neemo ni traiti, ve emo jedan okvir s leglom i matinjacima
staviti u donji na, a ostatak popuniti izgraenim saem i satnim osnovama. Na taj emo nastavak staviti matinu reetku. U
srednji nastavak emo staviti prazne okvire i okvire s medom, a na njega nastavak u koji smo smjestili preostalo leglo s
matinjacima. Ako matice nema u gornjem, onda je u donjem nastavku ako je ona dolje, ubit e je prva izleena matica. to je
18goli
of 37
23:46
roj? Kad pronaemo matinjake i potrgamo ih, maticu stresemo na satne osnove, a leglom pojaamo druge06.05.2015.
zajednice, maticu

ubijemo (jer je stara) i ostavimo 1 okvir s 2 matinjaka. Snaga ove zajednice je opala, pa je valja pojaati s par okvira zrelog legla.
Rojenje se moe sprijeiti i pomou nukleusa (pomone konice s 5-7 okvira) i to tako da itavo leglo i sve pele na njemu
prebacimo u nukleus. U jednom je matica, u drugom zreli matinjaci. U prazno plodite smjestiti emo nukleus sa svim leglom i
pelama. Tako emo zaustaviti rojevni nagon: oduzeli smo aktivno rojevne pele, a snaga zajednice je ostala ista. Uz zaustavljanje
rojevnog nagona i buenje nagona za skupljanjem hrane, svim ovim tehnoloko-tehnikim mjerama se matici daje dovoljno
prostora za zalijeganje, a pelama voskaricama osigurava zaposlenost. Osim toga zajednicu oslobaamo loeg saa, a samim tim i
opasnosti od varoe i drugih bolesti. Jedan dio pelara od kasnog proljea i tijekom ljeta potie pele na rojenje kako bi proizveli
rojeve za prodaju ili irenje vlastitog pelinjaka. Ovi rojevi imaju prednost u izraenom nagonu za izgradnju saa, ali njihova
matica ima izuzetan rojevni nagon koji se nasljeuje, to ba nije preporuljivo za mlade neiskusne pelare. Iako je svojevremeno
jedan stari pelar rekao: Pele ne priznaju ni praznike, ni blagdane, ni none smjene ni bilo koje druge isprike svaki e pelarev
propust kazniti rojenjem! nemojte oajavati ni ako vam koji roj pobjegne niste ni prvi ni posljednji pelar kojem se to desilo. U
svakom sluaju izuzetno je pohvalno ako pelar postupa prema uputama i primjenjuje bar neku od preventivnih tehnikih mjera i
uspije sprijeiti rojenje.
PRIPREMA ZA GLAVNU PAU Nakon prvog proljetnog detaljnog pregleda pelinjih zajednica slijede pripremni radovi za
glavnu pau, to u naim krajevima znai uoi cvjetanja bagrema (kraj travnja do kraja svibnja). Ponovit emo osnovna pravila
ponaanja na pelinjaku: najbolje je raditi ujutro (jer je tada najvei broj pela sakupljaica u potrazi za nektarom i peludi); obavezno
koristiti zatitnu opremu (iako mnogi preporuuju da se to ranije pone raditi bez rukavica), dimilicu (makar vas neki uvjeravali da
ona nije neophodna) i dovoljan broj rezervnih okvira (s izgraenim saem i sa satnim osnovama). Idealno bi bilo da svi vode vlastiti
dnevnik rada, pa mogu prije radova provjeriti to na kojoj konici treba kontrolirati, odnosno sanirati, a na kraju dana opet upisati
nove promjene. Kvalitetnim voenjem evidencije svih izvrenih zahvata, dobrim planiranjem rada i pripremama znaajno se
skrauje prazan hod i ukupno vrijeme provedeno na pelinjaku. Iako smo na stranici PELIN KALENDAR dali osnovni
pregled radova na pelinjaku po mjesecima, realnost esto pokazuje da ne postoji jedinstvena shema sezonskih aktivnosti zbog
promjenjivosti klimatskih uvjeta. Ponovit emo koji su najvaniji radovi u proljee: pregled zajednica stimuliranje razvoja
priprema za glavnu pau. Stimuliranje (poticanje) razvoja pelinjih zajednica vri se na 2 naina: prihranjivanjem (mednoeernim pogaama ili sirupom) i tehnolokim zahvatima (rotacija za 180*, prevjeavanje okvira, zamjena nastavaka). Na umu
valja imati samo da jedino jaka zajednica s dovoljnim brojem pela moe donijeti med (zajednica od 15.000 pela donijet e 7,5 kg
meda, a zajednica od 60.000 pela 41 kg!). I dok su jedni pelari pristalice koritenja pogaa u poticajne svrhe i istiu njihove
prednosti (ne izazivaju grabe i ne zadravaju hladnou), drugi to osporavaju, tvrdei da pogae pojaavaju e u vrijeme kad
postoji opasnost od smrzavanja zbog preniskih vanjskih temperatura i daju prednost tekuoj hrani (100 250 ml eernog sirupa u
omjeru 1:1). Bez obzira da li smo pristalice jednog ili drugog stava, moramo znati da se ovakvo podraajno prihranjivanje ne smije ni
u kom sluaju raditi dok su none temperature jo uvijek niske (time se matica prerano potie na vee polaganje jaja, a pele koje su
prezimile ne mogu grijati preveliko leglo, pa se time zajednica samo pretjerano iscrpljuje). Razvoj zajednica pelar mora dobro
planirati da bi one bile u punoj snazi na poetku glavne pae. Zato dobrog pelara nee iznenaditi brzi razvoj zajednica u samo
tjedan proljetnih dana, jer e on savjesno i odgovorno u to vrijeme svakodnevno obilaziti svoj pelinjak i pratiti sva dogaanja u konici
(ne bi li dolo do anomalija koje smo spomenuli u prethodnim poglavljima) i svakoj zajednici osigurati dovoljno prostora za razvoj
(jer e se u suprotnom probuditi rojevni nagon u pelama), ali i za smjetaj meda (jer i nedovoljan prostor u meditu moe smanjiti
prinose). Ukoliko se zakasni s razvojem, pelar nee imati oekivane prinose, a ako pele ne dostignu puni razvoj do poetka
glavne pae, postoji velika vjerojatnost da e se veina izrojiti. Prije glavne pae potrebno je ujednaiti zajednice. Preporua se
spajanje slabih zajednica sa srednje jakim (sjetimo se preporuke poetnicima da zaponu pelarenje bar s 3 zajednice, sad vam je
valjda jasno zato). Meusobno spajanje slabih zajednica nije se pokazalo produktivnim, premjetanje slabe na mjesto jake u
vrijeme pae moe pomoi, ali je najuinkovitiji nain ujednaavanja zamjena slabih s zajednicama iz nukleusa. Osim ovih naina,
pelari esto pojaavaju slabe zajednice dodavanjem okvira s poklopljenim leglom iz jake zajednice, no tako se otvara mogunost
prenoenja bolesti.
PRODUKTIVNOST PELINJIH ZAJEDNICA U pelinjoj zajednici je tijekom travnja zavrio proces smjene pela i njihov se broj
svakodnevno poveava dok istovremeno cvjeta sve vie medonosnog bilja. U ovom razdoblju matica ne smije biti blokirana, tj. mora
imati siguran prostor za zalijeganje jaja. Upravo zato pelari dodaju satne osnove i na taj nain uposle sve pele voskarice na
izgradnji saa, a hraniteljice (pele koje proizvode matinu mlije) angairaju na ishrani larvi. injenica je i da se iz mladog saa
legu krupnije pele, a kako se veina uzronika zaraznih bolesti nalazi u ploditu, izmjenom saa se rjeavamo i njih. Poveanjem
ukupnog broja pela u zajednici, proporcionalno se poveava i broj sakupljaica koje u proljee vrijedno rade i od jutra do mraka
unose u svoju konicu nektar i pelud. U slabijim zajednicama pele unose dvostruko manje nektara i peluda, vie se brinu za
leglo, pa na kraju pae imaju dosta pela, ali malo meda. S druge strane kod jakih zajednica zbog manje legla ukupan broj pela
opada, ali veina njih radi kao sakupljaice, dok se svi drugi poslovi odlau za kine i vjetrovite dane kad ne izlaze na pau, ve se
mogu posvetiti poslovima unutar konice. Drugim rijeima: slabe zajednice su neproduktivne, pa pelar za pau treba pripremiti samo
jake zajednice! Sve zajednice koje pri detaljnom pregledu (20 dana prije poetka cvjetanja bagrema) imaju 8 okvira legla, smatramo
posve razvijenim, one druge sa 6 ili 7 okvira legla dodatno pojaavamo s 1 ili 2 okvira zrelog legla (koje uzimamo zajednicama s
manje od 6 okvira legla) kako bi i one imale 8 okvira legla i te e zajednice biti proizvodne. Na njih stavljamo po jedan nastavak (ili
polunastavak) s izgraenim saem i iz tih zajednica tijekom itave sezone ne uzimamo ni leglo ni pele i one slue iskljuivo za
19sakupljanje
of 37
23:46
meda. Da bi i te jake zajednice postizale maksimalne prinose meda, neophodno ih je seliti s pae na 06.05.2015.
pau. Preostalih
30

do 40 % slabijih zajednica bit e pomone (rezervne). Da bi za svaku slijedeu pau imali i maksimalno razvijene zajednice, veina
pelara u naim krajevima proizvodnim zajednicama dodaju okvire s zatvorenim leglom iz pomonih zajednica, ali jedan dio njih
koristi metodu dvomatinog pelarenja. Za razliku od uobiajenog odvajanja plodita i medita matinom reetkom, u ovako
organiziranim zajednicama ive i rade 2 matice. U ovakvom nainu pelarenja matice moraju biti odvojene jedna od druge ili bi se
meusobno borile za prevlast u zajednici to bi zavrilo ili smru one slabije ili njenim naputanjem konice s dijelom pela, a to
ne smijemo dozvoliti. I dok jedan dio pelara zagovara ovu metodu bez obzira to je pri dvomatinom pelarenju rojenje ee
nego u jednomatinom, jo uvijek je veini pelara u RH to samo privremena mjera za poveanje broja radilica u proizvodnoj
konici uoi glavne pae.
TO JE TO MATINA REETKA I KOJA JE NJENA ULOGA U PROIZVODNIM ZAJEDNICAMA? Iako suvremena pelarska
znanost istie kako Apis mellifera carnica siva pela medarica odrava leglo kompaktnim (u jedinstvenom prostoru), veina
pelara u ovo vrijeme izmeu plodita (bez obzira na 1 ili 2 nastavka) i medita stavlja matinu reetku gdje ona ostaje do vrcanja.
/2012/08/matic48dne-rec5a1etke.jpg)
Kroz matinu reetku mogu proi samo radilice, a ne matica i trutovi. Glavna joj je zadaa da sprijei irenje legla na okvire u
meditu. Mogu biti od ice, lima ili PVC-folije koja se stavlja na satonoe, u zasebnom drvenom okviru s ili bez dodatnog leta ili
izravno (tako smanjuje put radilicama iz jednog u drugi nastavak). Pele moraju imati dovoljno praznog saa za unos i
sazrijevanje meda. Kad je medite skoro puno, ispod njega se umee prazan nastavak s praznim saem. Kada pele dopune sae u
gornjem nastavku medom, moe se pristupiti vrcanju, ali s napomenom da se oduzimanje okvira iz medita za vrcanje vri tek kad
je med zreo (kad je poklopljeno minimum 70 %).
20 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/oduzimanje.jpg)
VRCANJE MEDA Pod pretpostavkom da poetnici prve godine pelare s 2 do 3, maksimalno 5 zajednica na stacionarnom
pelinjaku, u ovoj rubrici nee biti rijei o seljenju konica, ni o vrcanju na terenu, odnosno problematici vezanoj za te teme. Isto
tako neemo se zadravati na unosu peludi i nektara po vrsti pae, jer je to sadraj rubrike PELIN VRTI gdje emo s
vremenom kompletirati mali atlas medonosnog bilja abecednim redom. Za sada je vano da je poetnik dobro odabrao lokaciju za
svoj pelinjak, to podrazumijeva blizinu vonjaka, livade, ume kao izvora hrane za pele. Ne preporuujemo poetnicima da
svoj pelinjak postave uz poljoprivredno zemljite pod nekom kulturom koja je potencijalno i medonosna, ali sa sobom nosi rizike
zbog neumjerenog koritenja insekticida (o pogubnosti pesticida vie u PITALICI u poglavlju to je to CCD?), osim ako
niste istovremeno vi taj koji obrauje zemljite ili imate vrst dogovor s poljoprivrednikom o vremenu i nainu tretiranja biljaka.
On e vas kao odgovorna i savjesna osoba na vrijeme upozoriti na radove koje priprema u slijedeem razdoblju, a vi ete
razmjerno tome pelama sprijeiti izlazak iz konice u vrijeme tretiranja pesticidima. Ne bi tetilo da saznate o kom je sredstvu za
zatitu bilja rije, kako bi se uvjerili da se ne radi o neonukleotidima ili drugim po pelinji ivot opasnim preparatima s
produenim djelovanjem.
(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/1-vrcanje-naslov.jpg)
21 of 37
06.05.2015. 23:46

Oduzimanje okvira s medom za vrcanje Bilo bi dobro da posjedujete pelarsku vagu s kojom bi svakodnevno pratili promjene
teine konica. Ukoliko se ne koristi matina reetka kojom odvajamo medite od plodita, kada je med zreo, oduzimaju se okviri
s medom do tzv. bioloke granice do okvira na kojima ima peluda. Kako smo ve napomenuli, vrca se samo zreo med. Kako ga
prepoznati? Izvadite iz medita okvir s nepoklopljenim saem, oslobodite od pela i postavite vodoravno: ako med kaplje, jo
uvijek je nezreo. Ako pri kraju pae medini nastavci nisu optimalno puni meda, valja jedan od njih staviti na podnicu, pa na
njega plodite i opet medite. Nakon toga e pele u 7 narednih dana prenijeti sav med iz donjeg nastavka u gornji (jer ne
podnose med ispod plodita), popuniti sve okvire i poklopiti sav med, a vi ete oduzeti samo taj nastavak. Prije oduzimanja meda
valja osigurati sve uvijete za neometani rad: treba postaviti vrataca na leto, pripremiti prazne nastavke, etke i sipaonik za pele.
Vrataca na letu (metalna ili plastina) valja drati jo dan nakon vraanja izvrcanih okvira nazad u konicu i tako sprijeiti
moguu grabe. Rano jutro je idealno vrijeme za oduzimanje okvira, jer su sve pele sakupljaice vani na pai. Svi se poslovi
moraju obavljati bez panike i nepotrebnog uznemiravanja. Pele nas doivljavaju kao kradljivce i svoj med estoko brane, pa su
najee nervozne i ljute. Zato ih je taj problem najbolje rijeiti preventivno umetanjem pregradne daske s bjealicom (manjom ili
veom) izmeu plodita i medita dan uoi vrcanja, minimalno par sati prije oduzimanja okvira s medom. Specifian oblik
bjealice omoguava prijelaz pela u plodite bez mogunosti povratka nazad u medite. Sutradan u nastavku s okvirima
predvienim za vrcanje ostaje jako malo pela koje pomou pelarske etke s finim dlakama tjeramo u pomoni nastavak koji potom
prekrijemo vlanim komadom platna ili pokrijemo pokrovnom daskom. Neiskusni pelari najee grijee jer ponavljaju stresanje
pela, ali bez da ih odmah izoliraju, pa se one vraaju nazad sve ljue i estoko ubadaju. Zato poetnicima preporuamo koristiti
sipaonik za pele, jer iz njega pele ne mogu izai i ometati daljnji rad.
/2012/08/2-vrcaona.jpg)
Otklapanje saa s medom Idealno bi bilo da se na ovim poslovima ukljue lanovi vae obitelji ili prijatelji radi lake organizacije
(pod uvjetom da nitko od njih nije alergian na pelinje ubode) i da za to imate poseban prostor i sav potreban pribor. Vrcaona je
prostorija predviena za sve poslove od otklapanja saa do toenja meda. Prostor mora biti besprijekorno ist, dovoljno velik da
omoguava nesmetan rad 2 ili 3 radnika, mjesto za slaganje nastavaka s punim okvirima, odnosno nastavaka za izvrcane okvire
koje emo na kraju dana vratiti u konice. U tom prostoru svi otvori moraju biti zatieni da kroz njih ne mogu ui pele koje bi
ometale vrcanje. Sav alat, pribor i posude koje imamo namjeru koristiti prije poetka moramo oprati istom vodom i dobro ih
osuiti. Za otklapanje sae koriste se vilice (opisane u rubrici PELARSKI ALAT I OPREMA) ili noevi (nazubljeni, s 2 otrice,
topli grijani strujom, toplom vodom ili parom). Pri ovom poslu pomoi e nam stol za otklapanje saa koji se sastoji od postolja i
posude (manje plastine ili vee nehrajue) s nosaem okvira. Ako ih nemate, slobodno improvizirajte s kuhinjskim posuem,
opet pazei na higijenu (jer se radi o prehrambenom artiklu). Amateri e za otklapanje mednih poklopaca najee koristiti vilice,
ali ne smiju uriti jer mogu nepotrebno otetiti saa, zadajui na taj nain pelama vie poslova oko njihove obnove. U
profesionalnijim izvedbama stolova za otklapanje ugraeno je sito kojim se odvaja med koji curi s okvira pri otklapanju od
22 of 37
06.05.2015. 23:46
votanih poklopaca koji idu na topljenje.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/3-proces-vrcanja.jpg)
Vrcanje meda Okvire s otklopljenim saem slaemo u vrcaljke, koje mogu biti rune i s elektromotornim pogonom (opirnije u
rubrici PELARSKA OPREMA), od malih centrifugalnih s 3 do 4 okvira do velikih radijalnih (kazetnih) za 20 do 60 okvira s
kompjuterskim programatorom. Kako se obraamo poetnicima, dakle malim pelarima s par konica, odnosno do 50-okvira za
vrcanje, naravno da e koristiti rune vrcaljke za 3 ili 4 okvira, a s vremenom kad poveaju broj zajednica mogu svoju malu
vrcaljku zamijeniti veom, motornom. Zbog rotacije i centrifugalnih sila med se iz saa cijedi niz stijenku vrcaljke i zadrava na
njenom dnu. Nakon vrcanja med isputano na ventil da se cijedi kroz dvostruko sito (grubo i fino) u posude koje veliinom stanu
ispod vrcaljke, obino kapaciteta do 35 kg. Te prirune posude mogu biti i od plastike, ali preporuamo od nehrajueg elika, jer su
dugovjene. Ne treba ih zatvarati poklopcima, ve pokriti gazom. Za nekoliko e dana sitni dijelovi saa preostali iza filtracije
(cijeenja kroz sito) isplivati na povrinu, pa ih se moe ukloniti licom. U tako pokrivene posude nee moi ui mravi ili muhe, a
nakon 15 dana iz njih ispari voda s povrine, jer je laka od meda. U suprotnom med se moe pokvariti (ukiseliti). U prostoriji
gdje se uva med do konanog pretakanja u staklenke ne smije biti izvora jakih mirisa, jer ih med lako poprima. Pakiranje meda
Med najee pakiramo u staklenke od 720 ml i 350 ml, odnosno 1 kg i kg. Za punjenje meda posluit e nam slavine ventili
ugraeni na posudama ili posebne punilice. Svaka tegla meda, pa i ona najmanja (tzv. hotelska od 25 g) na sebi mora imati
odgovarajuu naljepnicu s ispisanim podacima o vrsti meda, koliini, nazivu proizvoaa i porukom potroaima: Osobina
svakog prirodnog meda je da se kristalizira!
23 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/ambalac5bea.jpg)
Kristalizacija i dekristalizacija Ako ste postupili tono prema navedenim uputama i radili u besprijekorno higijenskim uvjetima,
va med e biti ist, prirodan proizvod bez ogranienog roka uporabe. itavo vrijeme od vrcanja do krajnje potronje med ne
gubi na kvaliteti, ali s vremenom se kristalizira. Bez panike: to je prirodna osobina svakog meda da prelazi u vrsto stanje, no
vano je istai da pri kristalizaciji ne gubi nita od svojih hranjivih sastojaka! Kristalizacija je jedan od sigurnih znakova istoe i
prirodnosti meda, ali potroai zbog navike kupovine meda u tekuem stanju i nepoznavanja osnovnih injenica zaobilaze ovakav
med. Zato pelari pribjegavaju metodi dekristalizacije, prilikom kog postupka zagrijavaju med na maksimalno 34*C(to je
temperatura u konici). Na tritu pelarske opreme postoji vie modela i veliina dekristalizatora, ali spretan pelar moe
improvizirati s hladnjakom kojeg e preurediti da uva toplinu umjesto hladnoe i to ugradnjom 2 arulje od 100 W u donji dio. U
24 sata naizmjence ukljuivanjem i iskljuivanjem izvora topline moemo dekristalizirati 50 kg meda.
/2012/08/vrcaljke-i-sl-kopija.jpg)
Poslovi nakon vrcanja meda Okvire koji nisu za daljnju uporabu valja izdvojiti za topljenje voska. Ako oekujemo jo jednu pau
24naofmjesto
37 tih izdvojenih okvira treba staviti okvire sa satnom osnovom. Ovo iskusnog pelara nee iznenaditi, ali
06.05.2015.
23:46
poetnici esto

nemaju dovoljno rezervnih okvira. Pri vraanju u konicu sae na okvirima valja popricati istom vodom, jer tako pomaemo
pelama u radu na popravcima stanica (oteenih pri otklapanju ili deformiranih pri vrcanju). Prilikom vraanja okvira, odnosno
nastavaka, najbolje predveer, ne smijemo previe odugovlaiti s poslom, jer izvrcani okviri imaju jak miris koji uznemiruje pele.
Valja paziti da i drugi dijelovi konica ne budu umrljani medom zbog mogue grabei. Ako sutradan ujutro pele normalno
obavljaju svoje aktivnosti, moemo proiriti ulaz u konicu, tj. do kraja otvoriti vrataca na letu i nastaviti pelariti kao do tada, jer
smo se dokazali i u praksi! Topljenje voska Bez voska nema pelarenja to je injenica od koje ne moemo pobjei (bez obzira na
cijenu koja je tijekom povijesti samo padala zbog navale jeftinijeg repromaterijala u proizvodnji svijea!) Okvire koje smo izvadili
iz konice zbog vrcanja, a nisu podobni za daljnju uporabu zbog starosti (lako ih je uoiti jer su tamnije boje) ili deformiranog saa,
treba odmah pretapati. Ako su samo nekoliko dana van konice, votani moljac e ih poeti unitavati i za par toplijih dana od saa
e ostati samo tragovi tete i pauina! Ako i nema vee koliine starog saa, okvira graevnjaka, mednih poklopaca ili zaperaka,
ipak treba svaki komadi sakupljati, od njega napraviti grude (gnjeenjem emo zaustaviti moljca), uvati ih na niim
temperaturama dok ih ne budemo imali dovoljno za topljenje (ne isplati se gubiti vrijeme i prljati opremu za malu koliinu!) Prvi
zadatak u okviru ovog posla je brzo pretapanje saa pomou topionika koji moe biti solarni ili parni. U topionik se mogu ubacivati
kompletni okviri sa saem, ali se preporua sae isjecati iz okvira (u okvirima gdje se mijenja sae, valja mijenjati i icu!) Solarni
topionik najee koriste selei pelari jer je idealan za terenski rad, a posebno djelotvoran kod topljenja mladog saa, odnosno
zaperaka. Postavljamo ga na mjesto izloeno suncu, povremeno ga okreui tako da suneve zrake uvijek padaju pod pravim
kutom. To e mu omoguiti specifino postolje s okretanjem oko vertikalne osi i promjenom kuta prema horizontali. Na taj nain
imamo najbolje iskoritenje solarne energije. Vosak e se preko noi ohladiti, ujutro emo ga izvaditi i topionik je opet spreman za
uporabu. Bez obzira o kojem se modelu topionika radi, potrebno je najmanje 10 okvira namijenjenih za topljenje. Po sistemu
spojenih posuda s plinom kao izvorom topline, pod djelovanjem pregrijane vodene pare u prvoj posudi, vosak se topi i istjee u
drugu posudu. Na ovaj nain vosak ne moe prekipjeti, to je bitno kod poetnika koji nemaju dovoljno strpljenja, pa zbog
nepanje dolazi do nezgoda. Druga faza u ovom postupku je cijeenje voska pomou pree. Iscijeeni vosak najee transportiramo
u obinim PVC-vreama. Specijalizirane trgovine pelarskom opremom registrirane za otkup voska mijenjaju vosak za satne
osnove u dogovorenom odnosu prema kvaliteti i koliini, dok proizvoai satnih osnova najee izrauju satne osnove za
svakog pelara posebno od njegovog voska uz nadoknadu za svoj rad.
/2012/08/topljenje-voska.jpg)
25 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/1-pripreme-za-zimovanje-pc48dela1.jpg)
UZIMLJAVANJE PELINJIH ZAJEDNICA Jesen je vrijeme kada pelari ine sve to mogu kako bi pelinju zajednicu pripremili
za zatije u kojem matica prestaje polagati jajaca. Pele se za zimu spremaju mnogo ranije od pojave prvih hladnoa, pa bi se
tako trebali i ponaati pelari. Ve tijekom kolovoza morali bi stvarati jake zajednice (1 plodite + 1 medite = 30.000 pela), jer
jake zajednice lake odravaju temperaturu u konici neophodnu za prezimljavenje. Zato male zajednice (na 3 4 okvira) treba
pripojiti jakim, a slabe matice iskljuiti iz daljnjeg uzgoja.
/2012/08/2-formiranje-zimskog-klupka.jpg)
Ono to pele prvo uine je tzv. pokolj trutova. Ve krajem ljeta pele izbacuju sve ili gotovo sve trutove van iz konice, a oni
nesposobni da prezime umiru. Koliko god ovo zvui okrutno, slui za opstanak zajednice, tako da u zimu zajednica ulazi samo
s radilicama i maticom. im zahladi, pele poinju u konicu unositi puno propolisa kojim zatvaraju pukotine i suuju ulaz.
Prostore izmeu saa dograuju na razmak optimalan za cirkulaciju zraka koji e uvati toplinu. Matica smanjuje broj jaja, dok
zimske pele 23:46
26ihofsasvim
37 ne prestane zalijegati. Za razliku od ljetnih pela koje rade sve poslove oko rasporeda hrane za zimu,06.05.2015.
samo sjede na leglu i griju ga. Njih ljetne pele instinktivno tede za potrebe razvoja zajednice u proljee. U tom razdoblju

zimske pele se obilato hrane i ispod hitina stvaraju rezerve masnog tkiva koje e im pomoi u obrani od hladnoe. Tek kad ljetne
pele izumru (listopad), broj pela u zajednici opada na 15.000 20.000. Funkciju ljetnih pela preuzimaju zimske, koje su bile
poteene sakupljanja, prerade hrane, odgajanja legla, izgradnje saa.
/2012/08/3-uljez-u-koc5a1nici.jpg)
Ako ste sluajno zaboravili nakon posljednjeg vrcanja meda izvaditi matinu reetku izmeu plodita i medita, ovo je zadnji
trenutak da to uinite, jer bi ona onemoguila pelama prilaz zalihama meda, pa bi se desila da uginu unato dovoljno hrane.
Jesen je vrijeme prihrane gustim eernim sirupom (1 kg eera na 500 ml vode) ili pogaama. Dobar pelar zna da je potronja
hrane zimi minimalna (1 do 1,3 kg mjeseno), pa e procijeniti zalihe meda u konici (openito jedan LR-okvir sadri 3 kg meda).
U kontinentalnom dijelu nae zemlje minimalne zimske rezerve meda po konici koje omoguavaju prezimljavanje zajednici su
15 do 30 kg, u primorju 10 do 15 kg. Svakih 5 litara eernog sirupa uveava zalihe za 3 kg. Uz hranu pelama treba osigurati i 2
okvira s malo peluda. Osim koliine, vana je i kvaliteta hrane. Najbolji je med od bagrema ili livadni, a za zimske rezerve su
loi: medljikovac, kesten, vrijesak, uljana repica (zbog brze kristalizacije). Najbolje je prihranu sirupom ili pogaama zavriti do
polovine rujna, kako bi ga pele preradile u med, med dozrio i pele ga poklopile. Ako med sadri puno neprobavljivih tvari,
optereuje zadnje crijevo pele, jer one zimi rjee izbacuju izmet (samo tijekom tzv. proisnih letova kad vanjska temperatura
poraste na 12*C).
27 of 37
06.05.2015. 23:46
/2012/08/4-zimska-idila.jpg)
Krajem listopada preko poklopne daske izmeu letvica koje dre lesonit postavljamo pokriva od novin. On e upijati suvinu
vlagu, a zrak koji prolazi kroz spojeve na poklopcu e suiti novine. Iako se mnogi plae da e pelama biti hladno ako im
ostavimo mreaste podnicu, injenice govore da pele niti ne pokuavaju zagrijati cijelu konicu, pa se ona ak preporua, jer
kroz nju propada sve emu i nije mjesto unutar konice (otpad, uginule pele, otpale grinje). Pela kao jedinka nije u stanju sama
preivjeti hladnou (na temperaturi ispod 9*C ukoi se i umire), ali udruena u zajednici u stanju je prevazii zimske nedae.
Optimalna temperatura za pele je 34 36*C, ali mogu podnijeti i do 13*C. Zimi su njihove aktivnosti svedene na minimum, ali
ne spavaju zimski san, ve proizvode toplinu neophodnu za opstanak zajednice. Toplinu pele proizvode podrhtavanjem grudnih
miia i krila, a da bi i odrale temperaturu potrebnu za preivljavanje zimskih hladnoa, unutar konice formiraju klupko.
Klupko se uvijek formira na mjestu gdje je bilo zadnje leglo (prazan dio saa blie letu). Dio pela se zavue glavom u prazne
stanice, a ostale se poredaju u obliku kugle. U sredinjem dijelu klupka je matica, a oko nje mlade pele. Gornji dio uvijek
obuhvaa sae s medom to osigurava ishranu pela pri sredini klupka. Ova faza zapoinje pri 18*C, a na 13 14*C klupko
postaje jo zbijenije. Pele s vanjskog dijela klupka su hladnije od onih u sredini, no u sluaju opasnosti i one e biti u stanju
izbaciti alce i boriti se za svoju obitelj. U klupku uvijek postoje prolazi za kretanje pela i klupko e se stezati ili iriti, ovisno
od temperature u konici. Kada pele iz vanjskog dijela klupka (kore) potroe svoje rezerve hrane, zavlae se prema sau s
hranom, jer nema prijenosa s pele na pelu. Pela koja se sluajno odvojila od klupka naalost nee preivjeti. Niske
temperature nisu tako opasne kao temperaturno kolebanje, jer rastezanje i stiskanje klupka ima za posljedicu vei utroak hrane.
Zato mnogi autori tvrde da pele zimi ne umiru od hladnoe, ve od bolesti ili od gladi. Vlaga je zimi opasnija od hladnoe, pa e
dobar pelar u jesen temeljito pregledati stanje svih drvenih dijelova kako bi bili sigurni da nigdje nema rupa, odnosno zaepiti
sve pukotine ili po potrebi zamijeniti itav dio novim. No, opasna je i pretjerana vlaga unutar konice koja se stvara zbog
metabolizma pele pri stvaranju topline. Topliji zrak iz klupka ide prema krovu i hlaenjem se sputa prema dolje. U tom zraku
ima vodene pare koja se kondenzira na hladnijim stranama konice i saa. Osiguravanjem lagane ventilacije (mreaste podnice i
novinski prekriva u poklopnoj daski) sprjeavamo ovu negativnu pojavu prije nego se ovlai pelud i nepoklopljeni med u sau.
Konice valja malo nagnuti tako da kinica moe otjecati. Osim toga konice treba osigurati da budu vrsto na tlu koje ne moe
poplaviti, a na krov obavezno staviti neki teret koji e sprijeiti da ga odnese vjetar ili itavu konicu privezati pojasom. Na ve
sueno leto stavite vrataca (metalna ili plastina) koja imaju sitne rupice pogodne iskljuivo za pele i koje e sprijeiti ulaz
nepoeljnim tetnicima (poljski mievi). U jesen pelari vade sva saa udna oblika i oteene okvire, a staro crno sae treba
spremiti za topljenje. Nakon to ste obavili sve ove poslove i osigurali pelama siguran smjetaj i dovoljno rezervne hrane, treba
ih pustiti da se smire za zimu, no i dalje treba redovno obilaziti pelinjak i provjeriti je li sve u redu. U krajevima gdje su snjene
oborine ee, redovito istite leto od snijega. To je potrebno radi omoguavanja pelama da povremeno idu na proisni let, jer
ako balegaju u konici, postoji opasnost od nozemoze. Provjerite ima li usprkos svim pripremama oteenja od gusjenica
28 of 37
06.05.2015. 23:46
voskova moljca ili napada drugih tetnika.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/5-c5a1to-rade-pc48delari-zimi1.jpg)
Sve preostalo vrijeme zimi provedite u pripremi za proljee, a to podrazumijeva: ienje i popravak oteenih nastavaka,
podnica, krovova, pregled sve zalihe saa zbog naznaka voskova moljca (tetnici e biti aktivni kad malo zatopli!), priprema
okvira s novim satnim osnovama za proljee. Zima je odlino razdoblje za posjete specijaliziranim sajmovima gdje ete obnoviti
opremu i nabaviti potroni materijal potreban za proljetne radove (Gudovac, Pazin, Celje), ali i studijske izlete kod pelara
profesionalaca, bili oni uzgajivai matica, gospodarstva koja se bave apiturizmom ili samo proizvodnjom, ali na viem stupnju
od vaeg. Vrijeme je to i za ponavljanje gradiva na strunim predavanjima u organizaciji vaih udruga, zadruga i klubova, ali i
za takmienja na natjecanjima medova. Osim toga zimi je i vie vremena za druenje, a ono je uvijek korisno ako smo nesebini i
elimo svoje znanje i iskustvo podijeliti s drugima. Ne smijemo zaboraviti i blagdan Svetog Ambrozija, sveca zatitnika pelara
koji se tradicionalno slavi 7. prosinca svim krajevima nae i jo nekih europskih zemalja. Zima je period kad stariji i iskusniji
pelari mogu posjetiti vrti ili osnovnu kolu u svojoj okolici ne bi li malianima otkrili svu ljepotu ovog poziva, pa moda u
budunosti stvorili nove generacije koje e poslije njih skrbiti da pele preive u sve teim uvjetima. Osim toga zimsko vrijeme je
i doba prehlada i zato idealno za edukaciju ireg graanstva o koristima meda i svih drugih pelinjih proizvoda za ljudsko
zdravlje. Dakle, ako ve pele zimi miruju, to ne znai da i pelari smiju spavati zimski san!
29/2012/08/osnove-5.jpg)
of 37
06.05.2015. 23:46

SKLAPANJE LR OKVIRA je prvi zadatak pri uenju pelarskih stolarskih vjetina. Ve na prvi pogled jasno je da je materijal
(letvice po mogunosti od suhog drveta lipe) specifian za ovu branu, ali je zato sav potreban alat poznat vie-manje svima
(eki, skalpel i kutnik). Satni okvir se sastoji od 4 letvice: jedne satonoe, dvije bone i jedne donje letvice.
/2012/08/osnove-6.jpg)
Na slikama se vide pojedine faze pri sklapanju okvira. Bone letvice se spajaju sa satonoom tako da se vilica na gornjoj strani
utakne u vrat izdubljen na satonoi. Slino je i s donjom letvicom. Spojevi se lijepe vodootpornim ljepilom i uvruju kolarskim
avliima.
Ovo je skraen opis radova na sklapanju LR-okvira. Detalje u svim fazama s komentarima ete nai naweb-portalu: beverlybees.com
je dodue na engleskom jeziku, no neka vas to ne smeta: ionako kau da 1 slika vrijedi vie od tisuu rijei, a tamo slika ima na
30pretek!
of 37
06.05.2015. 23:46
OIAVANJE LR-OKVIRA je neto zahtjevniji posao od sklapanja, jer iziskuje veu preciznost. Ima 4 naina oiavanja (prema
rasporedu ica na okviru): vodoravan, okomit, kos ili kombiniran. Potreban alat: stolarski eki, kombinirana klijeta. Potreban
materijal: sklopljeni okviri, ica (pocinana ili inox) debljine 0,35 0,4 mm i avlii duine 10 mm. uplje zakovice nisu na odmet,
jer sprjeavaju urezivanje ice u drvo, a time i njenu labavost koja bi za posljedicu imala padanje satne osnove s okvira.
Jo prije sklapanja, okvire smo izbuili pomou ablone obinim ilom, runim perforatorom ili specijalnom builicom. Neke od tih
builica imaju poseban dodatak za automatsko umetanje upljih zakovica, to znatno olakava posao. Ako pelar ne posjeduje
takvu builicu, posluit e mu i obian uvlaka (sl.1). Okvire oiavamo s 3 ili 4 vodoravna reda ice (sl. 2) koju provlaimo kroz
rupe na bonim letvicama (sl. 4). Pored gornje rupe, na jednoj strani okvira (sl. 7) i donje na na drugoj strani (sl. 8) zakivamo po 1
avli duine 10 mm, ali tako da glava avla ostane viriti 2 mm (sl. 10). icu provlaimo kroz gornju rupu, pored avlia, a zatim
31kroz
of 37
06.05.2015.
23:46
odgovarajuu rupu na drugoj letvici, pa kroz srednje i na kraju donje rupe. Kraj ice nekoliko puta omotamo
oko avlia uz

krajnju rupu, pa klijetima utisnemo avli do kraja u letvicu (sl. 14). Sad obrnutim redom nateemo icu specijalnim natezaem i na
kraju je omotamo oko avlia gornje rupe, te ju odsjeemo, a avli utisnemo u letvicu (sl. 15)
/2012/08/osnove-10.jpg)
Ovo je skraeni opis jednog od naina oiavanja LR-okvira. Detaljne upute moete potraiti na: http://www.beverlybees.com
(http://www.beverlybees.com/)
/2012/08/osnove-11.jpg)
UTAPANJE SATNIH OSNOVA U LR-OKVIRE (uvoskavanje) je radnja kojom posebnom tehnikom grijanja nategnute ice
ugraujemo satnu osnovu u okvir. Potreban alat: no za krojenje satnih osnova, transformator (vrk) 24 V ili kotai za utapanje
ice. Potreban materijal: sklopljeni i zakovani okviri s dobro nategnutim icama, satne osnove. Satne osnove koje ugraujemo u
okvire trebaju biti dimenzija 415 x 260 mm, tako da pored bonih letvica ostane 2 3 mm, a iznad donje letvice 13 mm slobodnog
32prostora
of 37 (ni izgraeno sae ne smije dodirivati donju letvicu!). Za ugraivanje satnih osnova u LR-okvire treba 06.05.2015.
23:46
nam daska
dimenzija 410 x 260 x 25 mm koju drimo na radnom stolu i na koju stavljamo okvir. Satnu osnovu ubacimo u utor s donje strane

satonoe i pritisnemo prstima uz ice okvira. Okvir sa satnom osnovom stavljamo na dasku tako da osnova bude do daske, a
preko nje ica okvira, dok sam okvir visi oko daske. Izvode elektrinog transformatora postavljamo na avlie okvira, ime smo
preko ica okvira zatvorili strujni krug, pa se one griju i stapaju sa satnom osnovom. im su se dovoljno stopile, prekidamo
kontakt, jer bi predugo zadravanje u kontaktu jednostavno prerezalo. Zatim emo prethodno rastopljenim voskom natopiti
lijeb u satonoi i tako satnu osnovu zalijepiti za satonou. Time je utapanje satnih osnova u okvire zavrena.
PELARENJE FARRAROVIM KONICAMA

FARRAR KONICA: dobila je naziv prema svom izumitelju, amerikom pelaru i strunjaku C.L. Farraru koji je pelario s
DB-konicama i okvirima 430 x 260 mm (iznutra), pa je uvidjevi da je nezgodno pelariti s 2 tipa okvira (preveliki i preteki)
doao na ideju da i u ploditu pokua s poluokvirima. U sutini je FA-konica veoma slina LR-konici, jer su svi nastavci
jednakih dimenzija. Izvorna verzija Farrar konice ima 12 okvira. Unutranja mjera FA-nastavka je 456 x 456 mm, vanjska 500 x
500 mm. Duina satonoe je 470 mm, debljina satonoe 14 15 mm, visina bone letvice 163 mm, debljina 8 mm, a dimenzije donje
letvice su 440 x 20 x 8 mm. Visina nastavaka FA-konica je 170 mm, to iznosi 70 % visine LR-nastavka (koji je visok 242 mm),
odnosno 50 % visine DB-nastavka (koji je visok 340 mm).
33 of 37
06.05.2015. 23:46
PREDNOSTI FARRAROVIH KONICA: Jo je davno otac pelarstva u Sloveniji Anton Jana tvrdio da je najbolja visina saa za
zimovanje 13 18 cm. Dva i pol stoljea kasnije poznati zagrebaki pelar i uzgajiva matica Josip Kri u asopisu Hrvatska
pela br. 6/2011. priznaje kako se na ovaj tip konica preorijentirao zbog lake manipulacije i praktinosti, jer u svom radu uvijek
koristi istu veliinu okvira, bilo kao proizvodnu zajednicu ili oplodnjak za matice. Farrarovi okviri su odlini i kao plodini i kao
medini, kao trutovski (bez ica i satne osnove) i kao okviri za med u sau (ubacuju se boksesi). Zbog spomenute visine okvira,
pele u Fararovim okvirima ne razbacuju posvuda, ve ravnomjerno pune sae. Dakle sae se bre puni medom, pele ga bre
ventiliraju i poklapaju, pa ak i od skromnije pae (kakve su naalost u posljednje vrijeme sve ee) pele uspjevaju izvui
maksimum. Niski okviri omoguavaju laki uvid u sve promjene: i pozitivne i negativne! Farrarov je nastavak lagan, pa
omoguava pregled itavog nastavka, pa se bez problema mogu ostrugati zaperci s donje strane, vidjeti ima li matinjaka i
predvidjeti slijedei zahvat. Jednom rijeju: lak za rad na pelinjaku, pri transportu i vrcanju! Pelarenje se usmjerava na rad s
cijelim nastavcima, a ne s pojedinanim okvirima. Moe li se poeljeti neto jednostavnije i bre, pogotovo u posljednje vrijeme
kada su nam pae sve siromanije?
34 of 37
06.05.2015. 23:46

NEDOSTACI FARRAROVIH KONICA: jo u pelarskoj koli predavai su znali rei: 100 pelara 101 nain pelarenja (to
nam ba i ne ide u prilog!), drugim rijeima da nema konice za koju e svi pelari slono ustvrditi da je ona idealna. Za Farrarove
konice se najee lijepi komentar: Previe nastavaka, previe premetanja! U sluaju burnog proljetnog razvoja, pelariti s ovim
tipom konica je veoma zahtjevno i svi se zahvati moraju odraditi pravovremeno, jer svako zakanjenje nosi nepredviene
probleme, pogotovo poetnicima koji jo ne poznaju dovoljno biologiju i fiziologiju pela, kao i botaniku medonosnog bilja u
podruju gdje pelare. Nedostatak je i u usitnjenosti saa: niski nastavci prisiljavaju maticu da nastavi eglo na okviru u gornjem
nastavku gdje su stanice udaljene od prethodnog saa pa pele griju dio prostora u kojem nema legla.
PRELAZAK S LR-KONICA NA FARRAROVE: nije tako jednostavan kako se to ini u teoriji, a Josip Kri preporuuje to uiniti
u trenutku kad krene paa uljane repice. U LR-konici je tada dignuto sve poklopljeno leglo u drugi i trei nastavak, a u ploditu je
ostalo sve nepoklopljeno leglo i matica. Na plodite treba staviti Farrarov nastavak, na njega matinu reetku i zatvoriti leto na
reetki. Prije poetka bagremove pae dodati novi Farrarov nastavak na mjesto prethodnog, a izgraeni iznad matine reetke. Po
zavretku bagremove pae, treba maknuti 1 LR-nastavak, a Farrarov nastavak koji je bio ispod matine reetke spustiti na
podnicu, na njega staviti drugi Farrarov nastavak sa satnom osnovom, a plodite koje je bilo u LR-nastavku iznad matne reetke.
Iz plodinog LR-nastavka valja istresti sve pele ispod matine reetke zajedno s maticom. Ako ste dobro slijedili sve ove upute,
za par dana ovaj e nastavak biti potpuno izgraen i zanesen spreman za slijedeu pau.
PROLJETNI RAZVOJ U FARRAROVIM KONICAMA: zbog niskog okvira mlada i zdrava matica brzo zanese i tako zajednicai
bez pelareve intervencije pravovremeno zauzme prazan prostor. U fazi proljetnog razvoja kad krene cvatnja voaka, pa raste broj
mladih pela, unos peludi i nektara, pravo je vrijeme za gradnju saa, odnosno za dodavanje satnih osnova. Dodajemo cijeli
nastavak izmeu 2 nastavka s leglom, u sredinu tog nastavka stavljamo 1 okvir poklopljenog legla. Da ne bi dolo do prestanka
unosa, Josip Kri preporuuje dodati pogau, ali ponavlja: Nije vaan tip konice kojom pelarimo, ve kakvu zajednicu imamo u
konici! Josip Jurii, pelar iz Delnica na web-stranicama svoje udruge iznosi svoja iskustva: Tako se pele brzo razvijaju i pelci
porastu u visinu do 6 nastavaka. Ukoliko krene kakva paa, gornji e se nastavak puniti medom, a leglo je prisiljeno sputati se u
nii nastavak. Ako je paa kratka, gornji e nastavak (s poklopljenim medom) biti brzo spreman za vrcanje, a kod intenzivnije pae
e i nastavak ispod gornjeg (s dozrelim medom za vrcanje) biti pun nedozrelog meda. Nadalje isti autor tvrdi da zbog niskih
okvira, matica jako dobro prelazi iz nastavka u nastavak i gore i dolje, pa u normalnoj i jakoj pai nije potrebno koristiti matine
reetke (to je jedan posao i oprema manje!).
ZIMOVANJE U FARRAROVIM KONICAMA: Josip Kri upozorava da zbog niskih okvira i zimovanja na 3 4 nastavka, valje
biti itekako oprezan u pripremama Farrarovih konica. Ne smijemo zaboraviti da med iz plodita pripada iskljuivo pelama i da
nipoto ne smijemo ostaviti pele bez meda koji im je izvor energije i proteina. Uz zdravstveno stanje, ta je hrana presudni uvijet
za prezimljavanje i brzi proljetni razvoj. Zato nemojmo biti lakomi tako kanjavamo pele ni krive ni dune, te dovodimo u
pitanje preivljavanje te zajednice! A to je vanije: opstanak pela ili profit? Kao savjestan i odgovoran pelar Jospi Kri svojim
pelama u Farrarovim konicama ostavlja pun nastavak meda, a kad jaih zajednica i 2 nastavka. Mie matinu reetku i svodi
zajednicu na 3 4 nastavka, prazan nastavak s praznim svijetlim saem stavlja na podnicu, na njega 2 plodina nastavka i
nastavak s 15 17 kg meda.
35 of 37
06.05.2015. 23:46
DEZINFEKCIJA je tehnoloki postupak uklanjanja, odnosno unitavanja patogenih mikroorganizama kako bi se materijal uinio
nezarazan (neinfektivan) za ljude i ivotinje.
DEZINFICIJENS je sredstvo za dezinficiranje materijala koje mora imati brz i jak mikrobicidni uinak irokog spektra. Poeljno je
da bude stabilan prema fizikalnim, kemijskim i biolokim utjecajima i dobro topljiv, a ne smije biti toksian i intenzivnog mirisa.
Pelari zimi, kad nema radova na pelinjaku, popravljaju svoju opremu i spremaju novu za uporabu u proljee, pa izmeu ostalog
vre i dezinfekciju konica. I dok e starije generacije pelara tvrditi da je najbolji nain dezinfekcije otvorenim plamenom pomou
rune let-lampe po zidovima konice, mlai su pelari skloniji metodama uz pomo kemijskih sredstava.
Sve konice koje povlaimo s pelinjaka u rezervu (skladite) prvo treba dobro mehaniki oistiti: sa zidova konica ostrugati
vosak i propolis pomou eline etke i lopatice (pahtle). Neemo postii eljeni uinak ukoliko plamenom prelazimo preko
voska i propolisa plamenom treba ii na isto drvo! Naroito je vano plamenom dezinficirati sastave nastavaka.
Najvaniji dezinficijensi, odnosno kemijski spojevi koji se koriste za dezinfekciju konica su:
klorni preparati: hipokloriti, kloramini, izocijanurati
jodni preparati: jod, jodofori
luine: natrijev hidroksid ili amonijak
kvarterno amonijevi spojevi
fenol (klorheksidin acetat)
aldehidi: glutaral aldehid, glioksal
amfoliti (mogu se ponaati i kao kiselina i kao luine)
plinovi (etilen oksid)
oksidacijska sredstva (vodikov peroksid, peroctena kiselina)
SPOROTAL 100 je baktericidno, fungicidno i virucidno dezinfekcijsko sredstvo na bazi klora i klornih preparata. U pelarstvu se
koristi kao vodena otopina u koncentraciji od 1 3 %, a kao 4%-tna otopina slui samo za unitavanje gljivica. Ima odlina
germicidna svojstva ve na sobnoj temperaturi 18 20*C nakon 15 30 minuta.
opreme,
36DIOXY
of 37 ACTIV SUPRA je dezinficijens novije generacije na bazi klornog dioksida. Koristi se za dezinfekciju kompletne
06.05.2015.
23:46
alata i pribora, prijevoznih i transportnih sredstava, radnih povrina (stakla, zidova, podova, sanitarija) i prostora. Za dezinfekciju

konica koristi se koncentrat razrijeen s vodom u odnosu 1:1000 (prskati vie puta unutarnji i vanjski dio). Ispiranje nije
potrebno. Dezinfekcija je mogua i isparavanjem. Ovisno od naina i stupnju oneienja vrijeme djelovanja je od 1 30 minuta.
ECOCID S je dezinfekcijsko sredstvo irokog spektra na bazi kalijevog peroksimonosulfata i dodecilbenzenosulfonata,sulfaminske
kiseline i pomonih tvari. Brzo i uinkovito unitava sve poznate patogene viruse, bakterije i gljivice. Radna otopina se koristi u
obliku spreja, maglice, kupke i barijera. Za tretiranje se koristi 0,5 3%-tna otopina ovisno o stupnju oneienja u trajanju 10 do
60 minuta.
IZOSAN G djeluje baktericidno, virucidno i fungicidno. Sadri 100% granulat natrijevog dikloroizocijanurat dihidrata, a osim za
dezinfekciju podova, zidova, opreme i pribora slui i za vodu. Koristi se 1 2 g granulata na 5 l vode (jednokratno ili viekratno)
bisanjem, prskanjem ili uranjanjem 3 120 minuta bez ispiranja vodom.
KAUSTINA SODA se koristi dezinfekciji konica u koncentraciji 2 4 %. Metalna posuda (bava) se preree na pola (na
otvorenom!), postavi na 4 bloka, u nju se ulije 50 l vode i 2 kg sode, zapali vatra ispod i uz pomo klijeta ulae kompletan
nastavak (okvire smo prethodno vezali konopcem!). Konicu drim u kipuoj vodi oko 5 minuta, zatim je isperemo mlazom vode
i ostavimo suiti. Soda ulazi u sve pore drveta i isti tamo gdje plamen ne moe. Soda unitava sve organizme i sva jajaca tetnika
(preneseno s Pelarskog leksikona)
2 comments on OSNOVE TEHNOLOGIJE

1. PINGBACK: Virtualna pelarska kolica | Pelarski centar "Batini"
Ilija
SRPANJ 9, 2013 @ 11:27 AM
Potovani, odnedavno sam se poeo baviti sa pelama i za sada imam etri konice. Poeo sam iz hobija i nemam puno znanja
o pelama, ali volim pele i to je najglavnije nisam alergian na ubod.Ve sam izprova i za ovo malo vrimena imao sam vie
uboda i samo malo pocrveni i kasnije malo svrbi i to je to.Pregledao sam dosta Vae stranice i ima vrlo lijepih i pouni slika i
tekstova i na tom se zahvaljujem srdano.No meni trebaju alatke koje sam vidio na Vaim stranicama .Zanimame gdje ja to
mogu nabaviti kupiti bolje reeno? Zamolio bih Vas da mi poaljete adresu za te alatke i gdje ih mogu kupiti.Pozdrav, iz Zadr.
,
ODGOVORI
Blog pokree Wordpress.com. | The iTheme2 Theme.

Prati
Follow PELINA KOLICA

Build a website with WordPress.com
37 of 37
06.05.2015. 23:46

Osnove Pcelarstva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Pcelarstva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

izvor zaraze (ako su u njima uginule pele).

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

votanih poklopaca koji idu na topljenje.

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

voskova moljca ili napada drugih tetnika.

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

PELARENJE FARRAROVIM KONICAMA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

klorni preparati: hipokloriti, kloramini, izocijanurati

jodni preparati: jod, jodofori

luine: natrijev hidroksid ili amonijak

kvarterno amonijevi spojevi

fenol (klorheksidin acetat)

aldehidi: glutaral aldehid, glioksal

amfoliti (mogu se ponaati i kao kiselina i kao luine)

plinovi (etilen oksid)

oksidacijska sredstva (vodikov peroksid, peroctena kiselina)

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA

2 comments on OSNOVE TEHNOLOGIJE

Blog pokree Wordpress.com. | The iTheme2 Theme.

Follow PELINA KOLICA

You might also like