1.

PRATEE PISMO
Turistika zajednica Tuzlanskog kantona
Demala Bijedia br. 85
75 000 Tuzla
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 35 228 800
Fax. + 387 35 228 800
e-mail: tourismt@tourism-tk.ba
European Commission
Musala br.2
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 33 281 100
Fax: +387 33 227 156
e-mail: Info@mvp.gov.ba
BiH/2012/IB/JH/02TL

Tuzla, 25.05.2012.

Predmet: Molba za dodjelu finansijskih sredstava

Potovani, obraamo Vam se povodom Vaeg tendera objavljenog 15.05.2012.-e godine na
Vaoj oficijelnoj stranici www.europa.ba. Radi se o tenderu pod nazivom Tehnika pomo za
potporu turizmu u Bosni i Hercegovini. Naa organizacija ovim putem aplicira na Va tender,
naa ideja je Izgradnja turistiko-informativnog centra u Tuzli, za ta bi nam trebalo
175.000 Eura. Cilj nam je izgraditi ustanovu koja e sadravati sve informacije o turistikim
lokacijama u naoj zemlji s kojima emo upoznati kako graane nae zemlje, tako i irom
svijeta. Ovaj projekat bi bio od vanosti za Vas iz razloga to odgovara politikama EU, koje se
odnose na odrivi razvoj turizma u Bosni i Hercegovini, a realizacijom projekta bi se ljudi
irom svijeta mogli upoznati sa turistikim atrakcijama u naoj zemlji. Takoer, sklapajui
ugovore sa drugim promotorima turizma cijelog svijeta, dijelimo informacije o turistikim
atrakcijama u Europi graanima BiH.
Nadamo se da e Va odgovor biti potvrdan i da ete donirati sredstva koja su nam potrebna.
Kontakt osoba: Munira Mulahmetovi, ispred turistike zajednice TK
e-mail: mmunira21@hotmail.com
Direktor turistike zajednice:
_______________________
Dr. Munira Mulahmetovi

2. NASLOVNA STRANA

IPA PROJEKAT

EUROPEAN COMMISSION

TEHNIKA POMO U OKVIRU PREDPRISTUPNE POMOI

PROJEKAT
Naslov projekta:

Izgradnja turistiko-informativnog centra

Projektni tim:

Turistika zajednica TK

Datum:

25 Maj 2012

Referentni broj:

BiH/2012/IB/JH/02TL

Referentni broj:

BiH/2012/IB/JH/02TL

Naslov projekta:

Izgradnja turistiko-informativnog centra

Projektni tim:

Turistika zajednica TK
Dr. Munira Mulahmetovi, direktor

Osnovni podaci projektnog tima:

Demala Bijedia br. 85

75 000 Tuzla
Bosna I Hercegovina
Tel.: +387 35 228 800
Fax. + 387 35 228 800
e-mail: tourismt@tourism-tk.ba

Koordinator/voditelj projekta

Mr. Irena Luki, voditelj projekta

Razdoblje navedeno tenderom:

15 maj 2012 15 juli 2012

Trajanje projekta:

5 juni 2012 5 novembar 2012

Primaoc projekta:

Dr. Rainer Deville, predsjednik Evropske komisije

3. SAETAK PROJEKTA
Turistiko-informativni centar predstavlja ustanovu koja e sadravati sve informacije o
turistikim lokacijama u naoj zemlji s kojima emo upoznati kako graane nae zemlje, tako I
irom svijeta. U turistiko-informativnom centru zainteresovani turisti i ostali graani mogu
3

dobiti gotovo sve informacije o zbivanjima u Bosni I Hercegovini, kao i nabaviti ulaznice za
veinu kulturnih, sportskih i drutvenih zbivanja. Pored upoznavanja sa informacijama graana
i turista u naoj zemlji, cilj nam je dijeliti informacije i o drugim atrakcijama irom svijeta, jer
bi se nai graani mogli odluiti na posjetu nekima od njih.
Cilj i namjera ovog projekta je izgradnja prostora infrastrukture koja e sluiti pruanju svih
informacija vezanih za turizam i kulturu u BiH, te e biti mjesto podrke postojeim kulturnim i
turistikim dogaanjima. Uloga Turistiko-informativnog centra je pruanje infrastrukturne
podrke kulturnim i turistikim subjektima odreujui osnovne smjernice i naine koritenja
prirodnih i kulturnih potencijala i vrednota nae zemlje.
U sklopu zgrade Turistiko-informativnog centra namjeravamo smjestiti vienamjensku
dvoranu za odravanje kongresa, konferencija i koncerata, te druge poslovne prostore koji su
predvieni za rad. U sklopu centra bi se nalazila i Euro-Info taka Evropske Unije, te niz drugih
i manjih sadraja koji ine reprezentativnu instituciju razvoja turizma i kulture, ali i promocije
Evropske Unije meu stanovnicima i posjetiteljima ovog centra.
Djelatnost centra je izmeu ostalog i potraga za novim modelima prezentacije, provoenja i
promovisanja svih oblika kulturnih djelatnosti na regionalnom podruju, s ciljem edukativnokulturolokog djelovanja u radu s graanima, naroito djecom i mladima, a njegujui i
temeljne kulturne potrebe svih dobnih i socijalnih struktura stanovnitva.
Turistiko-informativni centar planiramo otvoriti u centru grada Tuzle u najprometnijoj ulici u
gradu, na adresi Turalibegova br.5.
1. Aktivnost izgradnju objekta na navedenoj lokaciji, za ta nam je potreban najvei
iznos sredstava,
2. Aktivnost kroz promotivne akcije upoznati stanovnitvo s naim ciljevima,
3. Aktivnost ukljuiti stanovnitvo u aktivnosti centra i dijeliti navedene informacije,
4. Aktivnost ouvanje i velianje turistikih destinacije u cijeloj BiH.
Sve ovo bismo trebali realizovati u navedenom periodu od 6 mjeseci (pola godine).
Tabela 1. Ukupno potrebna sredstva

Ukupno potrebna sredstva

250.000

Donirano od strane drugih

institucija
(Ministarstvo okolia i
turizma)
75.000 (30%)

Preostala potrebna sredstva

175.000 (70%)

4. IDENTIFICIRANJE PROBLEMA
Problem koji se javlja u naoj zemlji a koji je vezan za turizam odnosi se na nedovoljan broj
informacija o turistikim atrakcijama, o turistikim ponudama, te o atrakcijama van nae
zemlje. Ovaj problem utie na lo poloaj u naoj zemlji, jer ne dovodi dovoljan broj turista
4

koji su zainteresovani za sadraje koje elimo pruiti, a iji dolazak bi doprinjeo ekonomskom
stanju u zemlji. Dravne i vladine institucije u svojim programima razvoja ne prepoznaju
ovakav problem ili mu pak ne pridaju veliku panju. Do sada je otvoren samo mali broj
institucija koje se bave turizmom i slinim poslovima koje mi namjeravamo uvesti u
poslovanje naeg Turistiko-informativnog centra, ali ovaj broj institucija nije uinio
znaajniji odjek u okviru problema, a takoer mali broj graana zna da ovakve institucije
uopte postoje u naoj zemlji.
Analiza postojeeg stanja
Mi bismo identificirali trenutno stanje u zemlji u pogledu turistikih destinacija, zatim bi
tokom naeg poslovanja ulagali sredstva u njihovu adaptaciju. Nakon toga bi imali sve
informacije o turistikim atrakcijama u zemlji, te bi takve informacije u vidu promotivnih
materijala slali u druge drave. Takoer namjeravamo sklopiti ugovor sa slinim institucijama
u cijelom svijetu, koje e informacije o naoj zemlji dijeliti svojim klijentima, a mi emo na
isti nain i njima pomagati.
Prikupljanje informacija i podataka
Osnovni uzrok problema koji smo naveli jeste nedostatak postojeih informacija o turistikim
atrakcijama u zemlji. Taj problem dovodi do posljedica nedovoljnog razvoja turizma u zemlji
odnosno nepostojanja odrivog razvoja turizma to Evropska Unija eli promijeniti u BiH.
Opisani problem je naroito prisutan u gradu Tuzli koji se smatra industrijskim gradom, mada
u zadnje vrijeme se dosta ulae u razvoj turizma. Ali ne samo u Tuzli, ovaj problem je
prisutan i irom BiH, posebno kada je u pitanju nedovoljna posjeenost bitnih destinacija.
U slijedeoj tabeli prvo moete vidjeti koliki je broj dolazaka i noenja domaih i stranih
turista bio u 2011.godini:
Tabela 2. Broj dolazaka i noenja domaih i stranih turista u BiH u 2011.godini

TURISTI

DOLASCI 2011

NOENJA2011

Domai

8.348

12.844

Strani

9.056

19.311

17.404

32.155

UKUPNO

Grafikon 1. Broj dolazaka i noenja domaih i stranih turista u BiH u 2011.godini

30,000
25,000
20,000
15,000
10,000
5,000
0

Column1
Dolasci

Domai turisti

Strani turisti

Vidimo da je nau zemlju posjetilo protekle godine ukupno 49.559 kako stranih turista, tako i
domaih turista prilikom dolazaka i noenja. To se jasno moe vidjeti na grafikonu koji smo
ranije pokazali. Nismo zadovoljni brojem posjeta naoj zemlji, i smatramo da bi izgradnja
Turistiko-informativnog centra doprinjela turizmu i poveala broj posjeta naoj zemlji.
Nastojimo da privuemo to vie stranih turista, to emo postaviti i za cilj naeg projekta,
kako bi turisti vidjeli nae prirodne ljepote, kulturnu batinu, te razne priredbe i manifestacije,
od kojih emo istaknuti:
Tabela 3. Kulturne atrakcije i dogaanja

Kulturne atrakcije i
dogaanja

U Tuzli
(%)

U susjednim gradovima
(%)

Povijesne znamenitosti

29,2

40,3

Galerije i izlobe

53,3

26,0

Koncerti

49,1

33,9

Kazaline predstave

65,9

25,5

Posjeta kupalitima

70,5

20,9

Grafikon 2. Kulturne atrakcije i dogaanja

80
70
60
50
40
30
20
10
0

Tuzla (%)
Susjedni gradovi (%)

Takoer, ovim brojem nismo zadovoljni, jer nam je cilj privui razliitim manifestacijama
kako domae tako i strane turiste.
Proveli smo anketu o stanju turizma na podruju cijele BiH, te emo navesti slijedee
rezultate. Ispitivanjem stavova o stanju turizma obuhvaeno je 500 ispitanika. Po osnovnim
demografskim obiljejima, taj je uzorak obuhvatio:
53,21% ena i 46,79% mukaraca;
5,59% osoba s osnovnim obrazovanjem, 46,91% sa srednjim, 45,71% s viim i visokim
(ukljuujui stupanj magistra i doktora) i 1,80% ostalih;
po godinama starosti, ispitanici su grupirani na sljedei nain:
- 20-30 27,09%
- 30-40 27,29%
- 40-50 21,51%
- 50 i vie 24,10%
Ope ocjene stanja turizma u sredini u kojoj ispitanici ive iskazane su na sljedei nain:
Tabela 4. Ope ocjene stanja turizma

Dobro
Zaodovoljavajue
Nezadovoljavajue
Zabrinjavajue
Ukupno:

25
87
230
155
497

5,03 %
17,51 %
46,28 %
31,19%

Nezadovoljnjih je ukupno 77,46 %, a zadovoljnih samo 22,54%. Kao i obino, i meu

zadovoljnima i meu nezadovoljnima preteu umjereni nad radikalnim stavovima, ali treba
primijetiti da je meu nezadovoljnima udio onih koji smatraju da je stanje ak i
zabrinjavajue izrazito velik 40 % svih koji su nezadovoljni odabralo je krajnje negativan

stav. Kako su ti stavovi distribuirani po osnovnim demografijskim obiljejima dobi, spolu i

stupnju naobrazbe?
Raspodjela stavova po spolu je sljedea:
Tabela 5. Raspodjela stavova po spolu

M
3,22 %
8,05 %
20,32 %
14,69 %

Dobro
Zadovoljavajue
Nezadovoljavajue
Zabrinjavajue
Ukupno:

1,61 %
9,26 %
25,96 %
16,50 %
100 %

Mukarci su stanjem u turizmu neto zadovoljniji nego ene. Meu onima koji stanje
ocjenjuju kao dobro mukarci su dvostruko brojniji (premda ih je u ukupnom uzorku neto
manje); meutim, budui da je ukupni postotak posve zadovoljnih vrlo nizak, iz toga ne bi
trebalo izvoditi nikakve dalekosene zakljuke. Treba, meutim, istaknuti da ene koje stanje
smatraju nezadovoljavajuim ine etvrtinu ukupne populacije; njihov udio u toj kategoriji
izrazito je vei od njihovog udjela u ukupnom uzorku.
Po dobi, stavovi su distribuisani na sljedei nain:
Tabela 6. Stavovi po dobi

Dobro
Zadovoljavajue
Nezadovoljavaju
e
Zabrinjavajue
Ukupno:

20-30
1,21 %
6,04 %
11,27 %

30-40
1,61 %
4,83 %
13,28 %

40-50
1,21 %
2,62 %
10,06 %

50 i vie
1,01 %
4,02 %
11,87 %

8,25 %

7,85 %

7,85 %

6,84 %

100 %

(Ne)zadovoljstvo opim stanjem turizma u sredini u kojoj ispitanice i ispitanici ive relativno
je jednoliko rasporeeno. U svim dobnim skupinama najbrojniji su oni koji stanje ocjenjuju
kao nezadovoljavajue, i tu nema znaajnijih razlika. Neto je izraeniji krajnje negativni stav
"zabrinjavajue" u najmlaoj dobnoj kategoriji.
Ako (ne)zadovoljstvo stanjem turizma promotrimo iz perskeptive obrazovanosti ispitanica i
ispitanika, dobivamo sljedeu sliku:
Tabela 7. Nezadovoljstvo stanjem u turizmu iz perspektive obrazovanosti ispitanika

Dobro

Osnovno
1,21 %

Srednje
2,82 %

Vie ili visoko

0,60 %

Ostalo
0,40 %
8

Zadovoljavajue
Nezadovoljavaju
e
Zabrinjavajue
Ukupno:

1,61 %
1,01 %

8,65 %
20,32 %

1,61 %

15,29 %

6,84 %
24,55 %

0,40 %
0,40 %

13,68 %

0,60 %

100 %

Obzirom na malen udio onih s osnovnim obrazovanjem i ostalih, znaajne razlike treba traiti
samo u skupinama srednje i vie/visoko obrazovanih. Izrazit je stav "nezadovoljavajue"
meu visoko obrazovanima, koji su i u cjelini nezadovoljniji (38,23 od ukupno 45,67% onih
koji su odgovorili na ovo pitanje) nego oni sa srednjim obrazovanjem (35,61 od ukupno
47,08%). Ipak, meu srednje obrazovanima neto je vii udio onih koji biraju krajnje
negativan stav "zabrinjavajue".
Kako bi se te openite stavove odredilo poblie, ispitanicima je postavljeno i pitanje u kojem
se trailo da odrede pet najznaajnijih podruja ekolokih problema i rangiraju ih.
Iz ovog svega moemo zakljuiti da je stanje u pogledu turizma dosta loe u zemlji, te da je
vei broj graana nezadovoljan takvim stanje, a na Turistiko-informativni centar bi rijeio
ovakve probleme i doveo do veeg zadovoljstva.
Ocjena
Kada su u pitanju drugi slini projekti pronali smo da Ministarstvo privrede vlade Kantona
Sarajevo provodi slian projekat takoer iz oblasti turizma, te bi se tu mogla ostvariti
saradnja.
Kada su u pitanju susjedne zemlje, u Srbiji se vri predstavljanje investicionih projekata iz
oblasti turizma svake godine, te bismo se mogli pojaviti sa naim projektom na ovoj
manifestaciji.
Kako saznajemo projekat Tehnika pomo za podrku industriji turizma u BiH finansiran je
od strane Evropske Unije iz sredstava instrumenata za predpristupnu pomo (IPA) od 1,9
miliona eura.
U pogledu prekogranine saradnje opina Unsko-Sanski kanton u BiH i odreene agencije iz
Hrvatske posjeduju zajedniki projekat u oblasti turizma pod nazivomOivljavanje
prekograninog partnerstva kroz ruralni razvoj. Pored ovog projekta, postoji takoer i
prekogranina saradnja BiH sa Crnom Gorom, rije je o relaizaciji projekta Jaanje turizma
u Crnoj Gori i BiH.
SWOT analiza
SNAGE
Geografski i prometni poloaj,
- Povoljan zemljopisan poloaj,
- Blizina susjednih zemalja

SLABOSTI
Loa prometna komunikacija
- Neadekvatan promet opasnih i tekih
tereta kamionima,
9

Prirodni resursi
- Bogati i raznoliki prirodni resursi,
- Prostorna i bioloka raznolikost,
- ume i prirodni asortimani,
- Vodni resursi,
- Hidroenergetski potencijali,
- Mineralne sirovine
Ljudski resursi
- Iskusna radna snaga u odreenim
podrujima djelovanja,
- Postojanje motivacije za pozitivne
promjene stanja u BiH,
- Veliki broj mlae obrazovane
populacije
Infrastruktura
- Postojanje osnovne infrastrukturne
mree (ceste, eljeznike postaje,
aerodrom,
mostovi,
vodovodi,
elektroenergija, telekomunikacije)
Turistiko-sportski uvjeti
- Postojanje
uvjeta
za
razvoj
razliitih vidova turizma (lov i
ribolov),
- Sportski tereni,
- Postojanje iare
Kulturne ustanove
- Objekti kulturolokog znaaja
(muzeji, kazalita, kino-dvorane,
koncertni prostori),
- spomenici
PRILIKE
Transfer znanja i tehnologija
- Modernizacija obrazovnog sistema
i njegova prilagodba sistemu u EU,
- Razvoj
telekomunikacijske
infrastrukture i interneta,
Domaa i strana poticanja poduzetnitva
- Predpristupni fondovi,
- Program razvoja kontinentalnog
turizma,
- Dravni fondovi potpore,
Pozitivni procesi u okruenju
- Politika i ekonomska stabilizacija,
- Uspostavljanje
bilateralne
i
pregoranine saradnje u Evropi,
- eljeznike veze,

- Nedovoljan broj prevoznih sredstava

Nedovoljno efikasna lokalna uprava i
samouprava
- Nedostatak informatiziranosti,
- Sporo provoenje razvojnih planova i
programa,
- Nedovoljno
kvalitetna
razmjena
informacija,
- Sporo donoenje stratekih odluka i
provoenje kljunih aktivnosti
Nedovoljno
izraena
pozitivna
poduzetnika klima
- Nedovoljna zatita okolia,
- Nedovoljan broj poslovnih zona,
- Nejednako razvijena infrastruktura u
svim dijelovima BiH,
- Velika razlika vrijednosti zemljita i
obradivih povrina u svim dijelovima
BiH
- Visok stupanj socijalne i radne
iskljuenosti

PRIJETNJE
Klima i poloaj
- Izloenost elementarnim nepogodama
(visoke
ljetne
temperature-sua,
zemljotresi, ljetni pljuskovi),
- Neadekvatna zatita od poplava,
Globalizacija
- Mogunost zagaivanaj okolia,
- Rasprodaja javne imovine
Migracije
- Emigracija mladih i obrazovanih
Nepovoljno poslovno okruenje
- Loa privatizacija,
- Nedovoljni poduzetniki poticaji,
- Loi finansijski izvori,
- Pad interesa stranih donatora
10

Jaanje
envladinog
izgradnja institucija

sektora- Skupa i neefikasna drava

- Visoka razina korupcije,
- Slaba organizacija i neefikasnost
dravne uprave,
- Visoke kamatne stope,
- Neodostatak efikasnih mjera za
poveanje izvoza,
- Pravna nesigurnost.

Provjera
Tender na koji smo se javili odnosi se na Tehnika pomo za potporu turizma u BiH .
smatramo da je naa izgradnja Turistiko-informativnog centra relevantna ovom pozivu ili
tenderu, a i kada su u pitanju ciljne grupe iskazana je relevantnost to e biti posebno
razraeno u narednom dijelu.

5. CILJNE GRUPE
Projekat izgradnje turistiko-informativnog centra namijenjen je svim graanima BiH, s
obzirom da su ove ciljne grupe navedene i u identifikaciji problema, to su svi graani BiH
koji nisu upoznati s turistikim atrakcijama zemlje i koji su nezadovoljni time. Kada je u
pitanju dob ovih ciljnih grupa, u naem sluaju graana BiH, nismo se ograniili samo na
odreenu dob, mada ako emo gledati samo dob kao karakteristiku ciljnih grupe, onda je vie
mlaa populacija zainteresovana za turizam, putovanja i slino. U pogledu spola i mukarci i
ene su zainteresovani za ovaj problem, mada prema naem ispitivanju ene pokazuju vee
nezadovoljstvo ovim problem od mukaraca, pa smatramo da je prema spolu vei broj ena
ukljueno u nae ciljne grupe. U pogledu nivoa obrazovanja smatramo da su nae ciljne grupe
obrazovaniji pojedinci, ljudi sa srednjom strunom spremom i viom i visokom strunom
spremom. Prema ispitivanju najvie nezadovoljstva trenutnim stanjem u turizmu su pokazali
ljudi sa viom i visokom strunom spremom, pa je najvei broj ovih ljudi ukljuen u nau
ciljnu grupu, kada je u pitanju obrazovna struktura.
U pogledu radnog iskustva smatramo da su zaposleni ljudi vie zainteresovani za turistike
ponude i turizam uopte. A kada su u pitanju geografske zone smatramo da je vei broj ljudi u
gradskim zonama zainteresovan za turistiko-informativni centar.
Primarna ciljna grupa ili krajnji korisnici naih usluga su graani koji esto putuju, a
prema jednom istraivanju saznajemo da najvie putovanja ostvare porodice sa djecom, zatim
svi ljudi koji se bave turizmom, te druge turistike agencije koje e imati veliku korist od

11

ovoga. Svi nabrojani imat e odreene koristi ak iako im ne budu direktno isplaena nikakva
sredstva.
Sekundarna ciljna grupa kada su u pitanji korisnici naih usluga su radnici iji se posao
odnosi na esta putovanja, kao i graani koji esto mijenjaju lokaciju na kojoj ive ili moda
imaju dvojno dravljanstvo.
Tercijarna ciljna grupa kao i kod veine drugih projekata na slinu temu, to su mediji koji
ovakve informacije mogu iriti javnosti, te ira javnosti s obzirom da svi graani imaju koristi
od dolazaka stranih turista jer to poboljava ekonomsko stanje u zemlji.

6. CILJEVI
Opti cilj
Opti cilj projekta je pridonijeti odrivom razvoju turizma u BiH kroz izgradnju institucije
koja e iriti turistike informacije svim zainteresovanim stranama i pruiti tehniku pomo
za potporu turizma u BiH.
Posebni cilj
Posebni cilj projekta je da kroz izgradnju Turistiko-informativnog centra informisati 150
osoba uglavnom graana koji esto putuju i osobe povezane sa radom turistikih agencija o
turistikim atrakcijama u zemlji i onim u svijetu koje turistike agencije mogu uvrstiti u svoju
ponudu.

12

7. POKAZATELJI
Kapaciteti smjetaja
Prema slubenim podacima F BiH raspolae sa 13.667 turistikih leajeva u 2009. godini.
Broj se iz godine u godinu poveava, a u razdoblju od 2006. 2010. godine poveao se za
27%. Od ukupnog broja leajeva 83% se nalazi u hotel i ma/ motel i ma, to bi ukazivalo na
visoku kvalitetu smjetajnih kapaciteta po strukturi. Znaajan se dio smjetajnih kapaciteta
nalazi u malim obiteljskim hotelima, motelima i pansionima.
Meutim, jasno je da slubeni podaci ne odgovaraju stvarnom stanju i da ih treba procijeniti
na odgovarajui nain.
Tabela 8. Leajevi u F BiH 2010

Hoteli
Moteli
Privatne sobe
Ostalo
Ukupno

Leaj
11.331
1.081
312
943
13.667

Udio
83,0%
8,0%
2,3%
6,7%
100%

Takoer izvrena je okvirna procjena prema kojoj F BiH raspolae s oko 36.000 leajeva, sa
strukturom kako slijedi:
Hoteli 11.331 (pretpostavila se da su svi hoteli uredno registrirani za djelatnost)
Moteli 1.081 (pretpostavlja se da su svi moteli uredno registrirani za djelatnost)
Privatne sobe 22.587
13

Ostalo 1.000
Prema izloenim podacima (okvirno) proizlazi da hoteli i moteli sudjeluju u ukupnom broju
leajeva sa 35,0%, stoje i dalje, po kvaliteti strukture, vrlo povoljno.
Vrijedi dodati da postoji velika vjerojatnost da je broj privatnih soba ozbiljno vei.
Istodobno, a polazei od sve veih zahtjeva potranje nuno je upozoriti da kvaliteta samog
smjetaja i njegova standardizacija na razini svjetskih kriterija i trendova zaostaje.
U ovako kratkoj analizi smjetajnih kapaciteta ini se prikladnim podsjetiti da je krajem
osamdesetih godina BiH raspolagala s 44.088 leajeva (SGJ, 1988), a F BiH (u dananjem
smislu, slijedom okvirne procjene udjela od 65%) sa 28.664 leajeva, od ega (istim
slijedom, 65% od BiH):

Hoteli
Moteli
Kampovi
Domainst
va
Ostalo
Ukupno

Leajev
i
12.667
8.677
2.423
3.793

1.094
28.664

3,8
100

44,2
30,3
8,5
13,2

Prihodi od turizma
Uvaavajui procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine, Svjetskog ekonomskog foruma
(VVorld Economic Forum) i Svjetske turistike organizacije (VVotld Tourism Organization),
prihodi od turizma F BiH mogu se procijeniti na priblino 420 mil. EUR. Udio domaeg
turizma u prihodima turizma F BiH procijenjen je na 37,5%.
Tabela 9. Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine u 2010. godini
Prihod (mil. EUR)
420,00
262,50
157,50

Ukupno
Stranci
Domai

%
100
62,5
37,5

Dolasci turista
Kada je rije o dolascima turista izvrena je okvirna procjena prema kojoj F BiH u 2009.
godini biljei priblino 600.000 dolazaka, ili 71,4% iznad iskaza slubene statistike. Znaajno
je istaknuti da procijenjeni broj dolazaka u 2009. godini ini 45,5% statistiki registriranih
dolazaka u 1986. godini.
U kontekstu dolazaka prema slubenoj statistici, interesantna je sljedea tablica s dolascima
prema vrsti turistikih mjesta. Prema tablici proizlazi da Sarajevo samo ostvaruje 44,2%
dolazaka, pa i ovdje treba upozoriti da, uvaavajui procjenu stvarnog broja dolazaka,
struktura dolazaka prema mjestima vjerojatno ima drugaiju sliku.
Tabela 10. Dolasci turista po vrstama turistikih mjesta u F BiH (u 000)

DolasciUkupno
Sarajevo

2003
199
60

2004
221
75

2005
186
73

2006
215
71

2007
228
94

2008
258
105

2009
248
102
14

Banjska mjesta
Primorska mjesta
Neturistika mjesta
Domai
Sarajevo
Banjska mjesta
Primorska mjesta
Neturistika mjes.
Strani
Sarajevo
Banjska mjesta
Primorska mjesta
Neturistika mjes.

29
110
110
15
22
73
89
45
7
37

30
116
113
22
21
70
108
53
9
46

26
87
96
23
17
56
90
50
9
31

7
44
93
112
29
3
26
54
116
65
16
35

3
42
89
112
29
3
26
54
116
65
16
35

4
42
107
122
33
3
24
62
136
72
1
18
45

3
31
103
116
34
4
25
53
158
82
1
25
50

Meunarodno trite turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Premda se navedeni problemi statistikog praenja odnose na turizam u cjelini, moe se
pretpostaviti da obuhvat analize s aspekta strukture meunarodnog turizma ini
reprezentativni uzorak i da predstavlja relevantan pokazatelj- U tom kontekstu znaajno je
da u Federaciju dolaze najvie turisti iz susjednih zemalja. Postotak koji na njih otpada iznosi
28% (Hrvatska, Slovenija). Tako na dolaske iz Hrvatske otpada udio od 17%, Slovenije 11%.

Slika 1. Porijeklo turista Bi H u 2010. g.

Proizlazi da je turizam velikim dijelom baziran na emitivno trite susjednih zemalja, to daje
posebno obiljeje turizmu BiH. Za dugorono sagledavanje razvoja turizma BiH od velikog
je znaaja zadrati i poveavati broj gostiju iz susjednih zemalja. S obzirom na osjetljivost
turistike potranje, oslonac na emitivna trita u susjedstvu (i njihovo poznavanje prilika)
daje bitan doprinos stabilnosti turistikih kretanja u BiH. Dodatno, otvara se mogunost
promiljanja razvoja (proizvoda, marketinga) u suradnji sa susjednim destinacijama iz
pojedinih drava.
Pogled na turizam Federacije Bosne i Hercegovine iz globalnog okruenja
Iz historijskih razloga i sloenosti razumijevanja politike strukture Bosne i Hercegovine, za
obinog ovjeka - turista, pogled" iz globalnog okruenja na turizam BiH je dosta
nejasan.
15

Za na projekat izabrali smo pogled" Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic

Fourm) na turizam Bosne i Hercegovine i njegov indeks konkurentnosti turizma. World
Economic Forum kae da je Bosna i Hercegovina u 2009. godini po konkurentnosti putovanja
i turizma 105 na ljestvici od ukupno 130 zemalja. Na tako lo rezultat utjecala je najvie
visoka (negativna) ocjena ljudskih, kulturnih i prirodnih resursa, koja je na 117. mjestu.
Meutim, ni unutar regulatornog okvira i poslovnog okruenja infrastrukture nisu ostvareni
bolji rezultati.
Za usporedbu treb naglasiti da je npr. Hrvatska na 34 mjestu, Slovenija na 36 mjestu, Crna
Gora na 59 mjestu. To ukazuje na injenicu da je i Bosna i Hercegovina u mogunosti
poboljati svoju poziciju u Travel&Tourism Competitiveness Index-u. Za bolje razumijevanje
ocjene konkurentnosti turizma BiH pripremljena je i sljedea tablica.

Tabela 11. T&T indeks konkurencije

Zemlja

Cjelokupan index
Rang

vicarska
Austrija
Maarska
Hrvatska
Slovenija
Crna Gora
Srbija
BiH

1
2
33
34
36
59
78
105

Rezulta
t
5.63
5.43
4.60
4.59
4.49
4.15
3.76
3.45

T&T
regulacijski
okvir
Rang
1
4
19
39
42
53
73
98

Rezulta
t
5.94
5.86
5.40
5.02
4.97
4.66
4.27
4.02

T&T poslovno
okruenje i
infras
Rang
2
8
41
38
33
68
72
91

Rezulta
t
5.55
5.27
4.18
4.32
4.53
3.53
3.36
2.99

T&T
populacijski,
kulturni i
prirodni resursi
Rang Rezulta
t
3
5.39
7
5.16
50
4.21
32
4.43
61
3.98
45
4.27
88
3.64
117
3.33

16

8. AKTIVNOSTI
Sve aktivnosti koje su predviene projektom se trebaju realizovati u toku 6 mjeseci osim onih
aktivnosti koje su direktno povezane sa osnovnim svrhama turistiko-informativnog centra
koje nisu vremenski ograniene.
Aktivnost: Izgradnja objekta
Aktivnost izgradnje objekta u centru Tuzle na adresi Turalibegova br.5, odnosi se konkretno
na zgradu tj. prostor gdje e se obavljati poslovne aktivnosti turistikog centra. Namjera je da
se raspie tender za gradnju graevinskim firmama koje e dati i idejna rjeenja za gradnju.
Planirano je da gradnja traje izmeu 5 i 6 mjeseci. Poslovni prostori e biti izuzetno kvalitetni,
moderni i nuno je da se stvori ambijent koji e osigurati zaposlenima i posjetiocima da se
osjeaju ugodno.
Aktivnost: Upoznati stanovnitvo s naim ciljevima
Vrlo vana aktivnost se odnosi na upoznavanje stanovnitva sa naim ciljevima. Velika
promotivna kampanja u vidu reklama, letaka i drugih promocija e upoznati stanovnitvo sa
informativnim turistikim centrom i njegovim ciljevima. Od kljune je vanosti da
stanovnitvo bude upoznato da jedan takav centar postoji i da na tom mjestu moe dobiti sve
informacije vezane za domai pa i strani turizam. Pored upoznavanja domaeg stanovnitva sa
17

uslugama centra, planira se pokretanje web stranice preko koje svi zainteresovani strani turisti
mogu dobiti neophodne informacije vezane za turizam BiH te preko koje e se vriti velika
promocija svih destinacija i obiaja koji su karakteristini za nae podruje. Aktivnost e
poeti da se realizuje nakon otvaranja turistiko- informativnog centra i nee biti vremenski
ograniena.
Aktivnost: Ouvanje i velianje turistikih destinacije u cijeloj BiH
Bosna i Hercegovina posjeduje raznolik i ouvan prirodni i kulturni turistiki potencijal to je
veliko bogatstvo koje se mora ouvati i zatiti kako bi u dugom periodu pridonosio razvoju
turizma. To se posebno odnosi na pojedine lokalitete i podruja koja imaju prirodne,
drutvene i gospodarske resurse na nivou najstroijih europskih kriterija. Svrha turistikoinformativnog centra jeste da velia, uva i promovie sve ono to je lijepo u naoj zemlji jer
ovo je prostor ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija koji BiH daju dodatnu vrijednost
u stvaranju specifinog turistikog proizvoda.
Cilj je stvoriti okvir za daljnji razvoj kvalitetne turistike punude koja e poveati
konkurentnost bosansko-hercegovakog turizma na svjetskim tritima turistike potranje i
kapitalnih investicija. Vrlo je teko izdvojiti neku ljudsku aktivnost koja se ne moe direktno
ili indirektno povezati s bilo kojom komponentom turistikih aktivnosti. Turizam kao
gospodarska aktivnost zahtijeva mnogo znanja i dobre volje, i to ne samo sudionika turistike
ponude, ve i cjelokupnog okruenja u kojem se stvara i razvija, jer samo ovakva povezanost
moe dati za obje strane pozitivne uinke koje treba stalno unaprjeivati.

18

9. METODOLOGIJA
Prilikom implementacije projekta, na projektu e raditi 5 lanova tima. Svaki od lanova ima
odreene kompetencije zbog kojih mu je dodijeljen ba taj dio posla. Ciljeve projekta
planiramo ostvariti dobrom organizacijom, sposobnim, pametnim i marljivim zaposlenima.
Takoer planiramo saradnju sa drugim organizacijama koje se bave turizmom unutar i izvan
granica Bosne i Hercegovine.
a) Tim koji je predloen za provedbu projekta
Turistiko-informativnim centrom upravljati e ljudi na elu ovog centra, koji su velikim
dijelom i ukljueni u nastanak ovog centra, to su:
1.)
2.)
3.)
4.)
5.)

Mr. Irena Luki (voditelj projekta),

Dr. Munira Mulahmetovi (osniva),
Samir Zehi, dipl.oec.,
Indira Avdi, dipl.oec.,
Admir Duri, dipl.oec.

Projektom e upravljati Irena Luki, jer posjeduje odreena znanja i kompetencije sa radom
na projektima. Izobrazbu e provoditi strunjaci u oblasti turizma i rada turistikoinformativnog centra, koje namjeravamo unajmiti za ovaj posao. Neki od njih su gospodin
Safet Omi, koji se godinama bavi turizmom u naoj dravi, i gospoa Maja Fati koja ve
deset godina radi na turistikoj meunarodnoj komunikaciji. Evaluaciju, odnosno provedbu
navedenih aktivnosti koje e dovesti do postizanja cilja provodit e prethodno navedeni
19

strunjaci u svom domenu, zatim osobe koje upravljaju projektom, kao i druge osobe koje
namjeravamo ukljuiti u projekat, a svako u svom domenu. U sutini cijeli tim zajedniki
provodi evaluaciju. Aktivnosti e koordinirati osobe koje e i provoditi te aktivnosti, kao to
su strunjaci odreenih profila koje emo zaposliti. to se tie nadzornog odbora, ne
namjeravamo imati nadzorni odbor, imati emo samo upravljaki odbor koji e biti sastavljen
od lanova koji i upravljaju projektom, a koji su prethodno navedeni. Dakle, upravljaki
odbor je sastavljen od visoko obrazovanih osoba, gdje dominiraju strunjaci ekonomske
struke. Upravljaki odbor e po potrebi vriti uloge i ovlasti nadzornog odbora, on e takoer
postavljati ciljeve, politike i temeljna opredjeljenja, zatim ih uobliiti u konkretne zadatke, te
nadgledati da li se aktivnosti obavljaju prema planu, da li je ostvareno ono to je planirano, te
e snositi odgovornost za bilo kakvu tetu, neusklaenost i sl.
Opis poslova lanova tima
U projektu e se angaovati pet djelatnika u punom radnom vremenu, i sedam djelatnika u
nepunom random vremenu. Koordinator projekta (u punom radnom vremenu) Nadlean za
nadzor razvoja i provedbe projekta, utvrivanje i odravanje veza s lokalnim vladinim
agencijama, te proraun. Osniva projekta (u punom radnom vremenu) Nadlean za
sainjavanja projekta, dobivanja finansijskih sredstava i procese pregovora sa ostalim
zainteresovanim licima i medijima. Admir Duri (u punom radnom vremenu) - zaduen za
uspostavljanje politike poslovanja i planiranje ciljeva i nadgledanje izvravanja aktivnosti .
Zehi Samir (u punom radnom vremenu) zaduen za odgovaranje za neuspjeh i
neadekvatnost u iskoritavanju novanih sredstava te odgovaraju za potivanje vremenskih
rokova i za sve nepredviene okolnosti koje utiu na projekat. Avdi Indira (u punom radnom
vremenu) zaduena za pravne i adminstrativne poslove, pribavljanje potrebne
dokumentacije, dozvola i dr. etiri strunjaka iz oblasti turizma (nepuno radno vrijeme) koje
emo angaovati obavljati e aktivnosti izgradnje objekta, upoznavanja stanovnitva sa naim
ciljevima i ouvanje i velianje turistikih destinacija na podruiju Bosne i Hercegovine.
Preostaju jo tri lana naseg tima (nepuno radno vrijeme) - vriti e administrativne poslove,
promovisanje projekta, organizacije i aktivnosti, dijeljenje letaka i obavljanje ostalih
promotivnih aktivnosti, izrada promocija, prikupljanje informacija o turizmu u BiH, kao i
putovanja i utvrivanje stanja na atrakcijama.
b) Trajanje i plan projekta
Trajanje projekta naznaeno je u smjernicama za podnositelje prijava za bespovratna sredstva,
a to je od 5 juna 2012 - 5 novembra 2013.
Tabela 12. Plan implementacije projekta za prvu godinu

Aktivnost

1. Polugodite
Mjesec 1.

2.

3.

4.

5.

2. Polugodite
6.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Aktivnost 1.
Izgradnja objekta

20

Aktivnost 2.
Upoznati
stanovnitvo sa
naim ciljevima
Aktivnost 3.
Ouvanje i velianje
turistikih
destinacija u BiH
Nakon dobijenih finansijskih sredstava, planiramo kupiti projekat za izgradnju zgrade i
obezbjediti graevinsku dozvolu i onda poeti sa izgradnjom zgrade. Namjera je da se raspie
tender za gradnju graevinskim firmama koje e dati i idejna rjeenja za gradnju. Planirano je
da gradnja traje izmeu 5 i 6 mjeseci. Poslovni prostori e biti izuzetno kvalitetni, moderni i
nuno je da se stvori ambijent koji e osigurati zaposlenima i posjetiocima da se osjeaju
ugodno. to se tie druge aktivnosti planira se velika promotivna kampanja u vidu reklama,
letaka i drugih promocija e upoznati stanovnitvo sa informativnim turistikim centrom i
njegovim ciljevima. Od kljune je vanosti da stanovnitvo bude upoznato da jedan takav
centar postoji i da na tom mjestu moe dobiti sve informacije vezane za domai pa i strani
turizam. Pored upoznavanja domaeg stanovnitva sa uslugama centra, planira se pokretanje
web stranice preko koje svi zainteresovani strani turisti mogu dobiti neophodne informacije
vezane za turizam BiH te preko koje e se vriti velika promocija svih destinacija i obiaja
koji su karakteristini za nae podruje. Aktivnost e poeti da se realizuje nakon otvaranja
turistiko- informativnog centra i nee biti vremenski ograniena. Svrha turistikoinformativnog centra jeste da velia, uva i promovie sve ono to je lijepo u naoj zemlji jer
ovo je prostor ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija koji BiH daju dodatnu vrijednost
u stvaranju specifinog turistikog proizvoda.

21

10. OEKIVANI REZULTATI

Aktivnost 1. > oekivani rezultat: izgraditi zgradu za 154 dana.
Zadatak: raspisati tender za gradnju graevinskim firmama > oekivani rezultat: prihvaena
najbolja ponuda koja kota 100.000 gradnja je poela.
Aktivnost 2. > velika promotivna kampanija. > oekivani rezultat: informisano 90 % domaeg
stanovnitva, i 70 % stranog stanovnitva.
Zadatak: napraviti veliku promotivnu kampaniju > oekivani rezultat: puteno 5 reklama
dnevno na televizijama BiH, odtapano 10.000 letaka, 13 bildborda u veim gradovima BiH.
Aktivnost 3. > ouvanje i velianje turistikih destinacija u BiH> oekivani rezultat: ouvano
i promovisano sve to je lijepo u naoj zemlji.
Zadatak: ouvati i zatiti bogatstvo da bi u narednom periodu doprinjelo razvoju turizma>
oekivani rezultat: ouvane prirodne ljepote ljepote BiH.

22

11. LOGIKI RADNI OKVIR

LOGIKE
INTERVENCIJ
E
OPTI CILJ

SPECIFINI
CILJEVI

Pridonijeti
odrivom razvoju
turizma u BiH.

Kroz izgradnju
turistikoinformativnog
centra informisati
zaintereosvane
osobe koje esto
putuju i osobe
povezane
sa
radom turistikih
agencija
o
turistikim
atrakcijama
u
zemlji i svijetu, a
koje se nalaze u
ponudi.

OBJEKTIVNO
VERIFICIRAN
I INDIKATORI
USPJEHA
Blagovremeno
pruanje
i
dostupnost
informacija
o
turistikim
resursima zemlje
Upoznavanje
150 osoba sa
informacijama o
turistikoj
ponudi u zemlji i
inostranstvu.

IZVORI
I
SREDSTVA
VERIFIKACIJ
E
Slubene analize
objavljene
od
strane FBiH

PRETPOSTAVK
E
Dostupnost
literature
renomiranih
konsultanata

Oficijelna web Razvijen IT sistem,

stranica,
edukovano radno
promotivne
osoblje,
broure,
blagovremeno
turistiki
pripremljen
prospekti,
tampani materijal.
neposredni
kontakti.

23

OEKIVANI
REZULTATI

AKTIVNOST
I

Raspisivanje
tendera
za
gradnju
graevinskim
firmama
Provoenje velike
promotivne
kampanje

Izgradnja zgrade
za 154 dana;
prihvatanje
najbolje ponude

Ugovor
o
gradnji, formalni
izvjetaj
graevinske
firme.
Podaci
o
gledanosti koje
objavljuje
televizijska kua
BHT, putem koje
se
emituju
promotivni
programi
i
reklame.

Raspisan tender sa
potpunim, tanim i
preciznim
podacima

Informisanje
90% domaeg
stanovnitva
i
70%
stranog
stanovnitva;
putanje
5
reklama dnevno
putem
Tv
kanala,
tampanje
10.000 letaka,
13 bilborda
Ouvanje
Ouvanje
i Neformalni
prirodnih ljepota promocija svega intervjui, anketni
BiH
to spada u upitnici.
kategoriju
prirodnih ljepota
BiH

Dostupnost
televizijskih
programa
kako
domaem, tako i
stranom
stanovnitvu.

Izgradnja objekta

Obezbijeena
urbanistikotehnika
dokumentacija
za izgradnju.

Pribavljanje
nedostajueg dijela
sredstava u iznosu
od 175.000

Upoznavanja
stanovnitva
ciljevima

Anketa
meu
domaim
stanovnitvom
vezano
za
izgradnju
turistikoinformativnog
centra.

Angaman strune
institucije
koja
profesionalno radi
anketiranje

Baze podataka
lokalnih
zajednica koje
upravljaju
navedenim
parkovima
i
batinom.

Dostupnost izvora
lokalnih
i
turistikih
zajednica.

Ouvanje
velianje
turistikihh
destinacija
cijeloj BiH

Objekat izgraen
u periodu od 6
mjeseci
i
opremljen
kvalitetnom
i
modernom
opremom.
Oekivanje da je
sa najmanje 50%
od
ukupnog
broja anketiranih
upoznato
sa
osnivanjem
turistikoinformativnog
centra.
i Upoznavanje sa
3
nacionalna
parka: Sutjeska,
u Kozara,Una i 2
parka prirode:
Hutovo
blato,Blidinje
;upoznavanje sa
nacionalnom
batinom
pod

Svijest domaih i
stranih turista o
postojanju
prirodno-kulturne
batine BiH

24

zatitom
UNESCO-Stari
most u Mostaru,
Viegradski
most.

12. EVALUACIJA

1. Kroz faze realizacije projekta uspjeno su provedene slijedee aktivnosti:

Blagovremeno pribavljena urbanistiko-tehnika dokumentacija o izgradnji objekta
Obezbjeeno vlastito uee u finansiranju u vidu donacije Ministarstva okolia i turizma
FBiH u iznosu od 75.000 (30% od ukupno potrebnih sredstava)
Izvrena edukacija radnog osoblja
Lokalno stanovnitvo upoznato sa namjerom izgradnje informativno-turistikog centra putem
sredstava javnog informisanja i vlastite web stranice.
Budui korisnici usluga informativno-turistikog centra putem Svjetske turistike organizacije
(World Tourism Organization) su upoznati sa namjerom izgradnje centra gdje mogu doi do
relevantnih informacija o turistikim potencijalima BiH.
Domai pruaoci ugostiteljsko-turistikih usluga su upoznati sa izgradnjom turistikoinformativnog centra i mogunostima vlastite promocije putem ovog centra.
2. Glavna ciljana grupa su inostrani i domai turisti koji ele posjetiti znamenitosti na
odreenoj turistikoj lokaciji. Druga ciljna grupa su ugostiteljsko-turistiki objekti koji
pruaju usluge iz ugostiteljsko-turistike djelatnosti. Trea ciljna grupa su turistike agencije,
te lokalno stanovnitvo kao etvrta ciljna grupa. Ostvarivanje rezultata u pogledu raspisivanja
tendera za gradnju poslovnog objekta turistiko-informacionog centra mjerit e se
sagledavanjem ugovora o gradnji sklopljenim sa graevinskom firmom koja je dobila projekat
na tenderu, tj. sagledavanjem razlike izmeu postavljenih zahtjeva i ostvarenih rezultata
nakon gradnje. Uspjenost provoenja velike promotivne kampanje bit e mjereno putem
25

slubenih izvjetaja o gledanosti televizijskog programa u vrijeme emitovanja dotinih

reklamnih poruka, a koje e objaviti javni televizijski servis BHRT koji e na svom programu
vriti emitovanje promotivnih materijala turistiko-informacionog centra. Procjena rezultata
akcije ouvanja prirodnih ljepota BiH vrit e se formalnim i neformalnim putem, tj. putem
neformalnih intervjua koje e provoditi zaposlenici turistiko-informacionog centra, kao i
lokalni ugostitelji. Drugi tip procjene rezultata ove akcije bit e anketiranje domae i strane
klijentele.
3. Izgradnjom centra bit e dat doprinos odrivom razvoju turizma u BiH na taj nain to e se
resursi pribliiti irem krugu potencijalnih turista, ime se omoguava rast prihoda od
turistikih posjeta a time i mogunost daljeg razvoja i unapreenja turistikih resursa. Kroz
praenje podataka o broju noenja i ostvarenom prihodu po osnovu turistikih posjeta
objavljenih od strane slubenih institucija BiH moi e se procijeniti efekti otvaranja
turistiko-informativnog centra. Projekat e prvenstveno djelovati na lokalnom nivou jer e
lokalnu turistiku ponudu pribliiti potencijalnim domaim i stranim korisnicima turistike
ponude, a istovremeno i na dravnom nivou jer e neposredno uticati na poveanje prihoda od
turistike djelatnosti. Izgradnja ovog centra predstavlja e osnovu za izgradnju budue mree
informativnih centara koja e se graditi na osnovu iskustava realizacije ovog projekta.

Ocjenjivanje uspjenosti projekta

Po zavretku projekta provest e se ankete meu domaim i stranim turistima, lokalnim
pruaocima turistikih usluga i lokalnim stanovnitvom. Za provoenje ankete bit e
angaovana struna institucija koja ima reference na podruju anketiranja, te odgovarajue
materijalno-tehnike i ljudske resurse. Organizacija koja bude provodila ankete, pitanja e
struktuirati za svaku ciljanu grupu tako da se moe procijeniti uspjenost projekta. Ova
organizacija e napraviti anketu uvaavajui unaprijed definisane ciljeve i indikatore uspjeha
projekta. Kao rezultat provedene ankete nastat e izvjetaji koji e pruiti informacije o
stepenu upoznatosti, informisanosti i zadovoljstva pruenim uslugama turistikoinformativnog centra svih ciljnih grupa. Izvjetaji nastali provoenjem ankete trebali bi da
budu osnova za eventualnu potrebu unapreenja rada turistiko-informativnog centra.

26