1. Nabroji strategije uvoenja novih proizvoda ?

trina strategija
tehnoloka strategija
strategija interfunkcionalnog uvoenja novog proizvoda

2. Nabroji faze razvoja novog proizvoda ?

-

Stvaranje ideja
Izbor proizvoda
Prethodno oblikovanje proizvoda
Izrada prototipa
Testiranje prototipa
Konani dizajn proizvoda

3. Nabroji metode razvoja novih proizvoda ?

-

Razvoj kvalitete funkcioniranja

Robustni dizajn
Analiza vrijednosti
Modularni dizajn

4. Definiraj pojam studija rada i vremena ?

Studij rada kao jedno od osnovnih podruja znanstvene organizacije rada, prua iroke
mogunosti analize rada i pomae pronai naine najprikladnijeg naina rada. Moe se rei da
je studij rada kombinacija metoda i tehnika, temeljenih na znanstvenoj, loginoj i
kompleksnoj analizi procesa rada s ciljem:
- pronai najekonominiji nain izvoenja rada
- izraunati tono potrebno vrijeme za izvonenje rada prosjeno sposobnom radniku pri
njegovom normalnom zalaganju i naporu.
Ciljevi studija rada su:
- skupljanje podataka
- oblikovanje rada
- vrednovanje rada
- obuka
Efektivno vrijeme je vrijeme koje radnik, proizvodno sredstvo ili oprema stvarno utroi za
izvrenje radnog naloga. Utvruje se mjerenjem.
5. Definiraj vrijeme tehnoloke operacije ?
Tehnoloka operacija podrazumijeva sve aktivnosti potrebne za promjenu oblika, dimenzija,
poloaja ili svojstava pri izradi nekog izratka koje se na jednom radnom mjestu odvijaju u
kontinuitetu. Operacija u pravilu zapoinje uzimanjem izratka radi stezanja, a zavrava
odlaganjem izratka radi transporta ili manipulacije. U okviru operacije pojedine aktivnosti
unutar operacije nazivamo zahvatima.
6. Podjela, svrha, cilj i namjena studija rada ?

7. Koje aktivnosti izvodimo radi utvrivanja vremena izrade po sastavnim

dijelovima ?
-

prouavanje i analiza rada

priprema za snimanje sastavnih dijelova rada
snimanje vremena sastavnih dijelova procesa rada
analiza i upotreba skupljenih podataka
izraunavanje standardnih vremena

8. Koje pripreme za snimanje rada kronometrom je potrebno izvriti ?

-

upoznavanje radnika sa svrhom i s nainom snimanja

unoenje podataka u snimaki list
promatranje rada i dijeljenje operacija na zahvate
snimanje vremena je zapravo uzimanje uzoraka koji trebaju biti dovoljno veliki.
Potrebno je napraviti pokusni snimak i odreeni broj oitavanja izvoenja
operacije.

9. Definiraj normu, vrste normi, koje vremenske norme razlikujemo i koji postupci
definiraju normu ?
Norma je vrijeme koje smije utroiti prosjeni radnik koji je motiviran za radni uinak,
propisana proizvodna oprema ili sredstvo za izvrenje radnog naloga kad radi u skladu s
propisanim postupkom i po propisanoj metodi rada, uz propisane uvjete rada.
Postoje dvije vrste normi:
- vremenska norma, izraena vremenom potrebnim za izradu jednog komada
- koliinska norma, izraena koliinom proizvoda koje je potrebno izraditi u jednoj
smjeni ili nekoj drugoj vremenskoj jedinici.
Vremenske norme se dijele na:
- individualnu normu, koja se dodjeljuje jednom radniku za izvrenje jednog rada ili
operacije, pri emu tempo njegovoga rada ne utjee neposredno na rad drugih radnika
- grupnu normu, koja se utvruje kad je rad povezan s dva ili vie radnika.
Norma se definira na slijedei nain:
- utvrivanje vremena izrade:
- snimanjem
- pomou izraza za izraun strojnog vremena
- pomou unaprijed utvrenih vremena osnovnih pokreta
- analiza vremena izrade i analiza gubitaka pri radu
- izraun potrebnog vremena izrade i izraun norme
- izrada i pravovremeno skupljanje podataka potrebnih za normiranje
- analiza izvrenja normi.
10. Koju metodu utvrivanja vremena izrade u cijelosti razlikujemo ?
-

iskustveno normiranje ili utvrivanje vremena izrade procjenom. Normiraoc

utvruje vrijeme izrade temeljem iskustva, usporedbom s radom koji je ve bio
obavljan. Ovaj nain je vrlo grub, netoan i subjektivan.
utvrivanje vremena izrade u cijelosti temeljem evidencije je objektivniji nain,
iako ne daje dovoljno realnih podataka o vremenu rada. Metoda se temelji na
statistikim podacima o normama za istovjetne radove u prolosti

11. Objasni utvrivanje vremena rada pomou sustava unaprijed utvrenih vremena ?
Do osnovnih mikropokreta dolo se sustavnim radom na velikom broju snimanih osoba,
njihovim promatranjem i analizom razliitih dinaminih uvjeta za vrijeme procesa rada.
Temeljem studije mikropokreta paljivo se promatra rad i analizira svaki pojedini pokret,
ime se dolazi do zakljuka da ljudi za vrijeme izvoenje rada koriste nekoliko jednostavnih
osnovnih mikropokreta i da njihovim koritenjem i kombinacijama ovjek moe obavljati
razliite poslove. Kako su ti pokreti u stvarnosti jako kratki, snima ih se kamerom i potom se
za vrijeme projekcije filma utvruje vremensko trajanje pojedinog pokreta. Kako bi se
utvrdilo vrijeme izrade, mora se utvrditi vremensko trajanje svakog mikropokreta.

12. Koje metode snimanja kronometrom razlikujemo, prednosti i nedostaci istih ?

PROTONI NAIN sastoji se u tome da se kronometar pokrene na poetku snimanja rada,

da se registrira svaki poetak i zavretak pojedinog zahvata, a na kraju operacije kronometar
se zaustavlja.
Glavne prednosti protonog snimanja su:
- kronometar moe biti obine konstrukcije
- laka izobrazba snimaa.
Nedostaci protonog snimanja su:
- dugo izraunavanje jedininih vremena
- tee snimanje kraih zahvata
- procjena zalaganja u svakom zahvatu.
POVRATNO SNIMANJE je oitavanje vrijednosti kronometra za pojedini pokret uz
vraanje kazaljke na nulu za snimanje svakog sljedeeg pokreta. Za snimanje i statistiku
obradu podataka sa snimka bolja je povratna metoda.
Prednosti povratnog snimanja su:
- snimanje kratkih zahvata
- dobivanje jedininih vremena
- snimanje s procjenom svakog zahvata.
Nedostaci povratnog snimanja su:
- potreban je kronometar posebne izvedbe
- due uvjebavanje snimaa
- potreban je kontrolni sat da bi se mogla izraunati greka snimaa, koja ne smije prei
1.5%
13. Objasni metodu mjerenja vremena (MTM), to je to TMU, broj osnovnih pokreta
metode MTM-a ?
Metoda mjerenja vremena je elementarna vremenska metoda, uz iju se pomo svaka runa
operacija moe podijeliti u osnovne pokrete neophodne da se operacija izvri. Svakom od
ovih osnovnih pokreta dana je odreena vremenska vrijednost, koja je utvrena u odnosu na
prirodu pokreta i uvjete pod kojim je pokret izvren. Vremena navedena u tablicama su
vremena utvrena za prosjene radnike.
MTM se koristi za dvije namjene:
- da bi se dobila slika o procesu rada koji jo ne postoji
- da bi se analizirao ve postojei radni proces.
1 TMU = 0, 00001 h = 0, 0006 min = 0, 036 sek. > TMU je vremenska jedinica
Vremenska jedinica daje brojanu vrijednost s kojim je lako raditi.
MTM metoda izraena je na osnovi Gilbrehtovih osnovnih pokreta. Broj osnovnih pokreta
je smanjen na 10 uz istovremenu preinaku. Tako je kod obrade identificirano 10 osnovnih
pokreta / kod montae prepoznato 5 osnovnih pokreta.
14. Nabroji naela za poboljanje naina rada ?
- naelo primjene iskustva slinog rada
- naela upotrebe ljudskog tijela sadrana su u osnovi u racionalizaciji pokreta.
- naela upotrebe alata
- naelo razmjetaja
15. Objasni kombinirane i istovremene pokrete kod MTM metode ?

KOMBINIRANI POKRET se javlja pri zakretanju izratka u aci uz istovremeno prenoenje

do nekog poloaja. Dakle kombinirani pokret predstavlja istovremeno vrenje vie osnovnih
pokreta odreenim dijelom tijela. U ovome sluaju izvrava se zakretanje u kombinaciji s
pokretom prenoenja. Na isti nain ruka moe vriti novi zahvat nad nekim dijelom tijekom
njegova prenoenja u drugi poloaj.
ISTOVREMENI POKRETI su osnovni pokreti koje izvravaju istovremeno razliiti
dijelovi tijela. Obrada ovakvih pokreta zahtijeva dobro poznavanje MTMmetode, ako elimo
postii istu tonost kao pri analizi pojedinanih pokreta. Kod istovremenih pokreta mogu se
pojaviti:
- identini pokreti pokreti iste duine, sluaja i tipa
- slini pokreti nazivaju se isti pokreti, ali su to ustvari pokreti razliite duine,
sluaja i tipa
- razliiti pokreti su pokreti razliite vrste
16. Objasni utvrivanje vremena izrade pomou nomograma ?
Utvrivanje vremena izrade pomou Nomograma je pogodno za jednostavne procese rada.
Omoguuje nam relativno brzo utvrivanje vremena izrade koje nam je potrebno za izradu
kalkulacije. Kod normalnih okolnosti za svako osnovno sredstvo i opremu postoje nacrti.
Nacrti sadre mjere, dimenzije osnovnih veliina: duina, irina, promjer koji se unose u
nomogram, koji dalje omoguuje odreivanje vremena izrade. Za svako vrijeme su utvreni
putevi koji pojednostavljuju traenje vremena za radne procese koji imaju jednaka osnovna
mjerila.
17. Da bi se uspjeno proveo poboljani nain rada potrebno je provesti etiri
predradnje odreenim redosljedom. Koje su to aktivnosti ?
-

dobivanje odobrenja za provedbu

pokusni rad
obuka prema novom nainu rada.
stimulacija

18. U emu se sastoji standardizacija rada ?

Sastoji se u tome da se postignuti poboljani rad formalizira standardom, procedurom,
tehnolokim postupkom.
Tako uglavnom razlikujemo:
- standard radnog razmjetaja
- standard naina izrade
Standard radnog razmjetaja u pismenom obliku daje sve podatke o provedenom poboljanju
kako bi se omoguilo stalno odravanje postignutog naina rada. On sadrava tlocrt radionice
s razmjetajem radnih mjesta, opisom radova, potrebnu opremu, radne uvjete i podatke o
nainu transporta. Razlikujemo standard naina izrade za strojno radno mjesto i isti takav
standard za runo radno mjesto.