1.

Poslovi proizvodnog menadera kao nositelja transformacijskih procesa operacija,

dijele se na... ?

planiranje/projektiranje - ciljeva operacija, naina voenja operacija i postupaka radi

postizanja ciljeva. Pritom su proizvodni manageri suoeni sa strategijom i politikom
poslovanja poduzea koja je utvrena od vlasnika.
organiziranje - proizvodni manager oblikuje strukturu ulaganja sredstava i protok
informacija kod pojedinih organizacijskih jedinica. On utvruje aktivnosti, pridruuje
autoritet i odgovornost svakom radnom mjestu radi ostvarenja eljenog cilja.
nadzor - da bi se planovi ostvarili, potrebno je da proizvodni manager vri nadzor velikog
broja proizvoda, kao i nadzor kvalitete, nadzor nad odvijanjem transformacijskih procesa
prema planiranom rasporedu i sl.
odnosi - proizvodni manageri su svakodnevno suoeni s utjecajem svojih odluka pri
planiranju, organiziranju i nadzoru na izvritelje i obrnuto, s utjecajem ponaanja
zaposlenika na iste poslove. Pritom je vano ponaanje proizvodnog managera kod
donoenja bitnih odluka...
modeliranje - pri oblikovanju, organiziranju i nadzoru proizvodni manageri suoeni su s
mnogim problemima i s donoenjem razliitih odluka. Koritenjem primjera i postojeih
modela odluivanja, donoenje odluka se viestruko pojednostavljuje. Modeli odluivanja
koriste se za predstavljanje proizvodnog sustava pomou matematikih metoda i
postupaka. Svrha modela odluivanja je pronai optimalne ili zadovoljavajue vrijednosti
varijabli koje e poboljati performanse sustava unutar relevantnih ogranienja.
2. Koje znaajke razvojnih trendova suvremene industrijske proizvodnje su rezultat
promjena na svim podrujima trita ?

Promjene koje nastaju na tritu javljaju se u svim vidovima. Da bi poduzea bila uspjena
moraju uinkovito reagirati na trine promjene. Razvojni trend ima sljedee znaajke:
a.) proizvodi su sve kompleksniji - jednostavniji su za uporabu, ali kompleksniji za konstrukciju i
proizvodnju. Mogua su tri pristupa rjeenja tog vida promjena:
- produljenje razvojnog ciklusa radi svladavanja kompleksnosti proizvoda
- razvojni ciklus vremenski ostaje isti, ali se rtvuje kvaliteta proizvoda
- razvijamo nove alate i tehnologije koje omoguuju svladavanje kompleksnosti izratka
uz istu duljinu razvojnog ciklusa i isti nivo kvalitete
b.) via razina kvalitete - koju zahtijevaju kupci, naroito kod poveavanja cijene. Izraeni su
zahtjevi za ekolokim, energetski tedljivim proizvodima te za funkcionalnim, estetski i
ergonomski oblikovanim proizvodima. Za poveanje kvalitete posebno su vane dvije
komponente
- bolji dizajn
- bolja kontrola kvalitete u proizvodnji
c.) poveana odgovornost za proizvode - vezuje se uz poveane zahtjeve za kvalitetom. U prolosti
je lo proizvod gubio kupca, a danas lou kvalitetu moe dodatno slijediti tuba, pa loa kvaliteta
moe biti vrlo skupa
d.) proizvodi su prilagoeni kupcu - ira paleta proizvoda u raznim varijantama predstavlja
prednost pred konkurencijom.
e.) krai ivotni ciklus proizvoda - u prolosti se nepromijenjen izradak proizvodio toliko vremena
dok nisu bili pokriveni i ukupni trokovi razvoja. Danas proizvodi imaju relativno kratak ivotni
vijek. Nuan je brz razvoj proizvoda i njegov plasman na trite pa se trokovi razvoja tee

pokrivaju. Stoga je nuna integracija konstrukcije i proizvodnje uz bolji meusobni

protok informacija, a sve u cilju bre realizacije aktivnosti razvoja i poetka
proizvodnje, a time i smanjenja trokova.
f.) manjak obrazovanog kadra - utjecaj demografskih promjena je sve vei, sve je
manji broj onih koji ele raditi u proizvodnji, naroito na manje kvalificiranim
poslovima, ali isto tako postoji problem osiguranja kadra za radna mjesta s visokom
naobrazbom.
g.) velika konkurencija - javlja se u dva pojavna oblika: od strane drugih poduzea koja
proizvode sline proizvode i od uporabe novih tehnologija koje razvijaju zamjenske
proizvode.
3. Koje su to pojave unutar djelatnosti i koje su to pojave na globalnoj razini koje
utjeu na konkurentnost poslovnih sustava?
Unutar djelatonosti - proces natjecanja meu konkurentima, diferencijacija proizvoda,
pojava novih poduzea unutar djelatnosti.
Na globalnoj razini - trita nabave, trita prodaje, zasienost trita i inovacijska
dinamika.
4. Objasni pojam strategije ?
Pojam strategija dolazi iz vojne terminologije, a pod tim pojmom podrazumijeva se
postojanje odreenog smjera sveukupnih aktivnosti. Poslovna strategija je pojam koji se tek
zadnjih 50-ak godina koristi u ekonomiji. Poslovna strategija oznaava nastojanje poduzea
da predvidi promjene, da odgovori na izazove koje te promjene donose i tako preivi u
promjenljivom okruenju.
Kod ireg shvaanja pojma "strategija" podrazumijeva se temeljni upravljaki koncept kojim
su obuhvaeni ciljevi i politike. Kad je rije o uem shvaanju pojma strategija predstavlja
odreeni plan kojim se utvruju naini ostvarivanja ciljeva poduzea.
Jedna od sveobuhvatnih definicija strategije je:

odreivanje svrhe postojanja poduzea i temeljnih dugoronih ciljeva

utvrivanje pravaca aktivnosti

raspodjela resursa nunih za postizanje tih ciljeva.

Strategija dakle treba definirati osnovni smjer razvoja poduzea u svrhu ostvarenja
zadanih ciljeva u odreenom vremenskom periodu.
5. Pojasni detaljnije etiri temeljne vrste strategija glede organizacijske razine na
kojoj se strategija donosi ?

Strategija drutvene ili socijalne odgovornosti poduzea usmjerena je na to uspjeniju

integraciju poduzea u ukupnu strukturu drutva. Sastoji se od dviju komponenata:
drutvene odgovornosti
odgovornost za okoli
Korporacijska strategija je strategija utvrivanja misije poduzea kao skupa
organizacijskih ciljeva kojima se detaljno opisuje svrha postojanja i eljeni pravac
kretanja poduzea. Vezana je uz izbor poslovne orijentacije poduzea, odnosno uz izbor

naina ulaska poduzea u poslovnu djelatnost kao i naina poslovanja poduzea u

odabranoj poslovnoj djelatnosti.
Poslovna strategija je specifina vrsta strategije kojom se utvruju metode i postupci
poduzea sa svrhom postizanja ciljeva u podruju odabrane poslovne aktivnosti.
Usmjerena je na postizanje strategijske konkurentske prednosti.
Funkcijska strategija je strategija orijentirana na operacionalizaciju poslovne
strategije. Formira se na razini strategijskih poslovnih jedinica kao i na razini pojedinih
poslovnih jedinica.

6. Koje je kriterije potrebno uzeti u obzir kod oblikovanja strategije ?

trokovi/uinkovitost treba drati na umu da kod novih tehnologija udio fiksnih

trokova raste u odnosu na varijabilne
funkcionalnost proizvoda vanije je kakav proizvod izraujemo od toga kako ga
izraujemo
kvaliteta predstavlja rezultat rada konstruiranja i proizvodnje, a nain kontrole
kvalitete ovisan je o stabilnosti procesa
prilagodljivost kupcu podrazumijeva da postoji vie varijanti proizvoda, to donosi
vee trokove proizvodnje
prilagodljivost glede koliina proizvoda predstavlja sposobnost proizvodnog
sustava da uinkovito proizvodi u irem podruju veliina serije
prilagodljivost glede tipa proizvoda predstavlja sposobnost proizvodnog sustava
da brzo prihvaa novu vrstu proizvoda s obzirom na narudbe. Kriterij je vaan kod
maloserijske proizvodnje pri izradi veeg broja varijanti proizvoda
brza isporuka postaje sve vaniji kriterij za poduzea koja ele stvoriti poziciju i
ugled na tritu
sigurna i pravovremena nabava naime ponekad izostanak sirovine ili
poluproizvoda mijenja cjelokupni plan rada u preradi, posebice kod poduzea koja
primjenjuju JITopskrbu.

7. Nabroji pet osnovnih strategija, povei ih s pojedinim fazama ivotnog vijeka

proizvoda i objasni detaljnije osobine tih strategija ?

a. inovativna strategija ostvaruje se u pretkomercijalnoj fazi ivotnog vijeka
proizvoda. Sastoji se od odabira i kreiranja proizvoda koji e se proizvoditi, a
na temelju istraivanja to radi konkurencija, analize trita i postavljenih
ciljeva poduzea. Utvruju se znaajke proizvoda, njegov dizajn, kvaliteta,
koliina proizvodnje i trini segment ili trina nia koju poslovni sustav
"napada"
b. strategija prodiranja prati fazu uvoenja proizvoda na trite. Njom se
odreuje kada e se ui na trite s novim proizvodom ili uslugom, s kojom
cijenom, uz kolike trokove promocije
c. strategija napredovanja prati fazu rasta proizvodnje, zatim rasta dobiti iz
prodaje, ali i iz rasta trinog udjela. Ovakvo "napredovanje" ostvaruje se
poboljanjem kvalitete proizvoda, uvoenjem novih modela proizvoda,
ulaskom u nove trine segmente, poboljanjem vlastite distribucijske mree i
snienjem cijena

d. obrambena strategija prati fazu zrelosti proizvoda u kojoj prodaja sporije

raste, a profit se stabilizira, a ostvaruje se primjenom strategije daljnjeg
poboljanja proizvoda,sniavanjem cijene, boljom distribucijom proizvoda,
oglaavanjem, unapreenjem prodaje, poveanjem osobne prodaje i
poboljanjem usluga
e. strategija povlaenja prati fazu opadanja proizvoda koja se oituje u
smanjenju proizvodnje, smanjenju trinog udjela, a radi zastarjelosti
proizvoda. Prodaja opada, a profit se smanjuje.
8. Nabroji pet meusobno povezanih aktivnosti strategijskog managementa ?

odreivanje koncepcije poslovanja definiranjem vizije, te definiranja misije

poduzea
sprovoenje misije i vizije u specifine dugorone i kratkorone ciljeve organizacije
koji predstavljaju njezine oekivane rezultate
definiranje strategija za postizanje eljenih ciljeva
organizacija i uspjena implementacija odabranih strategija
kontrola ostvarenih rezultata, s kritikom analizom situacije

9. Nabroji svih sedam unutranjih imbenika organizacije i ire objasni utjecaj na

organizaciju i izbor strategije i organizacijske strukture slijedeih imbenika:

ciljevi, misija i strategija - ciljevi su najvanije obiljeje svake organizacije. Ciljevi

odreuju svrhu organizacije i njezinu budunost. Glavni cilj organizacije naziva se
misija. Misija je razlog postojanja organizacije. Naini na koje poduzee postie svoje
ciljeve predstavljaju njegovu poslovnu strategiju.

zadaci i tehnologija - ciljevi i zadaci poduzea meusobno utjeu jedni na druge.

Zadacima poduzea moraju se definirati izvritelji, vrijeme potrebno za izvrenje te
trokovi izvrenja. Tehnologija se moze podjeliti na 3 glavne skupine tehnoloke
kompeksnosti: pojedinana, koliinska i procesna proizvodnja. Tehnologija svakako
utjee na odreivanje strategije poslovnog sustava kao i organizacijske strukture kao
glavnog organizacijskog alata, ali sigurno nije najutjecajniji imbenik.

Veliina - mala poduzea imat e pliu i jednostavniju strukturu. Veliina poslovnog

sustava moe se izraziti pomou razliitih dimenzija poslovnog sustava: veliinom
ukupnog prihoda, vrijednou osnovnih sredstava, veliinom profita, udjelom
poduzea na tritu odreenih proizvoda i usluga itd. Za sam poslovni sustav
dimenzije su vjerovatne vanije, ali sa stanovita utjecaja na drutvo, na izbor i
oblikovanje organizacijske strukture broj ljudi je onaj kriterij koji odreuje veliinu
poduzea.

ljudski resursi - svakodnevni tehnoloki napredak, informatika i komunikacijska

tehnologija postavile su ljudske resurse na mjesto jednog od vanih imbenika
organizacije. Dok drugi imbenici utjeu na izbor organizacijske forme, ljudski

imbenik utjee svojom ne/sposobnou, ne/kreativnou na uspjeh ili neuspjeh

organizacijske strukture/organizacije.

ivotni ciklus poduzea - ovisno da li se radi o kratkim ili dugim ivotnim ciklusima
ovisi i rast organizacije.

Proizvod - Izbor organizacijske strukture i strategije poslovnog sustava ovisit e o

vrsti i broju proizvoda u proizvodnom programu kao i o koliini proizvodnje
pojedinog proizvoda te o nainu njegove proizvodnje, namjeni i funkciji proizvoda.

Lokacija - Lokacija poduzea predstavlja relativno stabilnu veliinu u odnosu na

ostale unutarnje imbenike organizacije. Ona opredjeljuje izbor odreene vrste
organizacijske strukture kao i odreenu strategiju u zavisnosti od toga je li poslovni
sustav smjeten na jednoj lokaciji ili su pojedini njegovi dijelovi dislocirani.

10. Nabroji svih etiri vanjskih imbenika organizacije i ire objasni utjecaj na
organizaciju i izbor strategije i organizacijske strukture sljedeih imbenika ?

Institucionalni uvjeti - Institucionalni uvjeti ureeni su drutveno-ekonomskim sustavom

i sadrani su u pravnoj regulativi i makroekonomskim mjerama drave. To je imbenik na
koje poslovni sustavi ne mogu utjecati, ve se njima moraju prilagoavati.
Integracijski procesi - Integracijski procesi imaju utjecaj na izbor strategije i organizaciju
poduzea koje svojim izborom postaje ili ne lanom raznih grupacija. Kod poslovnih
sustava tada dolazi do prilagoavanja strategije ciljevima koje poduzee mora postii u
okviru strategije grupacije.
Trite - Strategija poslovnog sustava, a posebno strategije komercijalne, proizvodne i
razvojne funkcije definiraju se na nain da zadovolje elje i oekivanja kupaca. Poduzee
se kroz funkciju nabave susree s tritem dobavljaa sirovina, usluga, materijala, putem
kadrovske funkcije izlazi na trite ljudskih resursa, dok funkcija prodaje omoguuje
poslovnom sustavu da se suoava s promjenama i izazovima na tritu kupaca i
konkurencije. Dakle, moe se zakljuiti da su kupci, konkurencija, dobavljai i radna
snaga elementi trita kao imbenika organizacije.
Razvoj znanosti i tehnologije - Razvoj znanosti i tehnologije vaan je imbenik
organizacije. Time se podrazumijevaju novi proizvodi, novi proizvodni procesi, nove
spoznaje u znanosti, tehnologiji i tehnici. Ukoliko takve novosti postoje i dostupne su na
tritu, one postaju imbenik organizacije i za poduzee i za ostala poduzea iz okruenja.
Radi ouvanja vlastite konkurentnosti poduzea su primorana primijeniti nova tehnoloka,
tehnika i znanstvena postignua, a to onda zahtijeva odreene promjene u strategiji
ostvarenja ciljeva.
11. Koji su to kontigencijski imbenici, objasni kontigencijski pristup?

Kontigencijski imbenici - starost i veliina poduzea, tehniki sustav, vlasnitvo,

potreba za posjedovanjem moi, kultura i moda.
Kontigencijski ili situacijski pristup dakle naglaava potrebu identificiranja relevantnih
imbenika organizacije (unutarnjih i vanjskih), koji u najveoj mjeri odreuju glavne
managerske alate; strategiju i organizacijsku strukturu nekog poduzea u nekoj konkretnoj
situaciji.

12. to je upravni odbor, koga predstavlja, koje zadatke ima?

Upravni odbor je najvie izvrno tijelo poduzea odgovorno jedino skuptini dioniara.
Ono donosi najvanije odluke u poduzeu i izvor je autoriteta za izvrni management koji
provodi te odluke. Zadaci upravnog odbora su:
definirati ciljeve poduzea
odrediti strategije i planove za postizanje definirane svrhe i ciljeva
ustanoviti politiku poduzea za provoenje planova
postaviti glavnog izvrnog direktora i nadgledati njegov rad
biti pokretaka snaga u poduzeu
13. to je uprava poduzee, koga predstavlja, koje zadatke ima ?
Izvrni management je samostalna i izvrna funkcija u sklopu strategijskog managementa.
Bez uspjenog izvrnog managementa nema ni uspjenog poduzea. Klju za uspjeno
obavljanje managerovih zadataka jest jasno definiranje njegove uloge u organizaciji, kao i
postojanje odreenog stupnja slobode odluivanja ili autoriteta koji e poduprijeti akcije
managementa. Od managera se ne oekuje samo da neposredno obavlja poslove vezane uz
glavnu djelatnost poduzea, ve i da angaira sve raspoloive resurse poduzea kako bi se ta
djelatnost to bolje odvijala. Zadatak uprave je, kao izvrnog organa, osigurati provoenje
mjera politike i strategije, no i najbolja strategija na svijetu postaje beskorisna ukoliko se
uine pogreke u njezinoj implementaciji.
14. Nabroji managerske stilove i njihove osnovne znaajke ?
Likertov model - u analizi ustroja upravljanja on polazi od tee da je upravljanje ljudskim
resursima sredinji i najvaniji zadatak, jer poslovanje ovisi o tome je li dobro obavljeno
primanje, rasporeivanje i voenje ljudi
- zapovjedni kada rukovoditelj daje zadatke, daje instrukcije za izvrenje poslova i
kontrolira faze izvrenja
- poduavajui kada rukovoditelj daje zadatke, daje instrukcije za izvrenje poslova i
kontrolira izvrenje poslova, ali pri tome izvritelju objanjava svoje odluke te
podrava njegove prijedloge i ohrabruje ga u proirenju saznanja
- podravajui kada rukovoditelj podrava izvritelja u izvrenju poslova i olakava
mu samostalno izvrenje zadatka, slua problematiku i s njim dijeli odgovornost za
donesene odluke
- osamostaljujui kada rukovoditelj izvritelju preputa odluivanje i dozvoljava
samostalno rjeavanje zadataka, ali ipak pri tome nadzire izvrenje za sluaj da stvari
krenu neeljenim tijekom.
Managerska mrea je jedan od poznatijih modela managementa sa stanovita stila voenja i
njegove vanosti za uspjeh organizacije. Ovaj pristup temelji se na sljedeim naelima:
- polaziti od bihevioristikih naela kod utvrivanja stila voenja
- jedan je najbolji stil voenja onaj koji primjenjuje osnovna naela ljudskog
ponaanja na primjereni, odgovarajui nain
- razlikovati strategiju i taktiku unutar stila voenja. Strategija se temelji na opim
naelima biheviorizma dok je taktika, kao primjena strategije, vezana uz svaku
pojedinu situaciju posebno

umjesto promjene ponaanja i stila u skladu s nekom situacijom, treba mijenjati

situaciju i na taj nain vriti usklanivanje.
Krizni management - kaos ili kriza u okruenju mogu biti posljedica trinih lomova, brzog
tehnolokog razvoja, razvoja potroakih navika ili raznih poremeaja u okruenju. Uspjeh u
takvim situacijama najlake se postie na teret ostvarivanja etikih naela, ali dobar manager
mora pronai takve putove koji vode do poslovnog uspjeha bez moralnih kompromisa.
Najee uspijevaju oni koji prvi uine vidljiv zaokret u vidu: promjene tehnologije, uvoenja
novih materijala, drugaijeg pristupa tritu, osvajanja novih trita.

15. to je to strateko planiranje, objasni model stratekog planiranja proizvodnje i

nabroji pet glavnih podruja odluivanja proizvodne funkcije ?
Strateko planiranje je proces u kojem se temeljito analizira postojea organizacija u
postojeim uvjetima okruenja i definira smjer buduih odluka i ciljeva te na neki nain
strateko planiranje predstavlja ostvarivanje filozofije organizacije kroz strukturu
organizacije. Klju uspjeha proizvodne strategije je to manja upotreba proizvodnih resursa
radne snage, materijala, informacija, opreme i energije pri to veem obimu proizvodnje.
Proizvodna strategija pokuava povezati strategiju poduzea s ciljevima poduzea tako da se
definira strateki i taktiki razvoj proizvodne funkcije. To znai da je odluivanje u
proizvodnji potrebno povezati sa strategijom na razini poslovnog sustava. Pritom treba imati
na umu da proizvodna funkcija ima odgovornost unutar pet glavnih podruja:
-

proizvodni process

proizvodna sposobnost svih poslovnih jedinica

imbenici proizvodnje

vertikalna povezanost

infrastruktura organizacije

16. Objasni tri konkurentska izazova: proizvodnost i kvaliteta, tehnologija i kadrovi i

management orijentiran na vrijeme ?
Proizvodnost i kvaliteta - poboljanje kvalitete je est nain odravanja konkurentnosti
na tritu. S ekonomske toke gledanja postepenim poveanjem kvalitete kart se postepeno
smanjuje ili potpuno nestaje, a time padaju trokovi, materijal je bolje iskoriten, manji je
utroak materijala i utroeno je manje radnog vremena. Dobiva se kvalitetan proizvod,
poveava se produktivnost, smanjuju se trokovi, sniava se cijena, poveava se trini udio.
Uglavnom, ukoliko raste kvaliteta, raste i produktivnost ve i zbog toga, jer se smanjuje kart.
Izmeu produktivnosti i kvalitete je uska povezanost. Dokle god je kapacitet, sposobnost
odnosno mogunost poduzea neiskoritena, lako postiemo poveanje produktivnosti bez
pada kvalitete
Tehnologija i kadrovi - kadrovi se, kao konkurentska prednost poduzea, ogledaju u
znanju i upotrebi adekvatne tehnologije. Radno osoblje je temelj uspjeha svakog poduzea,
moramo mu osigurati takvo organizacijsko i tehnoloko okruenje koje e maksimalno
podupirati realizaciju ideja i znanja radnog osoblja. Suvremeni trendovi kreu se k
iskljuivanju radnog osoblja iz proizvodnog procesa te njegovom veem angamanu na

podruju istraivanja, razvoja, programiranja, vanjskoj komunikaciji, voenju i upravljanju,

odravanju, itd.
Management orijentiran na vrijeme - cilj takvog managementa je skraenje vremena u
nabavi, razvoju, proizvodnji i prodaji kako bi se postiglo poveanje efikasnosti rada. Efikasno
upravljanje vremenom zahtijeva smislenu uporabu razliitih tehnika, metoda i organizacijskih
koncepata. Za to su sposobnije manje organizacije s boljom komunikacijom i direktnim
kontaktima menu zaposlenicima. Potrebno je unutar sustava izgraditi svijest o vanosti
odnosa vremena, kvalitete i trokova.

17. Paralelni inenjering ?

Pravovremeni izlazak na trite s proizvodima koji odgovaraju zahtjevima trita, znai
opstanak poduzea ili ak poveanje trinog udjela. Skraenje vremena razvoja i proizvodnje
novih proizvoda poveava konkurentnost sustava, a ujedno utjee i na smanjenje trokova
poslovanja. Bolje koritenje vremena postie se zamjenom tradicionalne podjele kompetencija
pri odluivanju u radnom okruenju s usklaenim paralelno izvoenim poslovima na svim
podrujima.
Skraenje razvojnog i proizvodnog ciklusa u serijskoj proizvodnji postie se:
- vremenskim skraenjem pojedinih aktivnosti
- uklanjanjem vremena ekanja
- proizvodnjom prema narudbi za poznatog kupca, a ne za trite
- efikasnijim koritenjem proizvodne opreme
- smanjenjem karta
- organizacijom paralelnog rada odjela
- sinhronizacijom i paralelnim izvoenjem aktivnosti
18. Objasni Japansku proizvodnu filozofiju ?
Temelj japanskog proizvodnog uda od sredine ezdesetih do sredine osamdesetih godina
prolog stoljea ini racionalizacija proizvodnje, inoviranje i poboljanje svih elemenata
proizvodnje uz maksimalno koritenje vlastitog i tueg znanja. Proces poboljanja
uinkovitosti proizvodnih sustava nazivamo procesom racionalizacije i u svijetu je poznat kao
"japanska proizvodna filozofija". Tri su smjera kojima se ostvaruju ciljevi te filozofije:
- racionalizacija proizvodnje
- proizvodnja bez pogreke
- proizvodnja bez zaliha.
Proizvodnju ine etiri istovremena procesa: tehnoloki proces, kontrola, transport i
uskladitenje, pa se i racionalizacija provodi u istima.
19. CIM ?
CIM = CAE + CAPPC + CAM
CAE - raunalom podrani inenjerski poslovi

CAPPC - raunalom podrano planiranje i upravljanje

CAM - raunalom podrana proizvodnja
Prednosti
- skraenje razvojnih ciklusa i trokova (2040%)
- bre reakcije sustava
- kraa tehnoloka vremena
- manje zalihe sirovih materijala i poluproizvoda
- kraa vezivanja sredstava
- krai putovi odluivanja i izdavanja zadataka
- poveanje fleksibilnosti proizvodnje i proizvoda
- vea prilagonenost radnog vremena
- vea produktivnost
- poboljanje povezanosti menu organizacijskim cjelinama
- poveanje produktivnosti
- bolje iskoritenje kapaciteta
- integracija aktivnosti
- porast kvalitete proizvoda.
Nedostaci uvoenja CIM-a su:
- zahtijeva veliki broj visokoobrazovanog kadra
- trokovi investiranja u opremu su uobiajeno vrlo visoki. Ovdje kod izrauna
ekonomske opravdanosti bitan faktor treba biti konkurentnost koja se postie, a ne
trokovi.